Grškovićev odlomak apostola

[Vaska Sotirov Đukić]

GRŠKOVIĆEV ODLOMAK APOSTOLA

Sij kami, varda! Či li je bio? Či li je sade? Či li neće biti! Dijak iz Blagaja (kraj XIV vijeka) Natpis na kamenoj stolici u Blagaju ima epigramski karakter i govori o tome kako su sudije prolazne, a sudište je vječna ustanova. U vrijeme kad se pravda nemilosrdno kršila, pisac je izrazio ideju o potrebi pravednog dijeljenja pravde. Sudačka stolica iz Blagaja je u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Bosanska riječ, 2012. Str. 133 i 325

OPIS

Od Grškovićevog Apostola ostala su nam samo 4 lista ispisana glagoljicom na debelom pergamentu. Smatra se da potiče iz 12. vijeka i spada u najstarije spomenike pisane glagoljicom. Na marginama se nalaze ćirilićki natpisi, koji su kasnije rukom dopisani. Pretpostavka je da je kodeks u originalnom obliku bio mnogo veći, i da je najvjerojatnije sadržavao kompletna Djela apostolska. Odlomak je sličan Apostolima iz Mletačkog zbornika, Hvalovog zbornika i Giljferdingovom apostolu. Apostol je pronašao vrbnički kapelan Gršković na Krku, gdje su ga, najvjerojatnije, donijele izbjeglice iz Bosne. Po njemu je i dobio ime. Odlomci se sada nalaze u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

VIDI I:

Picasa album – Grškovićev odlomak apostola https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/GrskovicevOdlomakApostola Facebook album - Grškovićev odlomak apostola https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411117039164700&type=1

CITATI

Ban sudio u Ivnici kod Visokog U selu Ivnici u Visočkoj nahiji priča se da je na mjestu Skenderovcima bila crkva i da je u Ivnici sudio ban, dok je na Bobovcu bio kralj. Kad su Turci ušli u Bosnu, taj se ban sa cijelom porodicom živ zakopao u zemlju. U selu Tršće u okolini Visokog priča se da je na Banjevcu bio ban i imao tamnicu, a kapela mu je, vele, bila na mjestu Kereščićima pod Banjevcem Po pričanju hrišćanskog stanovništva u Visočkoj nahiji, predak muslimanske porodice Banjići bio je ban, pa je prešao na islam U selu Aljinićima kod Kraljeve Sutjeske u Visočkoj nahiji, priča se da je to selo starije od Sutjeske, te da je u Aljinićima prije bio knez nego na Bobovcu ban Na desnoj strani potoka Urve u Kraljevoj Sutjesci, pokraj franjevačkog samostana, bili su banski ili kraljevski dvori (arheološka istraživanja su ustanovila ostatke dvora bosanskih kraljeva) Palavestra, Vlajko. Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine : studija. Sarajevo : Buybook, 2004. Str. 174-175

Glagoljica U Bosni i Humu je ćirilička ustav grafija u tijeku XIII. st. potisnula raniju glagoljicu čiji su odjeci Grškovićev apostol (sredina XII. st. - odlomak) i Splitski misal (odlomak) iz XIII. st. - posljednji trag aktivnog života glagoljice u bosanskom srednjovjekovlju. http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/rasclane1.html

Glagoljica Između stare glagoljaške i ćirilične pismenosti bilo je na području Bosne dosta uzajamnog dodira. Jedan odlomak apostola, poznat pod imenom Grškovićev, pisan je glagolicom s kraja XII ili na početku XIII veka, negde u štokavskom delu neikavske Bosne ili Huma. U tom odlomku nalazi se i nekoliko docnijih ćirilicom pisanih uputnih beležaka iz XIV veka, koje pokazuju da je tekst upotrebljavan i od onih koji su se služili drugim pismom. Kako su beleške označavale raspored lekcija pravoslavne crkve, to je očevidno da su taj tekst upotrebljavali i pravoslavni. To je od naročitog značaja, jer se u Bosni našlo više spomenika koji su pisani, istina, ćirilicom, ali su prepisivani sa glagoljaškog originala. Takva su, na pr., evanđelija Hvalovo (za koje se drži da ga je pisao „bogumil”, krstjanin Hval, „bogumilu” Hrvoju Vukčiću, velikom vojvodi bosanskom, 1404. godine) i Nikoljsko, i čuveno Mostarsko ili Manojlovo evanđelje iz XIV stoleća, sa svima karakterističnim osobinama najstarijih tipova slovenskog prevoda. U Čajničkom Evanđelju ima čak i nekoliko redi pisanih glagolicom, kao dokaz da su ljudi znali i za to pismo, iako ga radi njegove grafičke nezgodnosti sve više istiskuju iz upotrebe. Sam Grškovićev odlomak apostola ima vrlo veliko podudaranje sa jednim bosanskim rukopisom XIV veka iz zbirke ruskog konzula u Sarajevu, A Giljferdinga, koji je očevidno prepisivan sa glagolice. Jednu glagoljsku belešku ima i rukopis Radosava krstjanina, pisan oko sredine XV veka krstjaninu Gojsaku. U ovom rukopisu, kao i u Hvalovom, koji se danas lepo očuvan nalazi u Bolonji, prepisana je Apokalipsa Jovanova, koja je svojim neobičnim i jezovitim sadržajem o stvarima koje će biti, puna vizija i vrlo podignutog tona, bila od velika interesa za verske sektaše u Bosni. http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/bih/vcorovic-bih-knjizevnost_l.html

Grob vjernog sluge vojvode Radoslava Pavlovića „Na uzvišici (kojom smo dnas išli) ima pet vrlo velikih kamenih grobova. Ne samo mi, nego i samo Turci čuđahu se kako je tih pet velikih kamenova, četvrtasto istesanih, iznešeno na ovu glavicu. Tu leži vojvoda Radoslav Pavlović, koji je nekada vladao u toj zemlji, njegova žena, jedan sin, njegov brat i vjerni mu sluga ... Zatim, blizu spomenutog velikog groba, a na drugom mjestu, nalazi se drugi nadgrobni kamen, ali drukčijeg oblika i ne tako velik. Tu leži vjerni sluga rečenog vojvode, koji je bio vjeran vitez. O njegovim junačkim djelima još mnogo pjevaju Bošnjaci i Hrvati. Na kamenu je istesan krst i natpis na srpskom jeziku i srpskim slovima.“ U selu Kobilj-dolu južno od Sarajeva, od starina je najznačajnije staro groblje na Pavlovcu, gdje ima oko sto mramorova. Jedan se odvojio svojom veličinom i to je najveći nadgrobni kamen u Bosni i Hercegovini. Narod priča da je to grob nekakva kneza Pavla... Pred kraj 14. vijeka, a možda i ranije, pripadala je Vrhbosna Rađenu Jablaniću i njegovu sinu Pavlu, po kome se kasnije porodica zove Pavlovići..... Palavestra, Vlajko. Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine : studija. Sarajevo : Buybook, 2004. Str. 195-196

Grškovićev odlomak O historijatu Odlomka zna se po Jagićevom svjedočanstvu da mu je 1892. god. pisao rimski kanonik Ivan Crnčić kako je 1888. u Rim dolazio Anton Matanić, župnik iz Vrbnika na Krku, i tom prilikom darovao ta četiri lista pergamenta. S druge strane, Oblak je tvrdio da je još 1892. god. Odlomak bio kod rožaka vrbničkog kapelana Grškovića, koji je bio i kolekcionar, pa je Odlomak našao u nekom omotu sa starim glagoljskim računima. U svakom slučaju, može se sa dosta vjerojatnosti pretpostaviti da je kodeks, vjerojatnije samo njegov dio, donesen na Krk iz bosanskih krajeva, kao što je na isto područje stigao i nesumnjivo bosanski Radosavljev zbornik. Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. str. 151-152

LINKOVI

Griškovićevi listići - slika http://www.croatianhistory.net/gif/grsko.jpg Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti http://www.hazu.hr/ Hrvatska enciklopedija http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23540 Hrvatske glagoljske liturgijske knjige-Staroslavenski institut http://www.stin.hr/

LITERATURA

Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971. http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/ http://bs.scribd.com/doc/181015953/Stari-bosanski-tekstovi-docx Jagić, Vatroslav. Grškovićev odlomak glagolskog apostola. Zagreb : JAZU, 1893. U: Starine, br. 26, str. 33-161 Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Vol. 45/08., 383 str. + ilustracije http://www.ifbosna.org.ba Štefanić Vjekoslav. Glagoljski rukopisi Jugoslavenske akademije, I dio. Zagreb : Historijski institut Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnost, 1969. http://hrcak.srce.hr/file/21621

---

Stari bosanski tekstovi - Fondacija Mak Dizdar