Ayiti Koupe Fache - Kwonik #29

2 views
Skip to first unread message

kawona...@aol.com

unread,
Jun 15, 2025, 12:34:00 AM6/15/25
to Kawonabo1500 via Tout-Haiti

AYITI KOUPE FACHE: KWONIK #29

Deklarasyon Batay Ouvriye Premye Me 2025

https://www.youtube.com/watch?v=GGhuh-QOZNk

PREMYE ME, se Jou Komemorasyon Lit Travayè nan lemond. Se yon joutout travayè ki anba dominasyon ak esplwatasyon sistèm peze souse kapitalis la òganizè aktivite oswa mennen de aksyon pou yo denonse tout kalite enjistis sosyal y ap sibi, esprime tout revandikasyon yo genyen epi  ki lit pou yo mennen pou sòti anba move sitiyasyon y ap  fas jodiya.PREMYE ME 2025 la mete nou anfas yon kokenn latwoublay ki se ENKYETID ak ENSÈTITID akòz kriz estriktirèl sistèm kapitalis mondyalla ladanl ki pote yon van lagè ak tansyon jeyopolitik epi gwo kriz politikpeyi nou Ayiti ap  fas a yon leta ki pa menm ka bay sekirite ak defannsouverènte peyi a.

Gen enkyetid ak ensètid sou jan lemond antye boulvèse ak gwo goumen ki genyen ant peyi enperyalis yo pou youn gen ejemoni a. Kidonkpou younka ekzèse dominasyon li nan gen kontwol politikmilitèekonomik akideyolojik sou lòt peyi n konsidere kòman gouvènman ameriken an ap pran mezi tankou pou monte tarif ladwan diset wotè sou divès peyi ki nanrelasyon komèsyal ak li oswa li pran desizyon pou mete men sou richèsnatirèl lòt peyi pandan l ap krache sou souverènte ak otodetèminasyon pèpyo genyen nan objektif pou mete yo anba bòt enperyalis meriken yo. Tout inisyativ sa yo mete nou nan wout yon lagè ant gwo pyisans enperyalis yok ap gen gwo konsekans sou tout pèp sou latè.

Kanta pou peyi nou Ayiti, n ap viv yon gwo kriz k ap detwi lavi nou kòmpèp, kòm nasyon. Sitiyasyon ekonomik nou ap fin dekrenmen. Chak jounou leve, se nan gwo  nwa nou ye pou nou jwenn yon travay k ap pèmètnou manjeokipe tèt nou ak fanmi nou nan yon kontèks kote bandikriminèl ap simen laterè kote yo prèske fin gen kontwol peyi a. Sa semenmsi gen de pòch REZISTANS k ap goumen kont yoFòs lapolis aklame montre yo pi  nan kraze mobilizasyon mas popilè yo k ap mandesekirite ak lavi ke kwape bandi teworis yo. Se nan gwo kalite ENKYETID ak ENSETITID nou ye nan peyi nou Ayiti.

 pa ouvriye nan sektè tekstil la, se gwo ENKYETID ak ENSETITID tousou si l ap kontinye ekziste pou bay jenn fanm ak gason travay pou yo ka kenbeRenouvèlman Lwa Hope la pako klè pandan dat ekspirasyon li se mwa septanm 2025 la. Nan izin yo, se rediksyon pèsonèl, sispansyontanporè repete apre divès izin fèmen pòt yo. Tou sa mete nou nan yonenstabilite ekonomik tèt chaje. Sa  plis ke 3 lane salè nou friz pandan keto enflasyon an ap ogmante chak jou. Se patwon yo ki pran woulib sou saCSS(Konsèy Siperye Salè) la vin monte, men leta pa ba li mwayen pou lifonksyonnen. Jiska prezan okenn salè minimòm fikse ofisyèlman. Fòk nouekzije kapitalis yo peye yon salè vital kòm minimòm. E se nan moman satoupatwon yo ak reprezantan yo rantre nan entimide ak pèsekitesendikalis k ap defann dwa ak enterè ouvriye yoYo pran yon seri mezigwo ponyèt pou anpeche libète asosyasyon aplike kòmsadwa jankonstitisyon peyi nou ak konvansyon 87 ak 98 OIT mande pou nou jwiantanke travayèKidonk, y ap toupizi nou, kenbe nou nan gòj pou nou pa rele ni boujeAvèk pouvwa sibòdinasyon/dominasyon patwon yo jwi soutout travayè, yo mete de reprezantan restavèk ki konprann yo kapab mate sendikalis jan yo vle.

Kidonk, se lagè deklare kont ouvriye/ travayè, mas popilè tout kote. Sa se depi nan lit ant peyi enperyalis yo pou enpoze ejemoni yo ki kont enterètout pèp sou latè jis nan patwon kapitalis k ap anpeche sendika ekzistekòm zouti konba ouvriye yo kont lesplwatasyon ak dominasyon yo nan izin yooswa nan patisipe nan konstwi sitiyasyon laterè Ayiti ye jodiya.Fas a sitiyasyon sa a, fòk gen yon lòt altènativ ki pèmèt kwazefè ak pwojèantipèp

k ap devlope nan mond la jodiya. Pandan n ap goumen nan lit sendikal poudefann dwa nou, fòk nou òganize tèt nou nan batay politik la pou nou fas a plan lanmò yo pare pou nou an. Komemorasyon PREMYE ME 2025sa a dwe pèmèt nou gade ki oryantasyon ouvriye yo, travayè domine,esplwate yo, mas pèp oprime yo nan tout peyi sou latè dwe pote pou metedo sistèm kapitalis sa a atè pou limanite pran yon lòt wout. Pou sa fèt, fòkklas ouvriye foure pye nan lit politik la ak alye li nan kan mas popilè yotravay pou jwe wòl yo douvan lemond antye pou kontre fòs yo fas a machann lagè enperyalis yo ak klas dominant restavèk yo ki nan tèt letapeyi domine yo. Se poutèt sa nou menm ouvriye/travayè/maspèp la nan peyi Dayiti, nou dwe sèvi ak okazyon PREMYE ME 2025 la, jouKomemorasyon Lit tout Travayè sou latè pou nou deside pote reponsistorik nou nan lit politik peyi nou. Nou dwe angaje nou pi plis, sispannplenyen oswa rele sèlman pou revandike pi bon salè ak kondisyon travayak lavi ke reprezantan restavèk klas dominan yo p ap janm ba nou.Responsablite imedya nou, se vini ak pwòp pwojè pa nou pou yon lòtsosyete tounèf kote esplwatasyon ak dominasyon kabaFas a krizkapitalism la ye la, se lite pou konstwi yon lòt sosyete. E se wol istorikklas ouvriye a toupatou nan lemond pou mennen batay otonom sa pou lipran direksyon li. L ap yon batay kont leta klas dominant yo, gangkriminèl yo k ap kraze brize, touye pitit pèp la men tou kont sistèmenperyalis ki mete lemond antye nan enkyetid/ensètitid nou ladan l jodiya.

NOU PAP KITE PWOJÈ ENPERYALIS, NI LATERÈBANDI YO DETWI LAVI NOU!

ABA LETA TYOUL PATWON ENPERYALIS YO!

OUVRIYE, TRAVAYÈ AK MAS POPILÈ YO, SOLISYONKRIZ PEYI A, SE NAN MEN NOU LI YE!

VIV LIT TOUT PÈP K AP GOUMEN KONTDOMINASYON AK EJEMONI ENPERYALIS YO!

 

https://www.youtube.com/watch?v=GGhuh-QOZNk

 


Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages