Mletački zbornik
Vaska Sotirov Đukić
|
MLETAČKI ZBORNIK |
|
V' ime otca i sina, az Bogdan na Dragaja novi kameni postavih. I da viste da ćete umriti i vsi vi, i domu poginuti... I pravi vi apustol: I slava četi i saboru! ... Gost iz Pojske (XIII-XIV vijek) Nadgrobna ploča se nalazi u Zavičajnom muzeju u Travniku, pronađena je u selu Pojskoj 1894. godine. Krajinović J. Pretpostavlja da su apitaf pisali patareni svom uglednom starješini Dragaju. Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Bosanska riječ, 2012. Str. 77
|
|
OPIS |
|
Mletački ili Venecijanski zbornik nastao je na prijelazu između 14. i 15. vijeka, a po karakteru i sastavu te inicijalima najsličniji je Hvalovom zborniku, koji je nastao 1404. godine. I on je pisan za feudalca Hrvoja Vukčića Hrvatinića, pisan je poluustavnom bosančicom, a ima i manji broj papirnih listova. Spada u one rijetke bosanske kodekse koji su sačuvani gotovo kompletni, ima 300 listova na pergamentu koji su bogato iluminirani, ali su nedostaje kolofon, dok na listu 289 suvisli tekst se prekida. Hvalov i Mletački zbornik sadržavaju, smatra se, potpun repertoar knjiga koje su bile glavna lektira pripadnika Crkve bosanske. Mletačkome nedostaje zadnji dio - za koji se misli da je bio identičan Hvalovu. Takođe, često su latinski izvori navodili da bosanski heretici “proklinju” Stari zavjet, s njim i Mojsijev zakon kao djelo đavolje, te da patrijarhe i proroke proklinju. Međutim, ova dva zbornika to opovrgavaju tekstovima Dekaloga i slikama Mojsija. U zastavi na početku Dekaloga Mletačkog zbornika nalaze se dva romba okružena stiliziranim cvijećem; u desnom je nacrtan lik Mojsija (s auerolom) koji desnom rukom pokazuje na Krista, u lijevom rombu, okružena simbolima. Dakle, još jedna laž rimske inkvizicije. Prvo spominjanje rukopisa potiče iz 1719. godine, dok ga 1794. godine J. Dobrovski opisuje po prvi put. Da li je i ovaj rukopis dospio zahvaljujući nekom od inkvizitora u Italiju, nema traga. Zna se samo da se danas čuva u Biblioteci Sv. Marka u Veneciji, u zbirci MSS Orientali, pod signaturom Orient 227, Collocazine 168. Postoji pisani trag da je kodeks postao dijelom Biblioteke posredstvom kolekcionara i bibliofila Gianbattiste Recanatija (Venezia 1687-1734.) koji ga je oporučno ostavio zajedno sa 215 drugih rukopisa Biblioteci 1734. godine. Na osnovu bilješke na margini lista 257r utvrđeno je kako je prije G. Recanatija kodeks bio u biblioteci samostana Sant' Antonio di Castello u Veneciji sve do izbijanja požara 1687. g. Mikrofilmovi Mletačkog zbornika su dostupni u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu http://www.nsk.hr/ te u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu |
|
VIDI I: |
|
Picasa album – Mletački zbornik https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/MletackiZbornik
Facebook album - Mletački zbornik https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1415233642086373&type=1 |
|
CITATI |
|
Gianbattiste Recanatija Detaljan opis o podrijetlu kodeksa odnosno njegovog dospijeća u biblioteku Marciana doznajemo iz predgovora faksimilskog izdanja kodeksa 1991. godine.Tako se navodi podatak da je kodeks postao dijelom Biblioteke posredstvom kolekcionara i bibliofila Gianbattiste Recanatija (Venezia 1687-1734.) koji ga oporučno ostavlja zajedno sa 215 drugih rukopisa Biblioteci 1734. godine. Na osnovu bilješke na margini lista 257r utvrđeno je kako je prije G. Recanatija kodeks bio u biblioteci samostana Sant' Antonio di Castello u Veneciji sve do izbijanja požara 1687. g. Malovan, Miejana. Mletački zbornik: kodeks s minijaturama iz srednjovjekovne Bosne u BiblioteciMarciana. Seminarski rad. Split : Filozofski fakultet, 2013. |
|
Minijature U prvoj rubrici časopisa (rasprave i članci) nametnuo se rad Eme Mazrak, „Predstavljanje starozavjetnih proroka u minijaturi srednjovjekovne Bosne na primjeru Mletačkog zbornika“ (61-79). U svom tekstu autorica ukazuje na kompleksnost u nastojanju nalaženja izvjesnih spona između Crkve bosanske i minijaturnog slikarstva srednjovjekovne Bosne. Mletački zbornik koji se u nepotpunoj formi sačuvao u Veneciji nastao je krajem XIV. ili početkom XV. st. na tlu srednjovjekovne Bosne. Sadrži pet minijatura na cijelom listu i dvije manjih dimenzija, a oslikan je od strane dvojice anonimnih autora. U komparaciji sa Hvalovim zbornikom i razmatrajući tekst Mletačkog zbornika autorica se priklonila mišljenju da je ovaj svojevrsni kodeks ipak nastao u krilu Crkve bosanske. BOSNA FRANCISCANA, Časopis Franjevačke teologije Sarajevo, Godina XXI, Broj 38, Sarajevo, 2013., 319. http://www.stanak.org/index.php?option=com_content&view=article&id=370:bf38&catid=1:vijesti&Itemid=91 |
|
Perfidni patareni Najkrupniji bosanski velikaši su, zavisno od okolnosti i političkih potreba, često „imali“ po dvije, pa i tri vjere. Slika i prilika takvih velikaša bili su vojvoda Sandalj Hranić i njegov nasljednik herceg Stjepan Vukčić Kosača. Vojvoda Sandalj je istovremeno, zavisno od prilika, bio i krstjanin i pravoslavni. Herceg Stjepan je iz političkih razloga poštivao i štitio pravoslavlje. Njemu su istovremeno, prema zabilješkama Pija II, kao „svome drugu u nejveri“ prebjegli mnogi bosanski „manihejci“ kada ih je kralj Tomaš počeo progoniti. Uz sve to, on se od 1439. povremeno obraćao papi sa porukom da želi primiti katoličanstvo. Papa Eugen IV je 1451. objavio da je herceg Stjepana primio „u milost katoličke crkve kao dobrog vjernika“. Iste godine herceg je napao katolički Dubrovnik pa ga jhe papa posebnom bulom izopćio iz crkve. Kralj Stjepan Tomaš je iz državnih razloga uspio spriječiti objavljivanje ove bule. Izgleda da jedino Dubrovčani nisu imali iluzija o vjerskoj pripadnosti hercega Stjepana, koga su dosljedno smatrali za „perfidnog patarena“. Imamović, Mustafa. Historija Bošnjaka. Sarajevo . Bošnjačka zajednica kulture Preporod, 1998. Str. 77-78 |
|
Povijest jezika u Bosni i Hercegovini --- prvu kategoriju čine tekstovi krstjana, ili pripadnika Crkve bosanske, nastali uglavnom u 14. i 15. stoljeću. Radi se o prijepisima Evanđelja, dijelova Staroga zavjeta (Psaltir), i nekim drugim biblijskim tekstovima (Apokalipsa, Poslanice)-sve u svemu, deset do petnaestak tekstova, od kojih su najreprezentativniji "Hvalov zbornik", "Mletački zbornik" i "Radosavljev zbornik". Jezik je u tim spisima veoma arhaičan crkvenoslavenski s elementima narodnoga govora (npr., karakterističan ikavizam u većini djela). Pisani su bosančicom, najčešće s glagoljskih predložaka i s glagoljičnim dodatcima u kolofonu. Uzmu li se u obzir i malobrojni drugi vjerski i umjetnički spisi za koje se smatra da su nastali na tlu BiH ("Berlinska Aleksandrida") ili su navedeni kao izgubljeni izvori- ovaj dio starobosanske pismenosti i književnosti nije, osim nekih značajki, presudan za utvrđivanje oblika jezika u predturskoj Bosni i Hercegovini. Naravno, druge je prirode njegova umjetnička i jezičnopovijesna važnost kao dijela kulturne baštine. Jezičnopaleografska istraživanja krstjanskih tekstova vršili su mnogi znanstvenici (katkad pod utjecajem vladajućih ideoloških matrica), među kojima se ističu Đuro Daničić, Vatroslav Jagić, Vera Jerković, Jaroslav Šidak i Herta Kuna. http://www.quickiwiki.com/hr/Povijest_jezika_u_Bosni_i_Hercegovini |
|
Srednjevjekovna Bosna Spomenici pisani bosančicom brojniji su i raznovrsniji, a obuhvaćaju crkveno-kanonske apokrifne spise, pisane na crkvenoslavenskom jeziku bosanske recenzije, s rijetkim elementima živog narodnog govora, zatim povelje, darovnice, kao značajan izvor diplomatske pismenosti u kojima je njegovan narodni govor, te epitafi i zapisi, u kojima gotovo potpuno prevladava narodni jezik, kao i lijepa knjizevnost, takodjer pisana narodnim jezikom. Crkvene knjige uglavnom sadrze prijevode Novoga zavjeta (evandjelja), apostolska djela, novozavjetne poslanice i apokalipsu. U jeziku i pravopisu vide se tragovi iz kojih se moze zakljuciti da je rijec o prijepisima iz starih glagoljskih predlozaka, a mjestimice u njima probija zivi narodni govor. Najstariji su Hvalov zbornik, pisan 1404. za Hrvoja Vukcica, Mletacki zbornik iz sredine XV st., koji je gotovo istovjetan s Hvalovim, Zbornik krstjanina Radosava iz druge polovice XV st., pisan za krstjanina Gojsaka. |
|
Ubistvo kralja Tomaša u Haljićima U Haljinićima se priča da je njiva Gromile dobila ime na ovaj način: kad su Turci opsjedali grad kralja na Bobovcu, opsjednuti su puštali „zastavu“ da plavi tursku vojsku. U Haljinićima je vladao knez prije nego u Sutjesci ban ili kralj. Za vrelo Bistrik u Haljinićima priča se da je ovdje zaklan kralj Tomaš za vrijeme brijanja. Golub koji je oko njega lepršao odletio je kraljici Katarini na Bobovac i ona je po tome saznala da joj je muž ubijen.
Palavestra, Vlajko. Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine : studija. Sarajevo : Buybook, 2004. Str. 177-178 |
|
Zastava Mletačkog zbornika nije heretička Ima li u bosanskim rukopisima potvrda za tvrdnje latinskih izvora o tome da bosanski heretici preziru, osuđuju, “proklinju” Stari zavjet, s njim i Mojsijev zakon kao djelo đavolje, te da patrijarhe i proroke proklinju. Nema. Jer dva najvažnija rukopisa Crkve bosanske - zbornik Hvala krstjanina i Mletački zbornik, koji sadrže čitav Novi zavjet, to opovrgavaju tekstovima Dekaloga i slikama Mojsija. Zbornik Hvala krstjanina sadrži još čitav Psaltir s pridodanim “biblijskim pjesmama”. U Mletačkom zborniku - u zastavi na početku Dekaloga nalaze se dva romba okružena stiliziranim cvijećem; u desnom je nacrtan lik Mojsija (s auerolom) koji desnom rukom pokazuje na Krista, u lijevom rombu, okružena simbolima. Donji prostor izvan rombova ispunjen je trima likovima: dvama anđeoskim i jednim ljudskim, bradatim i bez auerole, koji sklopljenih ruku na molitvu upire pogled u Mojsija. Uz zastave teče tekst u kojem središnji dio citira iz Druge knjige Mojsijeve gl. 3, a početak i kraj natpisa kombinirani su s dijelovima drugih pasusa iste glave, spominje se bog Abrahamov, Isakov i Jakovljev (Šidak, 1957.: 147.). Te činjenice pobijaju kao netočnu tvrdnju da bosanski krstjani proklinju patrijarhe i ujedno pokazuju da je Crkva bosanska u 14. i 15. stoljeću u svojim knjigama imala tekst Psaltira i Dekaloga i da je priznavala starozavjetne patrijarhe: Mojsija, kojega je štovala kao sveca (jer ima auerolu). Nazor, Anica. Rukopisi Crkve bosanske. Vidi u: Fenomen “krstjani” u srednjovjekovnoj Bosni i Humu : zbornik radova. – Sarajevo : Institut za istoriju, 2005. god; str. 539 www.iis.unsa.ba/pdf/fenomen_krstjani.pdf (01.06.2014. PDF) |
|
LINKOVI |
|
Biblioteca Nazionale Marciana http://marciana.venezia.sbn.it/ Nacionalna knjižnica sv. Marka - Biblioteca Nazionale Marciana http://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalna_knji%C5%BEnica_sv._Marka Muzej i galerija Gorica Livno (FMGG) http://fmgg-livno.com/index.php/stalni-postavi/stara-knjiznica Povijest jezika u Bosni i Hercegovini http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_jezika_u_Bosni_i_Hercegovini Slika Mletačkog zbornika u PDF formatu http://www.slavistickikomitet.ba/zbornik1/files/res/downloads/download_0098.pdf |
|
LITERATURA |
|
Ciampoli D. I codici paleoslavi della R. Biblioteca nazionale di SanMarco, Roma, 1894. http://archive.org/stream/icodicifrancesid00veniuoft/icodicifrancesid00veniuoft_djvu.txt (14.05.2014. Full text) Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/; http://bs.scribd.com/doc/181015953/Stari-bosanski-tekstovi-docx Jagić, Vatroslav. Analecta romana. Archiv für Slavische Philologie. Berlin, 1896. http://www.scribd.com/doc/146806009/Archiv-fur-slavische-Philologie-3 http://de.wikisource.org/wiki/Archiv_f%C3%BCr_slavische_Philologie Hamm, Josip. Apokalipsa bosanskih krstjana, Zagreb : Slovo, 1960. No.9-10 Rujan 1960. http://www.scribd.com/doc/89628720/Josip-Hamm-Apokalipsa-bosanskih-kristjana (14.05.2014. PDF) Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I ; (12.03.2014. PDF) Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Vol. 45/08., 383 str. + ilustracije http://www.ifbosna.org.ba Maksimović, Jovanka. Ilustracije mletačkog zbornika i problem minijatura u srednjovekovnoj Bosni. Zagreb : Slovo, 1960. No.9-10 Rujan 1960. http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=21128&show=clanak (14.05.2014. PDF) Malovan, Mirjana. Mletački zbornik: kodeks s minijaturama iz srednjovjekovne Bosne u Biblioteci Marciana - Seminarski rad. Split : Dalmatinska slikarska škola, 2013. http://sr.scribd.com/doc/200748600/Mleta%C4%8Dki-Zbornik1 Mazrak, Ema. Predstavljanje starozavjetnih proroka u minijaturi srednjovjekovne Bosne na primjeru Mletačkog zbornika. Sarajevo : Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo, 2013. Vol. 38 (1330-7487); str. 61-78 http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=646035 (21.04.2014. PDF) Nazor, Anica. Rukopisi Crkve bosanske. Vidi u: Fenomen “krstjani” u srednjovjekovnoj Bosni i Humu : zbornik radova. – Sarajevo : Institut za istoriju, 2005. god; str. 539 www.iis.unsa.ba/pdf/fenomen_krstjani.pdf (01.06.2014. PDF) Šidak, Jaroslav. Marginalije uz jedan rukopis “crkve bosanske” u mletačkoj Marciani. |