Listići iz Monteprandona
Vaska Sotirov Đukić
|
LISTIĆI IZ MONTEPRANDONA |
|
Se kami Radojice Bilića. Milostiju Božijom i s pomoću roda moga izidah mnogočasnu grobnicu i postavih si kamen na grobnici mojej i ugotovih si vični dom za života svojega – ako hoće gospodin bog sabi i drugu mojemu. Molju bratiju i strine i neviste pristupite i žalite me i ne popirajte me nogama. Jer ćete biti vi kako jesam ja, a ja neću biti kako jeste vi... A se pisa Veseoko Kukulamović. Veseoko Kukulamović (XIV-XV vijek) Epitaf Radojice Bilića koji je napisao VeseokoKukulamović, pronađen je na velikoj nekropoli u Starom selu kod Donjeg Vakufa. Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Bosanska riječ, 2012. Str. 154 i 331 |
|
OPIS |
|
Dva odlomka iz Monteprandona su sačuvani pukim slučajem, i to ih je, nenamjerno, sačuvao inkvizitor koji je 1432. godine djelovao u Bosni protiv bosanskih krstjana. Radi se o franjevcu Dominiku Gangali (nakon zaređenja Giacomo della Marca alias Jakov Markijski; 1391-1476), koji je heretički tekst uništio a sa dva sačuvana lista je učvrstio korice svoje rukopisne knjige “Margaritarum”. Ovo je jedini inkvizitor koji nam je ostavio svoje ime i prezime, kao i dva jako oštećena odlomka koja su pisala dva različita pisara na bosančici. Upravo zahvaljujući njemu, a protiv njegove volje, sačuvani su ostaci jedinog preživjelog molitvenika pripadnika Crkve bosanske, koji datira iz 15 vijeka. Lajos Thallóczy je otkrio listiće na koricama u biblioteci samostana Santa Maria delle Grazie di Monteprandone, u zbirci koja je pripadala Giacomu della Marca a koju je ostavio kao svoje zavještanje. Tu se nalaze pod signaturom No 18. |
|
VIDI I: |
|
Picasa album - Listići iz Monteprandona https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/ListiciIzMonteprandona
Facebook album - Listići iz Monteprandona https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415243458752058&type=1 |
|
CITATI |
|
Bosanski rukopisni kodeksi “Jeretički karakter ovih listića posvjedočen je za sada samo indirektno, s obzirom da ga je u Italiju donio, po svemu sudeći, franjevac Dominik Gangala, poznati borac protiv jeretika, koji je djelovao u Bosni u prvoj polovini XIV. v. Listići su zalijepljeni kao bezvrijedni pergament na unutrašnjim koricama knjige Margaritarum, koja se danas nalazi u posjedu Gradske knjižnice Monteprando- na.” (H. Kuna, Bosanski rukopisni kodeksi u svijetlu južnoslavenskih redakcija staroslavenskog. U: Radovi sa simpozijuma ‘Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura’. Izdanja Muzeja grada Zenice III, Zenica, 1973, str. 91.) |
|
Giacomo della Marca, al secolo Domenico Gangali Bio je to svetac, čije ime je povezano sa sv. Bernardine Siena i sv Ivana Kapistrana, koji je bio njegov partner u apostolskom putovanju širom Evrope brata Venancio da Fabriano , koji je od 1463 bio stalno uz njega. Giacomo della Marca, ili Dominic Gangali , rođen je u Monteprandone (Ascoli Piceno) 1394 . Ostavio je svog oca u vrlo mladoj dobi, sedam godina nakon što je poslan da pase ovce. Uplašio se je pojavom čudnog vuka, kojeg je kasnije nazvao " anđeo Božji”, te je ostavio stado i pobjegao kod sveštenika, svog rođaka. S obzirom da je u školi "dobro učio", nastavio je studij građanskog prava u Peruđi gdje je postao notar, a nakon toga se je naselio u Firenci. Vraćajući se kući povodom rješavanja nekih porodičnih pitanja, on je zastao zastao u Assisiju, i nakon razgovora sa svetom Marijom od Anđela, dlučio je da postane dio Franjevačke porodice. Također znamo datum njegovog vjerskog početka: 10 . avgust 1416. Šest godina kasnije, dobio je zadatak propovijedanjea 1422 u Padovi. Od tada je skroz posvećen propovijedanju i putovanjim, sve do svoje smrti 28. novembar 1476 u Napulju . Za više od pola stoljeća putovao je kroz istočnu i centralnu Evropu, po uzoru na svog učitelja St. Bernarda, ali i ostvarenju politički delikatne misije u ime papa Eugena IV, Nicholas V i Calixtus III . http://www.novena.it/calendario_santi/novembre/santo_novembre28.htm |
|
Hrestomatija starije bosanske književnosti. Istovremeno, Odlomci iz Monteprandona pokazuju jezičke osobine koje ih do izvjesne mjere vežu za zapadniji srpskohrvatski teren, a Splitski odlomak predstavlja dio Misala zapadnog, katoličkog obreda, kao što se Kijevski bosanski listići Parimejnika vezuju za obred pravoslavne crkve. Pored svega toga, kako se vidi iz dosad izloženog, tekstovi bosanske crkvene literature nisu mnogo raz-novrsni, na temelju njih mogli bismo zaključiti da je stara bosanska književnost morala biti dosta jednolična i siromašna, svedena, manje-više, na strogo biblijske tekstove. Međutim, na temelju listića iz Monteprandona, a takođe i glosa Srećkovićevog evanđelja, stiče se utisak da je pored nađenog i nabrojanog fonda morao da egzistira i jedan širi i raznovrsniji, mnogo originalniji, koji je, na žalost, propao upravo zbog svoje originalnosti i neuklapanja u pravovjerne dogme pravoslavne ili katoličke crkve. |
|
Obrana vjere krstjana Među rukopisima koji pripadaju Crkvi bosanskoj iznimno su zanimljiva dva vrlo oštećena pergamentna fragmenta iz Monteprandona u Italiji, zato što njihov sadržaj nije biblijski, kakav je u većini danas poznatih starih bosanskih rukopisa. Jagić, koji ih je prvi proučavao i objavio, uspio je pročitati jedva petinu teksta i nije bio siguran jesu li oni ostaci propovjedničkih ili molitvenih tekstova. Devedeset godina nakon Jagića ponovno ih je objavio i mnogo više uspio pročitati Sante Graciotti. Njegovo se čitanje bitno razlikuje od Jagićeva. Graciotti fragmente iz Monteprandona interpretira kao ostatak traktata za vjeru i protiv vjere bosanskih “krstjana”. Misli da je jedan fragment (A) antiheretički, a drugi (fragment B), da je teorijski zapis u obrani vjere “krstjana”. Antiheretičko obilježje prvoga fragmenta (A) Graciotti vidi u osudi “redovnika”, u prokletstvu “krstjana”, u jednom citatu Sv. Bernarda. “Heretičnost” drugoga nalazi u njegovu sadržaju: govori se o uskrsnuću duše, a ne tijela, i osuđuju se sakramenti. Nazor, Anica. Rukopisi Crkve bosanske. Vidi u: Fenomen “krstjani” u srednjovjekovnoj Bosni i Humu : zbornik radova. – Sarajevo : Institut za istoriju, 2005. god; str. 539 www.iis.unsa.ba/pdf/fenomen_krstjani.pdf (01.06.2014. PDF) |
|
S. Graciotti, I frammenti bosniaci di Monteprandone “Ova dva fragmenta su važni, jer su, jedan i drugi, jedina ostavština koju posjedujemo (od) traktata za i protiv vjere bosanskih ‘krstjana’ na narodnom bosanskom jeziku.” (S. Graciotti, I frammenti bosniaci di Monteprandone, str. 177.) S. Graciotti, I frammenti bosniaci di Monteprandone, str. 177. “Vlastiti uviđaj u ta dva pergamentna ulomka kojima je restauriranje, čini se, smanjilo čitljivost koja je bila bolja kad ih je i dijelom čitao Jagić; ipak je Graciottiju pošlo za rukom potpunije čitanje – premda ne bez praznina zbog mehaničkih oštećenja obiju pergamena – a dijelom i točnije tumačenje u usporedbi s Jagićevim.” (Josip Bratulić, Sante Graciotti. /Curriculum vitae. Znanstvena djelatnost. Zaključak i obrazloženje./ Sante Graciotti. Slavistički komitet Hrvatskoga fi lološkog društva. Dobitnici nagrade ‘Vatroslav Jagić’, knjiga 2. Zagreb – Osijek, 1999, str. 13.) |
|
Vjera crkve bosanske U prilozima o Crkvi bosanskoj svojom vrijednošću posebno se izdvaja rasprava, što ju je 1995. godine objavio Sante Graciotti, o fragmentima dvaju različitih rukopisa, koji su djelo različitih ruku i koji su označeni kao A i B, iz jedne biblioteke u općini Monteprandone. Vatroslav Jagić je vidio ove rukopise, datirao ih je u prvu polovinu XV. stoljeća i smjestio u sjeverozapadnu Bosnu i moguće u sjeverni dio Dalmacije. Međutim, on je istaknuo da u izvoru ima praznina koje nije svuda moguće rekonstruirati. 37 V. Jagić je pročitao “samo neznatan dio (manje od jedne petine)” i od tada su ovi fragmenti samo spominjani, ali ne i proučavani. 38 Tako Herta Kuna spominje “samo djelomično proučeni tekst listića” iz Monteprandonea. S. Graciotti je, na temelju ortografskih i lingvističkih karakteristika, ustvrdio pripadnost rukopisa srednjovjekovnoj Bosni. On napominje da su fragmenti, a posebno onaj pod B, mnogo oštećeni i čitljivi samo u ulomcima, a posebno ističe da su dokazni postupci jednog i drugog raspravljača “nekako neobični”. Međutim, on nije sasvim siguran u vlastita utvrđenja i zato na kraju svoje rasprave napominje kako se nada da će stručnjaci nastaviti odgonetavanje ovih fragmenata i uspjeti zaključiti više od njega. |
|
Župa na dar dobila relikvije sv. Jakova Markijskog Talijanski vjernici iz mjesta Monteprandone, rodnog mjesta sv. Jakova Markijskog, predvođeni samostanskim gvardijanom fra Marcom Buccolinijem i fra Lorenzom Turchijem te gradonačelnikom Stefanom Straccijem, 30. kolovoza donijeli su na dar župi Deževice relikvije spomenutnog sveca. Euharistijsko slavlje na vrelu sv. Jakova Markijskog u Deževicama tom je prigodom, uz koncelebraciju nekoliko svećenika, predslavio nadbiskup i metropolit vrhbosanski Vinko kard. Puljić. Ispred župne crkve Snježne Gospe krenula je svečana procesija uz molitvu krunice i pjesmu prema vrelu sv. Jakova, a svečeve relikvije nosio je kardinal. Na početku misnog slavlja izraze dobrodošlice nazočnima, a osobito talijanskim gostima uputio je župnik vlč. Slaviša Stavnjak istaknuvši da je to dragocjen trenutak i osobito važan dan za župu i za cijeli taj kraj te na osobit način za sve one koji hodočaste i mole zagovor sv. Jakova Markijskog. U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić je zahvalio talijanskom gvardijanu fra Marcu i vjernicima na darovanim relikvijama naglasivši da su sveci na čovjekovu životnom putu putokaz ka vječnosti. |
|
LINKOVI |
|
Bogumili i Crkva bosanska http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm Bosanska crkva, forum http://www.klix.ba/forum/bosanska-crkva-t2290s1700.html Crkva bosanska http://www.quickiwiki.com/hr/Crkva_bosanska Crkva bosanska: Mitovi i povijesna zbilja (1) http://www.gradovrh.com/crkva-bosanska-izmedu-mitova-i-povijesti-1/ Džaja, Srećko M.; Lovrenović, Dubravko. Srednjovjekovna Crkva bosanska. (PPT prezentacija članka) http://www.slideshare.net/emilcic/crkva-bosanska-prilog-scb1 Korali iz crkve San Giacomo della Marca: https://www.youtube.com/channel/UCo8mcn5maGWp3BymHwSqzEA Museo di Arte Sacra di Monteprandone http://www.museisistini.it/en/museo-monteprandone.html Nacionalno i političko posvajanje Crkve bosanske http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=3134.0 Santa Maria delle Grazie di Monteprandone http://www.sangiacomodellamarca.net/biblioteca_san_giacomo.htm |
|
LITERATURA |
|
Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/; http://bs.scribd.com/doc/181015953/Stari-bosanski-tekstovi-docx Dragojlović, Dragoljub. Krstjani i jeretička crkva bosanska. Beograd : SANU, 1987. Balkanološki institut, knj. 30, str. 281. http://www.scribd.com/doc/52515832/Dragoljub-Dragojlovi%C4%87-Krstjani-i-jereticka-crkva-bosanska Graciotti, Sante. I frammenti bosniaci di Monteprandone edizione e interpretazione. Roma : Ricerche slavistiche, 1995. Vol. 42, str. 177. Jagić, Vatroslav. Tekst Listića iz Monteprandona je transkribirao u “Archiv fur Slavische Philologie”, XXVII, Berlin, 1905. https://archive.org/details/archivfrslavis27berluoft Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I ; (12.03.2014. PDF) Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Vol. 45/08., 383 str. + ilustracije http://www.ifbosna.org.ba Mandić, Dominik. Bogomilska crkva bosanskih krstjana. II. izdanje, Chicago- Roma-Zürich-Toronto : ZIRAL, 1979. http://www.hrvatskipravoslavci.com/index.php?option=com_content&view=article&id=624:dominik-mandi-bogomilska-crkva-bosanskih-krstjana-hrvata&catid=2:povijest&Itemid=10 (Osvrt na knjigu) Mužić, Ivan. Vjera crkve bosanske. Split : Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2008. http://www.muzic-ivan.info/vjera_crkve%20bosanske.pdf. (14.05.2014 PDF) Nazor, Anica. Rukopisi Crkve bosanske. Vidi u: Fenomen “krstjani” u srednjovjekovnoj Bosni i Humu : zbornik radova. – Sarajevo : Institut za istoriju, 2005. god; str. 539 www.iis.unsa.ba/pdf/fenomen_krstjani.pdf (01.06.2014. PDF) Petranović, Božidar. Bogomili Crkva bosanska i krstjani. Zadar : Pečatni Demarki-Ružier, 1867. http://www.scribd.com/doc/77011535/Bo%C5%BEidar-Petranovi%C4%87-Bogomili-crkva-bosanska-i-krstjani Petrović, Leo. Kršćani Bosanske Crkve. U knjizi: Milenko Brkić, Prinosi hrvatstvu Bosne i Hercegovine. Zbirka tekstova iz Napredkovih kalendara. Studenci : Naklada Međugorje, 1995. http://books.google.ba/books/about/Kr%C5%A1%C4%87ani_bosanske_crkve.html?id=ugE9AQAAIAAJ&redir_esc=y Rački, Franjo. Bogomili i Patareni. U knjizi: Borba Južnih Slovena za državnu neodvisnost. Bogomili i Patareni. SKA, Beograd, 1931., str. 403. Novo izdanje ove knjige objavljeno je 2003. godine. (F. Rački, Bogomili i patareni. Priredio F. Šanjek. Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2003, str. 253.) Šidak, Jaroslav. Studije o ‘Crkvi bosanskoj’ i bogumilstvu. Zagreb : Liber, 1975. Thallocza, L.; Jagić, V. Slavische Fragmente aus der Bibliothek S. Giacomo della Marca in Monteprandone. Berlin : Archiv für slavische Philologie, 1905. Str. 89-91 https://archive.org/stream/archivfrslavis27berluoft/archivfrslavis27berluoft_djvu.txt |