HV-PPASI

3 views
Skip to first unread message

Poupou

unread,
Sep 22, 2008, 8:33:49 PM9/22/08
to Tongan Community Wellington Inc
Kole ke′ u hūfanga atu ‘i he talateu ‘o e fetu’utaki’anga′ ni pea
fakatapu atu ki he hou’eiki mo kimoutolu kotoa ‘oku tonu ke fakatapua
kae fai atu ha ki’i lave fekau’aki mo e ngāue ‘a e ki’i kulupu′ ni.

‘Oku lolotonga fakahoko ‘a e polokalama ma’ae matu’a tauhi fānau ‘i he
ho’atā Tokonaki kotoa ‘i Upper Hutt. (‘Oku kei toe ‘a e fakataha ‘e fā
mo e fakamā’opo’opo). Ko e tokoni eni ‘a e Ministry of Social
Development pea ‘oku ui ko e SKIP (Strategy with Kids Information for
Parents).

‘Oku fakataumu’a ‘a e polokalama′ ni kia kimoutolu ‘oku ‘i ai ho’omou
fānau iiki′, toki fā’ele’i mai ki he ta’u nima. Kaekehe ‘oku mau tui
‘e toe ‘aonga pē ‘a e polokama′ ni kia koe ‘oku ‘ikai ha’o fānau he
to’u ko eni.

Ko ia ai e ki’i fakaafe ma’ulalo ko eni kiate koe matu’a tauhifānau,
ke ke me’a mai ketau fēvahevahe’aki ha ngaahi founga tauhi fānau ‘e
‘aonga mo tokoni kiate kitautolu, tautautefito ki he ‘etau nofo he
fonua muli ko eni.

Ko kimoutolu mei Lower Hutt pe Hutt Valley ‘oku ‘i ai e faka’amu ke
hoko atu ‘a e polokalama′ ni ki homou feitu’u hili ‘a Upper Hutt, pea
toki hoko atu ai ki Uelingatoni.

Ko ia ‘okapau ‘e ‘ikai te ke lava mai ki Upper Hutt pea′ ke kātaki ‘o
fetu’utaki mai ke ‘ilo’i e tokolahi pea mo e taimi ke fakahoko ai.

Fakamālō atu ki he Tongan Community Wellington Inc. ki he faingamālie
ko eni ketau fetu’utaki ai, pea pe hē foki e fakamālō kia Saia,
Taniela pea mo ‘Alipate ho’omou poupou ki he ngāue′ ni.

St Joseph’s School Hall
3pm – 5pm
Tokonaki 27 Sepitema


Faka’apa’apa mo e tu’a’ofa atu


Latu Falesiu

TCW Inc

unread,
Oct 18, 2008, 6:53:31 PM10/18/08
to Tongan Community Wellington Inc
Malo Poupou!
Na'e kakato foki hono fakahoko 'a e polokalama SKIP ko'eni, 'aia na'e
fakalele pe 'e Neti (Ned) Cook mo e kau facilitators kehe pe - 'e toki
fakakakato mai 'eni 'e Latu, 'aneafi (18/10/08). Na'e foaki ai foki ha
fanga ki'i certificates fakamo'oni ako kia kinautolu na'e kau mai ki
he ako´ ni.

Ko e ki'i taimi nounou na'e fakalele ai 'a e ako´ ni (houa nai 'e 12),
ka na'e 'asi 'a e ngaahi liliu lahi 'i he founga tauhi fanau 'a e
tokolahi tupu mei he mahino kuo fakatui 'e he ki'i polokalama´ ni ha
fanga ki'i matasio'ata (educational glasses) ki he kau ako ni, ke lava
ke nau 'ilo'ilo mo toe maamaange 'enau sio ki ha fa'ahinga situation
he lolotonga´ ni mo ia 'e hoko he kaha'u ki he'enau tauhi fanau pea ki
he nofo faka-komiuniti foki.

Na'e 'iai foki 'a e fiefia lahi 'a e ki'i kulupu 'i he mohu founga
tauhi fanau na'e fakamatala & fakamahino 'e Neti 'i he ki'i ako. Na'e
toki mahino foki ki he tokolahi he ta ko'etau founga tauhi fanau, 'oku
te'eki lava ke mavahe mai mei he founga na'e conditioning 'aki
kitautolu 'e he'etau mätu'a´ mo hotau 'ätakai 'o e 'aho ko ia. 'I hono
fakalea 'e taha, na'e toki lava kete sio hifo leva kia kita 'o vakai
pe 'oku 'iai ha founga 'oku te ngaue'aki ke tokanga'i'aki 'ete fanau
pe 'oku te tukunoa pë kinautolu 'o hangë ko e tui 'a e dogma faka-
anarchist (lawless society) - tukunoa'i pe he tenau sai pe kinautolu
'ia kinautolu.

Kaekehe, na'e fakamuimanoa'aki 'e Neti 'a e fo'i lea pe taha 'a e
taumu'a 'a e hono fakahoko 'o e SKIP,'aia ko e 'Ulungaanga'. Na'a ne
fakamamafa'i foki ko e 'ulungaanga ko e me'a ia 'oku pau ke ako'i, pea
'oku fiema'u ke consistent hono fakahoko, kae toki ngaue lelei 'eni ki
he kaha'u 'o e fanau & fonua.

Mahalo 'e toki fakahoko mai 'e Latu pe Fa'apoi 'a e palani 'a e kulupu
ni ki he project 'oku fai 'a e palani ki ai he lolotonga´ ni.

Malö
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages