Psihologija Licnosti

[Orestes Hardy]

CiljCilj kolegija je omogućiti studentima stjecanje znanja iz psihologije ličnosti. Kolegij neće biti usmjeren na stare, tzv. "velike" teorije ličnosti, već na suvremene modele i teme koje su trenutno dominantne u području. Apsolviranjem kolegija studenti će biti upoznati s osnovnimmetodološkim pristupima u psihologiji ličnosti te različitim suvremenim temama u području. To će ih osposobiti za praćenje literature i razumijevanje logike istraživanja u području psihologije ličnosti, te koristiti u njihovoj kasnijoj specijalizaciji u različitim područjima primijenjene psihologije. Sadržaj Uvodni sastanak i dogovor oko načina rada, seminarskih grupa, obaveza i rokova. Uvod u psihologiju ličnosti (predmet psihologije ličnosti, struktura područja, povijest područja; velike teorije i suvremena područja istraživanja u psihologiji ličnosti) Metode istraživanja u psihologiji ličnosti (pristup usmjeren na individualne i na grupne razlike, metode prikupljanja podataka o ličnosti, metode istraživanja ličnosti, prednosti i slabosti pojedinih metoda) Osobine ličnosti (teorijsko određenje osobine ličnosti, metode za određivanje najvažnijih osobina ličnosti; teorijski modeli koji objašnjavaju strukturu crta ličnosti: Eysenckov, Cattellov i Pet-faktorski model, Kružni modeli ličnosti. Teorijski problemi i problemi mjerenja u psihologiji ličnosti (osobine ličnosti i predviđanje ponašanja, situacionizam, interakcionizam i osobinska psihologija ličnosti, agregacija i predviđanje, mjerenje ličnosti unutar pojedinih osobinskih teorija, samoprocjene i procjene) Stabilnost i promjene osobina ličnosti (teorijsko određenje pojmova "kontinuitet" i "promjena" ličnosti, metodološki problemi pri istraživanju stabilnosti i promjena ličnosti, rezultati istraživanja u tom području) Fiziološke osnove osobina ličnosti (fiziološke osnove Eysenckovih dimenzija ličnosti, osjetljivost na nagrade i kazne: Grayeva teorija ličnosti; biološka osnova temperamenta: Cloningerova teorija ličnosti; traženje uzbuđenja: Zuckermanova teorija ličnosti) Evolucijski pristup u psihologiji ličnosti (evolucija i osnovni psihički mehanizmi, individualne razlike i evolucija, pet-faktorski model i rješavanje adaptivnih problema) Prvi kolokvij. Genetika ponašanja i psihologija ličnosti (kvantitativna i molekularna genetika, metode genetike ponašanja: istraživanja blizanaca, posvajanja i porodična istraživanja, heritabilnost, najvažniji rezultati bihevioralno-genetičkih istraživanja) Socio-kognitivni pristup u psihologiji ličnosti (osnovne karakteristike socio-kognitivnog pristupa, kognitivni procesi i ličnost, samopoimanje) Ličnost i emocije (usporedba dimenzionalnih modela emocija i dimenzionalnih modela ličnosti, ličnost i subjektivan doživljaj sreće, emocije i procesiranje pozitivnih i negativnih informacija) Spol, rod i ličnost (razlika između spolnih i rodnih razlika, maskulinost, femininost i andoginost) Ličnost i intelektualna kompetencija (ličnost i inteligencija, ličnost i akademski uspjeh, ličnosti i kreativnost) Drugi kolokvij.

Ishodi učenja Nakon položenog ispita student će znati analizirati metodologiju znanstvenih istraživanja primjerenu rješavanju problema iz područja ličnosti. Nakon položenog ispita student će znati kritički interpretirati znanstvenu i stručnu literaturu iz područja ličnosti Nakon položenog ispita student će znati koristiti strani jezik u stručnoj komunikaciji iz područja ličnosti. Nakon položenog ispita student će znati nabrojati glavne skupine teorija ličnosti i predstavnike/autore pojedinih teorija. Nakon položenog ispita student će znati usporediti suvremene modele ličnosti. Metode podučavanja Predavanja, seminari, samostalni zadaci, mješovito e-učenje, multimedija i mreža. Metode ocjenjivanja Tijekom semestra prati se dolazak studenata na sve termine seminarske nastave. Ukoliko student iz opravdanog razloga propusti termin seminarske nastave, samostalno piše i u zadanom roku predaje seminarski rad nadoknade, koji se bavi temom obrađenom na propuštenom terminu nastave. Svaki student obavezan je u toku semestra pripremiti i održati seminarsko izlaganje na odabranu temu. Prisustvovanje seminarskoj nastavi i seminarski rad su preduvjet za stjecanje prava izlaska na kolokvije i/ili završni ispit. Studenti putem 1. kolokvija (oko 60% gradiva) i 2. kolokvija (oko 40% gradiva) mogu položiti kolegij. Ukoliko studenti ne pristupe kolokviju ili ne ostvare dovoljan broj bodova putem kolokvija, moraju pristupiti pismenom ispitu na kraju semestra.

Psihologija ličnosti se već duži niz godina bavi proučavanjem znanstvenih postavki o ljudskim individualnim razlikama pokušavajući doći do određenih zaključaka o ljudskom ponašanju.

Svako ima određenu vrstu osobnosti, kao i npr. inteligenciju. Stvar je samo u tome da je nečija osobnost različita od osobnosti drugog čovjeka, kao što se i inteligencija ljudi razlikuje.

Postoji mnogo načina kojima se može procjenjivati osobnost, ali psiholozi su uglavnom odustali od pokušaja podjele ljudi na određene tipove. Umjesto toga, fokusirali su se na osobine ličnosti.

Osobinski model Big Five predstavlja korisne dimenzije ličnosti za opis samog sebe i drugih ljudi. Ustanovili su ga istraživački timovi sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a još uvijek se dopunjuje i koristi u svrhu procjene ličnosti pojedinca.

Ljudi koji su savjesni imaju snažan osjećaj odgovornosti i organizirani su. Pouzdani su, disciplinirani i usredotočeni na postignuća. Savjesni tipovi osobnosti su dobri planeri, ništa ne prepuštaju slučaju i vole imati svoj red.

Ljudi s niskom razinom savjesnosti su spontaniji i slobodniji te su često nepažljivi. Savjesnost se kao dimenzija ličnosti smatra izrazito korisnom te je povezana s postignućima u obrazovnom i poslovnom svijetu.

Ekstraverzija je tip osobnosti čija je suprotnost introverzija. Mnogima je ova dimenzija ličnosti najprepoznatljivija, a neki je smatraju i jednom od najpoželjnijih, posebno za međuljudske odnose. No, neovisno o tome, ekstraverzija predstavlja brbljave, društvene i opuštene pojedince koji su uporni i veseli te skloni društvenim okupljanjima i interakcijama.

S druge strane su introverti koji žele više vremena provoditi u samoći te drugačije percipiraju socijalnu interakciju. Introverzija se često krivo interpretira kao stidljivost, ali to dvoje nije isto. Stidljivost podrazumijeva strah od društvenih interakcija i nemogućnost društvenog djelovanja.

Iako introverti mogu biti jako šarmantni na zabavama, oni ipak više vole solo aktivnosti i manje grupe prijatelja. Ako vas zanima jeste li introvert, više možete saznati u članku Jeste li introvertirana osoba? Psihologinja otkriva kako to prepoznati.

Osobe koje su visoko na dimenziji ugodnosti su ljubazne i tople, imaju povjerenja u druge ljude te drugi ljudi također imaju povjerenja u njih. Suosjećaju s drugima i uvijek su spremni pomoći. Upravo zbog toga su često okruženi ljudima koji ih vole i lako uspostavljaju odnose s drugima.

Ljudi s visokim stupnjem neuroticizma su često tjeskobno zabrinuti te lako upadaju u anksiozna i depresivna stanja. Imaju tendenciju pronaći probleme tamo gdje ih nema, a također imaju velikih problema s emocionalnom regulacijom.

Navedenih pet dimenzija ličnosti poznatog Big Five modela nije jedini način procjenjivanja ljudske osobnosti. Činjenica je da je ovaj model najistraživaniji i još uvijek najprihvaćeniji u psihološkoj praksi. Pomoću njega se mogu dobiti mnoge informacije, no ovo nije jedina klasifikacija tipova osobnosti koja postoji.

Kako se psihologija razvijala, tako su se razvile brojne teorije ličnosti koje su opisivale ljudsku osobnost pomoću različitih podjela. Tako su s vremenom nastali i tipovi osobnosti kao što su zapovjednik, logičar, zabavljač, avanturist i mnogi drugi.

Jedna od poznatijih klasifikacija je svakako i ona poznatog američkog psihologa Raymonda Bernarda Cattella koji je odredio 16 faktora ličnosti među kojima su dominacija, toplina, perfekcionizam, emocionalna stabilnost i mnogi drugi.

Drugim riječima, psihologija ličnosti je razvila brojne teorije i tipove osobnosti koje znanstvenici diljem svijeta još uvijek razvijaju i prilagođavaju sukladno društvenim promjenama. To ne znači da trenutni upitnici ličnosti nisu dovoljno precizni, ali činjenica je da se pomoću njih ne mogu dobiti jako točni rezultati s obzirom na to da je u pitanju samoprocjena pojedinca kojom neki znaju vješto manipulirati.

Opisi i procjene ličnosti te poznavanje tipova osobnosti je posebno korisno u kliničkoj praksi gdje se pomoću brojnih tehnika, testiranja, intervjua i ostalih metoda zaključuje o prisustvu određenih poremećaja ličnosti kod pacijenata.

Na kraju krajeva, poznavanje vlastite osobnosti je važno samoj osobi kako bi mogla predvidjeti svoje ponašanje u određenim situacijama te izbjeći određene neugodnosti i probleme. Isto tako, poznavanje tipova osobnosti nam može pomoći da lakše razumijemo i ljude koji nas okružuju.

Mnoge nesuglasice i problemi u međuljudskim odnosima često nastaju zbog manjka razumijevanja druge osobe i njezinih postupaka. Primjerice, ako vaša najbolja prijatelja uporno odbija odlaske na koncerte i masovna okupljanja s vama, vjerojatno je bliže dimenziji introverzije, što znači da je ne treba zbog toga osuđivati ili se s njom prestati družiti nego birati drugačije aktivnosti koje će odgovarati i vama i njoj.

3a8082e126