Koncentracija maloprodaje - za i protiv

[Blazenka Knezevic]

Danas smo na nastavi obradili temu koncentracije maloprodajnih
poduzeca. Pitanje je kako koncentracija maloprodaje utjece na domace
trziste. Zanima nas je linkoncentracija proces s pozitivnim ili s
negativnim ucinkom?

[Almir Hrnjic]

Smatram da je koncentracija proces sa pozitivnim ali i sa negativnim
ucincima. Ovisno u kojim sredinama se odvija. Koncentracija
maloprodaje u zemljama u razvoju ima vise pozitivnih nego negativnih
ucinaka, prije svega mislim tu na kratkorocno smanjenje cijena roba,
takoder vrlo pozitivno je i uvodenje novih tehnologija i znanja, i
naravno prosirenje asortimana koje dolazi samo po sebi. Opet
koncentracija u razvijenijim zemljama, moze dovesti do monopola i to
onda ima vise negativnih ucinaka, poput utjecanja na cijene, u ovom
smislu one bi rasle, prevelika ovisnost proizvodaca o maloprodavacima,
to moze pratiti i smanjenje kvalitet asortimana. Zakljucak bi bio da
koncentracija donosi vise pozitivnih ucinaka ako je umjerena.

[tamara breberina]

Koncetracija maloprodajnih poduzeca na domacem trzistu ima pozitivne i
negativne ucinke. Pozitivni ucinci za kupce su da su maloprodajna
poduzeca povrsinski sve veca, nude razliciti asortiman, te se nalaze
na periferijama gradova sto kupcima omogucuje da kupe razlicitu robu
na istome mjestu, te na taj nacin ustede na svojem vremenu. Jedan od
najvaznijih pozitivnih ucinaka sto takva maloprodajna poduzeca nude
privatne marke koje su visoke kvalitete i niskih cijena.
Negativni ucinci su da se trzisni udio rasporeduje na sve manji broj
poduzeca, te velika medunarodna poduzeca pocinju istiskivati mala
domaca poduzeca koja nisu sposobna se prilagoditi u kratkome roku.
Slazem se sa kolegicom da je koncentracija pozitivna ukoliko je
umjerena.

[Katarina Iličić]

Smatram da koncentracija maloprodaje ima pozitivne učinke gledajući sa
strane jer im se omogućuje veći izbor roba i usluga, niže cijene,
veća dostupnost asortimana, nove tehnologije itd, a što se tiče
maloprodavača većom koncentracijom oni gube na značenju, postaju
nekonkurentni jer što smo "veći" omogućuje nam se poslovanje s nižim
troškovima, naručujemo više robe i cijene su automatski niže,
konkurentni smo na tržištu i takva poduzeća teže širenju poslovanja i
nerijetko dolazi do monopola.

On 20 pro, 20:30, Blazenka Knezevic <bknezevic2...@gmail.com> wrote:

[Mirta Odak]

Ja mislim da koncentracija maloprodaje je pozitivan proces, i da ima
pozitivne učinke na naše domaće tržište. Smatram da s većom
koncentracijom omogucujemo potrošačima pravednije tj fer cijene i
mislim da samo oni maloprodavaći koji imaju fer tržišne cijene te
kvalitetu proizvoda koja odgovara toj cijeni, ce opstati na domaćem
tržištu. S većom koncentracijom maloprodaje neki maloprodavaći će
izgubiti bitku na tržištu-postati ce nekonkurentni, ali neki će i
opstati.

[Ines Makar Car]

Smatram da je koncentracija proces koji je zahvatio sva gospodarstva,
dakle ne samo hrvatsko već se i očituje u većini razvijenih europskih
država, te kao takav mislim da je pozitivan barem za potrošače jer
imaju veći izbor, fer cijene, novu tehnologiju i sl. pozitivne efekte.
S druge strane, možda nije fer prema ostalim manjim maloprodavačima
jer im otežava uvjete opstanka na tržištu, no i tako na tržištu
opstaju samo najbolji.

[Mateja Dujmović]

Koncentracija u maloprodaji jest proces iznadproporcionalnoga rasta
velikih u odnosu na mala poduzeća, tako da se smanjuje ukupni broj
maloprodajnih poduzeća. To znači da raste tržišni udio manjeg broja
poduzeća. Najnoviji trendovi u maloprodaji započeli su snažnim
prodorom inozemnih maloprodavača, reakcijom domaćih igrača (na
potaknutu konkurentsku borbu) u vidu različitih
oblika koncentracije i spajanja. Kako su događaji na hrvatskom tržištu
samo vremenski "pomaknuta slika događanja" koja su se već zbila na
tržištima razvijenih zemalja, bilo je potrebno pripremiti se za njih.
Međutim hrvatski maloprodavači propustili su to učiniti, a razloge
možemo tražiti u naslijeđenim tehnološkim, organizacijskim i
kadrovskim problemima te u činjenici da se tijekom procesa pretvorbe i
poticanja poduzetništva najlakše "ulazilo" u djelatnost trgovine (i
kratkoročni pozitivni poslovni rezultati ostavljali su krivi dojam o
djelatnosti gdje se najlakše ostvaruje dobit).

[Mateja Dujmović]

O usitnjenosti hrvatske maloprodaje govore podaci da je udjel prvih
deset trgovačkih poduzeća u ukupnom prihodu iznosio 18,1%, dok u
razvijenim zemljama na pet najvećih maloprodajnih poduzeća otpada i
60% tržišnog udjela. U hrvatskoj se maloprodaji još uvijek osjeća jaka
regionalna podjela, a sam grad Zagreb ima najrazvijeniju maloprodajnu
mrežu u Hrvatskoj s ostvarenim prometom od 46%.

Strateške odrednice hrvatskih maloprodavača odnose se na poboljšanje
vlastitog asortimana robe i usluga, investicije u kadrove i
tehnologiju, poboljšanje logistike, uspostavljanje partnerskog odnosa
s domaćom proizvodnjom (poticanje kupovine domaćih kvalitetnih
proizvoda), uvođenje novih prodajnih oblika, udruživanje maloprodavača
radi postizanja ekonomije obujma i sl.

[Marija Beljan]

Bolja pregovaračka pozicija trgovaca u nastupu prema proizvodačima,
racionalizacija troškova jer se naručuju veće količine čime se
ostvaruju niže nabavne cijene i veći količinski popusti, promjene
navika potrošaca - kupuju se veće količine u većim prodavaonicama sa
širim i dubljim asortimanom (iako kod nas to još nije toliko izraženo
jer i dalje prevladava "kupnja po malo svaki dan"), razvoj i
korištenje tehnologije, internacionalizacija, zakonska ograničenja
(lokacijske i građevinske dozvole) itd. doveli su do koncentacije
maloprodaje. Prednosti su više nego očite za potrošače u RH (širok i
dubok asortiman, niže cijene, kvaliteta itd.), ali smatram da je to
negativan proces za domaće maloprodavače jer su dosta usitnjeni i
nedovoljno konkurentni stranim maloprodavačima na našem tržištu.

[martina penava]

ja isto smatram da je u jednu ruku koncentracija maloprodaje pozitivan proces jer kupcima nudi različiti asortiman, niže cijene, privatne robne marke bolje kvalitete ali jeftinije za kupce slabije kupovne moći., dakle sve na jednom mjestu uz veliku uštedu vremena..a trgovcima uštede u naručivanju veće količine robe zbog čega dobivaju popuste.. s druge strane to je isto tako negativan proces jer neki maloprodavači bivaju izgurani s tržišta,propadanje domaćih poduzeća trgovine na malo i gubljenju čak i domaćeg tržišta za  proizvođače. Osim toga, neki proizvođači teško se prilagođavaju izmijenjenim odnosima na svome prodajnom tržištu i dominaciji krupnih maloprodavača (“moć potražnje”).

2011/12/28 Marija Beljan <marija...@yahoo.com>

[Iva Kapitanović]

Domaći bi maloprodavači u suradnji s poljoprivrednim proizvođačima
trebali nastaviti realizaciju akcije koju je započela HGK i na svojim
policama oglašavati kvalitetne domaće proizvode. Ti proizvodi jesu
skuplji od onih uvoznih, no provedeno je istraživanje u kojem
potrošači u Republici Hrvatskoj ipak sve više cijene kvalitetu, bez
obzira na nižu cijenu i atraktivniju ambalažu. Bombardirani smo od
strane medija o genetskoj modificiranoj hrani, stoga su hrvatski
potrošači upoznati s njenim prednostima i nedostacima i žele ostvariti
temeljno pravo na kupovinu i konzumiranje hrane (jer ona predstavlja
jednu od primarnih ljudskih potreba) koja ne ugrožava njihovo
zdravlje. Domaći maloprodavači bi mogli započeti ekspanziju ponudom i
oglašavanjem prirodnih proizvoda,kao što je to uspjelo engleskom
trgovačkom lancu Tesco koji je na temelju prehrambenih proizvoda iz
domaće radinosti stvorio identitet kvalitete vlastite marke i povoljan
image svojih proizvoda.

On 28 pro, 14:27, martina penava <martina1...@gmail.com> wrote:
> ja isto smatram da je u jednu ruku koncentracija maloprodaje pozitivan
> proces jer kupcima nudi različiti asortiman, niže cijene, privatne robne
> marke bolje kvalitete ali jeftinije za kupce slabije kupovne moći., dakle
> sve na jednom mjestu uz veliku uštedu vremena..a trgovcima uštede u
> naručivanju veće količine robe zbog čega dobivaju popuste.. s druge strane
> to je isto tako negativan proces jer neki maloprodavači bivaju izgurani s
> tržišta,propadanje domaćih poduzeća trgovine na malo i gubljenju čak i
> domaćeg tržišta za  proizvođače. Osim toga, neki proizvođači teško se
> prilagođavaju izmijenjenim odnosima na svome prodajnom tržištu i dominaciji
> krupnih maloprodavača ("moć potražnje").
>

> 2011/12/28 Marija Beljan <marija.bel...@yahoo.com>

[Anita Akmačić]

Smatram da je procese okrupljivanja hrvatske trgovine na malo pokrenuo
intenzivniji ulazak inozemnih lanaca trgovine na malo na područje
Repulike Hrvatske. Osim, toga stvorena su domaća krupna poduzeća
trgovine na malo. Negativne posljedice su smanjenje broja trgovinskih
poduzeća i broja prodavaonica. Pozitivni učinci su rast prodajne
površine zatim uvođenje najsuvremenijih prodajnih tehnologija. Tako
su, primjerice, ulaskom stranih lanaca naši su maloprodavači
prihvatili trgovačku marku, kartice lojalnosti i sl. Prednosti za
potrošače su i niže cijene. Niže cijene se postižu zbog ekonomije
obujma, odnosno nižih troškova poslovanja koji se postižu zajedničkom
nabavkom.  Poduzeća se obično udružuju jer im za samostalan pothvat
nedostaje kapital, know-how ili se boje rizika.Prednosti su i porast
pregovaračke snage i jačanje pregovaračke pozicije u odnosu prema
dobavljačima, postizanje povoljnijih uvjeta nabavljanja, jačanje
tržišne pozicije u odnosu na domaće i inozemne konkurente.

[Mirela Sušec]

Slazem se s kolegama koji misle da koncentracija maloprodaje donosi pozitivne, ali isto tako i negativne ucinke. Od pozitivnih ucinaka istaknula bih vece prodajne povrsine koje su vazna pretpostavka za uvodenje suvremenih maloprodajnih tehnologija koje su nadalje vazne za brzu kupovinu i kvalitetniju uslugu. Vece prodajne povrsine takoder nude i siri asortiman te nize cijene za potrosace. Koncentracija takoder ima utjecaj na pojavu trgovacke marke cije su karakteristike niske cijene, ali i visoka kvaliteta, sto je svakako pozitivan ucinak. Sto se tice negativnih ucinaka, izdvojila bih cinjenicu da se mnogi maloprodavaci ne mogu nositi s konkurencijom velikih trgovaca, odnosno zbog koncentracije jednostavno ne mogu opstati na trzistu.

[k.madjar]

osvrnula bih se samo na negativne učinke koncentracije. većina tih
prodavaonica je u vlasništvu inozemnih trgovaca koji su konkurentniji
cijenom prvenstveno (gledajući iz perspektive potrošača). domaći
trgovci na malo nastoje konkurirati ali zasad je taj proces spor i
relativno neuspješan. smatram da je potrebno, kad se već ide tim
trendom koncentracije, potaknuti domaće trgovce na malo u udruživanja
radi postizanja veće konkurentnosti. negativna stvar je također što se
ta koncentracija uglavnom odvija, barem kod nas, u najvećim gradovima,
dakle radi se o neravnomjernoj raspodjeli i mogućnosti razvoja
pojedinih regija u sektoru trgovine.

[helena sliskovic]

Kao i kolege, smatram da koncentracija ima i pozitivne i negativne učinke.
Neki od pozitivnih su uvođenje novih tehnologija, privatnih robnih marki, niže cijene, ali i viša kvaliteta,
mogucnost kupovanja raznih proizvoda u samo jednoj prodavaonici što nam omogućuje uštedu vremena itd.
No, domaća trg. poduzeća ne mogu konkurirati velikim maloprodavačima zbog svog ograničenog asortimana,
viših cijena, male prodajne površine, zastarjele tehnologije te su primorena zatvoriti svoje prodavaonice.
Smatram da je moguć opstanak onim poduzećima koja se diferenciraju (npr. prodaja visokokvalitetnih domaćih proizvoda) ili specijaliziraju
ili udruže radi ostvarivanja nižih troškova i ostalih prednosti (npr. NTL).

2012/1/5 k.madjar <kristin...@gmail.com>

[Ivana Grdaković]

Kao i većina smatram da koncentracija ima i pozitivne i
negativne učinke. Kupci imaju prednost jer im se na taj način nudi
veći asortiman po nižim cijenama i dobroj kvaliteti. Koncentracijom
se
postižu manji troškovi poslovanja, koristi se nova tehnologija
i znanje, nabavlja se roba po nižim cijenama jer se naručuju
velike količine. To mala poduzeća ne mogu ostvariti jer imaju
mali značaj na tržištu i nekonkurentni su u odnosu na velike pa je
njihov opstanak na tržištu teško ostvariv. Zbog toga bi trebalo
poticati da se mala poduzeća udružuju kako bi izbjegla te negativne
učinke i ostvarila uspjeh.

On 6 sij, 19:35, helena sliskovic <helena.slisko...@gmail.com> wrote:
> Kao i kolege, smatram da koncentracija ima i pozitivne i negativne učinke.
> Neki od pozitivnih su uvođenje novih tehnologija, privatnih robnih marki,
> niže cijene, ali i viša kvaliteta,
> mogucnost kupovanja raznih proizvoda u samo jednoj prodavaonici što nam
> omogućuje uštedu vremena itd.
> No, domaća trg. poduzeća ne mogu konkurirati velikim maloprodavačima zbog
> svog ograničenog asortimana,
> viših cijena, male prodajne površine, zastarjele tehnologije te su
> primorena zatvoriti svoje prodavaonice.
> Smatram da je moguć opstanak onim poduzećima koja se diferenciraju (npr.
> prodaja visokokvalitetnih domaćih proizvoda) ili specijaliziraju
> ili udruže radi ostvarivanja nižih troškova i ostalih prednosti (npr. NTL).
>

> 2012/1/5 k.madjar <kristina.mad...@gmail.com>

[Ivana Bilić]

Kao i većina kolega mišljenja sam da koncentracija maloprodaje ima i
pozitivne i negativne učinke.  Pozitivnim učincima može se smatrati:
kvalitetnija usluga, veća konkurencija i niži troškovi nabave koja će
utjecati na snižavanje cijena, više kapitala za ulaganje u noviju
tehnologiju... Negativni učinci : dolazak stranih poduzeća koja sve
više izbacuju sa tržišta domaća mala poduzeća.... Kao što su kolege
već rekli koncentracija maloprodaje ima više pozitivnih nego
negativnih učinaka ako je umjerena.

[Hećimović Mia]

Slažem se s kolegicom da koncentracija maloprodaje ima pozitivne učinke kao : bolja i šarenija konkurencija,kratkoročno smanjenje cijena roba,
uvođenje novih tehnologija  i proširenje asortimana, kvalitetnija usluga, niži troškovi...negativni su: smanjenje kvalitete proizvoda, monopol te istiskivanje manjih proizvođača i prodavača.

2012/1/10 Ivana Bilić <ivana.b...@gmail.com>

[maristela marinčić]

Koncentracija donosi širi asortiman, a radi veće konkurencije cijene
idu dolje što je pozitivno za potrošače. No, efekt koncentracije je i
istiskivanje malih domaćih trgovaca koji ne mogu konkurirati svojom
ponudom.

[Božica Pavešić]

Koncentracija u maloprodaji leži u činjenica da sve manji broj vodećih
trgovinskih poduzeća kontrolira sve veći postotak maloprodajnog
prometa.Posebno se to može naglasiti u kod prodavaonica mješovitog i
prehrambenog robnog asortimana tj trgovie iz susjedstva.Kao najveće
prednosti koncentracije maloprodaje smatram niže cijene, veća ponuda
robe i usluga, no najveći nedostatak toga može biti monopol koji može
dovesti do nestanka veliko broja trgovaca s tržišta.

On 10 sij, 22:24, maristela marinčić <maristela.marin...@gmail.com>
wrote:

[Tomislav Böhm]

Povećana koncentracija maloprodaje različito utječe na različite
aktere na tržištu. Potrošači uglavnom profitiraju od povećanja
koncentracije radi pada razine cijena. Prodavači pak osjete negativne
efekte rasta koncentracije, kao šro su pad potražnje i pad zarada.
Odličan je primjer za to tržište taxi uslugama u Zagrebu. Iako su se
'stari' taksiti suočili sa smanjenjem prometa nakon dolaska novih
taksi službi, uspjeli su opstati na tržištu zahvaljujući
reorganizaciji poslovanja - uvođenjem novih tarifa vožnje i izmjenom
satnica zaposlenika. Potrošači su pak iznimno zadovoljni porastom
konkurencije, jer su cijene taksi prijevoza značajno niže nego prije
par godina.
Sve u svemu, moglo bi se reći da je porast koncentracije zdrava
pojava. iako su prvi efekti neugodni, nakon početne prilagodbe ona
počinje lučiti isključivo pozitivne - kvalitetniju uslugu i niže
cijene.

[andreabaric]

Smatram da velika koncentracija može imati samo negativne učinke.
Pozitivni učinci mogu biti smanjenje cijene,povećanje kvalitete,
povećanje potrošnje, bolji standard, ali samo kratkoročno. Dugoročno
se može dogoditi ovakav scenarij;povećanjem koncentracije, smanjuje se
konkurentnost što može dovesti do monopola. Monopolističko tržište
može diktirati cijene što nas vraća opet na povećanje cijena. Dakle,
cilj bi bio udruživanjem uništiti konkurenciju kako bi mogao apsolutno
vladati tržištem, diktirati cijene i svoju zaradu. S druge strane
stvara se sve veća ovisnost proizvođača o kupcu. Apsolutno sam protiv.
Dobar primjer protiv koncentacije su telekomomunikacijske usluge.
Prije 10- 15 godina na tržištu je postojao samo jedan operater koji je
nudio jako ograničene i istodobno skupe usluge. Dolaskom konkurencije,
VIP, TELE 2, ISKON.... isti operater je bio prisiljen smanjiti cijenu
svoje usluge i ulagati u nove tehnologije kako bi potencijalnim
korisnicima nudio više i bolje za manju cijenu. Natjecanjem na tržištu
došli smo do situacije da krajnjem korisniku danas ponuđena cijela
lepeza raznih usluga i proizvoda. Tako preko mobitela gledamo filmove,
plaćamo račune,surfamo,posuđujemo filmove u videoteci...korisnicima se
nude razne pogodnost poput mobitela za produženje ugovora, dodatnih
bodova za račune... Povećavanjem tržišta se povećava i broj zaposlenih
u tom sektoru, istodobno smanjujući broj nezaposlenih u državi.
Lančana reakcija koja zahvaća sve posredne i neposredne sudionike i
stvara zdravo tržište i zdravu ekonomiju.

[Damir Ištvanović]

Pozdrav,

Gledajući široki asortiman robe koji nude, niske cijene, uslugu,
tehnologiju, koncetracija maloprodaje ima pozitivne učinke. Pozitivno
je to da ima mnogo konkurenata koji se bore za što veći udio, a time
žele smanjiti cijene maksimalno što nama potrošačima itekako paše.
Naravno, postoje i negativni učinci. Koncetracija uništava male
trgovce obrtnike koji nemogu pratiti velike s konkurentnom cijenom i
suvremenom tehnologijom. Negativan učinak bi bila i radna mjesta no to
je možda više stvar moderne tehnologije koju koriste maloprodavači.
Trend je i internacionalizacija što znači da dolaze inozemni igrači, a
s njima i strani proizvodi, cjenovno konkurentniji koji utječu
negativno na prodaju domaćih proizvoda pogotovo u vrijeme recesije
kada potrošač prati svaku potrošenu kunu. Uglavnom, mislim da trenutna
koncetracija maloprodaje u Hrvatskoj ima pozitivne učinke, a bila bi
bolja situacija kada bi ušao još neki od top 10 maloprodavača pa da
smanji monopolni položaj koji drži Konzum.

Hvala,
Damir Ištvanović

[Andrej Radovanić]

Gledajući iz perspektive kupca svakako sam za povečanje koncentracije koja nam donosi niže cijene, veći asortiman i bolju uslugu. Gledajući iz perspektive malog trgovca koncentracija mu svakako nejde na ruku, tj. pitanje je vremena kada će morati zatvoriti svoj dućan.

 

[Petra Kelvišer]

Koncentracija maloprodaje je trend kojem su se sve zemlje u svijetu
postepeno prilagođavale. U Hrvatsku je stigao kasnije. Za potrošača je
dolazak inozemnih maloprodajnih lanaca je svakako pozitivan trend,
zbog prihvatljivijih cijena, novog asortimana, širih linija
proizvoda.. Malim trgovcima je koncentracija bila signal da
diverzificiraju ili promijene ponudu proizvoda, mnogo njih se odlučilo
za neku drugu vrstu djelatnosti, a mnogi su i propali. Vidljive su
pozitivne i negativne posljedice, no to je trend koji je prisutan
svugdje u svijetu, stoga smatram da je pozitivnih puno više.

[Katarina]

Smatam da je koncentracija više negativna, nego pozitivna jer će
strana poduzeća izbaciti s domaćeg tržišta mala poduzeća, te postoji
velika mogućnost stvaranja monopola. A,naravno da dugoročno nije
poželjno da monopolističko tržište diktira cijene. Opstat će samo
najbolji, ali kako već sami forsiramo ulazak u Europu i praćenje
sličnih trendova, to je za mnoge velika prednost, što je diskutabilno.
On 20 pro 2011, 20:30, Blazenka Knezevic <bknezevic2...@gmail.com>

[Matea Knežević]

Kao i većina kolega smatram da koncentracija u maloprodaje može imati
pozitivne I negativne čimbenike. Također,vrlo važan elemenat je i
tržište i njegove karakteristike. Smatram da je u Hrvatskoj veliki
problem asimetričnost tržišta, tj. u tome što postoje dva velika
igrača i puno malih koji su regionalno neravnomjerno raspoređeni. Tako
koncetracija uništava male trgovce koji nemogu pratiti velike s
konkurentnom cijenom i suvremenom tehnologijom,uz to negativan učinak
može imati i na radna mjesta.
Pozitivno je to što ima mnogo konkurenata koji se bore za veći
udio,šireći svoj asortiman i smanjivajući cijene maksimalno kako bi
privukli što veći broj potrošača.
No,ipak to je trend koji će se pojaviti u većini država i njihovim
tržištima,te će se svi postepeno trebati tome prilagođavati!

> > negativnim ucinkom?- Sakrij citirani tekst -
>
> - Prikaži citirani tekst -