Toplinska pumpa
DISCOMLAT
upotrebu toplinske pumpe. Obzirom da to nije baš prečesto u uporabi kod nas
, bilo bi dobro saznati što više o tom načinu uštede i grijanja. Ovim postom
želim upoznati istomišljenike i izmijenjati ideje oko realizacije projekta.
Nadam se da ima zainteresiranih i onih koji znaju nešto više o toplinskim
pumpama i , naravno , da to žele podijeliti.
Malo sam pretražio po internetu i podosta toga pročitao , zasada još neke
stvari stoje kao pitanje , a dok nije jasno - nema početka radova.Da
razumijem slovenski , puno bih se pomogao jer oni već imaju projekat u
samogradnji i kako se da zaključiti , vrlo su zadovoljni.Hajde ljudi da i mi
pokrenemo ovo pitanje - koristi su mnogostruke.
Marko
"DISCOMLAT" <dragan....@vk.t-com.hr> wrote in message
news:goh6ii$1jc$1...@ss408.t-com.hr...
mfr...@net.hr
> Već me duľe vrijeme privlači misao o samogradnji sistema za grijanje uz
> upotrebu toplinske pumpe. Obzirom da to nije baą prečesto u uporabi kod nas
> , bilo bi dobro saznati ąto viąe o tom načinu uątede i grijanja.
ustede?;)
pocetna investicija je visestruko skuplja no kod konvencionalnih
izvora energije te je zbog toga i isplativost jako upitna. rade
konvencionalni izvori energije, a razliku u lovi slupati u podizanje
kvalitete objekta cineci ga cim vise energetski neovisnim. u prilog
ove tvrdnje ide i nasa banana koja za sada ne subvencionira
alternativu. ne znam ako se sta moze izmust iz fonda za energetsku
ucinkovitost. ni vani nije bas bajno jer se stimulira instalacija samo
onih dt koje kao toplinski spremnik ne koriste zrak, a i postavljeni
zahtjevi u pogledu srednjeg godisnjeg ukupnog faktora dobrote su jako
visoki (cini mi se preko 3,5) sta poskupljuje instalaciju jer
zahtijeva moderniju igracku.
Ovim postom
> ľelim upoznati istomiąljenike i izmijenjati ideje oko realizacije projekta.
> Nadam se da ima zainteresiranih i onih koji znaju neąto viąe o toplinskim
> pumpama i , naravno , da to ľele podijeliti.
u begovom razdolju ti je napravljena kuca s dt i ukopanim it. mislim
da su spremni podijelit iskustva, a do njih mozes doc i preko viesmana
posto su oni "radili" na tome
> Malo sam pretraľio po internetu i podosta toga pročitao , zasada joą neke
> stvari stoje kao pitanje , a dok nije jasno - nema početka radova.Da
> razumijem slovenski , puno bih se pomogao jer oni već imaju projekat u
> samogradnji i kako se da zaključiti , vrlo su zadovoljni.Hajde ljudi da i mi
> pokrenemo ovo pitanje - koristi su mnogostruke.
http://em.com.hr/dizalice-topline/knjiga ti je prije par dana izdana
knjiga koja ti uvelike moze pomoci u ovoj problematici. obraduje
tehnologiju izrade busotina za sonde ili iskopa za zmije, bavi se
vrstama tla, daje primjere razlicitihj rjesenja itd, pa je moje
daljenje laprdanje nepotrebno
Dubravko
zemlje)
a pune "freona"(ili sl") i najvaznije majstora koji ti to moze napravit po
propisima u HR. Ja htio pa odustao 2006. g.
Jedina i prva toplinska pumpa u HR se upravo radi u Zagrebu privat kuca
ostalo seqrit.
"DISCOMLAT" <dragan....@vk.t-com.hr> wrote in message
news:goh6ii$1jc$1...@ss408.t-com.hr...
Hrvoje Aras
"Dubravko" <ora...@gmail.com> wrote in message
news:gohjlp$2g4$1...@ss408.t-com.hr...
> Nema hrvatskog zakona (standarda) za cijevi koje su u zemlji (ili utrobi
> zemlje)
> a pune "freona"(ili sl") i najvaznije majstora koji ti to moze napravit po
> propisima u HR. Ja htio pa odustao 2006. g.
>
> Jedina i prva toplinska pumpa u HR se upravo radi u Zagrebu privat kuca
> ostalo seqrit.
>
>
zemlji?
ni kroz sve brodske motore ne kruzi more,a hlade se morem..
bitno je da imas izvor energije koju mozes "prepumpati" u kucu.
pozdrav hrvoje
.:KIZO:.
> upotrebu toplinske pumpe. Obzirom da to nije baą prečesto u uporabi kod
> nas , bilo bi dobro saznati ąto viąe o tom načinu uątede i grijanja. Ovim
> postom ľelim upoznati istomiąljenike i izmijenjati ideje oko realizacije
> projekta. Nadam se da ima zainteresiranih i onih koji znaju neąto viąe o
> toplinskim pumpama i , naravno , da to ľele podijeliti.
> Malo sam pretraľio po internetu i podosta toga pročitao , zasada joą neke
> razumijem slovenski , puno bih se pomogao jer oni već imaju projekat u
> samogradnji i kako se da zaključiti , vrlo su zadovoljni.Hajde ljudi da i
> mi pokrenemo ovo pitanje - koristi su mnogostruke.
pa... i ja sam razmiąljao takvim stvarima, no na svoj način..
Ako već imaą dizalicu topline, zaąto ne bi imao i spuątalicu.
Pa kad je tu već jedno i drugo ąto bi falilo uklopiti tu i ventilaciju i k
tome dodati nusprodukt hlađenja - toplina kojim je dobro besplatno grijati
vodu.
Dakle, uz sve moje idejno razmiąljanje doąao sam do zaključka da je jedna
(ako ne i jedina) opcija za objedini ovo sve rekuperator-kanalna klima.
Dalo bi se neąto sklepati, ali u samoizradi potrebuje se dosta ulaganja
(alat, materijal), vremena i volje. A to danas, jedno s drugim teąko je
spariti...
Nike
Svaki klima uređaj koji grije je toplinska pumpa.
Ako misliš štedit energiju više nego što ti daje mogučnost klima uređaj iz
Peveca onda moraš pristupit tome sistematski jer su takve instalacije jako
skupe.
Prvo je potrebno poraditi na tome da je kuća što bolje izolirana kako bi
toplinska pumpa i instalacija grijanja i PTV-a bila što manja. Tu ima
puuuno
više prostora i koristi za samogradnju nego u izradi same visokoefikasne
toplinske pumpe i
pripadajuće instalacije.
--
Proud member of RE forum: http://www.refrigeration-engineer.com
.:KIZO:.
"Nike" <nmar...@Yahoo.com> wrote in message
news:1a3gst1q1rrq.6rqrdb03cedw$.dlg@40tude.net...
> Svaki klima urešaj koji grije je toplinska pumpa.
hm,
a ona koja hladi ?
ME@net.hr Mladen Frank
".:KIZO:." <nemar...@hi.bla.hr> wrote in message
news:gojktv$crm$1...@ss408.t-com.hr...
rashladni uredaj. igra rijecima:)
Nike
> "Nike" <nmar...@Yahoo.com> wrote in message
> news:1a3gst1q1rrq.6rqrdb03cedw$.dlg@40tude.net...
>
>> Svaki klima uređaj koji grije je toplinska pumpa.
>
> hm,
> a ona koja hladi ?
Ona koja samo hladi nije toplinska pumpa.
.:KIZO:.
"Nike" <nmar...@Yahoo.com> wrote in message
> On Tue, 3 Mar 2009 17:13:01 +0100, .:KIZO:. je naąkrabao:
>
>> "Nike" <nmar...@Yahoo.com> wrote in message
>> news:1a3gst1q1rrq.6rqrdb03cedw$.dlg@40tude.net...
>>
>>> Svaki klima uređaj koji grije je toplinska pumpa.
>>
>> hm,
>> a ona koja hladi ?
>
> Ona koja samo hladi nije toplinska pumpa.
Evo, ja sam bio uvjeren da su toplinske pumpe i klime u stvari jedno te
isto. Bilo da hladi ili grije. Jer da bi hladila unutra grije vani, ili
obrnuto.
mislim... sistem izmjenjivanja topline je isti. Razlika je samo u procesu i
tehničkoj izvedbi... od tuda vjerojatno i različiti nazivi..
Nike
>
> Evo, ja sam bio uvjeren da su toplinske pumpe i klime u stvari jedno te
> isto. Bilo da hladi ili grije. Jer da bi hladila unutra grije vani, ili
> obrnuto.
> mislim... sistem izmjenjivanja topline je isti. Razlika je samo u procesu i
> tehničkoj izvedbi... od tuda vjerojatno i različiti nazivi..
Faktički je točno, ali se ne koristi u svakodnevnoj terminologiji!
:) :) Sad zvučim ko tipićni bosanac koji se razbacuje riječima koje ne
razumi. :) :)
DISCOMLAT
Neka pogledaju oni koji nisu tako brzo napustili ideju.
Inače , moja kuća je izolirana (fasadni stiropor 5 cm). Nije impresivno ,
ali se osjeti.
Grijem se na piljevinu (godiąnje potroąim oko 500 - 700 kn na grijanje!!) ,
toplinske pumpe
meni su alternativa , bliska realna i prihvatljiva. Koliko će koątati ,
pitanje je vremena ,
potraľnje i svega ąto donose odnosi ponuda-potraľnja. Uostalom , prvi
mobiteli su
koątali nevjerovatan iznos , ako ih usporedimo sa danaąnjim modelima i
mogućnostima ,
zar ne??! Takvih je primjera beskonačno mnogo i nema ih smisla nabrajati.
Kada kupujeą računalo , uvijek postoji dilema - kupiti sada ili kada padne
cijena.
Međutim , kada padne cijena , u pravilu se pojave brľi procesori , veća
memorija
nove tehnologije. Dali čekati joą , dok i to ne pojeftini - jer sigurno
hoće - čim se pojave
opet nove stvari. Začarani krug , dok ne uđeą u njega ne učestvujeą.Ovo
spominjem jer
me odmicanje od suočavanja sa problemom toplinske pumpe podsjeća upravo na
to!
Ideja je tu , da je prokomentiramo , razradimo , pomognemo jedni drugima. Ne
ulazimo tu
s nekom lovom (za sada). Problemi postoje , treba vidjeti koja su rjeąenja.
Ja vjerujem da
moľemo dosta toga , barem idejno , rijeąiti ovdje. Pa hrpa nas je ovdje ,
majku mu , znamo svaki
poneąto , moľemo mi to. Recimo , čitao sam postove i zaključio da dobar broj
ne razumije princip
rada (freon u cijevima zakopanima pod zemlju nije opcija). Post sam postavio
jer ni sam ne razumijem
sve faze , odnosno postoje nejasnoće kod isparivača i kondenzatora (u osnovi
su to dva bojlera -
prvi grijan temperaturom okoline (zrak,zemlja,voda) , a drugi grije medij za
grijanje.
Na koji način kompresor koristi ulaznu temperaturu i kako sabijanjem
dobijenu temperaturu predaje
kondenzatoru?
Piąu da je najbolji odnos voda-voda. Bunar je dakle idealan (stalna temp.
oko 10 C), a to ne zahtijeva
prekapanje 250 m2 okućnice.
Izgubio sam link od slovenaca , traľim pa ću ga postati , moľda tko moľe
prevesti , pojasniti - pomoći!
DISCOMLAT
http://www.strojnistvo.com/viewtopic.php?printertopic=1&t=10930&start=0&postdays=0&postorder=asc&vote=viewresult
E sada , molim one koji znaju slovenski jezik da prevedu nama neukima i
pojasne ono što su oni riješili , a toliko sam shvatio -
riješili jesu!
Mogu oni , valjda možemo i mi. Barataju sa cijenama koje me nisu uplašile.
Nike
Moga si ti prvo reć jesi ti u glavi sebi zamislio kako bi to izgledalo po
tebi!
Koji bi bio tvoj izvor topline za pumpanje (bušotina, površinski kop, zrak,
podzemne vode , rijeka u blizini itd. itd.)?
Imaš li kalkulaciju toplinskih gubitaka kuće?
S čime bi se grijao unutra (podno, fan-coili, radijatori)?
Misliš li kombinirat solarno?
Jeli ti to radiš radi izazova ili financijske koristi?
Kako misliš doć do komponenti (kupnja novih ili sa smetlišta)
ITD............
Koje vještine posjeduješ( elektrika, cjevarenje, varenje tvrdo lemljenje
itd..)
ME@net.hr Mladen Frank
uf. neko ti je vec predlozio da bez sistematskog pristupa ovoj problematici
ne kreces u to. ovo sta pitas su osnove osnova. ajd, provat cu jednostavno i
ukratko. nauka o toplini poznaje desno i ljevokretne procese. desni su
motori iz kojih rad izvlacis. lijevi su dt u koje rad ulazes. imena su
dobili po smjeru promjene stanja u toplinskim dijagramima. jedan od zakona
termodinamike kaze slijedece: toplina sama od sebe moze preci samo s
toplijeg na hladnije tijelo - zapamti (temperatura je pri tome mjera
topline, odnosno zagrijanosti da budem precizniji). to je prirodan proces.
u obrnutom slucaju, kad toplinu zelis prebaciti s hladnijeg (zimski zrak
temperature npr. 0stC) na toplije tijelo (zrak u prostoriji temperature npr.
20stC) vise se ne radi o prirodnom vec o tehnickom procesu u koji je
potrebno uloziti rad. u dt rad se ulaze em kompresora. dakle, ulozenim radom
moguc je i antiprirodan prijelaz topline s toplijeg na hladnije tijelo.
kako?
isparivac - radna tvar isparava oduzimajuci toplinu od zraka. prijelaz
topline moguc je pomocu vec spomenutog zakona termodinamike, a taj je da je
temperatura radne tvari niza od zraka kojem se toplina uzima
(zrak=voda=tlo=> u ovom slucaju ogrjevni toplinski spremnik tj. toplinski
izvor). toplina predana radnoj tvari koristi se za isparavnja iste, a ta
ista toplina oduzeta je od zraka koji se pritom hladi.
kompresor - isparenu radnu tvar ulaganjem rada dizemo na veci energetski
nivo. na vecem energetskom nivou radna tvar ima veci tlak, ali i
temperaturu
kondenzator - ta visa temperatura omogucuje radnoj tvari da predaje toplinu
uslijed cega kondenzira. dakle, radna tvar s ulozenim radom mora imati vecu
temperaturu od temperature zraka u prostoriji, a da bi predavala toplinu i
grijala ga (rashladni toplinski spremnik=toplinski ponor)..
prigusni ventil - suprotno od kompresora koji druka na veci tlak, prigusni
ventil prigusuje radnu tvar na nizi tlak, a s time i nizu temperaturu koja
ce u isparivacu biti niza od temperature okolnog zraka. i sad ponovo
procitaj pocevsi od isparivaca:)
kad procitas par puta onda
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f7/RefrigerationTS.png
pa napisano provaj pratit u dg. pri tome je:
5-1 isparivac
1-2 kompresor
2-3-4 kondenzator
4-5 prigusni ventil
u slucaju grijanja temperatura zraka u prostoriji je nesto ispod linije 2-3,
te taj zrak oduzima toplinu radnoj tvari, ova kondenzira, zrak se grije.
temperatura okolnog zraka je nesto iznad 5-1, tako da taj zrak moze predavat
toplinu radnoj tvarii koja pritom isparava, a zrak se hladi.
uoci da su temperature radne tvari u procesu definirane temperaturom
toplinskih spremnika, odnosno zrakom u prostoriji i okolnog. sto veca
razlika tih temperatura, veca je povrsina omedena krivuljama u t-s
dijagramu, a s time je veci i ulozeni rad koji je potreban da bi toplinu
"prebacio". (*)
btw, split klima uredaji su reverziblne dt koje pomocu cetveroputnog ventila
mjenjaju smjer strujanja, pa ono sta je bilo kondenzator i predavalo toplinu
sad je isparivac i oduzima toplinu i obrnuto.
> Piąu da je najbolji odnos voda-voda. Bunar je dakle idealan (stalna temp.
> oko 10 C), a to ne zahtijeva
> prekapanje 250 m2 okućnice.
>
akumulacija je pojednostavljeno funkcija vlage i mase. veca vlaga i masa ->
veca akumulacija topline toplinskog izvora -> manja promjena temperature
toplisnkog izvora pri koristenju topline u isparivacu -> sad baci skic na
(*)
i obavezno kupi knjigu jer bez teoretskih osnova ne budes nis napravio. nije
ispalo bas kratko
DISCOMLAT
> tebi!
> podzemne vode , rijeka u blizini itd. itd.)?
> S čime bi se grijao unutra (podno, fan-coili, radijatori)?
> Jeli ti to radią radi izazova ili financijske koristi?
> Kako mislią doć do komponenti (kupnja novih ili sa smetliąta)
> ITD............
> Koje vjeątine posjedujeą( elektrika, cjevarenje, varenje tvrdo lemljenje
itd..)
Električar sam.Cijela se priča (koliko sam razumio na slovenskom forumu)
svela na uporabu kvalitetnijih klima uređaja uz prilagodbu za koriątenje
pri grijanju.
Imam bunar , koristio bih vodu i kao najlakąu vatrijantu klimu sa
izmjenjivačem
. Uspjeli su ljudi uraditi toplinsku pumpu u potpunosti kao samogradnju.
Stvarno je veliki zahvat , ali mi se čini da ovo sa preuređivanjem klime
nije.
Malo je problem prilagoditi nadzor (upravljanje) , ali imaju i tu ideja.
Zahvaljujem na pomoći , nadam se daće ovo ipak ostati kao tema.
Malo lakąe čitam slovenski :-)) pa se i ondje pomaľem. Zahvaljujem i čovjeku
koji je pomogao
u prethodnom postu. Uredno čitam i učim.
Nike
> Imam bunar , koristio bih vodu i kao najlakšu vatrijantu klimu sa
> izmjenjivačem
DISCOMLAT
(samogradnja ) toplinske pumpe izniman je zahvat.Potrebno je puno znanja ,
računanja i vjeątine da se uradi takva instalacija za grijanje kuće.Bilo bi
dobro kada bi si čovjek mogao priuątiti takvu investiciju prije gradnje same
kuće , ali ehhhhhh............. , dalo bi se o tome.
U svakom slučaju , učim , čitam , primam savjete i napredujem polako.Sada
znam da ovdje ima ljudi koji o tome znaju podosta , pa ću moći u budućnosti
zatraľiti pomoć , ako je budem trebao.
I dalje sam uvjeren da je izvedivo , sada traľim način koji će meni najviąe
odgovarati , a najmanje koątati.Tu je "mali" problem zbog kojeg ne moľemo
podjednako pristupiti ovom poduhvatu , različitosti u klimi , terenu ,
izvoru topline iz prirode....
Slavonac sam , imam bunar i pokuąat ću ga iskoristiti. Obično sugeriraju
(oni koji znaju viąe) da su potrebna dva (jedan za crpljenje vode , drugi za
povrat).
Naąao sam i drugačiji pristup gdje se koristi jedan za polaznu temperaturu ,
a voda se ili vraća u njega na povrąinu (nepovoljnija varijanta) ili se
vraća u okolni teren , jarak i sl. (taj sam).Mislim da ću ipak pokuąati za
početak uraditi neąto skromno , malo i manje skupo tek da prikupim iskustva
, vidjet ćemo - zasada me drľi entuzijazam (ako niąta , napravit ću
inkubator od nekog starijeg friľidera :-)).
Posebno hvala ide za Nike i Mladena - sugerirani linkovi su bili od koristi
kao i preporuke.
Neven °I°
Ima u časopisu EGE (http://em.com.hr/ege/sadrzaj/2009/1 ) članak pod
naslovom "Dizalice topline s podzemnom toplinskom sondom - raskorak između
zbilje i sna".
Uglavnom, napravljena je analiza za jednu vilu od 600m^2 u Osijeku i cijene
su bile 60.000kn za pumpu, 40.000kn za ostalu opremu i cijena buąenja,
bentonita, raznih geotehničkih i građevinskih radova je bila 150.000kn.
Povrąinsko ukapanje nije moglo ići zbog premale parcele a za buąenje bunara
i istraľivačke radove se investitor nije odlučio (jer nisu bili poznati
hidroloąki parametri a moľda od toga opet ne bi bilo niąta - samo bi se
dodatno potroąio novac). Ostala je samo opcija dubinskog buąenja a ona bi
eto koątala oko 150.000kn.
Zaključak, ako si stvarno siguran da je taj bunar na nekakvom podzemnom toku
i da će moći "crpiti" tu toplinu koja ti treba onda je bunar OK. Ako neće
proći bunar nego treba buąenje, onda će ti uąteda u samogradnji toplinske
pumpe biti mala stavka u odnosu na cijenu buąenja pa to treba imati na umu.