1 view
Skip to first unread message

f.sione

unread,
Dec 9, 2007, 11:08:26 PM12/9/07
to tcw...@googlegroups.com
Malie !!! Malie !!! Sosaia hono fokotu’u e kaveinga kene
ofongi kitautolu hou’eiki tangata ke tau ofo mei he fo’i
misi ko kitautolu ‘a e malohi moe taki totonu. Koe
kaveinga ni ‘oku ne fakamaama mai kiate kitautolu ‘a e
taukei ange ‘a hou’eiki fafine ‘i hono
fokotu’utu’u honau ngaahi halafononga (Strategies) ke
malava kenau overcome ‘a e ngaahi fakangatangata na’e
fakahoko kiate kinautolu talu mei ono’aho pea moe ngaahi
ta’au ‘o e ngaahi kuonga.
Tuku pe mu’a keu lafo atu he tafa’aki ‘o e mo’ui
(health) ke fakafelave’i ‘a e “politics of feminism”
pea moe tu’unga fakamo’ui lelei ange mo mo’ui fuoloa
ange ‘a hou’eiki fafine ‘iate kitautolu matu’a
tangata. (Health outcomes and life expectancy)

‘I he teke fakamamani lahi ‘o e “politics of
feminism” ‘oku lahi ‘aupito e ngaahi lelei
fakasosiale, fakamo’uilelei etc ‘oku ma’u ‘e
hou’eiki fafine tupu mei he’enau influence ‘a e “
process of decision making”.
‘I he tafa’aki ‘o e health sector ‘oku hanga ‘e he
teke malohi ‘o e “politics of feminism” ‘o influence
e ngaahi fa’ahi fakapolitikale, moe kau policymakers ke
nau prioritise ‘a e well-being ‘a hou’eiki fafine.

Pea ko hono ola lelei ‘oku lahi ange ‘a e ngaahi health
services pe service deliveries ‘oku available kia
hou’eiki fafine pea koe taha ‘o e ngaahi health outcomes
pe felave’i ‘o e health services pea moe life expectancy
koe loloa ange ‘a e mo’ui ‘a hou’eiki fafine he
maama ko’eni ‘ia hou’eiki tangata. Koe kakai fefine
‘o Nz ‘oku nau mo’ui loloa ‘aki ‘enautolu ‘a e
meimei ta’u ‘e 6-7 he kakai tangata. Mahalo ko, Tonga
‘oku toe vamama’o ange ‘a e gap ‘o e life exp meimei
ki he ta’u ‘e 8 ki he 10. Kaikehe ‘oku I ai e ngaahi
taukave ‘oku felave’I malohi ‘a e division of labour
pehe ki he health service deliveries pea moe mo’ui fuoloa
ange ‘a hou’eiki fafine ‘ia hou’eiki tangata.
Ko ‘aneafi na’e fakahoko ‘a e kuata ‘a U/Hutt/ Tawa
mo Petone pea koe tangata’eiki ta’umotu’a taha ai
na’e tokotaha pe. Pea ko ia tokotaha pe he vahenga
Wellington ‘oku a’u ki he ta’u 70 +. Koe ngaahi fa’e
mahalo na’e ‘I ai e ngaahi fa’e ‘e 10+ pea koe
tokolahi taha ‘oku na’u 75+ pea kuo malolo kotoa honau
ngaahi hoa.

‘Oku hanga ‘e he kaveinga ‘o fakamanatu mai kiate
kitautolu matu’a tangata ke tuku ‘e tau fie taki he koe
me’a fakamate vave he he he. Hange koe lafo meia Sione
Tukia ‘oku poto ange hou’eiki fafine hono tekemu’a e
matu’a tangata ke tau moe faingata’a kanau kaikaimelie
kinautolu he he he
Tokua koa koe hou’eiki tangata koe kau to’a pe superior
gender he mamani ka ‘oku hanga he kaveinga ni ‘o
fakamahino mai ‘a e taukei ‘a hou’eiki fafine he
founga fakataki “they live longer” he he he .

Ko’etau lea Tonga koe “Kai ai pe manuvaivai he fangota
‘a e lulutai” na’e hoko, pe’a ‘oku lolotonga hoko
ko hotau mate’anga hou’eiki tangata e ko ia koa ‘Isi
mo ‘Uvea he he he.
Mahalo ‘oku tonu pe ke fakalea “Mo’ui fuoloa ai pe
manuvaivai he fangota ‘a e lulutai”
Kaikehe koe fakalangatalanoa pe foki ka ‘oku ‘ikai ha
ngaahi fo’I mo’onia kaukaua ia he fo’I helepakusani
he siofakaeau pe ia.
Kai kehe koe kaveinga ‘o ‘etau malanga faka’osi ta’u
he he he “ Ko hai ‘oku tonu ke fakaongo ki ai” Koe
konga ‘o e tali ‘oku ‘omi he “politics of
ferminism”. Ko ia koe ‘oku saitaha ‘ene “Strategy”
koia ia ‘oku tonu ke taki. Ko hono implement ‘e he
“politics of feminism” ‘enau kaveinga nague ko ha
fakatata’anga kiate kitautolu hou’eiki tangata ‘a e
mahu’inga pe ko hono value ‘a e tu’unga fakataki
behind the scene ‘o hou’eiki fafine he sosaieti.
Kaikehe ‘oku ‘ikai ‘uhinga ‘eku fakamatalili
ko’eni hou’eiki tangata koe pehe koe feinga ke fa’u ha
‘a vahavahe ki he hou’eiki fafine mo tangata....... pe
koe pu’I atu e homo ongo hoa‘Uvea mo ‘Isi ke kosi mo
tafi homou ‘api pea mo talaange moua ia ‘oku mo ilifia
mou ia na'a mo mate vave ai (division of labour) he he he.
Malo Saia e fokotu’u talanoa pea mo’oni fa’a tue koe
kauleka he laka ki Palasi he ‘aho e ‘alo’I ‘o e
Tu’i. “ Long live the women”!!! he he he he he

Sone

TCW Inc

unread,
Dec 10, 2007, 3:46:59 AM12/10/07
to Tongan Community Wellington Inc
Malie 'aupito Sione 'a e fakamatalili, kae sai pe kapau 'oku 'ikai ko
ha talahu'i hehehehe!

Fiefia 'aupito foki Sione ke sio ki hono connect mai 'a e Health
aspect ki heni, pea ko e fakamatala mahu'inga foki ia na'a ke tuku mai
felave'i mo e life expectancy 'a hotau kakai hotau kuonga´ ni. Pea
'oku mahu'inga foki ketau manatu'i, whatever we do, it has to relate
ki he'etau tu'unga mo'ui´ (mou'i-lelei pe 'ikai, moe tokoni 'e ala ma'u
´), as without life, what else one can do?

'I he ngaahi contribution lelei pehe´ ni, 'oku ou tui 'oku totonu ke
lava ha kakai tokolahi 'o access ki he'etau ki'i kulupu talanoa na'a
nau to e tanaki mai ha lelei kehe ke hangë ko e hiva 'a e kau leka,
"... and you grow, grow, grow..." pea ke tau tupu fakautuutu ai pe.

Malo Sione e!
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages