Re: Malanga Sapate Fa’ee: (08/05/2016)

526 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
May 2, 2016, 1:18:30 AM5/2/16
to TASILISILI, filila...@hotmail.com, paulaa...@gmail.com, Paula Pole, Ofa Mau, Taulanga Kupu (WDHB)
Malanga Sapate Fa’ee: (08/05/2016)
Ā 
Ngaahi lesoni: Same 97; Ngaue 16:16-34; Fakaha 22:12-14, 16-17, 20-21; Sione 17:20-26
Ā 
Ā 
Potu Folofola Sione 17:20, 21 ā€œā€œā€¦ā€œKo ā€˜eku kole ke nau taha pe ā€˜a kinautolu ni kotoa pe, hangee aa ā€˜oku ke ā€˜iate au ā€˜alaa Tamai, mo au ā€˜iate koe, ke pehee foki ā€˜a ā€˜enau ā€˜iate kitaua, koe’uhi aa ke tui ā€˜a mamani na’e fekau mai au ā€˜e ho’o ā€˜afioā€
Ā 
Kaveinga: ā€œKoe’uhii ko Sisu kuo taha ai ā€˜ae uaā€
Ā 
Himi 1:612- 2: 536, 517 3: 504
Ā 
Talateu
Ā 
Ko ā€˜etau taha koe me’a ’ofa ia ā€˜ae ā€˜Otua. Ko ā€˜etau hoko ā€˜o ua (kehekehe) koe me’a ’ofa mo ia ā€˜ae ā€˜Otua. Ko hono fakataha’i ā€˜ae taha moe ua (kehekehe) ke ma’u ai ā€˜ae ā€œtahaā€ koe toe ngaue pe mo ia ā€˜ae ā€˜Otua. Ko ā€˜eku ngaue’aki ā€˜ae lea ā€œtaha/ unityā€ he malanga ni ā€˜oku ou ā€˜uhinga ki he Unity pe fakatahataha’i. Koe Lotu ā€˜eni ā€˜oku ā€˜iloa ia koe ā€œLotu Fakataula’eiki lahiā€ (Jesus’ High Priestly Prayer). Koe lotu ā€˜eni ā€˜a Sisu ā€˜i he hili ko ia ā€˜ae pasova ā€˜i he ā€œloki ā€˜i ā€˜olungaā€ (upper room!) fakataha mo ā€˜ene kauako. Na’a ne ngaue’i (practise) ā€˜ae lotu na’a ne ako’aki ā€˜aki ha’ane to’o ha taueli mo kumete vai pea ne fufulu honau va’e pea ne folofolaange ā€œHe ā€˜oku ou tuku homou fa’ifa’itaki’anga koe’uhii ke mou fai foki...ā€ (Sione 13:15).
Ā 
ā€˜Osi ia na’a ne fakama’opo’opo leva hono loto fale ā€˜aki ha tu’utu’uni fo’ou ā€œ...ke mou fe’ofa’aki hangee aa ko ā€˜eku ā€˜ofa’i kimoutolu...(Sione 13:14). Pea ne fai ai ā€˜ae lotu ni ke sila’i’aki taimi tatau ā€˜oku ne lolotonga mateuteu ai pe ke hu’u ā€˜ene fononga ki he Kolosi he kuo mei hokosia hono puke ia ā€˜e he kau sotia Loma he ngoue Ketisemani ke fakamaaua matea ia. ā€˜I he tukunga ko ia na’e ā€˜osi ā€˜afio’i pe foki ia ā€˜e Sisu kuo taai’i pe ā€˜ae taimi pea ā€˜e taa’i ā€˜ae tauhi kae si’i movete ā€˜ae fangasipi. Ko ia ai na’a ne fai ai ā€˜ae lotu ni koe’uhii ko ā€˜enau manavahe ā€œKa ’oku ā€˜ikai ko kinautolu ni pe ā€˜oku kau ki ai ā€˜eku kole, ka ā€˜oku kau foki kiate kinautolu ā€˜e tui pikitai kiate au koe me’a ā€˜i he’enau malanga...Ko ā€˜eku kole ke nau taha pe ā€˜a kinautolu ni kotoa pe, hangee aa ā€˜oku ke ā€˜iate au ā€˜alaa Tamai, mo au ā€˜iate koe, ke pehee foki ā€˜a ā€˜enau ā€˜iate kitaua, koe’uhi aa ke tui ā€˜a mamani na’e fekau mai au ā€˜e ho’o ā€˜afioā€
Ā 
Koe vete ā€˜oe potu tohi
Ā 
Kapau te tau vahevahe lelei ā€˜ae lotu fakataula’eiki ā€˜a Sisu he vahe ni pea ā€˜e natula ke anga pehe ni. Koe veesi 1-5 koe konga lotu ia ma’ana pe. Koe veesi 6-19 koe konga lotu ia ma’a ā€˜ene kauako. Pea koe veesi 20-26 ko e konga lotu ma’ae kakai kotoa pe ā€˜e tui ā€˜i he kaha’u ā€˜i hano tupu mei hono malanga’i ā€˜oe Kosipeli. Kimu’a pea hoko atu ā€˜a Sisu ki he’ene pekia na’a ne faka’amu ki ha makatu’unga malohi mo pau ā€˜o ha ā€œSiasi/kakaiā€ te nau hoko koe ngaahi pou tuliki ā€˜oe lotu Fakakalisitiane ā€˜i mamani. Koe taimi na’a ne vakai hifo ai ki he fofonga ā€˜o Pita he haha’o ā€˜ae kauako na’a ne sio fakalaka atu ai ki he ā€˜aho ā€˜oe Penitekosi moe fu’u kakai ā€˜e ului ā€˜o tali ā€˜ae mo’oni ā€˜o Sisu toetu’u tupu mei he’ene malanga. ā€˜I he’ene sio hifo ki he si’i fofonga ā€˜o Sione na’a ne sio atu ā€˜o fakalaka ki he kaha’u ā€˜oe ngaahi Siasi ā€˜i ā€˜Efeso moe toenga ā€˜oe ngaahi Siasi kotoa ā€˜i ā€˜Esia minu. ā€˜I he’ene sio ki he fofonga ā€˜o Siutasi ā€˜Isikaliote na’a ne sio fakalaka atu ai ki he tangata ko Paula pea moe ngaahi Siasi kotoa ā€˜i ā€˜Iulope. Pea ne sio fakalaka mai ki he ngaahi to’utangata pea moe ngaahi kuonga ki ha kakai mo ha pule’anga te nau tafoki ā€˜o tui ki he Kosipeli mei hano malanga’i ā€˜e he kauako/ kau Faifekau/ kau malanga ā€˜oe ngaahi kuonga kotoa. Na’a ne toki fai leva ā€˜a e lotu ke ne ha’i mo ā€˜uuni kotoa mai ke nau hoko pe ā€˜o taha ā€˜i he fakamo’oni moe tui ko Sisu na’e fekau mai ia pea koe ā€˜Alo mo’oni ia ā€˜oe ā€˜Otua mo’ui….ā€œkoe’uhii ke nau taha ā€˜o hangee ko kitauaā€¦ā€. Lau ā€˜ae ua koe taha pe
Ā 
Koe fakakaukau ā€˜oe taha ā€˜i he vakai ā€˜a Sione
Ā 
ā€˜Oku mahu’inga foki ā€˜a hono toutou ofongi mai ā€˜e Sisu ā€˜ae ki’i kupu’i lea koe ā€œke nau tahaā€ (v. 21, 22, 23). ā€˜Oku ne fakamamafa’i mai ā€˜ae to’onga mo’ui ā€˜oku hoifua ki ai ā€˜ae ā€˜Eiki ki ha kakai te nau fanongo malanga mei he’ene kauako ā€œke nau taha...ā€ ā€˜Oku mahu’inga foki ke tau toe fakatokanga’iange na’e toe ā€˜omi pe ā€˜e Sisu ā€˜ae sipinga ā€˜oe ā€œtahaā€ ā€˜oku ne feima’u.... ā€œ ā€˜o hangea ā€˜oku ke ā€˜iate au, ā€˜alaa Tamai, mo au ā€˜iate koe, ke pehe foki ā€˜enau ā€˜iate kitauaā€ (v.21). ā€˜A ia leva ko e fakahinohino ki he ā€œtahaā€ ā€˜a e kakai tui hono fai ā€˜e Sisu ā€˜oku pau ke fakakainga ia mei he taha ā€˜a Sisu mo e Tamai. Koe natula moe ā€˜ulungaanga ā€˜oe taha ko ia ā€œko koe ā€˜iate au mo au ā€˜iate koe ke pehe foki ā€˜enau ā€˜iate kitaua.ā€ Ka ā€˜oku fakahaa’i feefee ā€˜e Sisu ā€˜ene ā€˜i he Tamai mo e Tamai ā€˜iate ia? Na’e fakahaa’i ia ā€˜e Sisu ā€˜aki ā€˜ene fakamahino e huafa ā€˜o e Tamai ki he kakai ne tuku kiate ia ā€˜e he Tamai ā€˜i mamani.Ā  ā€˜Oku fakamahino ā€˜e Sisu ko e taumu’a ā€˜o e taha ā€˜a Sisu mo e Tamai pea mo e taha ā€˜a e kakai tui ā€˜iate kinaua koe’uhi ā€œke tui ā€˜e mamani na’e fekau mai ia (ā€˜a Sisu) ā€˜e he Tamai (v.21). Ko hono ā€˜ai ā€˜e taha, ko e taumu’a ā€˜o e taha ā€˜oku hufia ā€˜e Sisu koe’uhi ke a’usia ai ā€˜e mamani ā€˜a e mo’ui ta’engata. Ko e mo’ui ta’engata ā€˜i he lau ā€˜a Sisu ko e ā€œfai ke ā€˜ilo ā€˜a e Tamai ko e ā€˜Otua mo’oni pe taha pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaiaā€ (v.3); ā€˜a ia ko e mo’ui ta’engata ko e tui ki he ā€˜Otua ā€˜ia Sisu. Lau ā€˜ae ua koe taha pe
Ā 
Ka ā€˜e anga feefee hano a’usia ā€˜e ha taha ā€˜a e tui kia Sisu pea mo e mo’ui ta’engata ā€˜o ka ne ta’e ’oua ā€˜a hono fakamahino mai ā€˜e Sisu e huafa ā€˜o e Tamai (v.6)? Ko ia, ko e taha’anga ā€˜o Sisu mo e Tamai ko ā€˜ene fakahaa mahino ā€˜iate ia ā€˜a e huafa ā€˜o e Tamai. Ko e fa’ahinga taha ia ā€˜oku faka’amu ā€˜a Sisu ke a’usia ā€˜e he kakai ā€˜e tui kiate ia mei he malanga ā€˜a ā€˜ene kau ako. Ko e taha ā€˜i he’enau ngaue ke fakamahino ā€˜a e huafa ā€˜o e Tamai ki mamani. Ko hono ā€˜ai ā€˜e taha, ko e taha ā€˜oku faka’amua ā€˜e Sisu ko e taha ā€˜i he taumu’a ke ā€˜ilo ā€˜e mamani ā€˜a huafa ā€˜o e ā€˜Otua. ā€˜A ia ko e taha’anga ā€˜o e kakai tui mo e kau ako mo e Tamai fakataha mo Sisu, ko e taha ā€˜i he fakahaa ā€˜a e fu’u huafa ā€˜o e Tamai. Ka mahino ā€˜a e taha ko ia ki ha toko taha ā€˜e pehe ni leva ā€˜ene lotu ā€œ ā€˜Eiki lelei tokoni mai ke u ala fakahaa mo fakaongo ki mamani ā€˜a si’o fu’u huafaā€ (Himi 365).
Ā 

ā€˜Oku ngaue’aki ā€˜e Sisu ā€˜ae fo’i lea koe ā€œtauhiā€ he veesi 11. Na’a ne lotu ā€˜o pehee ā€œ ā€˜E Tamai Toputapu ke ke tauhi ā€˜a kinautolu ni ā€˜i ho huafa...koe’uhii ke nau taha ā€˜o hangee ko ki tauaā€ ā€˜Oku ā€˜ikai te tau ma’u ha fakahinohino ā€˜a Sisu he ngaahi Kosipeli ā€˜o fekau’aki mo hano uki ha kakai ke nau taha ngata ā€˜i he vahe ni. Koe fa’ahinga fakakaukau ia ā€˜oku ā€˜ikai tupu ia mei he tangata ā€˜ikai! ā€˜Oku ā€˜ikai ke finangalo ā€˜ae ā€˜Otua ia ke ā€˜omai ha me’a ke tau taha ai ā€˜o fakatatau ki he’etau ngaahi fiema’u taki taha ā€˜ikai! He ka ne pehee fuoloa ā€˜ae ā€˜auha ā€˜ae mo’ui ni. Ka ko hono finangalo ke tau ma’u ā€˜ae ā€œtahaā€ (unity) ā€˜o fakatatau ki he’ena taha moe Tamai. Koe fo’i fa’unga taau mo faka’itanaiti ia ā€˜oe lea ā€œtahaā€ ke ma’u ā€˜e he kalisitiane kotoa pe pea ke tau fiefia ā€˜i he fakakaukau ko ia ā€˜iate ia. Koe lotu ā€˜a Sisu ke tauhi, malu’i mo fakatolonga ā€˜e he Tamai ā€˜ae ā€œtahaā€ ko ia kuo fuoloa pe ā€˜ene ā€˜iate kitautolu ia.
ā€˜Io koe’uhii ko Sisu kuo taha ai ā€˜ae ua.
Ā 
Ā 
Koe faingata’a ke tau taha
Ā 
Na’e ā€˜ikai ke ne lotu ke malu’i ia pea mo malu’i ā€˜ene kauako ke ā€˜oua te nau li’aki ia he hoko mai ā€˜ae faingata’a ni? ā€˜Ikai! Ka na’a ne lotu pe ā€˜i he ā€˜uhinga ke nau ā€œhoko pe ā€˜o taha.ā€ Na’e ha mahino ki he finangalo ā€˜o Sisu koe fo’i ngaue faingata’a ā€˜eni ke malava ā€˜ae feinga’i ā€˜ae kauako ke nau tomu’a taha. ā€˜Oku ā€˜i ai ā€˜a Sione pea mo Semisi mo ā€˜ena kole kia Sisu ke na taki taha hono tafa’aki ā€˜i hono pule’anga neongo na’e loto kovi ki ai ā€˜ae toenga ā€˜oe kauako. Na’e toki ā€˜osi ni pe ā€˜eni ā€˜enau fakafekiki pe kohai ā€˜oku lahi taha ā€˜iate kinautolu? Ko Matiu ā€˜eni koe popilikane pea mo Saimone Pita koe mamahi’i fonua (Zealot) pea mo ā€˜ene ā€˜oho ke teu tamate’i e kakai. Pea matamata koe ā€˜uhinga nai ia ā€˜o ā€˜ene lotu ā€œTamai ke ke ngaohi kinautolu ni ke nau hoko ā€˜o taha pe...ā€ ā€˜Io koe’uhii ko Sisu kuo taha ai ā€˜ae ua.
Ā 
ā€˜Oku mahu’inga foki ke tau manatu’i koe fiema’u ko ā€˜eni ā€˜e Sisu ā€˜ae taha ki he’ene kauako na’e fou pe ia ā€˜i he’ene kole. Pea ā€˜oku ā€˜uhinga leva ia koe ā€œtaha/unityā€ koe me’a ke toki foaki mai ke tau toki ma’u. Kia Sisu na’a ne kole ki he Tamai ke ne ā€˜omi ange ā€˜ae me’a’ofa ni koe ā€œtahaā€ ā€˜o fakakoloa’aki ā€˜ae kauako ni. Ta koe ā€œtahaā€ koe koloa fakalangi ia ā€˜oku ā€˜omi ke fakaofi’aki ā€˜a mamani ki he mo’ui ā€˜oku faka’itaniti. Kainga he’ikai malava ā€˜e ha mafai ā€˜o ha tangata ā€˜i mamani pe ko ha fa’unga malohi ā€˜o ha Siasi ke ne ngaohi ā€˜a e ua ke hoko pe koe ā€œtahaā€ he koe ā€œtahaā€ koe koloa fakalangi ia. Ka kuopau pe ke toki malava ia ā€˜i hano tataki mo fakahinohino ia ā€˜e he ivi ā€˜oe Laumalie Ma’oni’oni. ā€˜Io koe’uhii ko Sisu kuo taha ai ā€˜ae ua.
Ā 
Ā 
Koe taha ke a’usia ā€˜a Hevani
Ā 
Ā 
ā€˜Oku ha mei he hiki tohi ā€˜a Sione ā€˜ae fakamahino ā€˜e Sisu ko hono ā€œlotoā€ ke ma’u kotoa ā€˜e he’ene kauako ā€˜ae totonu ki he Pule’anga ā€˜oe ā€˜Otua. Ko e ha e founga te nau ma’u ai ā€˜a Hevani? ā€˜Oku fakamahino ā€˜e Sisu ko e me’a pe ā€˜e lava ā€˜aki he ā€œkuo nau lava ke ā€˜ilo ne fekau mai au ā€˜e ho’o ā€˜Afioā€ (v.25). Kuo ā€˜ilo ā€˜Otua ā€˜ae kau ako ā€˜ia Sisu Kalaisi. ā€˜Oku ha mei he lotu fakataula’eiki ko eni ā€˜a Sisu ā€˜a e mahu’inga ā€˜o e ā€˜ilo ki he huafa ā€˜o e ā€˜Otua ā€˜a ee na’a ne ha’u ke fakahaa he Kolosi. Ko e ngaue ke fakahaa e Huafa ā€˜o e ā€˜Otua; ā€˜a ā€˜ene Kelesi (fakamolemole) mo ā€˜ene Mo’oni (ā€˜ikai te ne tuku ta’e tautea e halaia). Ka kuo pau ke ta tomu’a ā€˜ilo ā€˜e kitaua ā€˜a e Huafa ka tau toki oo ā€˜o malanga’aki. Pea ko e me’a ā€˜oku tau uki ki ai e kakai ke nau tali e fakamolemole ā€˜a e ā€˜Otua he kuo ne tautea kitautolu halaia ā€˜i he pekia ā€˜a hono ā€˜Alo. Ko ha kakai pehee ā€˜i he famili, Siasi moe fonua ā€˜oku nau ā€˜ataa ke ma’u ā€˜ae Pule’anga ā€˜oe ā€˜Otua ā€˜ae feitu’u kuo ne ā€˜osi teu ke nonofo fakataha ai mo si’ono famili.
Ā 
Ā 
Ko ā€˜ene lotu na’e fakatefito pe ia ki ha kakai pau
Ā 
Ka ’oku ā€˜ikai ko kinautolu ni pe ā€˜oku kau ki ai ā€˜eku kole, ka ā€˜oku kau foki kiate kinautolu ā€˜e tui pikitai kiate au koe me’a ā€˜i he’enau malanga.... ā€˜Oku ha mahino mei he lotu na’e fai ā€˜e Sisu heni ā€˜oku ā€˜ikai ko ha lotu ma’ae kakai kotoa pe ka koe lotu ā€˜a Sisu heni na’e fai ia ki he falukunga kakai pau pe ’iĀ  he’ene pehee ā€œ..ke ke tauhi ā€˜a kinautolu ni...ā€ pea ā€˜oku ne lea ai ki he kakai ā€˜oku nau kei ā€˜i mamani pe ke nau hoko ā€˜o taha ā€˜o hangee ko ā€˜ena taha moe Tamai. Ka kohai kinautolu? Ko ā€˜ene kauako mo ha kakai he kaha’u ā€˜e tui koe’uhii koe malanga ā€˜ae kauako. Kainga ā€˜oku talanoa mai ā€˜a Sisu he vahe ni ki he fa’ahinga kakai ko ia pea koe kakai pe ia na’e ā€˜osi tukuange kiate ia ā€˜e he Tamai (v 2). Koe kakai ni ā€˜oku toutou fakatokanga’i ia ā€˜e Sione he vahe ni ā€˜o tu’o fitu malo (v 2, tu’o 2 ā€˜i he v 6, v 9, v. 24). Koe fa’ahinga kakai ā€˜eni ā€˜oku nau taau moe pule’anga ā€˜oe ā€˜Otua pea ā€˜oku tau lave’i kinautolu koe kakai fili ia ā€˜ae ā€˜Otua na’e foakiange ā€˜e he Tamai ki he ā€˜Alo. Pea koe lotu ko ā€˜eni ā€˜a Sisu ke fakama’opo’opo ke nau taha pe ā€˜ae kakai ni ā€˜o fakatatau ki he’ene taha ia ā€˜a ā€˜ana mo ā€˜ene Tamai. ā€˜Io koe’uhii ko Sisu kuo taha ai ā€˜ae ua.
Ā 

ā€˜Oku ā€˜ikai ā€˜uhinga ā€˜a Sisu heni kuo nau mavahe kinautolu mei mamani ā€˜ikai! (v 15) koe lotu ko ā€˜eni ā€˜a Sisu ki he kakai ā€˜oku nau lolotonga nofo pe ā€˜i mamani. Ka kuo tuku makehe’i kinautolu koe’uhii he kuo nau liliu ā€˜o tali ā€˜ae mo’oni ko Sisu koe ā€˜alo na’e fekau mai ia ā€˜e he Tamai koe’uhii koe malanga ā€˜ae kauako. Koe’uhii ko ā€˜enau kei ā€˜i mamani/ mo’ui na’e fai ai ā€˜ae lotu ni ke nau hoko pe koe kakai pe ā€˜e taha. Kia Sione koe kakai ā€˜eni na’a nau faka’aonga’i mo’oni ā€˜ae pekia pea mo hono totongi huhu’i ā€˜enau angahala ā€˜aki ā€˜a e ta’ata’a ā€˜oe ā€˜Eiki he Kolosi. Na’e lotu ā€˜a Sisu ke hoko pe ā€˜o taha ā€˜a kinautolu ni kae ā€˜ikai ma’a mamani kotoa. Na’e ā€˜ikai ke kau ki ai ā€˜ae kakai na’e ā€˜ikai ke nau tui mo tali ia. Koe kakai na’a nau angatau’u mo talangata’a ki he’ene Folofola pea moe fa’ahinga kakai na’a nau ā€˜ofa ki he muna pea mo mamani ā€˜o huluange ā€˜iate ia. Na’e ā€˜ikai kau ā€˜ae kakai ā€˜oku nau kei ā€˜i mamani ka ā€˜oku nau ta’e fie fakatomala, fakapoo, fe’auaki, kaiha’a, fakasotoma pea moe ngaahi angahala kotoa pe. Fakataha ia moe kakai ā€˜oku ā€˜ikai pe ke nau tali ā€˜a Sisu koe ā€˜Alo moe Misaia ia pea ko ia toko taha pe ā€˜ae hala, mo’oni moe mo’ui ki he mo’ui ta’engata.
Ā 
Ā 
Fakakonaki
Ā 
Ā 
Kuo lahi foki ā€˜ae ngaahi maa pakipaki ā€˜oe ngaahi Siasi ā€˜o tatau pe ā€˜i Tonga mo muli foki. Pea ā€˜oku lahi pe moe ngaahi ā€˜uhinga kuo fokotu’u mai koe ā€˜uhinga ia moe tupu’anga ia ā€˜oe mavahe. Pea tokua kuo fakatahataha pe ha ngaahi siasi ia he ngaahi me’a ke nau fai tatau ai pea moe ngaahi me’a ke nau kei faikehekehe pe ai (Unity in Diversity) hangee koe Kosilio ā€˜a mamani (WCC). Koe faingata’a’anga foki ā€˜oe feinga ko ā€˜eni ā€˜a Sisu ke nau taha he ā€˜oku lolotonga ta’emahino pe ki he kauako ā€˜a Sisu. Kainga pea ā€˜e anga fefe leva ai ke mahino ā€˜ae felave’i ā€˜a Sisu moe Tamai ā€˜i he funga ā€˜oe ā€˜ikai fu’u mahino ki he kauako ia ā€˜enau felave’i mo’oni mo Sisu? Matamata pe kainga ā€˜oku ā€˜i ai ā€˜ae taimi ā€˜e taha ā€˜oku tau fakahaa’i ai koe kau muimui mo’oni kitautolu ā€˜o Kalaisi pea ā€˜oku tau tu’u koe fakamo’oni ma’ana. Ka ā€˜i he taimi tatau ā€˜oku fie fakasio atu ia ā€˜e he sosaieti/ ngaahi maheni moe kaunga mo’ui pe koehaa ko ha ā€˜etau felave’i ā€˜oku lau? Ko fee koaa ā€˜a Sisu ā€˜oku tau mate fakamo’oni atu? Koe taha ā€˜eni hotau vaivai’anga ko ā€˜etau feinga’i ā€˜ae kakai ke nau maheni mo ā€˜ilo ā€˜ae founga ā€˜etau felave’i ai moe ā€˜Eiki, lolotonga ia ā€˜oku ā€˜ikai mahino ia kiate kitautolu ā€˜etau me’a ā€˜oku fai. ā€˜Oku faingata’a ai ke ā€˜ilo ai ā€˜e he kakai hotau felave’i moe ā€œfakatupu melinoā€ ā€˜oku tau malanga’i mei he malanga ā€˜a Sisu he mo’unga (Matiu 5) koe ā€œta’e melinoā€ ā€˜etau to’ongaa. Koe nofo mavahevahe ko ha me’a ngaue lelei taha ia ma’ae angahala ke ne faka’auha kitautolu. Ko ho’atau ā€˜inasi he uho ā€˜oe taha ko ia koe pau ā€˜ae mo’ui ke fou atu he ā€œfanau’i fo’ouā€ pea ke tau hoko foki ā€˜o ā€œfo’ou ā€˜ia Kalaisi.ā€ ā€˜Io koe’uhii ko Sisu kuo taha ai ā€˜ae ua.
Ā 
Ā 
Ā 
Ma’ae ngaahi Fa’ee
Ā 
Ā ā€˜I he’etau fanongo ki he fa’unga ā€˜oe lotu fakataula’eiki ā€˜a Sisu ko ā€˜etau vaofiange moe Tamai ko ā€˜etau vaofiange ia moe kakai kehe. Ngaahi fa’ee koe ngaahi ā€˜elemeniti ā€˜oku ne fa’u ā€˜ae fakakaukau ā€˜oe taha melino, fa’a fakamolemole, angavaivai pea mo talangofua. Koe founga tauhi ia ā€˜e tolonga mo fuoloa ā€˜ae mo’ui ma’uma’uluta pea mo’ui feongoongoi mo faai taha ai ā€˜ae famili.Ā  Ko ā€˜etau vaofiange mo hotau ngaahi famili mo hono ngaahi kupu fekau’aki ko malohiange ia ā€˜ae tu’u kaukaua ā€˜ae famili. Pea koe uho ā€˜oe malohinga mo tu’uloa ha famili kapau te tau fakaafe’i ā€˜ae ā€˜Eiki ko Sisu Kalaisi he ko ia ā€˜ae makatu’unga ā€˜anga ā€˜oe nofo melino moe taha ā€˜ae famili. Koe fa’ee mo’ui fiefia he famili koe famili fiefia ia he ā€˜oku mahino ā€˜ae taha ā€˜ae fa’ee mo Kalaisi. Koe fa’ee mo’ui longoa’a mo hoha’a he famili koe famili mamahi ia he ā€˜oku mahino ā€˜ae ā€˜ikai ke na taha moe ā€˜Eiki ko Sisu Kalaisi. ā€˜Oku fakatauange ā€˜ae fakahoha’a ni ke mou ma’u ha Sapate Fa’ee mohu monu’ia he kaha’u.
Ā 
Fakama’opo’opo
Kainga ā€˜oku ne lolotonga lotu ki he Tamai ke ne fakatolonga ā€˜ae taha na’e ā€˜osi ā€˜iate kitautolu pe ia. ā€˜I he taimi ni ā€˜oku lolotonga hufia mai ā€˜e Sisu ā€˜ae kakai kuo tukuange kiate ia ā€˜e he Tamai ā€˜oku nau tui kiate ia mo fakahoko foki hono finangalo. ā€˜Oku ne lotu foki ke nofo ma’u ā€˜ae mo’ui uouongataha ā€˜aki ā€˜ae matu’aki talangofua ki hono finangalo pea ki ha kakai tui pe he tapa pe ā€˜o mamani. Kainga fanongo ā€˜oku tau lolotonga ma’u ha taula’eiki lahi ā€˜oku hulu atu.’Oku ne tu’u he ā€˜ao he ā€˜Otua ko si’i Taula’eiki ā€˜o maama kotoa, ā€˜o tuhu ki si’i ngaahiĀ  mata monuka ā€˜o kole ki he Tamai ke ā€˜oua koaa...he hufia koe ā€˜a koe ā€˜alaaā€ (Himi 504:2)... ā€œā€œā€¦ā€œKo ā€˜eku kole ke nau taha pe ā€˜a kinautolu ni kotoa pe, hangee aa ā€˜oku ke ā€˜iate au ā€˜alaa Tamai, mo au ā€˜iate koe, ke pehee foki ā€˜a ā€˜enau ā€˜iate kitaua, koe’uhi aa ke tui ā€˜a mamani na’e fekau mai au ā€˜e ho’o ā€˜afioā€ā€¦ā€™Io ā€˜e tui ā€˜a mamani kuo lau ā€˜ae ua koe taha kapau kuo tau fili ke tau taha mo Sisu Kalaisiā€¦ā€˜Io koe’uhii ko Sisu kuo taha ai ā€˜ae ua….ā€˜Emeni!
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages