Pored Oskara, Surogat je dobio i brojne druge nagrade na festivalima u Beogradu, Bergamu, Korku, San Francisku, Oberhauzenu itd.[2] Prema tom kriterijumu Surogat je i danas najnagrađivaniji film koji je proizveden u Hrvatskoj.[3]
Surogat je desetominutni crtani film za odrasle, reditelja i glavnog animatora Dušana Vukotića i scenariste Rudolfa Sremca iz 1961. Film je nastao u Studiju za crtani film Zagreb filma u zagrebačkoj Vlaškoj ulici.
Priča prati trouglastog čovečuljka koji živi u svetu u kom je sve na naduvavanje. Prikazuje se vreme koje junak provodi na plaži, gde jednostavno naduvava predmete svojih želja (dušek, čamac, automobil, pa i devojku), ali na kraju jednako tako lako sve nestaje.
Bio je to prvi Oskar za neki crtani film dodeljen za delo nastalo van SAD. Nakon toga je ovaj devetoipominutni film dobio nagrade na brojnim festivalima širom zemlje i sveta, u Beogradu, Oberhauzenu, Bergamu, San Francisku, Korku, i drugde.
Animirani i crtani film u Hrvatskoj, a osobito u velikim, kulturnim gradskim sredinama kakav je prije i poslije rata bio Zagreb, stvarao se entuzijazmom zanesenjaka. Zbog toga njegov formalni razvoj i organizacija nikad nisu bili teme i planovi rezolucija i idejno-estetskih platformi. Samim tim dugo vremena, do sredine pedesetih, izostao je interes šire društvene zajednice i javnosti za ovu vrstu umjetničkog stvaralaštva, pa su kontinuitet i tehnička baza proizvodnje crtano filmskih ostvarenja bili zakinuti za subvencije društvenih institucija.
Filmovi su bili dugi 20 metara na normalnoj kino-vrpci, a reklamirali su Alda čaj i Pastu za cipele. U naredne dvije godine Tagatz je izradio ukupno četiri reklamna animirana filma i nastavio eksperimentirati s novim tehnikama i mogućnostima crtanja i animiranja.
Norbert i Walter Neugebauer, Frano Vodopivec i Rudolf Schlich bili su prvi autori i suradnici na filmovima Svi na izbore i Crna kraljica. Dvije godine kasnije u okviru već formiranog poduzeća Jadran film, osniva se i osamostaljuje grupa entuzijasta u redakciji nastavnog filma. To su bili Vilim Firšt, Nina Tumin, Bogoslav Petanjek i nezaobilazni inicijator, Kosta Hlavatny. Tijekom naredne tri godine, 1948., 1949. i 1950., oko redakcije satiričkog časopisa Kerempuh i urednika Fadila Hadžića okupila se grupa karikaturista i crtača koja je u redakciji lista inicirala ideju crtano filmskog studija (Oto Reisinger, Andro Lušičić, Ismet Voljevica, Vladimir Delač, Nikola Mucavac, Vlado Kristl, Borivoj Dovniković, Dušan Vukotić i dr.). Prema ideji Mirka Tišlera, a u realizaciji i režiji braće Norberta i Waltera Neugebauera, 1951. godine, izrađen je film Veliki miting. Uspjeh i afirmaciju tog prvog ozbiljnijeg crtano filmskog pothvata prepoznala je u ono vrijeme i politička struktura, pa je Vlada NR Hrvatske 18. travnja 1951. godine predložila formiranje posebnog studija u kojem bi se isključivo stvarali crtani filmovi. Tako je Duga film dobio svoj prvi Umjetnički savjet: Walter Neugebauer, Fadil Hadžić, Fedor Hanžeković, Branko Bauer, Vatroslav Mimica i Tihomir Cvrlje.
Tijekom naredne dvije godine u svom kratkom trajanju Duga filma, izrađeno je desetak crtano filmskih bisera: Kako se rodio Kićo i Začaran dvorac u Dudincima, Dušana Vukotića, Gol, Norberta Neugebauera, Revija na dvorištu, Andre Lušičića i dr.
Uspjeh ovog projekta ponovno je zaintrigirao gradske i republičke strukture, pa je Savjet za nauku i kulturu SR Hrvatske donio odluku o objedinjavanju crtano filmskih studija u jedinstvenu filmsku proizvodnu kuću.U to vrijeme u Zagrebu, za razliku od drugih republičkih centara, filmska je proizvodnja bila aktivna u svim domenama filmske produkcije koje su bile raspoređene u različitim poduzećima, institucijama i organizacijama: Škola narodnog zdravlja, Zagreb film, Jadran film, Interpublic, Zora film i dr.
Ova tablica sadrži popis svih dugometražnih filmova studija Walt Disney Animation Studios koji su sinkronizirani na hrvatskom pod nadzorom DCVI-a. U ovoj kategoriji 27 filmova nema hrvatsku sinkronizaciju.
Ova tablica sadrži popis svih dugometražnih filmova studija Pixar Animation Studios koji su sinkronizirani na hrvatskom pod nadzorom DCVI-a. Svi Pixarovi dugometražni filmovi su sinkronizirani na hrvatskom.
Ova tablica sadrži popis svih dugometražnih filmova studija DisneyToon Studios koji su sinkronizirani na hrvatskom pod nadzorom DCVI-a. U ovoj kategoriji 30 filmova nema hrvatsku sinkronizaciju.
Ova tablica sadrži popis svih filmova studija 20th Century Studios (20th Century Fox prije Disneyjeve akvizicije) sinkroniziranih na hrvatskom. Filmovi nastali prije Disneyjeve akvizicije studija nisu nastali pod nadzorom DCVI-a, ali su došli u vlasništvo Disneyja nakon kupovine tog studija.
Riječ je o Dušanu Vukotiću, koji je za svoj crtani film Surogat Oscara osvojio 1962. godine i ušao u povijest kao jedini jugoslavenski osvajač kipića. U suradnji s Yugopapirom donosimo vam tekst iz te godine koji je govorio o Dušanovom velikom uspjehu.
Travanj 1962: Dušan Vukotić, vodeći majstor Zagrebačke škole crtanog filma, jedan je od ovogodišnjih dobitnika "Oscara" koji dodjeljuje žiri američke Akademije za film u sastavu od 2.000 ljudi.
Naravno, crtani film je i u ovoj prilici ostao u sjenci filmova i imena glumaca i redatelja oko kojih se vodi umjetnička i trgovačka utakmica. Ali s obzirom na to da se "Oscar" u ovoj kategoriji dodjeljuje od 1932. godine, a pozlaćena statua tek sada prvi put putuje izvan Sjeverne Amerike, uspjeh Dušana Vukotića dobiva poseban značaj.
Prije trideset godina Walt Disney je poslije svog prvog "Oscara" otpočeo proizvodnju pokretnih crteža koji su u kinima djecu i odrasle dovodili do ushićenja. Do drugog svjetskog rata pa i kasnije Disney je bio nadmoćni dobitnik "Oscara" jer je na području crtanog filma i inače suvereno vladao.
U posljednjih 15 godina "Oscara" su osvajali različiti američki studiji crtanog filma. Walta Disneyja smijenio je Bosustow ("When Magoo Flew", 1954.) kome je "Columbia" osigurala radnu snagu i uvjete.
Sreo sam Dušana Vukotića prvi put krajem prošle godine u Zagrebu. Upravo je bila stigla vijest da je njegov "Surogat", poslije "Krave na mjesecu" i "Koncerta za mašinsku pušku", donio svom autoru treću uzastopnu nagradu na velikom međunarodnom festivalu u San Franciscu.
Razgovarajući propustili smo ručak jer je Vukotić s upornošću profesora nastojao uvesti me u tajne crtanog filma. Govorio je i govorio, crtao i objašnjavao. U sumrak obradovao se prijedlogu da pravi intervju napravimo kasnije za vrijeme projekcije njegovih filmova. Obećao je da će on sam sve organizirati već iste večeri.
Poslije sam saznao da je sa Šalate morao donijeti kutije s filmovima. Donio ih je pod miškom. U sobici za montažu u ateljeima Zagreb filma već se nalazio Fedor Hanžeković. Dok smo se smjenjivali, poznati zagrebački redatelj i kazališni teoretičar čestitao je Vukotiću nagradu iz San Francisca sljedećim riječima:
Njegova skromnost i izvanredan utisak koji ostavlja na ljude povećali su među našim ljubiteljima filma radost s kojom je dočekan "Oscar". Uostalom i na nedavnom Beogradskom festivalu "Surogat" je ocijenjen kao kompletno umjetničko delo.
Vršnjaci Dušana Vukotića kažu da je on bio ovakav već u osnovnoj i kasnije u srednjoj školi. Rano se zaljubio u crteže, a među njegovom prvom lektirom našle su se gomile stripova. Počeo je podražavati Walta Disneyja.
Postao je karikaturist-novinar a nije prestajao pratiti sve što se događa u svijetu crtanog filma. Nabavio je kopiju prvih "živih crteža" koji su u Francuskoj projicirani još prije prvog svjetskog rata po sistemu "vitagrafona".
Probdio je noći čitajući o prvom crtanom filmu u boji iz 1917. godine kad je slika svaki čas morala mirovati da bi gledatelji pročitali tekst - objašnjenje po uzoru na stripove. Veoma rano Disney je za Vukotića prestao da bude tajna. Nesuđeni arhitekta proučavao ga je od njegovih početaka, od 1921. godine, preko prvog filma "Alisa u zemlji čuda" do "Snjeguljice i sedam patuljaka" i "Petra Pana".
Nije odobravao što je Disney pretvorio umjetnost crtanog filma u industriju i ograničio se isključivo na djecu. Disney je osvojio najširu publiku mekanim i ovalnim formama u konstrukciji crteža i kretao se isključivo u području bajki i basni uz idealiziranu građansku etiku. Vukotić je želio nešto drugo.
Htio je prije svega crtati ljude videći da je Disney imao najviše teškoća baš s njima jer je i njih idealizirao. Snjeguljica i Princ ostajali su u sjenci patuljaka i životinja, Petar Pan je mijenjao svega nekoliko izraza na svom tužnom licu. Ostajući tako u zatvorenom krugu, Mikijev otac svjesno je počeo prelaziti na druge žanrove. U crtanom filmu nešto je moralo promijeniti se.
To je prvi učinio Kanađanin McLaren koristeći se modernim slikarstvom i novim bojama i tonovima u crtežu. Njegov film "Neighbours", u nas nazvan "Ljubi bližnjega svoga", označio je malu revoluciju. Ali odlučujući udarac zadao je Disneyju njegov bivši namještenik Stephen Bosustow.
Odvajajući se iz Disneyjeve "tvornice snova" u Burbanku, Bosustow je sa 175 crtača dao nove likove suprotstavljajući se sistemom trokuta i kvadrata Disneyjevim elipsama i kružnicama. Trijumfirao je na festivalu u Cannesu 1951. godine i do sada je osvojio tri "Oscara" i oko stotinu drugih međunarodnih nagrada. Njegov junak je kratkovidi Mr. Magoo, kombinacija crteža i karikature.
Naš prvi crtani film trajao je punih dvadeset minuta jer su ga pravili talentirani mladići s mnogo ideja i malo iskustva. Iz zagrebačke grupe prvi se izdvojio Dušan Vukotić i postao njen predvodnik. Prije pet godina, u ožujku 1957. on je u beogradskim Književnim novinama, u članku "Koncepcije i želje našeg crtanog filma" napisao sljedeće:
"Kloneći se svih uzora, mi tražimo i pokušavamo da nađemo naš put u likovnom i sadržajnom oblikovanju... Crtani film ne smije biti upućen samo deci. On može postati oštra satira ljudskih slabosti, karikatura nezdravih ambicija u poučnom usmjeravanju i naprednijem gledanju na život".
7fc3f7cf58