Kriminal u sanaciji banaka
Domagoj
Gdje su otišle milijarde proračunskih kuna?
Kriminal u sanaciji banaka
Veliku pljačku koju su provele uprave hrvatskih banaka platili su
hrvatski porezni obveznici
Izvješće Državne agencije za sanaciju banaka (DAB) o procesu sanacije
banaka u Hrvatskoj, koje su zapale u financijske teškoće, razotkriva
nevjerojatne razmjere pljačke banaka u Hrvatskoj, u zadnjih petnaestak
godina. Još gore, ovo izvješće razotkriva dugo skrivanu činjenicu, da
su hrvatski porezni obveznici financirali sanaciju velike pljačke
hrvatskih banaka, koja se broji u milijardama hrvatskih kuna. Bez
obzira na činjenicu da su Republiku Hrvatsku i njezine građane
oštetili za tako visoke iznose, niti jedan član bilo koje od uprava
saniranih banaka, nije kazneno odgovarao za bankarski i financijski
(gospodarski) kriminal. Upravo suprotno. Država je u tišini
financirala sanaciju financijske štete od pljačke banaka, a čanovi
uprava tih banaka postali su u mđuvremenu moćna i nedodirljiva
financijska oligarhija, koja opljačkanim kapitalom ucjenjuje i ,,drži u
šaci" Hrvatsku cijelo prošlo desetljeće. Dokument DAB-a od 2. rujna
2005., nedvojbeo dokazuje poezanost političke elite sa tom
financijskom oligarhijom. Odnosno, politička elita pružila je zaštitu
financijskoj oligarhiji od bilo kakve odgovornosti zbog velike pljačke
banaka u Hrvatskoj. U rujnu 2005. tu je pljačku blagoslovio i Hrvatski
sabor, tijekom rasprave o Izvješću DAB-a o provedbi sanacije i
restrukturiranja banaka prema Zakonu o sanaciji i restrukturiranju
banaka (NN 44/94).
Sanacija i privatizacija banaka
Iz izvješća DAB-a sasvim je razvidno na koji je način hrvatska Vlada
od 1990. do 2005. omogućila prvo upravama banaka da pljačkom banaka i
izvlačenjem kapitala na strane račune i u strane investicijske fondove
steknu kapital i stvore pretpostavku za formiranje jake financijske
oligarhije. Potom je Vlada tijekom procesa sanacije banaka omogućila
pravnu zaštitu financijskoj oligarhiji od kaznenog progona zbog
pljačke banaka, da bi privatizacijom banaka nakon sanacije Vlada
omogućila hrvatskoj financijskoj oligarhiji legalizaciju opljačkanog
kapitala i njegovo reinvestiranje u Hrvatskoj, bilo pod pravim
imenima, ili pod raznim poslovnim franšizama i lažnim poduzećima kao
fiktivnim stranim investitorima u Hrvatsku.
Drugim riječima, sanacija banaka u Hrvatskoj značila je legalizaciju
pljačke pod visokim političkim pokroviteljstvom Vlade i zakonodavnim
pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora. Od odgovornosti za ovaj kriminal
nije izuzeta niti jedna od parlamenarnih stranaka u zadnjih sedamnaest
godina, baš kao niti jedna Vlada od 1990. godine do danas.
,,Sredinom 2000. godine donesen je Zakon o prestanku važenja Zakona o
sanaciji i restrukturiranju banaka s tim da se svi ranije pokrenuti
postupci sanacije i restrukturiranja banaka dovrše prema odredbama
Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka. U tom trenutku Državna
agncija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) bila je
vlasnik 100 % dionica Dubrovačke banke i Croatia banke Zagreb. Dakle
trebalo je dovršiti privatizaciju navedenih banaka. To se ostvarilo u
slučaju Dubrovačke banke. No kao što je poznato, Croatia banka nije
privatizirana te DAB i nadalje drži 100 % dionica banke", navodi se u
uvodnom dijelu Izvješća DAB-a Hrvatskom saboru od 2. rujna 2005.
godine.
Hrvatski financijski sustav izgrađen na pljački banaka
Opseg procesa sanacije banaka, kao i pljačke banaka u Hrvatskoj
opisuje Izvješće u nastavku. ,,Zakon o sanaciji i restrukturiranju
banaka, odnosno učinci koje je provedba ovoga zakona generirala,
najznačajniji je čimbenik oblikovanja današnjeg bankarskog sustava
Republike Hrvatske. U prilog tome govori činjenica da je, prema
veličini aktive saniranih banaka u odnosu na ukupnu aktivu tadašnjeg
bankarskog sustava Hrvatske, preko polovice sustava prošlo proces
sanacije i restrukturiranja prema odredbama ovoga Zakona".
Ovim izvješćem DAB priznaje kako je hrvatski financijski sustav
izgrađen na pljački, te kako pljačka hrvatskih banaka predstavlja
temelj financijskog, bankarskog sustava Republike Hrvatske. I to stoji
u službenim izvješću DAB-a Hrvatskom saboru. Izvješću koje je već 5.
rujna 2005. posebnim dopisom predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir
Šeks uputio na usvajanje saborskim zastupnicima, i koje je kasnije na
14. sjednici Hrvatskoga sabora i usvojeno. Odnosno, legaliziran je
kriminalni financijski sustav Repubike Hrvatske, izgrađen na pljački
banaka, kako to kaže izvješće DAB-a.
,,Sanacija i restrukturiranje postojećih banaka te njihova
privatizacija, osnivanje novih banaka ili podružnica inozemnih banaka,
stečajevi banaka i štedionica te spajanja i pripajanja banaka odredili
su bitne karakteristike razvoja hrvatskog bankarskog sustava
prethodnih desetak godina", stoji u dokumentu DAB-a upućenom na
usvajanje Hrvatskom saboru.
Na gotovo skandalozan način DAB opisuje kriminalnu tehnologiju
izgradnje hrvatskog financijskog sustava na pljački banaka i otimačini
novca iz hrvatskih banaka. Opljačkani novac uprave tih banaa često su
prebacivale u inozemstvo, te su kasnije u dogovoru sa pojdinim stranim
bankama, fiktivnim investicijama u nove ili podrunice stranih banaka u
Hrvatskoj, opljačkani novac reinvestirali kako bi ga legalizirali.
Vlada, DAB i Hrvatska narodna banka očito su znali i omogućili
provedbu toga kriminalnog procesa pranja opljačkanog novca iz hrvatske
kroz lažne strane investicije u privatizaciju hrvatskih banaka.
Hrvatska narodna banka u sprezi sa Vladom sudjelovala u bankarskom
kriminalu
Izvješće DAB-a izvan svake sumnje dokazuje umiješanost Hrvatske
narodne banke u pljačku hrvatskih banaka, te kasniji proces pranja
opljačkanog novca reinvestiranjem u sanirane hrvatske banke. Činise
kako je cijeli proces bio sastavni dio kriminalnog dogovora Vlade, HNB-
a i uprava pojedinih banaka. Naime, na temelju DAB-ovog dokumenta nije
teško pretpostaviti da su se uprave pojedinih banaka obratile HNB-u i
Vladi sa zahtjevima za privatizaciju i stjecanje većinskog vlasništva
nad određenim bankama. Očito je kako taj proces nije mogao biti
proveden izravnom privatizacijom, pa je dogovoreno izvlačenje novca iz
banaka iz dva razloga. Prvi je kako bi se tom pljačkom stekao živi
kaital kojim bi financisjka oligarhija i politička elita mogli
raspolagati. A drugi je što bi na taj način poslovne banke zapale u
poteškoće, te bi bio neophodan proces sanacije i restrukturiranja, a
tek nakon toga privatizacije po povoljnim uvjetima. U takvom je
procesu bilo vrlo jednostavno hrvatskoj financisjkoj oligarhiji
omogućiti kupnju banaka u Hrvatskoj preko fiktivnih stranih franšiza i
lažnih investitorskih poduzeća li fondova.
Hrvatska narodna banka bila je kreator toga pljačkaškog modela.
Dokument DAB-a to dokazuje.
,,Temeljem Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka te Zakona o
Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Vlada
RH je na prijedlog Hrvatske narodne banke u razdoblju od listopada
1995. do svibnja 2000. godine donijela odluke o sanaciji i
restrukturiranju sljedećih banaka:
1. Slavonske banke d.d. Osijek
2. Riječke banke d.d. Rijeka
3. Splitske banke d.d. Split
4. Privredne banke d.d. Zagreb
5. Dubrovačke banke d.d. Dubrovnik
6. Croatia banke d.d. Zagreb".
Troškovi sanacije banaka 11milijarda 498 milijuna kuna
Dokument prvi puta nakon više od deset godina razotkriva točne podatke
o iznosu utrošenom iz Državnog proračuna za sanaciju banaka u
Hrvatskoj, koji ukupno za spomenute banke iznosi 11 milijarda 498
milijuna kuna. To je ujedno i iznos koji je opljačkan iz hvatskih
banaka od 1990. godine do 2005. godine, ne uključujući pljačku
Zagrebačke banke, te financijske malverzacije u novoosnovanim i
privatiziranim bankama nakon 2000. godine.
,,Za sanaciju šest navedenih banaka utrošeno je ukupno 11 milijarda 498
milijuna kuna. Vaj iznos predstavlja glavnicu bez kamata, jer su uz
novac bila korištena i druga sredstva, najčešće vrijednosni papiri
(obveznice) ili preuzimanje duga s različitim kamatnim stopama i
rokovima dospijeća".
DAB u ovom dijelu izvješća, zapravo, priznaje kako su stvarni troškovi
sanacije bili i puno veći od 11 milijarda 498 milijuna kuna. Međutim,
nigdje u izvješću Hrvatskom saboru DAB nije točno naveo koliko su to
iznosi, koliko su iznosi obveznica iz kojih je financirana sanacija
banaka, kolike su kamate i koji su rokovi dospijeća takvih kredita iz
kojih je financirana sanacija banaka u Hrvatskoj. Drugim riječima, DAB
je Saboru podnio nepotpuno i krivotvoreno izvješće, ali Hrvatski abor
nije reagirao na tu nezakonitost.
Za sanaciju Slavonske banke utrošeno je 150 milijuna kuna. Sanacija
Splitske banke financirana je sa 811 milijuna kuna. Riječka banka
sanirana je ukupnom državnom intervencijom u iznosu od 575 milijuna
kuna. Sanacija Privredne banke Zagreb stajala je Državni proračun 6
milijarda 807 milijuna kuna. Vlada je sanaciju Dubrovačke banke
financirala sa 2 milijarde 602 milijuna kuna, dok je za sanaciju
Croatia banke utrošeno 553 milijuna kuna.
Pljačka pretvorena u javni dug Republike Hrvatske
DAB u nastavku izvješća izrijekom priznaje kako su troškovi sanacije
banaka veći od troškova iskazanih u izvješću, te istovremeno navodi
skandalozni podatak iz kojega je razvidno kako je pljačka banaka u
Hrvatskoj, jednostavnom odlukom Vlade pretvorena u javni dug Republike
Hrvatske. Odnosno, pljačku koju je provela financijska oligarhija i
politička elta, odlukom Vlade moraju ,,pokriti" hrvatski porezni
obveznici.
,,Troškovi sanacije bankarskog sustava Republike Hrvatske su i veći ako
bismo kao troškove sanacije bankarskog sustava tretirali troškove
pretvaranja deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske
(tzv."stara devizna štednja"), projekt izdavanja obveznica za
restrukturiranje gospodarstva (tzv. ,,velike obveznice" iz 1991.
godine), projekte sanacije Hrvatske poštanske banke i Istarske banke.
Na indirektan način i troškovi stečaja banaka i štedionica mogu se
promatrati u funkciji sanacije bankarskog sustava Republike Hrvatske".
DAB, međtim, nigdje u ovom izvješću ne navodi te troškove niti ih
specificira u izvješću Hrvatskom saboru. Ovoga dijela sanacije
hrvatskog financijskog i bankarskog sustava. Prikrivanjem ovih
podataka, naravno, izravno se štiti i ,,pokriva" hrvatska financijska
oligrhija i politička elita od bilo kakve odgovornosti za veliku
pljačku Hrvatske preko bankarskog i financijskog sustava u devedesetim
godinama dvadesetoga stoljeća. Naravno od odgovornosti za ovaj
kriminal i pljačku ne može biti izuzet niti jedan od HDZ-ovih
premijera od 1990. do 2000. godine, uključujući i Ivu Sanadera: Josip
Manolić, Stjepan Mesić, Franjo Gregurić, Hrvoje Šarinić, Nikica
Valentić, Zlatko Mateša.
Privatizacija saniranih banaka
Hrvatski Kazneni zakon poznaje u klasifikaciji kaznenih djela, kazneno
djelo sklapanja štetnog ugovora. Takvim se ugovorima mogu bez ostatka
nazvati i ugovori kojima su sanirane banke prodane ,,novim" vlasnicima,
odnosno kojima su sanirane banke privatizirane. Naime, umjesto da se
privatizacijom saniranih banaka nadoknade troškovi njihove sanacije i
time vrate novci poreznih obveznica, Vlada je sklopila štetne ugovore
i time oštetila Državni proračun za novac od sanacije banaka koji nije
nadoknađen privatizacijom opljačkanih i saniranih banaka.
U odnosu na ukupno uloženih 11 milijarda 498 mlijuna kuna u sanaciju
banaka, od njihove prodaje nakon sanacije uprihođeni je tek 4
milijarde 953 milijuna 300 tisuća kuna, znači tek oko trećine uloženih
sredstava iz Državnog proračuna. Iako ovi podatci jasno ukazuju na
kriminal u vrhu hrvatske Vlade koja je odobavala sklapanje takvih
štetnih ugovora, nitko od parlamentarnih stranaka, bilo onih u
vladajućoj koaliciji, ili Vladinih satelita, ili pak onih u oporbi,
nije potegnuo pitanje odgovornosti za ovakvu štetu nanesenu Državnom
proračunu.
Od prodaje Slavonske banke naplaćeno je tek 66,7 milijuna kuna (od
ukupno uloženih 150 milijuna). Prodajom Privredne banke Zagreb
naplaćeno je u prvom ugovoru 2 milijarde 314 milijuna 800 tisuća kuna,
a drugim ugovorom milijardu 23 milijuna kuna (od ukupno uloženih 6
milijarda 807 milijuna kuna). Prodajom Riječke banke prvim je ugovorom
naplaćeno 329,2 milijuna kuna, a drugim ugovorom 376,7 milijuna kuna.
Prodajom Dubrovačke banke naplaćeno je 178 milijuna kuna od ukupno
uloženih 2 milijarde 602 milijuna kuna.
U nastavku izvješća detaljno se opisuje proces privatizacije saniranih
banaka. Izvješće jasno opisuje kriminalni privatizacijski model kojim
su sanirane banke, bez ikakve provjere investitora prodavane navodnim
,,stranim" investitorima. Zapravo, radi se o reinvestiranju novca
opljačkanog iz Hrvatske, odnosno o međunarodnom pranju prljavog
opljačkanog novca, u čemu su hrvatskoj financijskoj oligarhiji i
kriminalcima na vlasti pomogle neke banke i financijske institucije u
Europi.
Gotovo u svakoj takvoj sumnjivoj financijskoj operaciji pojavljuje se
Hypo banka, Bayerische Landesbank i Erste banka. Kao i Soroševi off
shore investicijski fondovi u slučaju prodaje Dubrovačke banke.
Međutim, kasnije je i dokazano kako je Srošev fond, zpravo, raspolagao
prljavim i opljačkanim novcem sa Balkana kojim su kupljene Dubrovačka,
Istarska, Sisačka i Dalmatinska banka (kasnije sve spojene u Novu
banku). Dokumente o prodaji Dubrovačke banke možete također pročitati
na našem portalu (http://www.necenzurirano.com/index.php?
option=com_content&task=view&id=376&Itemid=65), kao i dokumente o
spajanju Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke (http://
www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=115&Itemid=1).
U svakom slučaju, proces sanacije i prodaje saniranih banaka još je
jedan od krimnalnih procesa devedesetih godina, po svojem opsegu i
nastaloj šteti čak i opasniji od procesa pretvorbe i privatizacije.
Međutim, bankarsi moćnici ostali su do danas nedodirljivi hrvatskom
pravosuđu za najveći financijski kriminal u suvremenoj hrvatskoj
državi. Kriminal iza kojeg stoji i kojeg pokriva cijela politička
elita Hrvatske, uključujući sve Vlade i sve parlamentarne političke
stranke do danas.
Procesuiranjem bankarskog kriminala u Hrvatskoj, došlo bi do stvarne
demokratizacije i gospdarskog razvitka, a dokinuo bi se oligarhijski
financijski i politički sustav upravljanja državom. Činise, međutim,
kako je to proces na koji bismo mogli podosta pričekati. Financijska
oligarhija, baš kao i vladajuća politička elita čvrsto drže u rukama
svoje pozicije. A štiti ih korumpirano pravosuđe i kriminalni sustav
sudova, korumpirani sudci i državni odvjetnici koji su dio kriminalne
mreže Franje Gregurića i Nikice Valentića.
Izvješće DAB-a o procesu sanacije i restrukturiranja banaka u
Hrvatskoj možete pročitati na neovisnom internet portalu
Necenzurirano.com.
Domagoj Margetić