Hrvojev misal
Vaska Sotirov Đukić
|
HRVOJEV MISAL |
|
Dobri junak ja bih... Molju se ja vas-ne ticajte... Vi ćete biti kako ja, a ja ne mogu biti kako vi! Dijak iz Hrasna (kraj XIV vijeka) Natpis u Podradinju, u Donjem Hrasnu, uklesan je u kamenu sarkofaga pod kojim je sahranjen Radivoj Draščić. Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Bosanska riječ, 2012. Str. 148 |
|
OPIS |
|
Hrvoje Vukčić Hrvatinić, veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, bio je osumnjičen zbog bogumilstva, tako da su ovaj misal naručili, kao dar, crkveni dostojanstvenici, herceg splitski i hrvatsko-dalmatinski ban, kako bi potvrdili Hrvojevu pripadnost katoličkoj crkvi. Taj glagoljski misal napisan je između 1403. i 1404. godine, u vrijeme namjesnika Ladislava Napuljskog, od kojeg je Hrvoje i imenovan za splitskog hercega i namjesnika u Bosni i kad je bio na vrhuncu svoje moći. Na kraju misala nalazi se slika Hrvoja preko cijele stranice na bijelom pobjedničkom konju. Isto tako zauzima cijelu stranicu njegov grb s latinskim natpisom: Arma Hervoiae ducis Spalatensis. Koliko je Misal značajan najbolje pokazuje podatak da ga je Hrvoje, tijekom viteškog turnira priređenog u Budimu 1412. u čast poljskoga kralja Vladislava II., držao otvorenim i izloženim ispred svog šatora dok su se bosanski zmajevi takmičili. Kodeks sadrži kompletni katolički glagoljski Misal, a pisao ga je pisar Butko sa pomoćnicima u žurbi, u periodu 1403-1404. godine, u hrvatskoglagoljskoj redakciji staroslavenskog jezika i o tome ostavio zapis na 139 listu pergamenta: Tu pomeni žive ke hoćь i But'ka pis'ca. Zna se da je uvez bio optočen dragim kamenjem, koje je nestalo, ali su ostalih 247 stranica sačuvane, sa preko 380 inicijala i 94 minijatura, zbog čega spada u izuzetno vrijedne spomenike kulture. Prva vijest o kodeksu potiče od A. D. Mordtmana, 1854. god. u Philologusu. Bosanska vlada je 1889. godine povjerila jednoj mađarskoj komisiji da se detaljnije informira o kodeksu, a iste godine je kodeks došao u Jagićeve ruke. Bio je zagubljen, pa ponovo pronađen u Saraju, u Carigradu. Ovaj vrijedan spomenik kulture za vrijeme Osmanlija odnesen je kao plijen u Istanbul (Carigrad), zbog uveza optočenog dragim kamenjem. Misal se sada nalazi na reprezentativnom mjestu u Topkapi Sarayi Muzesi u Istanbulu. Rukopis je čamio u podrumima biblioteke u Istanbulu do 1927. godine, a ponovo je „otkriven“ tek 1963. godine. |
|
VIDI I: |
|
Picasa album – Hrvojev misal https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/HrvojevMisal
Facebook album – Hrvojev misal https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411123172497420&type=1 |
|
CITATI |
|
600 godina glagoljskoga misala Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1404. - 2004.) Da crkvene vlasti prihvate Hrvoja, osumnjičena zbog bogumilstva, za hercega katoličkoga grada Splita, naručili su crkveni dostojanstvenici za njega misal koji će potvrditi Hrvojevu pripadnost katoličkoj crkvi. Taj glagoljski misal napisan je između 1403. i 1404. godine kad je vojvoda bio na vrhuncu svoje moći. Na kraju misala nalazi se slika Hrvoja preko cijele stranice na bijelom pobjedničkom konju. Isto tako zauzima cijelu stranicu njegov grb s latinskim natpisom: Arma Hervoiae ducis Spalatensis. Pisac Butko koji je pisao misal s još nekim pomoćnicima u dosta velikoj žurbi, zapisao je svoje ime na 139. listu u spomenu živih: Tu pomeni žive ke hoćь i But'ka pis'ca. Misal je izvanredno lijepo iluminiran. Ima oko 380 živopisnih inicijala i 94 minijature na 243 lista (ili 486 stranica) pergamene. Neki su inicijali prožeti heraldičkim elementima iz Hrvojeva grba, a pozadina u više minijatura pokazuje dijelove Splita: zidine Dioklecijanove palače i toranj sv. Duje. U kalendar su uvršteni sveci koje su štovali Anžuvinci, i sv. Duje, zaštitnik grada Splita. Boje su vrlo dobro sačuvane. Osim sakralnih tema u minijaturama (sveci iz Staroga i Novoga zavjeta, prizori iz Kristova života), ilustrirani kalendar ima slike svakidašnjih poslova. Uvez je bio optočen dragim kamenjem koje je kasnije nestalo. Izgleda da je zbog tih dragocjenosti i postao plijenom turskih osvajača i dostojnim darom sultanskoj biblioteci. Još i danas glagoljski misal resi sultansku biblioteku Topkapi Sarayi u Carigradu, samo s nešto skromnijim koricama u tzv. Yildis-uvezu iz 19. st. Čunčić, Marica. 600 godina glagoljskoga misala Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1404. - 2004.) |
|
Filatelija: Motivi prigodnih maraka - Hrvojev misal Autor: Ivan Molnar, student ALU, veličina: 24,14 x 48,28 mm, naklada: 300 000, datum izdanja: 25. 3. 2003. Hrvojev misal glagoljski je rukopis pisan između 1403. i 1404. za bosanskoga vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1350-1416) nakon što je on postao i hercegom splitskim (dux Spalatensis). Hrvojev misal najljepši je i najbogatije iluminiran (stotinjak minijatura i 380 bogato ukrašenih inicijala) glagoljski rukopis, a sastoji se od 247 listova na pergameni. Pisan je za splitsku crkvu svetog Mihovila, a prepisao ga je pisar Butko. Iluminacije upućuju na stari predložak koji je nastao na području gdje se isprepliću utjecaji Bizanta i Rima (Benevent, južna Italija). Uresi se sastoje od biljnih, životinjskih, heraldičkih i ljudskih motiva. Kalendar je ukrašen alegorijama mjeseci i prikazom rada u polju i u kući. U jeziku kalendara prevladavaju noviji utjecaji, dok tekstualno pokazuje stariju tradiciju. Hrvojev misal čuva se danas u knjižnici Topkapi Sarayi u Istambulu, kamo je najvjerojatnije dospio kao ratni plijen nakon pada Bosne pod tursku vlast. |
|
Hrvatinići Hrvatinići se spominju u jednoj ispravi Karla II. od 14. 7. 1299. kao "Hrovatinus comes". Najmoćniji od njih je vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, pristaša napuljskih kraljeva Karla Dračkoga i Ladislava Napuljskoga. Iz njihova anžuvinskoga grba uzeli su Hrvatinići ljiljane poput bosanskih i drugih europskih kraljeva. http://bosnianchurch.weebly.com/uploads/1/0/3/2/10326399/doc1.pdf |
|
Hrvatinić, Hrvoje Vukčić, veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, herceg splitski (Kotor, danas Kotor Varoš, o. 1360 – ?, 1416). Sin velikog vojvode Vukca Hrvatinića; majka mu je najvjerojatnije bila Katarina, sestra bana Stjepana II. Kotromanića. Nakon očeve smrti (1380) naslijedio njegov položaj velikog vojvode bosanskog. Jedan od vodećih privrženika kralja Tvrtka I.; sudionik osvajanja dijelova Hrvatske i Dalmacije. Nakon Tvrtkove smrti (1391) počinje voditi samostalnu politiku te se povezuje s pretendentom na hrv.-ug. krunu, napuljskim kraljem Ladislavom koji ga, zajedno s bratom Vukom, iste god. imenuje hrv. banom. Nakon bos. poraza u ratu protiv kralja Žigmunda i sporazuma između njega i bos. kralja Stjepana Dabiše (1394), kratkotrajno prisiljen priznati Žigmundovu vlast, ali se 1397. ponovno priklanja Ladislavu. Odigrao presudnu ulogu u dinastičkim borbama kada je kao Ladislavov vikar u Hrvatskoj i Dalmaciji prisilio dalm. gradove da priznaju Ladislava za kralja (1402). Zato ga je Ladislav nagradio naslovom splitskog hercega (1403). Vladao kao gotovo nezavisan vladar na širokom području današnje zap. Bosne i sjev. Dalmacije. God. 1401. sklapa savez s Ivanišem Nelipićem i uzima za ženu njegovu sestru. Preokret u Hrvojevoj politici nastupio je 1408. kada ponovno priznaje Žigmunda. Opet se sukobio s potonjim 1413. te se morao povezati s Turcima da bi mu se odupro. S tur. pomoći odlučno je porazio kraljevu vojsku 1415. i po legendi pogubio bana Pavla Čupora. Okrutan i lukav političar, podupiratelj umjetnosti (Hrvojev misal, Hvalov zbornik) i jedan od protagonista viteške kulture u hrv. zemljama; najvjerojatnije pristaša Crkve bosanske. |
|
Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. - 1416.), veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski. Hrvoje Vukčić Hrvatinić njegovao je i širio službu Božju pa su mu stoga omiški fratar glagoljaš Butko i pataren Hval napisali bogato ilumiminirane misale. Misal zvan Hrvojev misal ispisan je na 247 pergamenskih listova 1405. godine za crkvu sv. Mihovila u Splitu. Kod poljskoga kroničara Ivana Długosza zabilježeno je da su Hrvoje i njegova supruga Jelena Nelipčić svojom nazoščnošću proslavili viteški turnir priređen u Budimu 1412. u čast poljskoga kralja Vladislava II., na kojemu su se hercegovi ljudi, za koje se kaže da su bili "visoka i vitka stasa" (altae et procerae staturae), istakli kao "okretni i srčani" (strenui et animosi). http://www.quickiwiki.com/hr/Hrvoje_Vuk%C4%8Di%C4%87_Hrvatini%C4%87 |
|
Hrvojev misal Vjerojatno je najzanimljivija glagoljaška knjiga Hrvojev misal, kojeg je 1404. napisao glagoljaški pisar Butko. Sadrži 94 prekrasne iluminacije, 380 obojenih inicijala (neki od njih su u zlatu), te mnoštvo malih inicijala. Neki inicijali sadrže arhitektonske elemente grada Splita. Knjiga se od 16. stoljeća čuva u Knjižnici turskih sultana (Topkapi Saraj) u tadašnjem Konstantinopolu (današnji Istanbul). Nekad je bio uvezan u dragocjene korice, a od 19. stoljeća je u kožnom uvezu. Pisan je u dva stupca 488 stranica (22.5x31 cm), i sadrži i nekoliko glazbenih notnih zapisa . http://www.hkv.hr/hkvpedija/glagoljai/4431-hrvojev-misal.html |
|
Hrvojev misal - dar američkom Predsjedniku Predsjednik Vlade Republike Hrvatske darovao je dvije knjige: Faksimil i Transkripciju hrvatskog rukopisnog glagoljskog Misala Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 1404. godine, američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu prilikom njegove posjete Republici Hrvatskoj 5. travnja 2008. http://www.stin.hr/hr/article/11/hrvojev_misal-dar_ameri%C4%8Dkom_predsjedniku |
|
Hrvojev misal u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, boravio je prošle godine u Turskoj, kojom prigodom je posjetio muzej i knjižnicu Topkapi Saray u Istanbulu u kojoj se još od XV. stoljeća čuva po mnogima najljepša knjiga ikad napisana hrvatskim jezikom – Hrvojev misal. Nakon što je pregledao Misal, prof. dr. sc. Tihomil Maštrović u razgovoru s dr. Ilber Ortayliem, ravnateljem muzeja i knjižnice Topkapi Saray (smještenom u prostoru sultanove palače), dogovorio je digitaliziranje Misala, kako bi njegova digitalna inačica ubuduće bila pohranjena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Nakon složenog postupka s turske strane to je i napravljeno te je središnja hrvatska knjižnica od ove godine bogatija za digitalnu inačicu vrijednog spomenika hrvatske uljudbe. Kontakt s istanbulskom knjižnicom ostvaren je posredstvom hrvatskog veleposlanstva u Ankari i osobnim zalaganjem tajnika Mladena Glavine. http://www.nsk.hr/wp-content/themes/nk/GlasNSK/broj-5/biseri.html |
|
LINKOVI |
|
Hrvatska baština u BiH http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/bastina.html Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Hrvatski Radio) 1/5https://www.youtube.com/watch?v=HU4tjIM62KU Hrvojev misal http://poskok.info/wp/?p=44376 Jajčanin - Hrvoje Vukčić, bosanski general http://www.jajce-grad-muzej.com/index.php/nezaboravljeni-jajcani/872-hrvojevukcic.html Kodeks - Croatian Glagolica on Stamps http://kodeks.uni-bamberg.de/Croatia/Culture/GlagoljicaStamps.htm Manuscript Library Catalogue http://topkapisarayi.gov.tr/en/manuscript-library-catalogue O Hrvojevom misalu na WIKIPEDIA http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvojev_misal http://www.quickiwiki.com/bs/Glagoljski_misal_Hrvoja_Vuk%C4%8Di%C4%87a_Hrvatini%C4%87a Osnivač Jajca - Hrvoje Vukčić Hrvatinić http://poskok.info/wp/?p=44376 Topkapi Saray |
|
LITERATURA |
|
Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/ http://bs.scribd.com/doc/181015953/Stari-bosanski-tekstovi-docx
Jagić, Thalloczy, Wickhoff. Missale glagoiiticum Hervoiae ducis Spalatensis, Vindibonae, 1891. Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Vol. 45/08., 383 str. + ilustracije Nazor, Anica. Rukopisi Crkve bosanske. Vidi u: Fenomen “krstjani” u srednjovjekovnoj Bosni i Humu : zbornik radova. – Sarajevo : Institut za istoriju, 2005. god; str. 539 www.iis.unsa.ba/pdf/fenomen_krstjani.pdf (01.06.2014. PDF) Pantelić, Marija. Povijesna podloga iluminacije Hrvojeva misala. Zagreb : Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, 1970. No. 20 Rujan http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=21304 (29.04.2014. PDF) Vajs, Josip. Najstariji hrvatskoglagoljski misal. Zagreb : Djela JAZU, 1948. (29.04.2014. PDF) http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=20950&show=clanak |
|
|