Splitski odlomak glagoljskog misala
Vaska Sotirov Đukić
|
SPLITSKI ODLOMAK GLAGOLJSKOG MISALA |
|
A se leži Zagorac Brajanović. Bratije, koji vidite ovo zlamenje – pomenite! Bratije, ja sam bio kako vi, a vi ćete biti kao i ja! Podubovčanin (15 vijek) Epitaf je uklesan na jednom ovećem sljemenjaku nekropole koji se sastoji od oko četrdeset stećaka iz Podubovca kod Bileće. Ovaj spomenik je oštećen i teško čitljiv. Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Bosanska riječ, 2012. Str. 215 i 350. |
|
OPIS |
|
Splitski odlomak misala potiče sa početka 13. vijeka, a sačuvan je samo jedan list pergamenta, i to onaj na kojem se nalazi odlomak iz misala za mjesec decembar, tzv. “proprium sanctorium”. Pisan je poluoblom glagoljicom, na štokavskom jeziku sa puno ikavizama te se pretpostavlja da potiče iz zapadne Bosne. Vjekoslav Štefanović našao je odlomak u Kaptolskom arhivu u Splitu pod brojem 468 i utvrdio da je to misni tekst. Najbolje se slaže sa odgovarajućim tekstom u Mletačkom zborniku. |
|
VIDI I: |
|
Picasa album - Splitski odlomak misala https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/SplitskiOdlomakGlagoljskogMisala
Facebook album - Splitski odlomak misala https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1423299674613103&type=1 |
|
CITATI |
|
Crna kraljica otvorila liticu da isteče jezero Ključki grad se prije zvao Prolom radi toga što je Crna kraljica otvarala liticu i kako je otvarala liticu da isteče jezero, gdje je sadašnji Ključ, sve je mećala starce da rade, ako voda hukne, da odnese starije ljude. I poslije je voda otišla Sanom. Palavestra, Vlajko. Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine : studija. Sarajevo : Buybook, 2004. Str. 150 |
|
Glagoljaštvo Povijesnih podataka o prvom dodiru Hrvata s glagoljičkim kompleksom nema, no okolnosti ćirilometodske moravske misije i vjerojatnoga nastanka glagoljice upućuju na mogućnost da je do dodira došlo još za života Konstantina i Metoda, i to na jadranskoj obali: ili za vrijeme njihova putovanja u Moravsku 863., ili pak dok su prolazili sjev. obalnim pojasom na putu u Rim 866/867. Kao vjerojatna navodila se i mogućnost da su u hrv. krajeve, ponajprije na Kvarner i sjevernodalmatinske otoke, dospjeli uhićeni, pa zatim u Veneciji izaslanicima bizantskoga cara prodani, Metodovi učenici, nakon učiteljeve smrti 885. Sve se češće spominje i vjerojatnost da je do širenja staroslavenštine i glagoljice među Hrvatima došlo posve namjerno: Bizantu je, zbog sukoba s Rimom, bilo u interesu da na svojim dalm. prostorima potiče širenje starosl. liturgije i jezika te glagoljičkoga pisma. S biz. prostora, okolicâ gradova gdje su također živjeli Hrvati, dakle i znatno južnije od Kvarnera, Istre, Like, sjev. Dalmacije, ćirilometodska se baština zacijelo brzo širila prema hrv. državi. O tim se procesima ponešto doznaje iz prvoga pov. izvora o prisutnosti glagoljske baštine u Hrvata iz pisma pape Ivana X. splitskomu nadbiskupu Ivanu iz 925., gdje stoji kako je među Hrvatima u liturgiji proširen Metodov nauk, te u zaključcima crkvenoga koncila u Splitu iz iste godine, gdje se u strahu za liturgijsku disciplinu zabranjuje zaređivanje glagoljaša. |
|
Glagoljski spomenici V. Jagić je iznio mišljenje da je jedan od najstarijih i najvažnijih glagoljskih spomenika uopće, Marijansko evanđelje, nastao na jugozapadu naše zemlje. Ako ovaj crkveni rukopis, napisan oblom glagoljicom i nije kasnije od većine stručnjaka prihvaćen kao bosanski, dva rukopisa u fragmentima iz XII vijeka, Grškovićev odlomak i Mihanovićev odlomak, rječiti su i umnogome neosporni svjedoci glagoljske pismenosti i crkvene književnosti na području Bosne, odnosno Huma. Ovi spomenici pisani su poluoblom glagoljicom, koja je na prelazu iz oble, istočne, u uglatu, zapdnu glagoljicu te je zbog njene osobenosti u posljednje vrijeme nazivaju i bosanskom glagoljicom. U starije glagoljske rukopise srpskohrvatske recenzije, koji bi pripadali po svojim jezičkim i paleografskim osobinama ovoj bosanskoj grupi, pribrojan je nedavno još jedan rukopis, Splitski odlomak. Po pismu bi ovaj spomenik pripadao XII stoljeću, a po nekim jezičnim elementima novijeg narodnog govora spadao bi u početak XIII vijeka. Vjerovatno je i prije i poslije Splitskog odlomka bilo i više i raznovrsnijih crkvenih spomenika u glagoljskom pismu, ali danas nema nikakvih neposrednih dokaza kojim bi se ova pretpostavka mogla utvrditi. Štaviše, Splitskim odlomkom prekida se lanac glagoljskih rukopisa za duži period. Dokaz da glagoljska književnost ovog područja ipak nije presahla nalazimo u nekim ćirilskom rukopisima s kraja XIV i iz prve polovine XV vijeka, na čijim marginama su bosanski dijaci zapisivali glagoljske glose (u rukopisu Apostola Srpske akademije nauka u Beogradu, u rukopisu Čajničkog evanđeljai u Zborniku krstijanina Radosava, koji se danas nalazi u Vatikanu), a još veća potvrda za to je u Hrvojevom misalu, koji je između 1403. i 1415. za velikog vojvodu bosanskog i hercega splitskog Hrvoja Vukčića Hrvatinića, pisao dijak Butko. |
|
Hrvatski glagoljski rukopisi izvan domovine Cilj je ovog pregleda dati sažet popis najvažnijih glagoljskih knjiga i rukopisa koji su na razne načine dospjeli izvan granica Hrvatske. Osim u samoj Hrvatskoj, naše glagoljske knjige i rukopisi čuvaju se u čak 24 države, u šezdesetak gradova, većinom u nacionalnim knjižnicama i muzejima širom Europe. |
|
Kronološki popis najvažnijih glagoljičkih spomenika Popis koji slijedi daje mali kronološki sažetak najvažnijih glagoljičkih dokumenata i spomenika, osobito hrvatskih. Vjerujem da će se čitatelj složiti da je i ovako fragmentaran povijesni prikaz djelatnosti hrvatskih glagoljaša doista impresivan. U zagradama je mjestimice naznačeno gdje je dokument nastao ili gdje se sada čuva. |
|
Splitski misal U Bosni i Humu je ćirilička ustavna grafija u tijeku XIII. st. potisnula raniju glagoljicu čiji su odjeci Grškovićev apostol (sredina XII. st. - odlomak) i Splitski misal (odlomak) iz XIII. st. - posljednji trag aktivnog života glagoljice u bosanskom srednjovjekovlju. |
|
LINKOVI |
|
Društvo prijatelja glagoljice – DPG http://www.croatianhistory.net/glagoljica/dpg.html Glagoljica http://www.quickiwiki.com/hr/Glagoljica O glagoljici http://www.fabula-croatica.com/Glagoljica Pošaljite razglednicu na glagoljici http://glagoljica.salamander-studios.com/ Splitski odlomak slika |
|
LITERATURA |
|
Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/ http://bs.scribd.com/doc/181015953/Stari-bosanski-tekstovi-docx Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I ; (12.03.2014.) Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Vol. 45/08., 383 str. + ilustracije http://www.ifbosna.org.ba Radošević, Andrea; Magdić, Antonio. Hrvatskoglagoljski misali i brevijari u bibliografijama od 19. stoljeća do digitalizacije. Zagreb : Slovo, 2009. Sv. 59, str. 231-282 http://hrcak.srce.hr/file/74085 Štefanović, Vjekoslav. Splitski odlomak glagoljskog misala starije redakcije. Zagreb : Slovo, 1957. // Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, No.6-7-8 Rujan 1957. PDF format: http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=21083&show=clanak Vajs, Josip. Najstariji hrvatskoglagoljski misal s bibliografskim opisima svih hrvatskoglagoljskih misala. Zagreb : JAZU, 1948 Zbirka mikrofilmova glagoljskih rukopisa i isprava : 10-19. stoljeće. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 2002. http://www.arhiv.hr/cs/groups/public/documents/document/mdaw/mda0/~edisp/web2hdarhivloc004391.pdf |
|
|