ije, je?
JS
cvijet
svijet
djeca
obavijest
rijesenje
rjesavanje
sa č i ć nemam bas nikakvih problema, ali ovo mi ne ide iz nekog razloga
Altazar
> kako nauciti kada ide "ije", a kada "je"?
Napamet.
> rijesenje
Rješenje.
> sa č i ć nemam bas nikakvih problema, ali ovo mi ne ide iz nekog razloga
Više čitaj ali nemoj dnevne novine. ;)
Philip Pirrip
> kako nauciti kada ide "ije", a kada "je"?
>
> cvijet
> svijet
> djeca
> obavijest
> rijesenje
> rjesavanje
-ije- bilježi dugački -je- (jeee)
cvjeeet
svjeeet
obavjeeest
-je- je samo kratko -je-
rješenje
rješavanje
postoje iznimke, poput vjesnik (čita se više kao vjeesnik)
Smola
Nikako nauciti, jer ima previse iznimaka, samo mozes nastrebati.
--
ako u kavi ostanu grumeni, promijesajte ponovo
Philip Pirrip
Previše? Možeš li reći nekoliko svakodnevnih primjera?
Alisa
<pipBE...@bezSPAMA.net> wrote:
>-ije- bilježi dugački -je- (jeee)
>cvjeeet
>svjeeet
>obavjeeest
>
>
>-je- je samo kratko -je-
>rješenje
>rješavanje
Prvo, da JS to zna, ne bi imao problema s je i ije. :)
Drugo, po tvojoj bi teoriji i pjev postao pijev.
--
Alisa
Ludih na svakom koraku...
Philip Pirrip
> Prvo, da JS to zna, ne bi imao problema s je i ije. :)
Sad zna. Ako čuje č i ć, valjda će i duljinu.
> Drugo, po tvojoj bi teoriji i pjev postao pijev.
Bolje da na tom pogriješi uz ovakvo pravilo nego da proizvoljno piše
ije, je kao u primjerima koje je dao.
No, zašto su pjev i vjesnik, a ne pijev i vijesnik? Nekad su se
drugačije izgovarali? Zašto pravopis ovo nije jednostavnije riješio?
I da... kako bi ti pomogla Jotu Esu?
miss_clara
> On Sat, 10 Jul 2010 17:52:29 +0200, Philip Pirrip
> <pipBE...@bezSPAMA.net> wrote:
>
>
>> -ije- bilježi dugački -je- (jeee)
>> cvjeeet
>> svjeeet
>> obavjeeest
>>
>>
>> -je- je samo kratko -je-
>> rješenje
>> rješavanje
>
> Prvo, da JS to zna, ne bi imao problema s je i ije. :)
>
ni ja to nisam znala, mislim da je prilicno dobro objasnjenje.
jednostavno nisam zapazila tu 'pravilnost' ranije, a isto nemam problema
oko č i ć (za razliku od ije i je)...
:/
Smola
says...
>
> > Nikako nauciti, jer ima previse iznimaka
>
> Previše? Možeš li reći nekoliko svakodnevnih primjera?
dijelovi
dijeta
vjesnik
rjecnik
poslije
Screamin Lord Byron
> In article <i1aimf$utq$1...@sunce.iskon.hr>, pipBE...@bezSPAMA.net
> says...
>>
>>> Nikako nauciti, jer ima previse iznimaka
>>
>> Previše? Možeš li reći nekoliko svakodnevnih primjera?
>
> dijelovi
> dijeta
> vjesnik
> rjecnik
> poslije
Jebagapatak, Smola. Pa bar ti imaš uho. U svim ovim primjerima se jasno
čuje dugi jat. Dakle, jedine iznimke ovdje su vjesnik i rječnik.
Tomislav Portada
> >> Previše? Možeš li reći nekoliko svakodnevnih primjera?
> >
> > dijelovi
> > dijeta
> > vjesnik
> > rjecnik
> > poslije
>
> Jebagapatak, Smola. Pa bar ti imaš uho. U svim ovim primjerima se
> jasno čuje dugi jat. Dakle, jedine iznimke ovdje su vjesnik i rječnik.
U riječi dijeta, kao i u riječima zmije, kutije, bijekcija, orijent, hijena,
higijena..., nema uopće dugog refleksa jata; tu slovima "ije" zapisujemo
trofonemski slijed /i/ + /j/ + /e/ koji se izgoavara dvosložno; usporedi
dijete (dije-te) i dijeta (di-je-ta). Dok (i)jekavsko dijete u ekavici
prelazi u dete, a u ikavici u dite, dijeta u svim trima izgovorima ostaje
dijeta (provjeri u ekavskim tekstovima!). Nadalje, kad bi se uvelo pravilo
da se dugi refleks jata zapisuje kao "ie" (što je 1990-ih predlagao Stjepan
Babić), dijete bi se pisalo diete, ali dijeta bi se i dalje pisala dijeta.
Alisa
<pipBE...@bezSPAMA.net> wrote:
>
>> Prvo, da JS to zna, ne bi imao problema s je i ije. :)
>
>Sad zna. Ako čuje č i ć, valjda će i duljinu.
>
>
>> Drugo, po tvojoj bi teoriji i pjev postao pijev.
>
>Bolje da na tom pogriješi uz ovakvo pravilo nego da proizvoljno piše
>ije, je kao u primjerima koje je dao.
Ali to sto si ti rekao nije nikakvo pravilo nego iskljucivo
proizvoljno pomagalo.
>No, zašto su pjev i vjesnik, a ne pijev i vijesnik? Nekad su se
>drugačije izgovarali? Zašto pravopis ovo nije jednostavnije riješio?
Kako mislis "drugacije"? Ja ti kazem da je na e dugosilazni naglasak,
sto znaci da je e dugo (a ti to volis pisati kao "ije", sto je ovdje
pogresno, pa tako i tvoje "pravilo"). I ne znam zasto bi to uopce
rjesavao _pravopis_? Pogotovo ne znam kaj bi imalo znaciti ono
"jednostavnije"?
>I da... kako bi ti pomogla Jotu Esu?
Neke stvari jednostavno treba naučiti. Zašto je čovjek, a ne ćovjek?
Kako bi mu ti to objasnio?
Alisa
>ni ja to nisam znala, mislim da je prilicno dobro objasnjenje.
Znas kak se veli - misliti je... :))
Alisa
>kako nauciti kada ide "ije", a kada "je"?
Neke nedoumice mozes rijesiti tako da znas od cega je neka rijec
nastala. A postoje i neka pravila o tome kad se krati, odnosno ne
krati korijenski slog (ali sumnjam da ih prosjecan govornik hrvatskog
primjenjuje jer ih ima vise od pet :)), ali za velik dio rijeci ipak
pravila nema, sto znaci da jednostavno trebas nauciti kad negdje
dolazi je, a kad ije.
Ja cu ti spomenuta pravila napisati (s tim da ne znam sto ce se u
mojem Agentu dogoditi sa č i ć; ako ne vidis, javi mi se mailom pa ću
ti poslati dokument).
****
Korijenski se slog krati:
1. u množinskih oblika jednosložnih imenica muškog roda: svijet
svjetovi, brijeg bregovi/brjegovi
2. u imenica s nejednakim brojem slogova: dijete djeteta,
vrijeme vremena/vrjemena
3. u oblika s tri uzastopna duga sloga: kolijevka koljevaka,
pripovijetka pripovjedaka
4. u komparativa i superlativa pridjeva: bijel bjelji, lijep
ljepši
5. u prednaglasnome položaju : primijeniti primjenjivati,
spriječiti - sprečavati, otrijezniti otrežnjavati/otrježnjavati
6. u imenica i pridjeva izvedenih iz glagola: procijeniti
procjena
7. u zbirnih imenica na -ad: zvijer zvjerad
8. u izvedenica na -ar i -ak: cvijeće cvjećar, lijevi ljevak
9. u deminutiva na -ić, -čić, -ica i -čica: cvijet cvjetić,
korijen korjenčić, zvijezda zvjezdica, cijev cjevčica
10. u augmentativa: svijet svjetina, cijev cjevčina
11. u pridjeva na -ast, -cat i -it: bijel bjelkast, cijel
cjelcat, riječ rječit
12. u složenih pridjeva tipa crnook: duga vijeka dugovjek.
****
Korijenski se slog ne krati:
1. u množini na -ov- (-ev-) imenica tipa nož: lijek lijekovi
2. u glagola izvedenih iz imenica i pridjeva: lijek liječiti,
snijeg sniježiti, bijel bijeliti (činiti bijelim) i bijeljeti
(postajati bijel)
3. u zbirnih imenica na -je: cvijet cvijeće, trijeska
triješće
4. u imenica na -ost izvedenih iz pridjeva: lijen lijenost
5. u deminutiva na -ce, -ak i -ka: odijelo odijelce, dijel
dijelak, cijev cijevka
6. u posvojnih pridjeva na -ov/-ev i -in: pijetao pijetlov,
slijepac slijepčev, zvijezda zvijezdin
7. u ostalih pridjeva izvedenih iz imenica neki krate, neki ne
krate: zvijezda zvjezdan, snijeg snježan, svijest svjestan, ali
bijes bijesan, bijeda bijedan.
Smola
OK, za dijetu sam zajebao. Sto s ostalim primjerima?
Smola
Mozda ako si iz Slavonije pa su ti dijelovi, dijeta i poslije dugi.
Osim tog, pobrojao sam sto mi je prvo palo s glave, a sigurno ima jos
iznimki.
Screamin Lord Byron
> Ja ti kazem da je na e dugosilazni naglasak,
> sto znaci da je e dugo (a ti to volis pisati kao "ije", sto je ovdje
> pogresno, pa tako i tvoje "pravilo").
Možda to nije pisano pravilo, ali mislim da se svatko može složiti da tu
nekakva pravilnost ipak postoji, jer se u većini slučajeva piše "ije"
kad je e dugo i "je" kad nije. Slučajevi kada se tako ne piše su iznimni.
> I ne znam zasto bi to uopce
> rjesavao _pravopis_? Pogotovo ne znam kaj bi imalo znaciti ono
> "jednostavnije"?
>
>> I da... kako bi ti pomogla Jotu Esu?
>
> Neke stvari jednostavno treba naučiti. Zašto je čovjek, a ne ćovjek?
> Kako bi mu ti to objasnio?
Mi pričamo o refleksu jata. U ekavici je to uvijek "e" i stvar je čista.
U ijekavici su "ije" ili "je". Tu očito nešto nije čisto, kad se ne može
objasniti u kojim je uvjetima jedno, a u kojim drugo.
Pitanje zašto je čovjek, a ne ćovjek tu uopće nema nikakvog smisla, jer
si isto tako mogla pitati zašto je čovjek a ne včoejk ili dovjek ili
(umetni niz slova).
Suncana
> kako nauciti kada ide "ije", a kada "je"?
Tak da naucis napamet (ja sam idiot za naglaske, pa mi je tak
bilo lakse).
> cvijet
> svijet
> djeca
> obavijest
> rijesenje
> rjesavanje
> sa č i ć nemam bas nikakvih problema, ali ovo mi ne ide iz nekog razloga
Pa sve si dobro napisal osim "rijesenje". To ti je puj-puj-puj.
--
Suncana
Philip Pirrip
>> Bolje da na tom pogriješi uz ovakvo pravilo nego da proizvoljno piše
>> ije, je kao u primjerima koje je dao.
> Ali to sto si ti rekao nije nikakvo pravilo nego iskljucivo
> proizvoljno pomagalo.
I dalje tvrdim da 'pravilo', 'pomagalo', ili kako ga već hoćeš nazvati,
može nekom (tko griješi u 'riješenje') pomoći da se odluči između ije i je.
Naravno da će i dalje griješiti, no na iznimkama koje su mnogo rjeđe ili
se lakše mogu naučiti od svih riječi za sebe.
Stvar statistike i manjeg zla... Što me podsjeća da si mi ostala dužna
odgovor na pitanje koliko je rječnik na HJP loš. Tvrdio sam da je opasno
na temelju <1‰ pogrešnih natuknica diskvalificirati (smrtnicima)
najdostupniji hrv. rječnik. Obećala si pregled točnosti svih rječnika u
opticaju.
>> No, zašto su pjev i vjesnik, a ne pijev i vijesnik? Nekad su se
>> drugačije izgovarali? Zašto pravopis ovo nije jednostavnije riješio?
>
> Kako mislis "drugacije"?
Pitam jesu li se pjev i vjesnik kad je odlučeno da se pišu s 'je'
izgovarali s kratkim 'e'? Kako ih je Vuk S.K. čuo?
> Ja ti kazem da je na e dugosilazni naglasak,
> sto znaci da je e dugo (a ti to volis pisati kao "ije", sto je ovdje
> pogresno, pa tako i tvoje "pravilo"). I ne znam zasto bi to uopce
> rjesavao _pravopis_? Pogotovo ne znam kaj bi imalo znaciti ono
> "jednostavnije"?
Jednostavnije bi bilo da se dugo "je" piše uvijek "ije". A zašto
pravopis (znao sam da ćeš to pitati) - ako se pjev i zijev gotovo
jednako izgovaraju, onda bi jednostavan pravopis propisao da se jednako
i pišu (bez ikakve veze s gramatikom!?). Gdje u igru ulazi gramatika -
pretpostavljam kod promjena riječi; no ni tu stvari nisu usklađene (ima
ovakvih i onakvih slučajeva u kraćenju ije u je).
> Neke stvari jednostavno treba naučiti. Zašto je čovjek, a ne ćovjek?
> Kako bi mu ti to objasnio?
Kad čuje č, piše č. Kad čuje ć, piše ć.
Za razliku od ije/je gdje čuje v'jeesnik/r'jeečnik/p'jeev a piše
vjesnik/rječnik/pjev.
miss_clara
> On Sun, 11 Jul 2010 01:59:34 +0200, miss_clara<n/a@n/a.com> wrote:
>
>> ni ja to nisam znala, mislim da je prilicno dobro objasnjenje.
>
> Znas kak se veli - misliti je... :))
>
ah :))
ali, 'do velikih se visina uspinjemo zavojitim stubama'.
vec se osjecam nekoliko stepenica blize poimanju razlike izmedju ije i je :)
Alisa
<pipBE...@bezSPAMA.net> wrote:
>Stvar statistike i manjeg zla... Što me podsjeća da si mi ostala dužna
>odgovor na pitanje koliko je rječnik na HJP loš. Tvrdio sam da je opasno
>na temelju <1‰ pogrešnih natuknica diskvalificirati (smrtnicima)
>najdostupniji hrv. rječnik. Obećala si pregled točnosti svih rječnika u
>opticaju.
Prvo, ja nisam nista duzna. Drugo, o kakvom pregledu tocnosti svih
rjecnika govoris, gdje sam ja to obecala? (Najvise mi se svidja ono
"svih", kamo srece da ih imam sve.)
Kaj se HJP-a tice, to je projekt Novog Libera, istog onog koji je
izdao Velikog Anica i Hrvatski enciklopedijski rjecnik. Glavna je
razlika izmedju Anica i npr. Sonje to sto su u Anicevu rjecniku
navedene (i) rijeci koje nisu dio standarda. Znaci, u njegovu su
rjecniku i leksemi koji su danas u upotrebi u hrvatskom jeziku makar
nisu dio standarda. Isti je slucaj s HJP-om, a to znaci da ono sto je
navedeno u njemu nije nuzno dio standarda (sto korisnici HJP-a ne
znaju, pa se pozivaju na njega kao na univerzalnu istinu). Sonje se
pak drzi standarda, ali mnogih (standardnih) rijeci u njemu nema.
>>> No, zašto su pjev i vjesnik, a ne pijev i vijesnik? Nekad su se
>>> drugačije izgovarali? Zašto pravopis ovo nije jednostavnije riješio?
>>
>> Kako mislis "drugacije"?
>
>Pitam jesu li se pjev i vjesnik kad je odlučeno da se pišu s 'je'
>izgovarali s kratkim 'e'? Kako ih je Vuk S.K. čuo?
To moras pitati Vidovitog Milana.
>Jednostavnije bi bilo da se dugo "je" piše uvijek "ije". A zašto
>pravopis (znao sam da ćeš to pitati) - ako se pjev i zijev gotovo
>jednako izgovaraju, onda bi jednostavan pravopis propisao da se jednako
>i pišu (bez ikakve veze s gramatikom!?).
Aha, pjev bude postao pijev, kao zijev, a pjevati onda bude postalo
pijevati, kao zijevati. Mudro, nema sto.
>> Neke stvari jednostavno treba naučiti. Zašto je čovjek, a ne ćovjek?
>> Kako bi mu ti to objasnio?
>
>Kad čuje č, piše č. Kad čuje ć, piše ć.
>Za razliku od ije/je gdje čuje v'jeesnik/r'jeečnik/p'jeev a piše
>vjesnik/rječnik/pjev.
Ja za razliku od tebe rjecnik cujem (i izgovaram) kratko.
Alisa
>ali, 'do velikih se visina uspinjemo zavojitim stubama'.
>vec se osjecam nekoliko stepenica blize poimanju razlike izmedju ije i je :)
Moram priznati da ne razumijem. Naime, ako do sada nisi primjecivala
razliku izmedju je i ije u izgovoru, tj. ako sama tu razliku nisi
pravila, kao je sada mislis poceti uvidjati? Nekome tko nije znao kad
se pise č, odnosno ć ne mozes reci da je pravilo da se č pise kad se
cuje u izgovoru, tj. da se pise ć kad se ono cuje u izgovoru, jer da
je taj netko cuo i znao i razlikovati č i ć, onda bi ih znao i pisati.
Naime, ajde jos imenice, nek to "pravilo" i funkcionira (samo daj ti
meni nadji one koji pravilno izgovaraju :)), ali kaj bumo s
glagolima... moj je omiljeni sjeći (mislim da je i u Milijunasu bilo
pitanje kako glasi prezent ovog glagola :).
A pridjev od stijena... stijenski, stjenski...? Pa ti izgovaraj i
osluskuj. I znaj sto je stijenjak, a sto stjenjak. :))
Alisa
<izbaci_sve...@tilda.hr> wrote:
>On 2010.07.10 15:19, JS wrote:
>> kako nauciti kada ide "ije", a kada "je"?
>
>Tak da naucis napamet (ja sam idiot za naglaske, pa mi je tak
>bilo lakse).
Pazi da se i tebe ne bi nabilo na kolac zato kaj rusis teoriju o
mleku, mliku i mlijeku. :))
Smola
com.hr says...
> Aha, pjev bude postao pijev, kao zijev, a pjevati onda bude postalo
> pijevati, kao zijevati. Mudro, nema sto.
Ajme. :(
Philip Pirrip
> Prvo, ja nisam nista duzna. Drugo, o kakvom pregledu tocnosti svih
> rjecnika govoris, gdje sam ja to obecala?
http://groups.google.com/group/hr.sci.jezik/msg/372e006f421b3661
> Aha, pjev bude postao pijev, kao zijev, a pjevati onda bude postalo
> pijevati, kao zijevati. Mudro, nema sto.
Pa ne bude, tj. neće, dok god je 'e' u pjevati kratko(silazno).
> Ja za razliku od tebe rjecnik cujem (i izgovaram) kratko.
Pokušavam pa mi ne ide. HJP kaže da je 'e' dugosilazno
http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=dlluUBk%3D
Alisa
<pipBE...@bezSPAMAnet.hr> wrote:
>
>> Prvo, ja nisam nista duzna. Drugo, o kakvom pregledu tocnosti svih
>> rjecnika govoris, gdje sam ja to obecala?
>
>http://groups.google.com/group/hr.sci.jezik/msg/372e006f421b3661
Svejedno ne znam zasto bih bilo kome bilo sto bila duzna. Jesi mi
mozda nesto platio pa ti dugujem ili je ovo mjesto gdje razgovaramo
(ako zelimo i kad zelimo)? Uostalom, napisala sam ti sto mislim o
HJP-u, a ono o drugim rjecnicima si izmislil.
>> Aha, pjev bude postao pijev, kao zijev, a pjevati onda bude postalo
>> pijevati, kao zijevati. Mudro, nema sto.
>
>Pa ne bude, tj. neće, dok god je 'e' u pjevati kratko(silazno).
>
>> Ja za razliku od tebe rjecnik cujem (i izgovaram) kratko.
>
>Pokušavam pa mi ne ide. HJP kaže da je 'e' dugosilazno
>http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=dlluUBk%3D
I kaj bumo sad?
Goran Marinic
>
> Kaj se HJP-a tice, to je projekt Novog Libera, istog onog koji je
> izdao Velikog Anica i Hrvatski enciklopedijski rjecnik. Glavna je
> razlika izmedju Anica i npr. Sonje to sto su u Anicevu rjecniku
> navedene (i) rijeci koje nisu dio standarda. Znaci, u njegovu su
> rjecniku i leksemi koji su danas u upotrebi u hrvatskom jeziku makar
> nisu dio standarda. Isti je slucaj s HJP-om, a to znaci da ono sto je
> navedeno u njemu nije nuzno dio standarda (sto korisnici HJP-a ne
> znaju, pa se pozivaju na njega kao na univerzalnu istinu). Sonje se
> pak drzi standarda, ali mnogih (standardnih) rijeci u njemu nema.
Ja bih samo dodao dvije stvari:
- da su IMHO Šonjine definicije za isti opseg značenja neke riječi bolje
napisane i
- da je iz praktične perspektive Šonjin rječnik ograničen na jedan
kvazistandardni korpus.
miss_clara
> On Sun, 11 Jul 2010 20:10:23 +0200, miss_clara<n/a@n/a.com> wrote:
>
>> ali, 'do velikih se visina uspinjemo zavojitim stubama'.
>> vec se osjecam nekoliko stepenica blize poimanju razlike izmedju ije i je :)
>
> Moram priznati da ne razumijem. Naime, ako do sada nisi primjecivala
> razliku izmedju je i ije u izgovoru, tj. ako sama tu razliku nisi
> pravila, kao je sada mislis poceti uvidjati?
pa eto, citam ovaj tred. nije da uvijek grijesim, ali ljuti me sto za
neke rijeci nisam sigurna. odlican mi je tvoj post o kracenju
korijenskog sloga (brjegovi, ngh). a zbog philipovog posta cu pokusati
osluskivati taj produzeni e. na njega mi nitko tijekom skolovanja nije
skrenuo pozornost, a ni sama ga nisam primijetila ranije. uvijek bi se
pokusala koncentrirati na cujnost i u ije nego na produzeno e, kojeg je,
cini mi se, puno lakse 'cuti'.
covjek uci dok je ziv.. a mre kak bedak.
> Nekome tko nije znao kad
> se pise č, odnosno ć ne mozes reci da je pravilo da se č pise kad se
> cuje u izgovoru, tj. da se pise ć kad se ono cuje u izgovoru, jer da
> je taj netko cuo i znao i razlikovati č i ć, onda bi ih znao i pisati.
u slavoniji se radi velika razlika njihovog izgovora, dok tu u zg kod
previse ljudi zvuce kao jedno slovo.
ne bih zeljela generalizirati, ali mislim ( :) ) da za nauciti njihovu
razliku je potrebno i neko vrijeme zivjeti u sredini koja jasno izgovara
svako slovo (npr. da li roditelji koji su i naucili dijete govoriti rade
razliku u izgovoru).
> A pridjev od stijena... stijenski, stjenski...? Pa ti izgovaraj i
> osluskuj. I znaj sto je stijenjak, a sto stjenjak. :))
znam da ne znam:)
Alisa
wrote:
>Ja bih samo dodao dvije stvari:
>- da su IMHO Šonjine definicije za isti opseg značenja neke riječi bolje
>napisane i
Nda... Cinjenica je da se covjek ne moze opredijeliti za jedna od dva
spomenuta rjecnika vec je potrebno kombiniranje.
>- da je iz praktične perspektive Šonjin rječnik ograničen na jedan
>kvazistandardni korpus.
Sto bi zapravo bila prakticna perspektiva?
Alisa
>pa eto, citam ovaj tred. nije da uvijek grijesim, ali ljuti me sto za
>neke rijeci nisam sigurna. odlican mi je tvoj post o kracenju
>korijenskog sloga (brjegovi, ngh). a zbog philipovog posta cu pokusati
>osluskivati taj produzeni e. na njega mi nitko tijekom skolovanja nije
>skrenuo pozornost, a ni sama ga nisam primijetila ranije. uvijek bi se
>pokusala koncentrirati na cujnost i u ije nego na produzeno e, kojeg je,
>cini mi se, puno lakse 'cuti'.
>covjek uci dok je ziv.. a mre kak bedak.
Kao sto rekoh, to je moguce ako imas pri ruci onoga tko dobro
izgovara. :)
>u slavoniji se radi velika razlika njihovog izgovora, dok tu u zg kod
>previse ljudi zvuce kao jedno slovo.
>ne bih zeljela generalizirati, ali mislim ( :) ) da za nauciti njihovu
>razliku je potrebno i neko vrijeme zivjeti u sredini koja jasno izgovara
>svako slovo (npr. da li roditelji koji su i naucili dijete govoriti rade
>razliku u izgovoru).
Drago mi je da ne generaliziras. :))))))
JS
"Alisa" <al...@post.t-com.hr> wrote in message
news:c1qj369pkua07nbec...@4ax.com...
> On Sat, 10 Jul 2010 15:19:37 +0200, "JS" <b...@bla.bla> wrote:
>
>>kako nauciti kada ide "ije", a kada "je"?
>
> Neke nedoumice mozes rijesiti tako da znas od cega je neka rijec
> nastala. A postoje i neka pravila o tome kad se krati, odnosno ne
> krati korijenski slog (ali sumnjam da ih prosjecan govornik hrvatskog
> primjenjuje jer ih ima vise od pet :)), ali za velik dio rijeci ipak
> pravila nema, sto znaci da jednostavno trebas nauciti kad negdje
> dolazi je, a kad ije.
>
> Ja cu ti spomenuta pravila napisati (s tim da ne znam sto ce se u
> mojem Agentu dogoditi sa č i ć; ako ne vidis, javi mi se mailom pa ću
> ti poslati dokument).
hvala, ovo je vrlo korisno
Goran Marinic
>
>> - da je iz praktiène perspektive ©onjin rjeènik ogranièen na jedan
>> kvazistandardni korpus.
>
> Sto bi zapravo bila prakticna perspektiva?
Perspektiva iz koje si sigurniji da æe¹ naæi znaèenje ili rijeè u Aniæu,
a neæe¹ u ©onji, iako æe¹ se vi¹e namuèiti oko tumaèenja proèitanog.
legomine...@gmail.com
> kako nauciti kada ide "ije", a kada "je"?
>
Philip Pirrip
> Dana subota, 10. srpnja 2010. 15:19:37 UTC+2, korisnik JS napisao je:
>> kako nauciti kada ide "ije", a kada "je"?
onom kojem ne ide učenje može pomoći sljedeće:
"-ije-" čitaš kao je s duljim e
a "-je-" ima kraće e
Uz iznimke, dakako (vjesnik, rječnik...).
>> rijesenje
rJEšenje
zagoor
oviso o naglasku. tada ne bi bilo iznimki.
i ne bi se pitali zašto nema jotacije u djeca, djed (ili čak [l][j]eto -
dakle, ne [lj]eto) i sl.
no nažalost, nešto slično je zaživio u pogrešnoj državi koja se - začudo
- isto zvala Hrvatska. a iz nje se ništa ne smije ponoviti...
Goran Marinić
>
> postojao je i prijedlog da se piše uvijek ie, a čita dugi ili krati ie,
> oviso o naglasku. tada ne bi bilo iznimki.
zagoor
Zbog neukosti puka lako konvergira ka e.
Ali svakako - i to je početak.
Alisa
<pipBE...@bezSPAMA.net> wrote:
>Sigurno će me (opet) napasti i reći da to jednostavno treba naučiti. Ali
>onom kojem ne ide učenje može pomoći sljedeće:
>"-ije-" čitaš kao je s duljim e
>a "-je-" ima kraće e
pojma ni kako sto izgovoriti. :)))
--
EMPTI RIPLAJ!
Tomislav Portada
> postojao je i prijedlog da se piše uvijek ie, a čita dugi
> ili krati ie, oviso o naglasku. tada ne bi bilo iznimki.
dugi jednosložni odraz jata piše ie, a kratki da se piše je.
> i ne bi se pitali zašto nema jotacije u djeca, djed
> (ili čak [l][j]eto - dakle, ne [lj]eto) i sl.
je pravogovorna činjenica posve neovisna o tome kako ćemo tu riječ
zapisivati. Rekao bih da si pobrkao gore spomenuti prijedlog sa Škarićevim
prijedlogom da se oba jednosložna odraza jata (dugi i kratki) pišu kao je.
Da je taj prijedlog prihvaćen, pisalo bi se npr. cvjet, a ne cvijet.
Jedan od problema s tim prijedlogom je taj da bi se znatno povećao broj
slučajeva u kojemu zapisi nj i lj predstavljaju dvofonemski slijed;
konkretno, pisalo bi se "snjeg", iako u toj riječi skup nj nije zapis fonema
/nj/ nego dvofonemskog slijeda /n/ + /j/. To bi onda dovelo do potrebe
uvođenja novih slova za zapis glasova /nj/ i /lj/, kako bi se isti u pismu
razlikovali od odgovarajućih dvofonemskih sljedova.
Alisa
>postojao je i prijedlog da se piše uvijek ie, a čita dugi ili krati ie,
--
EMPTI RIPLAJ!
zagoor
>
> dugi jednoslo�ni odraz jata pi�e ie, a kratki da se pi�e je.
>
>> i ne bi se pitali za�to nema jotacije u djeca, djed
>
> Da je spomenuti prijedlog prihva�en, i dalje bi se pisalo djeca, djed.
>
>> (ili �ak [l][j]eto - dakle, ne [lj]eto) i sl.
>
> Ti si o�ito ne�to pobrkao. Prvi glas u rije�i ljeto je /lj/, a ne /l/, i ta
> je pravogovorna �injenica posve neovisna o tome kako �emo tu rije�
> zapisivati. Rekao bih da si pobrkao gore spomenuti prijedlog sa �kari�evim
> prijedlogom da se oba jednoslo�na odraza jata (dugi i kratki) pi�u kao je.
> Da je taj prijedlog prihva�en, pisalo bi se npr. cvjet, a ne cvijet.
>
> Jedan od problema s tim prijedlogom je taj da bi se znatno pove�ao broj
> slu�ajeva u kojemu zapisi nj i lj predstavljaju dvofonemski slijed;
> konkretno, pisalo bi se "snjeg", iako u toj rije�i skup nj nije zapis fonema
> razlikovali od odgovaraju�ih dvofonemskih sljedova.
>
>> no na�alost, ne�to sli�no je za�ivio u pogre�noj dr�avi
>> koja se - za�udo - isto zvala Hrvatska. a iz nje se ni�ta
>> ne smije ponoviti...
>
pogre�no
to�no
to�no
to�no
...
slu�beni pravopis u onoj dr�avi prije one dr�ave je bio da se pi�e ie
namjesto ije (kao �to se ije uostalom izgovara) a je se pi�e (tadada...)
- je.
usput, netko poznat je (kasnije) predlagao da se je pi�e kao rogato e...
a netko da se i ono pi�e kao ie.
�to se ti�e lj i nj (jedan glas jedno slovo filozofija, je l'?)...
da, vidio sam i to - u jednom pravopisu, �ak
usput, �to se ti�e /lj/eta - u mom selu izgovaraju /l//j/eto
Tomislav Portada
> slu�beni pravopis u onoj dr�avi prije one dr�ave je bio
> da se pi�e ie namjesto ije (kao �to se ije uostalom
> izgovara) a je se pi�e (tadada...) - je.
Alisa
<ime.p...@irb.hr> wrote:
>> službeni pravopis u onoj državi prije one države je bio
>> da se piše ie namjesto ije (kao što se ije uostalom
>> izgovara) a je se piše (tadada...) - je.
>Bio bih zahvalan ako bi mi ovo netko preveo na razumljiv jezik.
pisati isto, kak ti se da truditi? Fakat si volja. :)))
--
EMPTI RIPLAJ!
Goran Marinić
>
> Portada, ti mene ponekad izludjujes... Kak ti se uopce da po n-ti put
> pisati isto, kak ti se da truditi? Fakat si volja. :)))
Goran Marinić
>>
>> A što nedostaje ě?
>>
> Možda više odražava sjevernu Hrvatsku, nego južnu.
> Zbog neukosti puka lako konvergira ka e.
> Ali svakako - i to je početak.