Čajničko evanđelje

224 views
Skip to first unread message

Vaska Sotirov Đukić

unread,
Oct 4, 2014, 11:50:54 PM10/4/14
to


ČAJNIČKO EVANĐELJE

Čajničko evanđelje - Iv, 15, 17-20

Ovo vam zapovijedam: da ljubite jedni druge.
Ako vas svijet mrzi, znajte da je mene mrzio
prije vas.
Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio,
ali kako niste od svijeta, nego vas ja izabrah
od svijeta, stoga vas svijet mrzi.
Sjećajte se riječi koju vam rekoh:
nije sluga veći od svoga gospodara.
(Ako su mene progonili, i vas će progoniti;
ako su riječ moju držali, i vašu će držati.)

http://www.forum.hr/showpost.php?p=16825023&postcount=71

OPIS

Čajničko evanđelje je jedini srednjevjekovni bosanski rukopis koji se čuva u Bosni i Hercegovini, u Muzeju Crkve Uspenja Bogorodice i Crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču, Republika Srpska, a Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH ga je proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Nastao je na prijelazu 14 i 15 vijeka, pisan je bosančicom na ijekavici iz istočne Bosne. Pretpostavlja se da je Čajničko evanđelje pisano u kancelariji Pavla Radenovića, u istočnoj Bosni, svakako u njegovo vrijeme. Pisalo ga je pet različitih pisara brzopisnom poluustavnom ćirilicom, tako da je tekst nemarno i neuredno napisan. U kasnijem vremenu ga je prepravio ekavac, pravoslavac. za liturgijsku upotrebu. Unutar teksta nalazi se na 89 listu ispisana deformisana glagoljica. Kodeks je oštećen, nedostaju početak i kraj te jedan dio sredine.

Sadrži dosta marginalinih zapisa, najznačajniji su na f115V i f116r, koji predstavljaju jedan zapis, koji glasi: časnomu i velemudromu priateju, momu Jubimomu i veledragomu dobromu i plemenitomu vlastelinu knezu i mnogo počtenomu i svake časti i počtene dostoinomu knezu Pavluneka znaš kako ja pišu i bog te u č(a)sti drež; i f90r i sadrži tekst evanđelja po Jovanu (XV, 17-20); na praznom listu 92 nacrtan je lik Kraljevića Marka. Paleografski liči na Manojlovo evanđelje, možda je isti pisac tj. pisarska kancelarija.

VIDI I:

Picasa album – Čajničko evanđelje

https://picasaweb.google.com/115156917274675590086/CajnickoEvanElje


Facebook album– Čajničko evanđelje

https://www.facebook.com/media/set/?set=oa.1411074835835587&type=1

CITATI

Bosančica-spomenici

Bosančicom su pisani: nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i srednjoj Bosni, Miroslavljevo jevanđelje (12. st.); razni crkveni i svjetovni rukopisi sa brojnim elementima čistog i živog narodnog govora; nekanonski tekstovi (apokrifi, molitve); zapisi, netpisi, povelje, pisma – kao značajno blago diplomatske bosanske pismenosti sa izrazitim njegovanjem narodnog jezika; razna jevanđelja, djela apostolska, poslanice, apokalipse i apokrifi (kao prijepisi bosanskih glagoljskih tekstova) evanđelje Manojla Grka (Mostarsko evanđelje), evanđelje Divoša Tihoradića, Četveroevanđelje iz Dovolje,Giljferdingov apostol, Srećkovićevo evanđelje, Ljubljansko bosansko evanđelje (Kopitarevo), Nikoljsko evanđelje, Vrutoški rukopis, Daničićevo evanđelje, Rukopis Krstjanina Hvala, Čajničko evanđelje. Izvjestan zastoj u razvoju pismenosti križarskih pohoda na Bosnu i lomača, da bi u 14. st. Stasavala Crkva bosanska i bio izražen procvat pismenosti, kulture i civilizacijskog svaralaštva na bosančici.

http://bosnjaci-dubrovnik.hr/?p=127

Čajničko evanđelje - Iv, 15, 17-20

Ovo vam zapovijedam: da ljubite jedni druge.
Ako vas svijet mrzi, znajte da je mene mrzio
prije vas.
Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio,
ali kako niste od svijeta, nego vas ja izabrah
od svijeta, stoga vas svijet mrzi.
Sjećajte se riječi koju vam rekoh:
nije sluga veći od svoga gospodara.
(Ako su mene progonili, i vas će progoniti;
ako su riječ moju držali, i vašu će držati.)

http://www.forum.hr/showpost.php?p=16825023&postcount=71

Izložba srednjovjekovnih bosanskih rukopisa u Travniku (3.-18.6.2010.)
Centar za interdisciplinarno istraživanje vizuelne kulture Međunarodnog foruma Bosna i Zavičajni muzej u Travniku organizirat će od 3. do 18. juna izložbu faksimila srednjovjekovnih bosanskih rukopisa. Izložba će biti organizirana u Kazamatu srednjovjekovne tvrđave Stari grad Travnik, koji je sada dio izložbenog prostora Zavičajnog muzeja Travnik.
Svi sačuvani srednjovjekovni bosanski rukopisi, izuzev jednog, danas se nalaze u zbirkama izvan naše zemlje. Nikada do sada nisu cjelovito ni prikazani ni obrađeni u zemlji njihovog nastanka iako su uvidi u njih i njihova istraživanja od presudne važnosti za razu2. lipanj 2014mijevanje i afirmaciju bosanske kulturne cjelovitosti. Međunarodni forum Bosna je prikupio ove rukopise u procesu izdavanja knjige profesorice Herte Kune 'Srednjovjekovna bosanska književnost'.Rukopisi su prije svega historijski dokument koji govori u prilog razvijenosti srednjovjekovne bosanske države.
U Bosni je samo Čajničko evanđelje. Rukopisi su nastajali od XII stoljeća pa sve do pada Bosne. Padom Bosne jednostavno su se raspršili u ostale zemlje Evrope.
http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/7078/kriminal_umjetninama.html
Izložba je prvi put organizirana u augustu 2009. godine u Stocu u okviru Četvrtog međunarodnog ljetnog kampa Mladi i naslijeđe te potom u Mostaru u okviru Četvrte međunarodne konferencije Jedinstvo i razlike u Evropi. U martu ove godine u suradnji s Muzejom grada Sarajeva izložba je bila postavljena u Brusa-bezistanu u Sarajevu.Na izložbi će biti predstavljeni faksimili rukopisa koji su sada u Beogradu, Zagrebu, Vatikanu, Bolonji, Veneciji, Berlinu, Sankt Peterburgu, Moskvi, Sofiji, Plevni, Skoplju, Monteprendonu, Ljubljani, Dublinu. Kustosi izložbe su Safet Hadžimuhamedović i Aida Bucalović, historičari umjetnosti iz Sarajeva, saopćeno je iz Međunarodnog foruma Bosna.

http://www.radiosarajevo.ba/novost/27110

Kriminal umjetninama

Prema podacima Interpola, 6,3 posto ukupne nelegalne trgovine umjetničkim djelima na svijetu odvija se na prostoru Balkana. Ivana Udovičić iz Umjetničke galerije BiH je pokušala predočiti kakva je situacija u BiH vezano za ovaj problem koja je „teško shvatljiva“ za goste iz drugih zemalja. Kako je kazala, od 1993. godine u Galeriji je nestalo preko 40 umjetnina, a kada je ona došla 1996. sve je prijavljeno Interpolu i policiji. Iz Interpola su dolazili tri puta, ali za deset godina nije bilo nikakvih rezultata. Dan ranije, na seminaru je kazano da je iz Umjetničke galerije BiH 1992. godine ukradeno 51 kulturno dobro, te da se ne zna gdje su ona nestala. U Galeriji portreta Tuzla evidentirano je nedavno 70 nestalih skulptura i slika. Agencija Anadolija je prenijela riječi profesorice na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu Amre Hadžimuhamedović, koja je prvog dana kazala da se u BiH vrše razna nezakonita iskopavanja po arheološkim ili potencijalnim arheološkim lokalitetima, te da odgovorna lica za takva djela nisu kažnjena jer u BiH ne postoje jaki instrumentu za to. U različitim dijelovima svijeta srednjovjekovno pokretno kulturno naslijeđe BiH je pohranjeno, ponekad i prisvajano, ponekad i otuđivano. U BiH se nalazi samo jedan srednjovjekovni rukopis, a to je 'Čajničko evanđelje'", rekla je Hadžimuhamedović.

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/7078/kriminal_umjetninama.html

Nacionalni spomenik BiH

Čajničko jevanđelje koje se čuva u Muzeju Crkve Uspenja Bogorodice i Crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču, Republika Srpska, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik). Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 9/02, 70/06 i 64/08).

http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3724

Tajnopis - glagoljica

Na folijama 89v i 90 nalaze se glagoljični zapisi: na 89v nalazi se nepotpuna glagoljična azbuka što bi imala služiti kao ključ za čitanje teksta koji slijedi na foliji 90 (dio Ivanova evanđelja, XV., 17–20). Glagoljični je zapis malo mlađi od teksta ćir. kodeksa, ali i on pripada prvoj pol. XV. st. Glagoljica je neobična i ne odgovara istodobnoj hrvatskoj, nego je primjer degeneriranoga pisma, glagoljice kakva se vjerojatno upotrebljavala na bos. tlu u XIII. st., kada je razvoj glagoljice u Bosni bio zaustavljen. Takva je glagoljica, po nekima, služila kao tajnopis.

Hrvatska enciklopedija http://www.enciklopedija.hr/

Tajnopis - kriptografija

Ali, najinteresantniji je zapis na f.90r glagoljicom, o kojem je već bilo riječi. U glagoljicu je ovdje umiješano i nešto ćiriličkih slova, a glagoljska su slova netipična, miješa se obla s uglatom glagoljicom, a neka su slova i deformirana, tako je najvjerovatnije da je, u stvari, u pitanju neka vrsta kriptografije osobe koja se inače služila ćirilicom, i to raškog tipa, čemu u prilog govori i izrazita ekavština ovog malog odlomka. Ćirilska slova zapisa vremenski pripadaju tipu raških slova XIV-XV vijeka, ali je zapis po svemu sudeći ipak kasnijeg datuma do vremena pisanja kodeksa, a pisala ga je ličnost sa nebosanskog ekavskog tla. Takođe je nesumnjivo iz kasnijeg doba i crtež muškarca na f. 92V nad kojim piše “sveti Marko Kraljević”.

Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Vol. 45/08., str. 120

Zaštita kulturnih dobara u BiH

Potrebno je podsjetiti javnost kako je iz Umjetničke galerije BiH 1992. godine otuđeno 51 kulturno dobro. Gdje su ona nestala, to niko ne zna. U Galeriji portreta Tuzla evidentirano je nedavno da nedostaje 70 skulptura i slika. U različitim dijelovima svijeta, srednjovjekovno pokretno kulturno naslijeđe BiH je pohranjeno, ponekad i prisvajano, ponekad i otuđivano. U BiH se nalazi samo jedan srednjovjekovni rukopis, a to je 'Čajničko evanđelje'", rekla je Hadžimuhamedović.

Naglasivši kako smatra da je ovo prilika da se otvore pitanja o brojnim pokretnim dobrima koja se nalaze unutar i van BiH, Hadžimuhamedović je kazala da se u BiH vrše razna nezakonita iskopavanja po arheološkim ili potencijalnim arheološkim lokalitetima, te da odgovorna lica za takva djela nisu kažnjena, jer u BiH ne postoje jaki instrumentu za to.

http://www.rtvusk.ba/content/u-sarajevu-po%C4%8Deo-seminar-o-valorizaciji-i-za%C5%A1titi-kulturnih-dobara

LINKOVI

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine

http://kons.gov.ba/

Manastir uspenja presvete Bogorodice i Crkva vaznesenja Hristovog

Čajniče

http://www.krasnica.rs.sr/

LITERATURA

Dizdar, Mak. Stari bosanski tekstovi. Sarajevo : Svjetlost, 1971.

http://makdizdar.ba/stari-bosanski-tekstovi/

http://bs.scribd.com/doc/181015953/Stari-bosanski-tekstovi-docx

Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I

Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo : Forum Bosnae , 2008. Vol. 45/08., 383 str. + ilustracije

http://www.ifbosna.org.ba

Jerković, Vera. Paleografska i jezička ispitivanja o Čajničkom evanđelju, Novi Sad, 1975.

Momirović, Petar. Stari rukopisi i štampane knjige u Čajniču. Sarajevo : Naše starine, 1955.. Sv. III, str. 174.

http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/10-1956.pdf. (09.06.2014. PDF)

Šidak, Jaroslav. Uberglagolitisch kvrillischen geheimschriften in der Hs. Radosavs und im Evangelium von Čajniče, Die Welt derSlaven 5/2, 1960.

Štefanić, Vjekoslav. Glagoljski zapis u Čajničkom evanđelju i u Radosavljevu rukopisu, Zbornik Historijskog instituta JAZU, Zagreb, 1959;

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=124562; (08.04.2014.)

Vukičević M.M, Iz starih srbulja, Faks. teksta iz: Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini,8(1901),31-39

http://www.cobiss.ba/scripts/cobiss?id=1755513336728988


Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost.pdf
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages