Ma’ae kau laukonga Siope 38:1-4 Semisi Kava
“Toki tali ‘a Sihova kia Siope mei he loto taufa, ‘one folofola mai… Ko hai tu hena ‘oku ne ‘ai ke ha faka’uli’uli latai ‘ae tu’utu’uni ‘aki ‘ene ngaahi lea ta’epoto? ...Huke mu’a ho vala hange ha to’a; kau fehu’i atu kake hino’i au… Na’a ke ‘i fe he’eku tanupou ‘a mamani? Talamai ‘okapau ‘oku ke lava ke fakamahino.”
Koe “hopo” ‘o fakatatau ki hono fakalea ‘e he hiki tohi ni ‘i he vaha’a ‘o Siope koe talatalaaki moe ‘Otua koe tukuaki’i pea ‘oku mahino lelei ‘ae fakakaukau ni ‘i hono lau tokanga ‘oe ngaahi vahe ki loto. Talu ‘ae fakalolongo ‘ae ‘Otua hili ‘ae vahe 1 ko ‘ene toki Folofola ‘eni he vahe 38. ‘I hano fakatokanga’i ‘ae hihiki pe ‘ae veesi ‘uluaki ‘oku ‘ikai ke tukunoa’i ‘e he ‘Otua ‘ae ngaahi kaungaame’a kotoa ‘o Siope na’a nau fai hono taulama’i ‘ae tangata’eiki ni …Ko hai tu hena... Na’a ne feinga ke ‘uluaki fakahaa kia Siope mo tautolu koeha ‘ae tu’unga ‘oe kakai fale’i ko ‘eni he ‘ao ‘oe ‘Otua pea ta ko ‘enau fale’i koe …faka’uli’uli latai ‘ae tu’utu’uni ‘aki ‘ene ngaahi lea ta’epoto… !!
Na’e toka ‘i he fakakaukau ‘ae To’a ni koe kotoa ‘ene ngaahi Tala’otua na’e ne fakakolo’aki e tohi ni ‘ae ngaahi kupukupu’i lea ‘ae potoo pea kanoni’aki moe ‘ilo loloto pea toki laloni’aki ‘ae fakataulama ‘a hono ngaahi kaungaame’a, kae pango na’e matavaivai ‘ae fa’unga pe fakava’e ‘o ‘ene Tala’otua he na’e fu’u taufua hono hu’i’aki e “‘afungi moe momole ’olunga” ‘ae makatu’unga’anga ki he mo’’ui kae fu’u manifi ‘ene taka ‘Itaniti hono ‘alunga. “Ko hai tu hena ‘oku ne ‘ai ke ha faka’uli’uli latai ‘ae tu’utu’uni ‘aki ‘ene ngaahi lea ta’epoto? Ta koe poto lahi moe ‘ilo loloto koe faka’uli’ulilatai pe ia mo lea ta’epoto ‘i he vakai ‘ae ‘Otua.
Koeha kuo hoko ai ‘ae ta’emaau’isia ‘a Siope kene fakangatangata ai ‘ae Tauhi Fakapalovitenisi ‘ae ‘Otua? Na’e ‘ikai fehu’ia ‘ehe ‘Otua ‘ae integrity moe sincerity ‘o Siope ka na’a ne tokanga pe ke ‘eke’i ‘ae ta’emalava ‘ehe taukei Tala’otua ‘o Siope ‘aee na’a ne ha’ao’aki ‘a lolofonua moe ‘ataa he kanoloto ‘o ‘ene tohi kene mafakamatala mo mafakamaama ‘ae founga ngaue mai ‘ae ‘Otua ki he mamani “’Oku fai fufunaki pe ‘ae pule ‘ae ‘Otua...” Na’a ne hanga pe ‘o fakamatala ‘ae mo’oni moe aoniu ‘oku ‘i ai ‘ae ‘Otua ka ko hono palopalema na’e masiva fakavaivai ‘ene ngaahi lea ki he Folofola moe fakamo’oni ki he ‘Otua. “Ke mala’ia ‘a e ‘aho ne fanau’i ai au, mo e po na’a tala, kuo tu’itu’ia ha tama tangata… Ko e ha na’e ‘ikai te u mate ai mei he fatu? ‘Ou hu mai mei he manava ke hokotaki leva? Ko e ha `oku ‘omi maama ai pe ki si’i ngaope; Mo e mo’ui ki he kakai ‘oku kona honau loto? ‘Oku ‘ikai ha’aku fiemalie; pea ‘oku ‘ikai ha’aku mohe, pea ‘oku ‘ikai ha’aku maloloo. Ka ‘oku kei ha’u he ‘a e mamahi” (Vakai ki he vahe 7:11-21; 9:14-24) Ko e fakahahanu ‘a Siope pea Vakai kihe vahe 19: 23-27. Na’e pehe pe ‘e Siope ‘oku ne ‘ilo lahi mo maheni moe ‘Otua ka na’e ‘ikai tene fakatokanga’i lelei moe lahi ‘o ‘ene ta’e’ilo ki he Folofola ‘oe ‘Otua (42:7). Ko hano ‘ilo’i ‘etau ngaahi matavaivai takitaha koha sitepu ‘uluaki mo fe’unga nai ia ki hano fakaofi kitautolu ki he poto moe maama ‘oe Fakataulama ‘ae ‘Otua. “I he’eta vaivai ko ‘etau toki malohi ia.
Huke mu’a ho vala hange ha to’a; kau fehu’i atu kake hino’i au
‘I he tuku fakaholo fakahepeluu koe taha ‘oe ngaahi to’onga mo’ui ‘oku ala fakamatala ai hoto tu’unga he sosaieti ko hoto teuteu/vala/kofu. Ko e kofu ‘oku patotoho kae ‘ikai pe ko ha Taula’eiki koe Mesaieniti pe kakai taki ‘i he pule’anga. Koe teunga ‘oku ngata pe hono loloa ‘i he funga tui pe ko ia ‘oku ui koe vala tata’olunga kapau pe ‘oku ‘ikai ko ha sotia he mala’e tau ko ha sevaniti koe ‘o ha ‘Eiki. Ko hono fakakaukau pe nai ke fakafaingofuaange ai ‘ete fononga pe lele ke tala ‘oha fekau pe tau pea koe fai ‘o ha toe ngaue. Koe koloa ‘ae ‘Otua na’e ‘ilo’aki ‘a Siope he kamata’anga koe “Tamaio’eiki ko Siope” pe tama-‘io’Eiki” koe Sevaniti pe taha ngaueunga ‘i hano toe fakalea ‘i ha fai tu’utu’u ni ‘ae context ko ia. Koe possessive pronoun koe koloa ‘ae ‘Otua na’e ‘ia Siope koe “Tamaio’eiki haohaoa mo angatonu pea ‘apasia ki he ‘Otua mo afe mei he kovi. Matamata koe teunga ia na’e maheni ai ‘ae ‘Otua ‘ia Siope koe kofu tata’olunga. Koe ‘ilo’anga ia ‘oe ‘Ofa’anga ‘oe ‘Otua he talanoa ni koe “kofu kuo ma’u huke” he “Loto kuo ‘a’apa ki sia” pea fokotu’u telinga ki ha angi mei he Fakatou Mafi na.
“Huke ho kofu hange ha to’a…Koe lea ‘oku ngaue’aki heni ki he to’a koe geber (Koe helo pe koha taha kuo ‘osi’osi teuteu’i lelei ki ha tau) (1 Kolinito 16:13, "Quit you like men, be strong"), (Siope 9:35; 13:22; 31:37). ‘I he kamata’anga ‘oe hopo ni koe tomu’a fakatonutonu mai ‘a Siope ‘e he ‘Otua “Siope fu’u patotoho ‘eta kofu pea koe fa’ahinga kofu ‘ena ia ko ha’a ma’olunga pe te mo maheni!!! Ki’i kataki pe kae ki’i taha’i lahi hake pe ‘eta pulupulu ki he ma’olunga koee teke toka’i pe maheni ai mo ha taha ‘oku si’i hifo ‘ia koe pe (lekileki.) Ko iaaaa koe vala ‘ena na’a ku maheni ai mo koe.!! Faingata’a’anga ‘eni ‘etau lotu koe ki’i tokotoko lahiange ‘ae kau kofu patotoho he teunga fakasevaniti. Pea kuo faingata’a ke toe pu’i holo ha patotoho he kuo ‘ikai kei ‘i ai ha “Kofu kuo ma’u huke” Pea ‘ai ai moe ‘ikai taki taha ‘ilo’i pe hono kofu ‘oku tui pea fiemalie peaa ai he ko hono tufakanga ka kuo lahilahi ‘etau ‘afungi he takitaha feinga’i hifo hono kofu ke toho (tuku kehe pe kapau koha matu’aki feima’u pe ia ke ki’i to hifo e kofu ki lalo!!) Pea hange koe lau ‘ae motu’a pe ‘a mautolu mo Tifinau mo me’a mei nz “te mou taki ua mou tolu e toho kau hala toho pe au”
Koe fakakaukau leva ‘oe to’a heni koe “Tali ‘ae angi fulipe ‘oua e fili ho lakanga tau kuo tokolahi e tau ai pe ‘oka tokotaha..’Io “Koe kofu kuo ma’u huke koe fakavaivai ki he ‘Otua” Koe hoifu’anga ne ongo mai mei he langi ki hotau mamani koe’uhii pe koe hipi, kava, no’o pea toe senitolo na’e ‘a’ana ‘ae fakaloto lahi ni “’Oua na’a fai hoku loto ni kae fai pe ho‘ou Finangalo.”Koe tumutumu ia ‘oe mo’ui ha taha kuo “ma’u huke pe hono kofu” koe’uhi pe ke mo’ui ai ‘a mamani. ‘Io he na’e ‘ikai si’i ha’u ia ki mamani ke ma’u sevaniti ka ke ne hoko koe fa’ifa’itaki’anga ‘o ha kau Sevaniti.
Na’a ke ‘i fe he’eku tanupou ‘a mamani? Talamai ‘okapau ‘oku ke lava ke fakamahino.”
Ko hono fakama’opo’opo ‘ae ngaahi fehu’i ‘ae ‘Otua ‘i he vahe ni pea ‘e tatau pe ia mo hano ‘ekeange hangatonu ange kia Siope “Teke lava ‘o ngaohi mai ha toe fo’i mamani ‘e taha ke tatau mo ia kuo ‘i ai ni?” Mou pehee koe ha ‘ae tali ‘ae To’a ni??
Talamonuu atu ai pe ki he ngaahi feinga’anga lotu kotoa he sapate ‘oku tau teu ki ai. Fakamalo atu ai pe kia kimoutolu kotoa pe he ngaahi poupou ki he ki’i tepile ni.
Abdul |
Huke mu’a ho vala hange ha to’a; kau fehu’i atu kake hino’i au
Na’a ke ‘i fe he’eku tanupou ‘a mamani? Talamai ‘okapau ‘oku ke lava ke fakamahino.”
Ko hono fakama’opo’opo ‘ae ngaahi fehu’i ‘ae ‘Otua ‘i he vahe ni pea ‘e tatau pe ia mo hano ‘ekeange hangatonu ange kia Siope “Teke lava ‘o ngaohi mai ha toe fo’i mamani ‘e taha ke tatau mo ia kuo ‘i ai ni?” Mou pehee koe ha ‘ae tali ‘ae To’a ni??
------------------------------------------------------------------------------
'Oku a'u mai e akonaki, pea 'oku tau ki hoku lotoo.
takamuli.
---------------------
> Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au> wrote:
> Ko hano ‘ilo’i ‘etau ngaahi matavaivai takitaha koha sitepu ‘uluaki mo fe’unga nai ia ki hano fakaofi kitautolu kihe poto moe maama ‘oe Fakataulama ‘ae ‘Otua. “I he’eta vaivai ko ‘etau toki
malohi ia.