'Oku fa'ahinga eni mo e launga ne fakahuu ki he TNC fekau'aki mo Macnab,pea 'oku ou tui ko Tonga pe tenau lava ke 'ilo'i lelei ange 'ae Tangata'eiki ni he kuo kau mai foki 'a Tonga hono fakalotolahi'i kitautolu ke tu'u ke ma'u he Tohitapu katau sio ange pe tenau tu'u heni pe tenau lele.
Vakai noa atu he Konifelenisi 'o e Ta'u ni, kenau tokanga ki ai.
takamuli.
"K
a ko hono pukepuke ‘o e Siu‘o Sīsū, kae uki e kakai kotoa pe, ‘o e fa’ahinga lea, lanu,
matakali, ‘io ‘
a māmani kātoa ke tau hū atu ‘o ‘inasi he ngaahitāpuaki ko ia, ‘aki hono “hunuki k
itautolu tu’unga ‘i he’etau tuikia Sīsū Kalaisi” ki he ngaahi monū ko ia. ‘Aua, tā ‘o
ku ‘ikai kohono ‘omai ‘o Sīsū ‘o “hunuki” hotau kelekele ‘i Tonga ni, ka
ko e ‘atu ‘o e Tonga ‘o “hunuki” ki he kelekele na’e fili
-------------------------------------------------------------ko e fokotu'u lelei 'a Foloke, pea kole atu kia Ma'ananga mo e kau tama 'i Tonga ke nau kole mai e fakamatala 'a Mohenoa ke tau sio ki ai---------------Poupou atu ki he fokotu'u fakakaukau ko 'eni, pea kapau 'oku 'iai ha halanga he fa'unga 'oe SUTT 'e ala ke fakafou atu ai 'ae fa'ahinga Tohi Launga pehe ni, pea mou kataki 'o ki'i fakamaama mai. 'Oku fa'a fou mai heni mei Tonga e ngaahi fo'i Helefiofio Fakateoloisa 'aia 'oku fiema'u ke fai ha tokanga kiai, ka 'oku 'ikai ke fu'u maama mai 'ae halanga 'o ha fa'ahina launga fakatokateline pe fakateolosia pehe ni. Moe 'ofa moe lotu. Lone
------------------------------lone 'oua masi'i 'e launga'i he ko e 'etau launga'i pe 'etau tolu 'etau kau kengi he he he. kapau kuo haa mai ha ngaahi fo'i helefilo mei tonga kou pehee taa kuo a'u 'a tu'unga ako fkteolosia 'i tonga ki he tu'unga ma'olunga he kuo nau lava 'o faofao ha 'uu me'a noa'ia pee ke tupu ai ha'a tau fkkaukau ki ha toe me'a 'oku kehe angee 'o hangee pee ko e taki ko eni 'o lauleti mo me'a mei melipoana 'a mc nab;na'a ku kii talanoa au mo mohenoaa 'i ha'apai pea u talaange sai 'aupito e fo'i teolosia ko 'enaa...he kuo tau fiu he sio 'eti faiva he sisu palangii kae 'ai pee mo huu mai ha sisu lanu kehe ko e fakamafana atu ee. kou tui 'oku 'ikai ha me'a foou heni ka ko e faofao pee 'a e tu'unga fkkaukau kuo fai ki ai e lave 'a e kau tama i he contextual theology. pea kou manatu ai ki he lesoni kilisimasi na'e fa'u 'e havili mone homau taimi ki he fkkaukau fktonga 'o e 'alo'ii pee koe pehee kapau na'e 'alo'i 'a sisu 'i tonga na'e mei anga feefee nai.kou tui 'oku hala'ataa ha'ane fepaki 'e taha pee ko e phee kuo tau tuku ai ki lalo 'a e tu'unga sisuu 'o sisuu ka ko 'ene fklotolahii he 'oku ne fkfuo ai 'a e pehee 'e sisu "pea teu 'iatekimoutolu ma'u ai pe". kapau 'oku 'iai ha sisu tonga 'ouaa taa 'oku tau mafai ke faito'o mahaki pea tau mafai ke lea malohi he ngaahi social issues ko eni 'oku hoko 'i tongaa 'o hangee kotoa pe ko ia na'e fai 'e sisuu palangi 'isa ko sisuu siu koaa pope. pea 'i he pehee ko e toki tolonga mo'oni ia 'a sisu 'ia hotau kakai he koe me'a ia 'oku tau lotu ai pee mo kaakaaa koe'uhii ko e fu'u mama'o 'a sisu ki hevani kae 'ikai ke nofo pe mo tautolu henii ...pope
malo e tau moe fe'inasi'aki 'ihe tasilisili 'o 'etau mo'ui he ngaluope, Tau kau ke fakamalo'ia 'a e Tamai , 'Alo Laumalie, kau 'a e kakai mo Langi e, mo mamani fulipe.
'Oku ou tui ki he ngaahi tefito'i tui 'a e kau 'apositolo 'aia 'oku ha he'etau tohi himi. Pea moe palani haohaoa 'a e 'Otua ke fai hotau fakamolemole 'aki 'a e ta'ata'a 'oe Lami ta'emele ko hono 'alo ko Sisu Kalaisi, koe hako 'o e tangata kae tamai ki langi e.
Koe fiefia'anga ia 'o 'eku mo'ui koe 'etau Tamai 'Otua 'o fou 'i he tama 'a e fefine, pea moe foaki 'oe 'Otua ko Laumalie Ma'oni'oni koe takaua, tokoni ofi, taukapo, fakafiemalie, fakamaau angahala, fakamanava hake pea moe faka'ilo hala. Koe ongo faka'ofo'ofa ia mo fakafiemalie, 'a e kakato ete fiefia he feohi moe 'Otua, 'oku ne lotolotoi, pea ne fakanonga, pea ne fakakakato 'o 'ikai ha toe fehu'ia pe tatala'a. Mo'o ni ai e punake, koe ma'u KOE koe ma'u kotoa.
Koe fanga ki'i facts ke consider: 1. tukufakaholo, fa'u tohi 'o e tohitapu,(Eastern culture) 'ikai koe talanoa pe(oral traditions-polynesian culture)
2. tukufakaholo 'o e kovinanite faka'Epalahame, koe sipinga moe ola oha kaume'a fafale moe 'Otua.
3. Palani fakamo'ui 'o Ha'a tangata ke hoko mai he hako 'o Siuta,hako 'o 'Epalahame
4. Palani ke hoko mai koe Tu'i 'o e ngaahi Tu'i he hako 'o Tevita, va'a moe huli 'oe Sese
5. Palani kene laiki e 'ulu 'oe ngata kona ko Setane, he hako 'o 'Ivi koe fuofua Fa'e fa'ele.
6. Palani faka-mamanilahi (kuonga 'o Loma)ke mate he mate'anga fakama koe tautau kovi he 'Akau
7. Palani ke hoko 'ene feilaulau mo'ui 'a Sisu koe fakamolemole'anga Angahala pea moe fehokotaki'anga 'a e tangata pea moe 'Otua.
8. Palani ke lilingi mai hono Laumalie ke faka'inasi 'aki e kau Ako pea pehe moe kakai kotoape 'oku tui kia Sisu.
9. Palani ke ne toe foki mai, (ha'ele angaua mai 'a Sisu) ke ma'u kitautolu ki Langi ki he 'Api 'o e Tamai.
10, Ko kitaua koe hako 'o Sisu , ''i he tui pea moe falala ta'etoeveiveiua kiate ia, fakamo'oni ai ki he 'ene 'Otua 'Aoniu, Mafimafi, Ta'engata, Poto, 'Ilome'a, Taumama'o Atu ,Ta'emahakulea.
Ko'eku talaloto leva 'oku pehe , he'ikai fakamolemole'i 'eku angahala 'i ha tukufakaholo faka-tonga, koe ta'ata'a pe 'o e Lami ta'emele ne pekia he Kolosi.
Ka ko 'ene pekia ma'a Mamani Katoa koeuhi ke fakafoki ai au koe Tonga pea mo e Tonga kotoa kiate ia Koe 'Otua tupu'anga.Ko 'eku mata'ikoloa ko Sisu pe,'ilo 'eia 'ete fa'a fekuki, ha'u 'ete vaivai 'o pukepuke, toki kaume'a fafale ia , Sisu pe Sisu pe.
ke tapuekina kimoutolu 'e he 'Otua mafimafi. 'ofa lahi atu 'Elaona.
--- On Thu, 11/6/09, Lotopoha Jeruel <seluel...@gmail.com> wrote: |
|
To: tasil...@googlegroups.com |
Need a Holiday? Win a $10,000 Holiday of your choice. Enter now.http://us.lrd.yahoo.com/_ylc=X3oDMTJxN2x2ZmNpBF9zAzIwMjM2MTY2MTMEdG1fZG1lY2gDVGV4dCBMaW5rBHRtX2xuawNVMTEwMzk3NwR0bV9uZXQDWWFob28hBHRtX3BvcwN0YWdsaW5lBHRtX3BwdHkDYXVueg--/SIG=14600t3ni/**http%3A//au.rd.yahoo.com/mail/tagline/creativeholidays/*http%3A//au.docs.yahoo.com/homepageset/%3Fp1=other%26p2=au%26p3=mailtagline
"K
a ko hono pukepuke ‘o e Siu‘o Sīsū, kae uki e kakai kotoa pe, ‘o e fa’ahinga lea, lanu,
matakali, ‘io ‘
a māmani kātoa ke tau hū atu ‘o ‘inasi he ngaahitāpuaki ko ia, ‘aki hono “hunuki k
itautolu tu’unga ‘i he’etau tuikia Sīsū Kalaisi” ki he ngaahi monū ko ia. ‘Aua, tā ‘o
ku ‘ikai kohono ‘omai ‘o Sīsū ‘o “hunuki” hotau kelekele ‘i Tonga ni, ka
ko e ‘atu ‘o e Tonga ‘o “hunuki” ki he kelekele na’e fili
------------------------------------------------------------------ Original Message -----From: Sam Pakofe
--- On Thu, 11/6/09, sfaupula <sk...@bigpond.com> wrote:
that's the beauty of the cross. it crosses boundaries of
> all sorts. what the
> cross achieved is universal and it invites polynese,
> chinese, palestinese,
> europenese, indianese, pea mo e famili kotoa 'o nese ke kau
> 'i he fklelei
> na'e lava'i 'e he 'otua 'i he kolosi.
============================================
Mo'oni 'aupito, he ko 'etau a'usia faka-kalisitianee "It's a subjective experience based upon an objective truth (reality)."
Ko 'etau subjective Tongan experience 'oku totonu ke based he objective truth--ko Sisu ko e Siu ne pekia he Kolisi, pea 'i hono tu'unga 'Otuaa tene ha'i kotoa ai kitautolu...tene lava 'o 'afio he loto e Tongaa mo Pamifiliaa, pea 'oku 'ikai fasi'i e Sisu ko iaa...
manavasi'i na'a tau toe 'ai ha 'imisi 'aitoli 'i he'etau ngaahi faka-kaukau...Sisu melomelo 'alo popao pea mate tautau he mongaa....he 'oku 'ikai ha tutuki kolosi i Tonga...are we creating our own god? a god in our own image? vakai na'a ko e 'aitoli
ka 'e malava ko aa 'a fe 'a e fa'ahinga usu ko ia????? hahahahehe!!!!!!
tatau atu (<><>)
--- On Thu, 11/6/09, Lauleti Tu'inauvai <lau...@bigpond.com> wrote:
Hange kiate au ko e fakakaukau ia 'e malava ai 'a e Sisu
> Tonga - ko e
> "Sisu-he-ngaahi-kuonga-mo-mamani-kotoa-'i he-ivi-'o
> e-Laumalie Ma'oni'oni"
> 'a ee kuo ne hoko atu ki mamani pea kau ai mo Tonga 'i he
> "Siasi Tapu mo
> Taha Pee" kuo fakaivia pea uho'aki 'a e mafai 'o e Laumalie
> Ma'oni'oni.
==========================
Malo mu'a faifekau,
ka ko e me'aa he 'oku tau kei fihi ni he fili palesitenii pe 'oku tataki koaa 'ehe Laumalie Ma'oni'onii pee 'ikai....pea kapau 'oku tau fangatua he tataki e ivi e Laumalie Ma'oni'onii he fili palesiteni, fefe ai 'etau falala ko e tataki 'ehe Laumalie e invent 'etau sisu Tonga...
'E fefee ka pehee sisu Tonga SUTT pee?? he 'e kehe 'a e sisu Tonga siasi Tonga, pe sisu Tonga penitekosi, pee Sisu Tonga mamonga...fakatokanga'i 'oku fele 'a e version...pea 'e kehe 'a e version 'a Dr Puloka pea 'e kehe 'a e version 'a Pukemo'ui 'Aipolo..fefee ka pehee 'e Dr Ma'afu Palu ko e tataki ia e Laumalie ke tau fai'aki pee Sisu Siuu...lava fefe ai ke tau 'ilo'i ko fee 'oku tataki 'ehe Laumaliee??.'E inu kava malohi nai 'a Sisu pe inu kava Tonga ka 'e hinga ia ka ala kiha uaine??
Fefee ke liliu ke sisu SUTT pee?? kae'oua 'e sisu Tonga he 'ikai loto kiai e katolika ia mo e toenga e ngaahi siasii.
Malie pe fakakaukau 'o e Sisu Tonga kae hange ko e ngaahi kole kimu'a ke 'omi
e ngaahi ma'u'anga fakamatala.
mo e 'ofa mei he Nursing Chapel
hausia
Mahalo ko e Sisu Tonga ko e faka'amu ke ngaue'aki 'etau imaginations ke fakasino e Sisu 'o e hisitolia fakafou 'i he hypothetical question, "Na'e mei fefee nai kapau na'e fanau'i 'a Sisu 'i Tonga?"
Ko e taha e me'a'ofa 'a e 'Otua ko e malava ke tau faka'imisi 'i hotau 'atamai (imaginations)'a e me'a 'oku mo'oni...imagination is a gift of God and it is meant to point us forward to reality. Pea hangehangee koe imagination koe me'a'ofa ke ngauelelei'aki ki he fanau ke nau fakaofiofi ai ki he reality....ka 'e fakatu'utamaki ke faka'ataa ke nau mo'unofoa he imagination ka e ngalo e reality pee ko e taukave'i 'oku tatau e imagination moe reality
Hangee he'ikai palopalema ka fa'u he drama based on that hypothetical question...Fefee kapau na'e 'i fanau'i 'a Sisu 'i Tonga...mahalo ne 'alo popao, ne 'utuvai mo keli, to'otama, 'eva ki he ngaahi kalapu kava Tonga kae 'ikai ma'u ia 'ehe kavaa, etc...Hangehangee 'oku lelei pee pea tokoni ki he'etau feinga ke molomolo muiva'e kia Kalaisi 'a e feinga ko 'eni 'a Dr. Puloka...'Oku 'ikai ko e fehu'ia pe feinga ke faka'ikai'i e uho pee essence of Christ(who Jesus is?)...ka ko e feinga ke tali what would Jesus do?
'Oku fele 'a e 'asi 'i Amelika ni 'a e WWJD (what would Jesus do?)pea 'iai mo e fanga ki'i vesa, falani, kato, 'oku 'asi ai e fo'ilea WWJD...kapau ko e laumalie tatau 'oku feinga kiai 'a Dr. Puloka, teu sai'ia pee he Sisu Tonga... Pea ko e me'a tatau mo e "Coconut theology"---Kou tui ko ha metitasio 'i he ngaahi me'a hotau 'aatakai tene lava 'o tuhu'i kitautolu ki he reality of the Cross. Me'anii 'e houhau 'a Sisu kapau teu ngaue'aki e niu mo hono huhu'aa ke fakasino e sakalamenitii? Kapau 'oku ne pule ki natula 'e unspiritual nai e niuu ia kae spiritual pee maa mo e uaine??
Kaikehe ko e fakatu'utamaki ka tau nofo he hypothetical question kae fakangaloki e historical reality...pea 'ikai ke tau ako'i e fanau ko Sisu i hono uho ne fanau'i 'i Palesitaine pea koe historical event...etc Ke 'oua na'a tau mo'unofoa he locality(Sisu Tonga) kae ngalo e universality(Sisu Siu). Teu connect lelei ange mo e toenga e mamanii he Sisu Siu moe ma, mo e uaine, sipi tauhi sipi etc...he kapau teu fakatonga'i e me'a kotoa 'a Sisu teu disconnect au mo e mamanii
Our Tongan Jesus should point us forward...and should be a mean to an end and not an end by itself.
Mahalo na'a 'oku 'ikai faka'ikai'i e Dr Puloka e Sisu hisitolia, ka 'oku ne ngaue'aki hotau 'atakai ke fa'u ai ha 'olita ke tau huu mo molomolomuiva'e ai kia Sisu ko e 'Otua....Perhaps he using our imagination to localize the historical reality of Christ...and I think it can help us to personalize and worship God richly as long as it points us to Christ who exists in and transcends history.
Kapau 'oku 'ova atu ia ki he hiki'i e Sisu Tongaa at the expense of Sisu Siu pea taa ko e tui kuikui devoid of reason pea ko e 'aitoli ia.
Mahalo 'e lelei e sisu Tonga kapau ko e feinga ke tali "What would Jesus Do?" Pea kapau ko e feinga ke tali "Who Jesus is?" he'ikai tonu ke tau tali 'aki 'a sisu Tonga kae tali 'aki 'a Sisu Siu...He is the Son of the Living God.
Perhaps Jesus is like the sun and our tongan jesus is like the moon--a powerless piece of rock, but it imperfectly reflects the sun and gives light to those who walk in the night to keep on seeking the dawn and the real light...
Need a Holiday? Win a $10,000 Holiday of your choice. Enter now.http://us.lrd.yahoo.com/_ylc=X3oDMTJxN2x2ZmNpBF9zAzIwMjM2MTY2MTMEdG1fZG1lY2gDVGV4dCBMaW5rBHRtX2xuawNVMTEwMzk3NwR0bV9uZXQDWWFob28hBHRtX3BvcwN0YWdsaW5lBHRtX3BwdHkDYXVueg--/SIG=14600t3ni/**http%3A//au.rd.yahoo.com/mail/tagline/creativeholidays/*http%3A//au.docs.yahoo.com/homepageset/%3Fp1=other%26p2=au%26p3=mailtagline
> Malo lahi Faifekau e fakamaama mai, Kuou tui koe 'UHinga pe 'ena ia,,, pea
> 'oku 'ikai foki ke 'uhinga 'a Dr Mohenoa ia , ke 'omai 'a "Sisu" 'o
> "Fakatonga'ii [ o liliu ke Tonga ] 'o hange koe lae 'ae kau tama koee..
Sami, 'oku fakamafana 'a e vakai atu 'oku ua 'a e tafa'aki pea 'i he
lolotonga 'etau kei fakatatali ko ia ki he ma'unga fakamatala 'a T T M
Puloka, na 'e 'iai 'a e ki'i fanongo talanoa ki he faka'amu 'a Tevita
Tonga Mohenoa 'i he taimi 'oku ne mamata atu ai ki ha me'a 'oku ne
manumanu melie 'ia ai pea ne faka'amua ke 'A TONGA MAI Eeeee!!!!!!
Sami, 'oku tau lau 'a e ngaahi me'a lelei kotoa pe ko e me'a 'a Tonga
pea ko e ha 'oku 'ikai lava ai ketau 'omai 'a e lelei taupotu 'o lau
ko e me'a ia 'a Tonga
Utther
kataki pe he fa'a kole,
loke
__________________________________________
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide
--
Be Yourself @ mail.com!
Choose From 200+ Email Addresses
Get a Free Account at www.mail.com
----- Original Message -----From: ke...@post.comKo hai 'oku talanoa?
----- Original Message -----From: Lotopoha JeruelSent: Saturday, June 13, 2009 11:18 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
malo jhavea e fkmaama pea ko e me'a mo'oni foki ia. ko e ongo background mahalo 'oku toe mama'o atu ia mei he tokanga 'a e loke, ko e fa'ahinga view 'oku takitaha 'e he ongo fkkaukau pe taukave 'a e ongo tangata ko eni te tau IKU a'u ki ai pea 'e fkhela he taumaiaa 'e lava ai ha fetukulolo'aki fkefkkaukau.'aongaange e siofi ha fklahi 'o 'ete ki'i 'oa na'a hu'amai e tahi.ko e TAHA eni he keli fkloloto kuo fkhoko 'e he faifekau (pule ako sia 'a toutai) he tafa'aki 'o e Ako teolosia 'i he pasifiki kae tautautefito ki Tonga. Pea 'oku felave'i tonu eni mo e fk-kaukau 'o e Siasi (ko e kakai Tui, ka ko e SINO HAMAI 'O SISU). Ko e fa'ahinga Teolosia 'a e pule ako sia 'a toutai, 'oku FATU ia mei he A'USIA pea mo e OLA 'o 'ENE HOKO KO E MUIMUI 'O SISU, pea mo e KUPU 'O E SINO HAMAI 'o Sisu Kalaisi.ko e fao atu pe.
'ofa atu mo e lotulotopoha.
2009/6/12 jione havea <jha...@gmail.com>
Version: 8.5.339 / Virus Database: 270.12.64/2170 - Release Date: 06/11/09 17:59:00
----- Original Message -----From: Lotopoha JeruelSent: Saturday, June 13, 2009 11:18 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tongamalo jhavea e fkmaama pea ko e me'a mo'oni foki ia. ko e ongo background mahalo 'oku toe mama'o atu ia mei he tokanga 'a e loke, ko e fa'ahinga view 'oku takitaha 'e he ongo fkkaukau pe taukave 'a e ongo tangata ko eni te tau IKU a'u ki ai pea 'e fkhela he taumaiaa 'e lava ai ha fetukulolo'aki fkefkkaukau.'aongaange e siofi ha fklahi 'o 'ete ki'i 'oa na'a hu'amai e tahi.ko e TAHA eni he keli fkloloto kuo fkhoko 'e he faifekau (pule ako sia 'a toutai) he tafa'aki 'o e Ako teolosia 'i he pasifiki kae tautautefito ki Tonga. Pea 'oku felave'i tonu eni mo e fk-kaukau 'o e Siasi (ko e kakai Tui, ka ko e SINO HAMAI 'O SISU). Ko e fa'ahinga Teolosia 'a e pule ako sia 'a toutai, 'oku FATU ia mei he A'USIA pea mo e OLA 'o 'ENE HOKO KO E MUIMUI 'O SISU, pea mo e KUPU 'O E SINO HAMAI 'o Sisu Kalaisi.ko e fao atu pe.'ofa atu mo e lotulotopoha.
2009/6/12 jione havea <jha...@gmail.com>
Loke, ko e fehu'i lelei ena, ka te tau iku fai fakamaau ai -- tonu koe, hala koe; lea koe, tapuni koe -- pea fakaofi atu ai ki he fakamaau lau. fefe kapau te tau lau e fakamatala kuo fokotu'u, pea tu'unga ai hano faofao'i 'etau ngaahi fakakaukau?
From: Lotopoha JeruelSent: Saturday, June 13, 2009 2:33 PMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
Hangee ko e taukave 'a Sione Uesile, 'oku 4. (tohitapu, fk-'uhingame'a, a'usia mo e tukufkholo).Pea ko e "Sisu-Siu" ko e konga tangata ia, ka ko "Sisu Laumalie mo 'Otua" (divine) 'aia 'oku tefito ai 'a e KAKAI KOTOA PE (matakali kotoa pe he mamani), ko Ia ia 'oku tau 'ataa atu ai ko e kakai Tui ke "kainga" mo Ia, ka 'i hotau ngaahi sino takitaha 'o tatau ai pe pe ko e ha e matakali 'oku te KAU ki ai.Kosipeli 'a Sione 'oku ne fkhaa'i ai ko Sisu ne 'i mu'a 'a noa pe he kamata'anga (pre-existent spirit being and divine) 1:1, 'aia ko e already existing spirit na'e hoko mai 'o 'AIKAKANO he tatau 'o e tangata. Neongo na'e HOKOMAI 'o 'AIKAKANO he lotofale mo e famili Siu, ka 'oku 'IKAI 'uhinga ia 'e HOKO AI hono spiritual being ko e SIU, he ko e 'Otua Ia 'oku 'o'ona 'a e me'a kotoa pe.'Oku 'IKAI ha TAHA ia 'oku TAAU mo FE'UNGA ke ne TAUKAVE'I 'a e DIVINE 'o Sisu ko 'ENAU me'a, he kapau ne pekia 'a hono SINO (TANGATA) ma'a mamani katoa (Sione 3:16), ke nau ma'u e Mo'ui 'o founga'i he Tui, pea ko e haa ko aa KUO FAI AI e mamahi he'ene HOKO 'I HONO SPIRIT pea pehe KI HONO 'OTUA ko e "Tonga, Fisi, Siaina mo e ha fua e matakali etc., koe'uhi ke ngali 'OTUA 'ENE 'OFA 'o 'ikai fktonutonu, ka 'oku tatau pe ki he Angahala mo e Faitotonu.mo'oni e talaloto 'a e punake, "Ko hai 'e lau 'a e 'Ofa ni Funga ni?'A e misitei taumama'o atu? Ko e Polo'i au 'o 'Atonai, 'O'oku Ia pea 'O'ona au."ko e lolotoange fau pea 'au, !!!
'ofa atu mo e lotu
lotopha.
----- Original Message -----From: Sam Pakofe
----- Original Message -----From: Saikolone Taufa
Sent: Saturday, June 13, 2009 3:53 PMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
--- On Fri, 6/12/09, Lotopoha Jeruel <seluel...@gmail.com> wrote: . . . Ko e fa'ahinga Teolosia 'a e pule ako sia 'a toutai, 'oku FATU ia mei he A'USIA . . .
**********************************************************************************************
ne 'i ai 'e ki'i lave 'a e fakamatala 'a ma'afu ki he "fatu mei he a'usia" - pea fai ai hono tokanga'i 'a e "wesleyan quadrilateral" pe ko ia 'oku ui 'e jh ko e "mata lalava 'a sione uesile". ko hono faka'ilonga'i heni 'a e "mata lalava 'a sione uesile", koe'uhi, ko e makatu'unga 'o e ta kuo fai 'e ma'afu, fakatefito he fakapapau 'a e faifekau sutt ki hono ngaahi fatongia ke fai - 'a ia ko e ngaahi me'a ne ohi mo fatu mei he ngaahi akonaki 'a sione uesile.
ko 'eku tokanga'i e fakamatala 'a ma'afu he'ene taa'i e ngaahi fakakaukau 'a mohenoa, 'oku ne taa'i fakamo'oni 'aki 'a e folofola (scripture). hangehange 'oku nofotaha pe 'a e fakamatala 'a ma'afu he matalalava 'e taha 'a sione uesile, 'a e folofola - pea ngali kuo 'ikai ai ha faingamalie ia 'o e a'usia (experience) he theological reflection 'a mohenoa. 'oku mahu'inga heni 'a e fai e "lalava" - 'aki 'a e ngaahi tu'oni kafa 'e fa - ko ia koaa pe 'ikai.
ko e taha e ngaahi lea tonga maheni ne ngaue'aki 'e he kau tokateline kimu'a 'i he sia ke fakamatala'i'aki 'a sisu, ko sisu ko hotau fakafotufotuaki. pea ko e pununga fakatonga ne mohenga ai 'a e fakafotufotuaki, ko e talanoa 'o e hu louifi - mo hono ngaue'aki 'a e pilinisi kalauni 'o e 'aho ko ia, 'o fakamu'omu'a he kainga he fononga ki he ta'ahine kuini he fai 'o e kole 'ene fakamolemole (mou maheni mo e talanoa ko ia). ko e ha e tu'unga 'o e sisu tonga 'a mohenoa he contextual theology, mo e contextualization, mo e inculturation? - ka 'oku mo'oni 'a e totonu ke ma'u mai 'a e fakamatala 'a mohenoa -
ko e taha e fakakaukau ne kau hono taa'i 'e ma'afu ko e pehe na'e 'i tonga pe 'a e kosipeli ia kimu'a he kau misinale, ko e toki ha'u pe 'a e kau misinale 'o faka'ilonga'i. pea hangehange 'oku kau mo e ngaahi nga'unu 'o e contextualization ia he pasifiki hono taa'i he maama 'o e fakamatala 'a ma'afu.
ko e kau'italanoa pe |
ko e taimi 'e ni'ihi 'oku ki'i hoha'a mo longoa'a 'a e matu'a ia pea
'oku pehe mai leva e fanau ia - Daaad...........tuku ia......no mom!!
'oku 'i ai 'a e faka'apa'apa atu kiate kimoutolu kau faifekau pea 'oku
ou tui 'oku hoko 'etau ngaahi tokehekehe ko hotau fakakoloa kae tuku
aaa mom n dad..Utther
Loke ki'i lahilahi lau ki he Sisu Tonga te tau lava ai ki he Puleanga, 'o hange koe talanoa 'oe Sapate Puleanga 'Otua Tatau moe tenga'i musita. Mou tokanga mai ke he etau Samena ko 'eni kau faifekau.He 'oku mau tali atu ke laulau mai.
|
|
|
hangee ko e lave 'a jhavea, 'oku ala ma'u pe mei he ngaahi poini attack 'a e kau anga'i 'o e pule ako sia 'a toutai 'a e fkofiofi ki heme'a ne 'uhinga ki ai e fatu mo makatu'unga 'o e fokotu'utu'u 'o e "sisu tonga".
ko e taha foki he me'a ke tokanga'i, ko e key question. 'oku mahu'inga ke tonu e fa'ahnga fehu'i ko eni he taimi 'oku siofi ai mo fokotu'u
> ai pe fatu ha'ate fo'i fk-kaukau fklotukalafi.
============================
Kataki atu na'a taku kuo fai ha fakamaau, fiepoto, anga'i e sisu tonga 'oku fokotu'u mai 'e he toketaa....kole keu hufanga he kau Peleaa...malanga mai 'a Paula...nau fanongo telinga pea nau foki ki 'api 'o hakule 'enau tohitapu...sio pee 'oku hoa koaa '
enau tohitapuu mo e tohitapu 'a Paulaa....
Now the Bereans were of more noble character than the Thessalonians, for they received the message with great eagerness and examined the Scriptures every day to see if what Paul said was true. " (Acts 17:11)
Kuo tau a'u ki he kuonga ko e lea pee toketaa kuo muunoa e kau Peleaa he na'e 'ikai ke nau ako...taa 'oku tau vilo hake he kuonga ni ke tau fk-katolika...lau mai pee mo fakatonulea mai e patelee...toki fai mei Loma hotau talaa....ko hai kimautolu ke fehu'ia...koe tu'unga ia e lotuu 'i Tongaa...
Kataki ko e fie'ilo mo'oni pee 'eni fekau'aki mo e Sisu Tongaa....'afio'i mai 'e Sihova 'oku 'ikai ko ha'ate 'ai ke fai ha fakateetee pe ko hai 'oku lahi 'ene 'ilo he 'oku fakamole taimi pea tau faiangahala ai...'oku tau felingiaki he ideas that will have consequences...ne tohi fiefia mai hoku cousin mei fanga o pilolevu he internet na'a nau fai e drama sisu tonga....peau pehee loto so what? na'e tokoni'i nai kia koe ke tuku ho'o konaa moe ifi tapakaa? toe faka'ai'ai koe ke lahiange ho'o 'ofa 'o lau e tohitapu faka'aho etc.?
Fehu'i Fakamaatoato 'oku ou kole atu Lotopoha ke fakamaama mai kapau 'oku ke a'usia e fa'ahinga a'usia 'a Dr.Puloka
1)Ko ho'o lave 'i 'olunga ko e "Ka ko e sio ia 'o e sisu tonga 'oku makatu'unga ia he sisu'o e 'aho ni (sisu laumalie) neongo 'e pau 'ene lave ki he 'aneafi."
'I he toetu'u 'a Sisu, na'e 'iai e fotunga tangata...na'e kaitunu mo e kau ako...etc...na'e talaange kia tomasi ke faa ange...taimi tatau ne lava pee sino ko ia 'o go through he holisi pea fefononga'aki pee he tupulefanua etc...but he has a human face....fotunga tangata...pea a'u ki he ha'ele hake ki langi....ko e fotunga fakahevani, fakasiu, pe fakaTonga....
2)'I he tohi fakahaa 'oku 'asi e alekoli ko hono "fotunga ko e afi...etc"...'e 'i fee heni e fotunga tonga 'a kapau ko e feinga 'eni ke fakatonga 'a Sisu Laumalie hangee ko ho'o lavee?
3)Ko e sisu Tonga 'e fatu 'i he laumalie 'oku ai e totonu e ngaahi matakali 'o e mamani ke fatu ha'anau Sisu ke hoa mo honau culture etc...'e toe leleiange e lotu e mamanii eg. ke 'iai ha Sisu African American e kau 'uli'uli mo e Sisu palangi e kau palangii??
4)Kapau 'oku tau fieako ki ha piokalafi 'o ha taha ke tau molomolo muiva'e ki he'ene to'onga mo'ui eg. Lincoln....'e leleiange nai 'eku molomolomuiva'ee he 'eku feinga keu pehee "ne mei fefee kapau na'e fa'ele'i a lincoln in Tonga pee ko 'eku pehee "ne mei fefee kapau na'e fa'ele'i au 'i Amelika keu mahino'i e to'onga mo'ui 'a Lincoln pea u toki sio how will I adapt it to my context?
5)Manatu'i 'eni --no one, no nation etc owns Jesus...the Jews do/did not own Jesus...Jesus own us...owns Tonga......It is us who exist for God. God chose to be Jew according to his own will...
6)Fefee 'eku fehu'i kimu'a--'e kau mo e Lami/Sipi ....he fakaTonga'i koe'uhii ke mahinoange 'etau sisuu tongaa...??kapau ko e sisu tonga ko e fakasino 'a Sisu Laumalie, 'oku tau mo'ua nai he fa'utamapua...recreating God (Sisu Laumalie) in our own image?
7)Fakamolemole atu kau tasilisili...ko e fie'ilo mo'oni pee 'eni fakataha mo e kau peeleaa...'ikai fai ha a'u ki he kiliki mo e hepeluuu...ko e feinga pee ke makes sense.....he 'oku te'eki keu fanongo ha feinga e kau palangi ke 'iai ha Sisu palangi etc...kou manavasi'i na'a hangee ko e hanu 'a ha finemotu'a "I used to pray God protect me from the enemy...now I'm praying God please protect me from my pastor and his theology."---Kaikehe ko e veipaa ena e ongo toketaa...ka ko e consequence 'e fua 'ehe kakai... 'oku nau mamahi'i e lotu...pea 'oku nau muimui ta'etoefehu'ia e 'pea' mo e na'e 'a e kau toketaa 'oku nau tataki 'etau lotuu.
Need a Holiday? Win a $10,000 Holiday of your choice. Enter now.http://us.lrd.yahoo.com/_ylc=X3oDMTJxN2x2ZmNpBF9zAzIwMjM2MTY2MTMEdG1fZG1lY2gDVGV4dCBMaW5rBHRtX2xuawNVMTEwMzk3NwR0bV9uZXQDWWFob28hBHRtX3BvcwN0YWdsaW5lBHRtX3BwdHkDYXVueg--/SIG=14600t3ni/**http%3A//au.rd.yahoo.com/mail/tagline/creativeholidays/*http%3A//au.docs.yahoo.com/homepageset/%3Fp1=other%26p2=au%26p3=mailtagline
ko e mo'oni foki lone 'a e neongo pe ko e fo'i kafa pe 'oku te puke - ka 'oku lau hono 'aonga hono lalava fakataha mo e ngaahi tu'oni kafa kehe e. pea neongo foki 'a e ngaahi taimi ni'ihi 'o ha appeal taautaha 'a sione uesile ki he folofola, tukufakaholo, faka'uhinga pe a'usia 'i ha'ane fakamaama fakatokateline pe tokoni ki he mo'ui fakalotu 'a e kakai - ka na'e 'ikai pehe ia 'oku teka taha ai 'a e fo'i kafa ia ko ia. 'oku pau pe ke 'ai ha fo'i filoi hake ha taha pe ua 'o e ngaahi fo'i kafa e.
kae hange ko e fa'a toutou fakafehu'i 'a fakapulia he tasilisili'i 'o e ngaahi kosipeli 'o e sapate - ko hai 'a Sisu? pea hange ko ho'o lave, ko sisu kia mohenoa 'ene ngaahi fakamatala 'o e sisu tonga pea ko sisu kia ma'afu 'ene ngaahi taukave 'o e sisu siu. 'o aofangatuku ai pe ki he tokotaha kumi mo fie'ilo ki he 'uhinga 'apee koaa lone.
ko e teuteu lotu pe ki he sapate.
--- On Sat, 6/13/09, Saikolone Taufa <taufach...@xtra.co.nz> wrote: |
|
--"ta'au-Fakalipilale" "ta'au-fakakonisevitale",
----- Original Message -----From: Lotopoha Jeruel
Sent: Sunday, June 14, 2009 10:05 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
malie lahi Lousiale e lave kuo ke fai, pea ko e mo'oni 'oku mahu'inga ke fktonga'i 'a e hanga 'e he puleako sia 'atoutai 'o falute kotoa e ngaahi "mata lalava 'e 4 'a sione uesile", kae nofo atu pe 'a e vakai 'a e kau fkanga ia he ki'i taputa ko e "tohitapu pe taha". pea mahino mai heni KUO TEKANOA ATU e 3 ia he, 'o paepae taku atu 'e he 'au he moana vavale.hangee ko e lave 'a jhavea, 'oku ala ma'u pe mei he ngaahi poini attack 'a e kau anga'i 'o e pule ako sia 'a toutai 'a e fkofiofi ki he me'a ne 'uhinga ki ai e fatu mo makatu'unga 'o e fokotu'utu'u 'o e "sisu tonga".
ko e taha foki he me'a ke tokanga'i, ko e key question. 'oku mahu'inga ke tonu e fa'ahnga fehu'i ko eni he taimi 'oku siofi ai mo fokotu'u ai pe fatu ha'ate fo'i fk-kaukau fklotukalafi.
'Oku 'i ai e fehu'i ne ngaue'aki 'e Sisu ki he'ene kau ako he taimi ne kei 'i mamani ai 'i hono anga kakano, ko e "Ko hai au 'i he lau 'a e kakai?... Ko hai au 'i he lau 'a moutolu pe ho'omou lau? Ne 'iai e ngaahi tali, kae tali 'a Pita ko e Misaia koe..?Ko e fehu'i 'oku ngaue'aki 'e he "sisu-tonga", 'oku pehe mai, "who is jesus for us today?" ka 'oku 'IKAI ko e "Who was Jesus for the people of Palestine or his disciples in the past 2000 years ago?" Kapau ko e nofo ki he Sisu Hisitolia (The Quests of Jesus) 'e meimei ofiofi nai e sio kuo fai 'e he kau fkanga. Ka ko e sio ia 'o e sisu tonga 'oku makatu'unga ia he sisu 'o e 'aho ni (sisu laumalie) neongo 'e pau 'ene lave ki he 'aneafi.ko e lavelave atu pe he 'oku fu'u momoko.
'ofa atu mo e lotulotopoha.
2009/6/12 Lousiale Uasike <ikunam...@yahoo.com>
Version: 8.5.339 / Virus Database: 270.12.67/2174 - Release Date: 06/13/09 17:54:00
----- Original Message -----From: Lousiale Uasike
Sent: Sunday, June 14, 2009 4:57 PMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
ko e mo'oni foki lone 'a e neongo pe ko e fo'i kafa pe 'oku te puke - ka 'oku lau hono 'aonga hono lalava fakataha mo e ngaahi tu'oni kafa kehe e. pea neongo foki 'a e ngaahi taimi ni'ihi 'o ha appeal taautaha 'a sione uesile ki he folofola, tukufakaholo, faka'uhinga pe a'usia 'i ha'ane fakamaama fakatokateline pe tokoni ki he mo'ui fakalotu 'a e kakai - ka na'e 'ikai pehe ia 'oku teka taha ai 'a e fo'i kafa ia ko ia. 'oku pau pe ke 'ai ha fo'i filoi hake ha taha pe ua 'o e ngaahi fo'i kafa e.kae hange ko e fa'a toutou fakafehu'i 'a fakapulia he tasilisili'i 'o e ngaahi kosipeli 'o e sapate - ko hai 'a Sisu? pea hange ko ho'o lave, ko sisu kia mohenoa 'ene ngaahi fakamatala 'o e sisu tonga pea ko sisu kia ma'afu 'ene ngaahi taukave 'o e sisu siu. 'o aofangatuku ai pe ki he tokotaha kumi mo fie'ilo ki he 'uhinga 'apee koaa lone.ko e teuteu lotu pe ki he sapate.
--- On Sat, 6/13/09, Saikolone Taufa <taufach...@xtra.co.nz> wrote:
From: Saikolone Taufa <taufach...@xtra.co.nz>
Subject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
To: tasil...@googlegroups.com
Date: Saturday, June 13, 2009, 7:27 PM
Lousiale, malie lahi 'ae fakamanatuu pea mohono feinga'i ke fakanofonofo e ngaahi me'a ngaue 'oku fai 'aki 'ae kumi moe vivili 'oku tau fai ki he 'Otua. Pea koe tekaki tomui ko'eni 'oe me'a kuo taku koe me'a fakauesilee, hangehange kiateau koe ola ia 'ahono 'analaiso 'ehe kau kumi 'uhingaa, hili 'oe taimi 'o Uesilee. Ka 'oka pau tetau 'analaiso fakalelei pe 'ae ngaahi ngaue kuo fai 'ehe kau kumii, 'o kau ai 'a Ma'afu mo Mohenoa, pea 'e mahino 'aupito pe koe faa'i me'a ngaue ko'eni (mahalo moe ngaahi me'a kehee pe) 'oku nau ngaue kota 'aki pe, neongo 'oku nau ngali kehekehe he matapa hu'anga ki he loto fale 'oe veiveiuaa.Kuo fakamo'oni'i 'ehe ni'ihi 'kihe tu'ulotoloto 'ae hemeniutika 'i hono ngaue 'aki 'oe ngaahi me'a ngaue koiaa, koia leva, neongo pe koe fe 'ae matapa 'oku hu ai tokotaha kumii, pea neongo pe koe me'angaue 'e fiha 'e ngaue 'aki, he'ikai pe ke ala fakamavae'i kinautolu he koe 'uhi koe tu'u lotoloto ai 'ae hemeniutikaa.Koe 'uhinga 'o 'eku fehu'i kia Ma'afu, he 'oku matamata kiateau koe mefatolosia koee 'oku ne fakaanga'i koia pe ia 'ae mefatolosia koee 'oku ne ngaue 'akii (ka koe anga ia 'eku fakamahamahalo atu kiai).'Oku ou nofo pe 'o manumanumelie'ia atu he langa ngaue 'oku fai 'e Nasili Vaka'uta pea mo'ene Kulupu Hemeniutikaa, pea 'oku tui tenau lava 'o tokoni mai ke fakamaama 'a e felalave'i ko'eni kuo fai kiai 'eku lave ki 'olungaa. Ka 'oku ou kei manatu pe ki he 'ene pehee he Konifelenisi 'ae Metoo he 2008 "Koe ola 'oe fakatonulea kotoa pe 'oku nofo pe he tokotaha kumii" Koia neongo 'oku pehee 'e Ma'afu ia ko'ene Sisuu koe Sisuu Siu ia, hangehange kia teau, koe Sisu pe ia 'a Ma'afu pea koe Sisuu 'a Mohenoa koe Sisuu pe ia 'a Mohenoa.Mahalo koe me'amahu'inga pe ke ai ha Sisuu 'ae tokotaha tuii, koia Sami mo Pope mo 'ofa mai aa 'o tali aa 'a Sisuu, tatau pe pe ko e Sisu fe, koloa pe ke Sisuu. Moe 'ofa moe lotu. Lone
----- Original Message -----From: Sione 'Atupuha KolotiSent: Monday, June 15, 2009 7:08 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
----- Original Message -----From: Sam Pakofe
Sent: Monday, June 15, 2009 6:52 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
From: Iki Tausinga <iki.ta...@tcc.to>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Sunday, 14 June, 2009 6:05:52 PM
Subject: [tasilisili] Re: Sisu Tongaon behalf of Saikolone Taufa
Mahalo koe me'amahu'inga pe ke ai ha Sisuu 'ae tokotaha tuii, koia Sami mo Pope mo 'ofa mai aa 'o tali aa 'a Sisuu, tatau pe pe ko e Sisu fe, koloa pe ke Sisuu.--------------------------------------------------------------Masi'i Lone, 'oku te'eki koaa ke tali 'e hoku tokoua ko ena ko Sami 'a Sisu?? ha ha haaa!moe kata lahi faufaua atu pe meihe tafa'aki, it..--------------------------------------------------------------------------------Fafaa-po'uli, ne 'osi fai hono tali, pea fai mohono ki'i Fakaafe pea teuteu mohono mohe'anga, pea fakamaau 'o tafi hono Loki , ka koee kuo toe huu mai e Kau tau ngaue ia 'ae Immi -Isileli 'o Fakafoki 'a Sisu he Air-Jew ki Isileli, lele hake ia e Fakamomoko ia,,, Ka e malo masi'i Iki koe Ohovale kuo 'Fanafana mai 'ae Le'o , 'ouaa , oua e mo'utafu'ua, he kuou hoko mai koe fetongi [ Laumalie Ma'oni'oni eee ]'ofa atu kihe famili , Iki...sami.
| Faifekau Papanui fu'u lahilahi tama ho'o tokanga ki he [sisu tonga] tokanga mai koe Faifekau ki he Pakipaki ke tau usuusu ai.moe 'ofa Seniale. |
--- On Mon, 15/6/09, Saikolone Taufa <taufach...@xtra.co.nz> wrote: |
|
|
----- Original Message -----
From: "seni taniela" <seni...@yahoo.com.au>
To: <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Sunday, June 14, 2009 3:46 PM
Subject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
Mahalo 'oku meimei tatau e Sisu Tonga ko eni mo e
> Sisu Fefine ee.
========================================
Malo Uani
Pea 'e sai pee nai ki he kau keii ke nau 'ai mo ha sjsu kei ke toe leleiange 'enau molomolomuiva'e ki he 'Eikii????
Need a Holiday? Win a $10,000 Holiday of your choice. Enter now.http://us.lrd.yahoo.com/_ylc=X3oDMTJxN2x2ZmNpBF9zAzIwMjM2MTY2MTMEdG1fZG1lY2gDVGV4dCBMaW5rBHRtX2xuawNVMTEwMzk3NwR0bV9uZXQDWWFob28hBHRtX3BvcwN0YWdsaW5lBHRtX3BwdHkDYXVueg--/SIG=14600t3ni/**http%3A//au.rd.yahoo.com/mail/tagline/creativeholidays/*http%3A//au.docs.yahoo.com/homepageset/%3Fp1=other%26p2=au%26p3=mailtagline
Kataki Lotopoha I'm doing my best to understand...and to make sense ki he tali 'a Dr Pulokaa...'oku 'uhinga nai 'a e "Sisu" 'i he fehu'ii (Who is Jesus for us today?) ki he 1)Sisu 'Otua pee 2) Sisu ko e tangata Siu pee 3)ko e fakatou'osi(Sisu ko e tangata moe 'Otua??? If ever I see Dr Puloka, I would ask him these questions.
Ko hono 'uhingaa kapau ko 'eku feinga ke Fakatonga'i 'a Sisu ko e tangata Siu koe'uhii ke toe mahinoange 'a Sisu kiate kitautolu, I would argue that's not the best way to imitate Christ & it would be a difficult attempt..a waste of time....hee te tau 'ai e Sisuu na'e 'ikai ke Sisu ka ko e Sisu pee 'a'aku..pea 'e fele hono ngaahi palopalema...'e toe fihi ange ai e Sisuu....'oku tau feinga ni ke 'oua na'a tau fa'u ha Sisu i hotau imisii...he ko e 'ofa, angamokomoko, angama'aa etc 'oku 'ikai ko ha me'a fakasiu ia...
Pea kapau ko e feingaa ke fakasino fakaTonga 'a Sisu ko e 'Otua ko hono fofongaa ko e afi ko e va'ee ko e ngoto'umu...te tau hia ki he 'aitoli...mo e tukuhifo 'a e 'Otuaa kihotau 'imisi...
pea kapau ko e feingaa ke fakatonga'i 'a Sisu ko e "'Otua mo e Tangata," taa kuo tau fai e me'a he'ikai lava 'e ha'a tangata....It does not make sense ki he motu'a ni pea 'oku ou kole atu ki he kau tasilisili ke mou tokoni mai ki he fifili ni.
Pea tali mai pee 'oku kau mo e sipii, lamii etc...he liliu ki he context tongaa...pee ko Sisu pee
Kau tasilisili, ko e 'uhinga pee fakafehu'ii he 'oku ou veiveiua pee 'oku tokoni e sisu Tonga ki he lelei fakalaumalie e Siasii...ka meaningful/reasonable kiate au e fakamatala mai he tasilisili he'ikai faingata'a keu tueee mo mavava kia Sisu kili melomeloo etc..
Lotopohaa kataki fakamolemole tokoua...'oku ou fie'ilo pee ko e Sisu 'oku tau feinga ke fakatonga'i ko e Sisu 'Otua mo e Tangata pee ko e Sisu ko e Tangata Siu, pee ko e Sisu ko e 'Otua? He oku hangee kiate au ko e feinga'i ke fakaTonga'i 'a Sisu Siu kae ongo mai e ngaahi talii ia ko e Sisu 'Otua koe Laumalie...
----- Original Message -----From: Lotopoha Jeruel
Sent: Monday, June 15, 2009 9:53 PMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
Ko e taha foki, ko e SINO 'O SISU ko ena 'i TU'AFA'ITOKA, ko e SINO TOETU'U ia, ka 'oku 'IKAI ko ha SIU IA. Ko sino toetu'u, 'oku 'IKAI ko ha SINO MATAKALI IA, ko e sino matakali 'oku ngata pe ia 'i fa'itoka.'OKU 'IKAI FAI HA LAU MATAKALI 'I LOTO 'ITANITI!!
''ofa atu mo e lotulotopoha
----- Original Message -----From: Sam Pakofe
Sent: Monday, June 15, 2009 5:47 PMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
'Ahau kaipoo, pe kapau ko 'Sisu" koha fo'i maioke,[ oua teke kata ],,,,,,ikai, ko Sisu koe "OTUA" , pea 'oku fonu 'a mamani 'ihe "OFA" [ OTUA], kotautolu pe 'oku 'ikai tetau fie to'o mai ha'a tau me'i Otua,[Laumalie 'oe Kelesi ]..'aeee ne ala kiai 'ae fefine -'autoto,,,koe IVI koia KO SISU ia 'oku tau feinga ke 'omai ki Tonga , 'ae 'IVI" ka 'oku 'ikai kohono "Nasaleti"...pe 'oku ofi atu 'ena masi'i Ahau......sami.
Need a Holiday? Win a $10,000 Holiday of your choice. Enter now..
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.339 / Virus Database: 270.12.69/2176 - Release Date: 06/14/09 17:54:00
On
Behalf Of Sam
Pakofe
Fafaa-po'uli, ne 'osi fai hono tali, pea fai mohono ki'i Fakaafe pea teuteu mohono mohe'anga, pea fakamaau 'o tafi hono Loki , ka koee kuo toe huu mai e Kau tau ngaue ia 'ae Immi -Isileli 'o Fakafoki 'a Sisu he Air-Jew ki Isileli, lele hake ia e Fakamomoko ia,,, Ka e malo masi'i Iki koe Ohovale kuo 'Fanafana mai 'ae Le'o , 'ouaa , oua e mo'utafu'ua, he kuou hoko mai koe fetongi [ Laumalie Ma'oni'oni eee ]
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
Sami kapau koe maama ia ‘oe fakakaukau ‘oe Sisu Tonga, ko Sisu fetongi ‘ihe Laumalie Ma’oni’oni, ta ‘oku tonu pe ia he ‘oku ‘i heni pe ‘a Sisu. Ka koe me’apango pe koe ‘ikai lava ketau ma’u ha fakamatala ‘a Puloka fekau’aki mo ‘ene fakakaukau ‘oe Sisu Tonga. tukukehe sami kapau ‘oku ma’u ‘ae fkmatala ‘a Puloka ha feitu’u ‘oku ‘ikai teu ‘ilo kiai.
Koe oli ia Sami kapau tetau ‘eke kia Sisu. Ko ho’o ha’u mei fe? (tapu mo IA). Kou tui ‘e hala loua ‘etau ongo tama ee..he’e pehee mai foki ‘a Sisu ia . Ko ‘eku ha’u ‘aku ia mei langi (mei hevani), mei he pule’anga ‘o ‘eku TAMAI..
‘Aia totonu ‘aupito ki Tonga mo ‘Isileli kena fakafeta’i ki he lahi taha ‘ihe ‘ENE tuku ‘a LANGI mo hono MASANI kae ha’u ki mamani ee..
Pea kiate au ‘oku ‘ikai kovi ‘ae ongo fakamatala ‘a Sisu Tonga mo Sisu Siu, he koe fakamatala ki he TAMA mahu’inga lahi. He kapau koha taha ‘oku ‘ikai ‘iloa, mahalo ‘e ‘ikai fai ha tokanga ia kiai. He ‘oku hange pe koe fakafekiki ko eni ‘a Ha’apai mo Fualu ‘ia Tupou 1 (tapu moia), koe fakafekiki he tangata mahu’inga ki Tonga, ka koe ‘ilo fakamuimui taha sami ta koee koe tama ia mei homau feitu’u, ‘ofa atu, itausinga.
Koe oli ia Sami kapau tetau ‘eke kia Sisu. Ko ho’o ha’u mei fe? (tapu mo IA). Kou tui ‘e hala loua ‘etau ongo tama ee..he’e pehee mai foki ‘a Sisu ia . Ko ‘eku ha’u ‘aku ia mei langi (mei hevani), mei he pule’anga ‘o ‘eku TAMAI..
-------------------------------------
Iki, ma'a lahi ia,,Koe me'a ia 'oku mahu'inga,Ketau 'ilo'ii Koe "Sisu" na'e fa'ele'ii koe " Sisu " tu'itu'ia kihe LAUMALIE , pea Pekia pea toetu'u , pea Foki ia ki Hevani...na'e 'ikai tanu ia 'ihe kelekele 'oe Kau Siu [ Isileli] ,pea hifo mai leva hono Fetongi koe Laumalie Ma'oni'oni, koe hifo. mai moia mei Hevani..
Iki 'oku ikai teu tui au ke toe kUmi mai e Fakamatala 'a Mohenoa, koe a'usia 'ae Tangata Koia heikai teu makupusi ia 'e au, pea koe a'usia 'a Ma'afu heikai teu a'usi 'e au,,, Koe me'a pe kuou ilo,, Oku 'ifee 'ae Otua , 'oku ihe Potu Kotoa pe... 'oku 'iaia nai ha'aku totonu keu 'omai 'a Sisu ki Tonga... Io'oku 'iai 'eku totonu.............. He koe imisi'i 'Otua kitautolu... Tukukehe kapau koe hako'ii , pe imis'i Ngeli kitautolu[ Tonga] ia, Kae Imis'i 'Otua 'ae Kau Sisu ia..
Fei tu'u kotao pe 'imamani 'oku taau kenau "Omai 'a Sisu [laumalie Ma'oni'oni] 'o fakanofo ihonau fonua mohonau famili eee.. ke hoko koho nau 'Otua..
kataki Iki vakaina'ake ninimo, he koau 'eni kuou fakavilo..
sami.
<br
seni, ko e mo'oni ho'olave ne ma'ume'atokoni e 'EIKI TOETU'U he ne FEITUNU, pea ne Talanoa ki he'ene Kau AKO ETC. KAKO E KOTOA PE E 'U
ME'A KO IA NE FAI 'AKI E "SINO TOETU'U" 'o 'IKAI ko e SINO SIU!! Ko
Tu'a Fa'itoka, 'oku 'IKAI toe Fai ai ha Lau Siu mo e Senitaile, ka ko e LAU MO'UI PE MO E FKFETA'I , he ko e fkmatakali (Tonga mo e Siu) hangee
kiate au 'oku 'IKAI ha toe lau pehee 'a e tohitapu ia ki ai.
========================
Malie lahi Lotopoha ka 'oku kei fihi pee kiate au.
'E tonu nai keu pehee, na'e kei sino siu pee 'a Sisu fakataha pea mo e sino toetu'u...??? Ko 'eku fakamo'oni ki he'eku taukavee...1)na'e kei lea pee he lea tatau na'a ne ngaue'aki kimu'a he pekiaa 2)na'a ne tui pee vala fakasiu 3)ko e lanu hono kilii na'e lanu'i siu....
Ke 'oua te ne toe sino siu...he'ikai toe lea fakaSiu, 'e liliu hono kilii 'o lanu "sino toetu'u" etc...mahalo te ne tui ha vala (sitaila fakasino toetu'u)...Ke faka'ikai'i hono siu hili e toetu'uu teu uauu he palopalema ko e faka'ikai'i his humanity....pea teu lava 'o fakama'opo'opo taa na'e angahala'ia e sinosiu/sinotangata 'o Sisu kimu'a he pekiaa...'oku 'ikai spell out 'ehe folofolaa na'e li'aki 'e Sisu hono sino Siuu ke ne tui hono sinotoetu'u....
Na'e koleange 'ehe kau tama kia Sisu, "Show us the Father"...taliange 'e Sisu..."ko ho'omou sio pee ka au ko ho'omou sio ia ki he tamai"(Nomuka version!!) People saw the same Jewish body before and after the resurrection.
Kapau ne 'ikai toe Siu 'a Sisu hili e toetu'u, ne 'i fee leva e sino Siuu ia???kei 'i loto fa'itoka??kaiha'a 'ehe kau Siu??perhaps consumed by the sino toetu'u??
Ko ho'o pehee Kalaisi 'ataa...'aia 'i hevani te tau fotunga/ mataSisu kotoa pee??Na'e 'uhinga nai ke tau 'ai ha fotunga Sisu katoaa pee ko e 'ai e ngaahi fua e laumaliee etc???
Hangee 'oku tau spiritualize everything pea te ta iku e faka'ikai'i e "fully man, fully God."?? Kapau na'e 'ikai ke toe siu 'a Sisu hili 'a e toetu'uu, then I can conclude that he was no longer "fully man" after the resurrection. Perhaps, he was "fully God, and half man"
Kataki 'oku 'ikai fai ha a'u ki he mohenga e Sisu Tonga 'a Dr Puloka ka kuo mata'aa'aa mai hono fakasino (application) e fakakaukau ko e 'ai e Sisu Fotunga Tonga...mei he evidence ko 'enaa, kuo te 'osi palopalema'ia pee ai...pea lava pee ke tau 'eke mei ai pee 'e kau moe "Lami/Sipi" 'a e "Otuaa he liliu kee oo fakataha mo Sisu Tonga??
Kataki tokoua 'ikai fai ha "vela" ko e konifusio pee motu'a ni he fakalaka e tongaa...'oku ou siasi metotisi heni 'oku lotu ai e kau palangi, kau tonga, kau kenya??'oku ai pee houa lotu fakatonga he sapate kotoa...hangee kiate au ke mahinoange kia kimautolu 'a Sisu...oku tonu ke mau 'ai ha Sisu palangi, Sisu African American, Sisu Kenya, Sisu Tonga, !!1mahalo 'e lahiange palopalemaa hee 'e fokotu'una e sisuu he maamanii
From: Sam Pakofe
----- Original Message -----From: Lotopoha JeruelSent: Tuesday, June 16, 2009 9:37 PMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
malo seni e fktalanoa pea 'oku lave'i pe ho'o feinga 'oku fai. kataki pe na'a kuo fktupu lili mo fktupuvela atu 'ete lave kuo fai, ka 'oku hange pe ko e me'a neu tokanga atu ki ai, "KO E ME'A PE IA 'OKU HIKI HE TOHITAPU NEU NGAUE ATU'AKI" 'o 'IKAI ko ha'aku ma'u mei he nusipepa fk'aho hange ko ha makasini model pe ko e "taimi 'o tonga' etc.seni, ko e mo'oni ho'olave ne ma'u me'atokoni e 'EIKI TOETU'U he ne FEITUNU, pea ne Talanoa ki he'ene Kau AKO ETC. KAKO E KOTOA PE E 'U ME'A KO IA NE FAI 'AKI E "SINO TOETU'U" 'o 'IKAI ko e SINO SIU!! Ko Tu'a Fa'itoka, 'oku 'IKAI toe Fai ai ha Lau Siu mo e Senitaile, ka ko e LAU MO'UI PE MO E FKFETA'I , he ko e fkmatakali (Tonga mo e Siu) hangee kiate au 'oku 'IKAI ha toe lau pehee 'a e tohitapu ia ki ai.Me'a pe 'oku mahino kia au, ko e ngaahi 'u me'a ko ia kuo ke lau (feitunu, ma'ume'atokoni, lea, haa etc.) ko e taumu'a kotoa ia ke FKMO'ONI'I 'A E TOETU'U, FKLANGILANGI, KE FKAFE'I E KAUAKO KE NAU TUI, FKHA E IKUNA, PEA PEHE KI HE KEHE E SINO ko ia mei he FA'AHIKEHE etc. Vakai ki he lea 'a Sisu kia Mele, 'OUA TE KE ALA KIATE AU HE 'OKU TE'EKI KEU 'ALU HAKE KI HE TAMAI..." 'E ala tokoni eni ke fkmahino ki he KEHE 'o e SINO TOETU'U mei he SINO KO IA NE LAU AI KO E SIU he tukufkholo fk-holo 'o e laine Tu'i ko e Hako 'o Tevita.ko ho palopalema, 'ou 'OKU 'IKAI ko ha lau KUOU 'oatu, ka KO E ANGA HO'O 'UHINGA'I e me'a 'oku HIKI HE TOHITAPU. ko ia, ko e PULEAKO SIA 'ATOUTAI pe te ne 'oatu kiate koe e TALI KI HO'O FIFILI NA he ko 'ene TAUKAVE, ka 'oku 'IKAI ko au.pea 'oku SAI ho'o fifili na he te tau ako kotoa pe ai foki, kapau 'e lava hano tali mai mei he puleako sia 'a toutai.ko e me'a pe, he 'OKU 'IKAI keu tui au ko e me'a ko eni 'oku fkhoko 'e he puleako sia 'a toutai ko 'ene FKTONGA'I 'a e SISU 'ALO 'O E 'OTUA. Ka 'oku hange pe ia ko e lau 'a Paula, "...KUO KALAISI 'ATAA..." (Paula ko e Siu mo e Senitalie). 'E kalaisi 'ataa pe nai hono konga SIU 'o 'IKAI KAU ai e hono konga senitaile?mahu'inga foki hano toe lau mo ha ngaahi source felave'i mo e ngaahi tefito'i akonaki mo e founga fkUesiliana 'a ee ne tukufkholo mai meia Sione Uesilee, he 'e tokoni ia ki he felaafoaki ka 'oku 'IKAI ko e nofo he anga 'etau fkkaukau ki he ngaue 'a e puleako sia 'a toutai, he ko e Faifekau Uesiliana ia, 'oku ne TALI MO NGAUE'AKI e ngaahi me'a 'a e Uesiliana (Sione Uesilee). Neu lave atu kimu'a, 'e mahu'inga 'etau takiatah tufi mei he ongo taukave ni fktou'osi (Palu &Puloka) he me'a 'e ala tokoni kiate kita ke fklahi 'ete ki'i 'Oa he taumaia 'e fai ha fetukulolo'aki ia 'i ha'atu fkkikihi.'ofa atu mo e lotulotopoha.
Version: 8.5.339 / Virus Database: 270.12.71/2178 - Release Date: 06/15/09 17:54:00
----- Original Message -----From: Saikolone TaufaSent: Wednesday, June 17, 2009 9:28 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
Veni, fakamolemole 'o fakatalatala mai 'eku kau atu 'a'aku ia ki he fa'ahinga taukave ko'ena, he 'oku te'eki ke 'iai ha'aku lave atu 'a'aku ia ki he Sisuu 'a Lone. Pea ke kataki 'o tuku pe 'a Ma'afu kene tali mai 'ae fifili 'ae kakai ki he 'ene Sisuu, 'omai pe 'e koe ho'o Sisuu he 'oku faka'ofo'ofa mo manumanumelie tatau pe ia moe Sisuu 'a Lotopoha. Kae sai kae fai angee ha fakasiosio ki he Sisu Fakaleitii he 'oku ngali faka'ofo'ofa mo manumanumelie pe mo ia. Moe 'ofa mo e lotu. Lone
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.339 / Virus Database: 270.12.74/2181 - Release Date: 06/16/09 17:55:00
‘Oku mau tokolahi pe ‘a e kau siosio pe mei he tafa’aki. Pea malie ‘a e fakatalanoa ia pea toe fihifihi atu mo e faka’uhinga. ‘Ofa pe ‘e vave ha taimi ‘e matala ai ‘a e talanga ke lava hano fakama’opo’opo.
Neu ki'i afe vave pe ki he fakamatala ‘a Ma’afu na’e post mai 'i he Tasilisili. Pea fakatupu ai ‘a e ki'i fifili ko eni.
Matamata ko e ngaahi Talanoa ‘oku tefito ki he hanga ‘e he Sisu Tonga ‘o to’o ‘a Sisu mei he’ene Siu ‘o ai ke Tonga. Pe ko e teunga fakaTonga pe ko e fale'i mo e toto Tonga ‘oku ‘ikai ke mahino ia mei he Talanoa ko eni. Pea mahalo koe me’a ia ‘oku fiem’au ai ‘a e ngaahi fakamatala ke ma’u mai.
Na’e ‘asi hake ‘a e lave ki he ‘transplant’ ki Tonga ‘o e Kosipeli. ‘I he tu’unga ko ia, ‘e kei Siu pe ‘a e fu’u ‘akau, ka ko e kelekele pe ‘e Tonga. Pea tatau pe ia mo e Sisu Siu kae teunga FakaTonga. Pea hoko atu ai …
‘Oku ou mahu’inga’ia 'i he methodology ‘oku pehe ‘oku taa'i. ‘Oku hange ‘a e ta’ai ‘o e mefoti ha taa'i ha sio’ata (mirror). ‘Oku takai hake pe ‘a e fu’u maea ‘o foki mai pe ‘o tau pe maea he maea.
Ko e faka’uhinga ‘a e FF mo e talaki ‘o Sisu ko e Misaia na’e lahi falala ki he fakamo’oni mei he ngaahi palofisai mei he FM. Pea ka to’o ‘a e ngaahi tala mei he FM, pea ‘e fu’u masiva fau ‘a e fakamatala ‘o Sisu.
Tau fakataataa ‘aki eni. Ko hono ‘aulliliki ‘o e ngaahi palofisai misaia ‘oku talanoa ki ai ‘a Matiu ko hono transplant mai ia ‘o e ngaahi palofisai mei he FM ‘o too ‘ia Sisu. 'I he FM, ko e lahi ‘o e ngaahi palofisai ai, na’e ‘uhinga ia ki he ngaahi me’a kehe. Kae hanga atu ‘a e kau fa’u tohi FF ‘o fakaheka mai ‘o teunga ‘aki ‘e Sisu.
Hange kiate au, ko e mefoti fakaFF pe ‘oku fai ‘e he Sisu Tonga. Kapau ko e fakaheka fakamalohi’i pe mei he FM ke teunga’aki ‘a Sisu pea taa ‘e halaia tatau pe ‘a e Sisu Tonga mo e FF! Pea koe’uhi kuo fakatonuhia'i ‘a e fakamatala ‘a e FF, pea kapau ko ia, pea ‘e heka atu ai pe ‘a e Sisu Tonga he mefoti tatau!
Ko e anga pe sio mei he tafa’aki, pea ka kuo hala ia mo e va’inga 'i loto mala’e, pea fai mo delete atu mo e fakapiko, tkh
Internal Virus Database is out of date.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.0.238 / Virus Database: 270.11.41/2041 - Release Date: 04/04/09 16:53:00
Hange kiate au, ko e mefoti fakaFF pe ‘oku fai ‘e he Sisu Tonga. Kapau ko e fakaheka fakamalohi’i pe mei he FM ke teunga’aki ‘a Sisu pea taa ‘e halaia tatau pe ‘a e Sisu Tonga mo e FF! Pea koe’uhi kuo fakatonuhia'i ‘a e fakamatala ‘a e FF, pea kapau ko ia, pea ‘e heka atu ai pe ‘a e Sisu Tonga he mefoti tatau!
------------------
‘Oku mau tokolahi pe ‘a e kau siosio pe mei he tafa’aki. Pea malie ‘a e fakatalanoa ia pea toe fihifihi atu mo e faka’uhinga. ‘Ofa pe ‘e vave ha taimi ‘e matala ai ‘a e talanga ke lava hano fakama’opo’opo.
Neu ki'i afe vave pe ki he fakamatala ‘a Ma’afu na’e post mai 'i he Tasilisili. Pea fakatupu ai ‘a e ki'i fifili ko eni.
Matamata ko e ngaahi Talanoa ‘oku tefito ki he hanga ‘e he Sisu Tonga ‘o to’o ‘a Sisu mei he’ene Siu ‘o ai ke Tonga . Pe ko e teunga fakaTonga pe ko e fale'i mo e toto Tonga ‘oku ‘ikai ke mahino ia mei he Talanoa ko eni. Pea mahalo koe me’a ia ‘oku fiem’au ai ‘a e ngaahi fakamatala ke ma’u mai.
Na’e ‘asi hake ‘a e lave ki he ‘transplant’ ki Tonga ‘o e Kosipeli. ‘I he tu’unga ko ia, ‘e kei Siu pe ‘a e fu’u ‘akau, ka ko e kelekele pe ‘e Tonga. Pea tatau pe ia mo e Sisu Siu kae teunga FakaTonga. Pea hoko atu ai …
‘Oku ou mahu’inga’ia 'i he methodology ‘oku pehe ‘oku taa'i. ‘Oku hange ‘a e ta’ai ‘o e mefoti ha taa'i ha sio’ata (mirror). ‘Oku takai hake pe ‘a e fu’u maea ‘o foki mai pe ‘o tau pe maea he maea.
Ko e faka’uhinga ‘a e FF mo e talaki ‘o Sisu ko e Misaia na’e lahi falala ki he fakamo’oni mei he ngaahi palofisai mei he FM. Pea ka to’o ‘a e ngaahi tala mei he FM, pea ‘e fu’u masiva fau ‘a e fakamatala ‘o Sisu.
Tau fakataataa ‘aki eni. Ko hono ‘aulliliki ‘o e ngaahi palofisai misaia ‘oku talanoa ki ai ‘a Matiu ko hono transplant mai ia ‘o e ngaahi palofisai mei he FM ‘o too ‘ia Sisu. 'I he FM, ko e lahi ‘o e ngaahi palofisai ai, na’e ‘uhinga ia ki he ngaahi me’a kehe. Kae hanga atu ‘a e kau fa’u tohi FF ‘o fakaheka mai ‘o teunga ‘aki ‘e Sisu.
Hange kiate au, ko e mefoti fakaFF pe ‘oku fai ‘e he Sisu Tonga . Kapau ko e fakaheka fakamalohi’i pe mei he FM ke teunga’aki ‘a Sisu pea taa ‘e halaia tatau pe ‘a e Sisu Tonga mo e FF! Pea koe’uhi kuo fakatonuhia'i ‘a e fakamatala ‘a e FF, pea kapau ko ia, pea ‘e heka atu ai pe ‘a e Sisu Tonga he mefoti tatau!
Ko e anga pe sio mei he tafa’aki, pea ka kuo hala ia mo e va’inga 'i loto mala’e, pea fai mo delete atu mo e fakapiko, tkh
Hange kiate au, ko e mefoti fakaFF pe ‘oku fai ‘e he Sisu Tonga . Kapau ko e fakaheka fakamalohi’i pe mei he FM ke teunga’aki ‘a Sisu pea taa ‘e halaia tatau pe ‘a e Sisu Tonga mo e FF! Pea koe’uhi kuo fakatonuhia'i ‘a e fakamatala ‘a e FF, pea kapau ko ia, pea ‘e heka atu ai pe ‘a e Sisu Tonga he mefoti tatau!
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Malo Faifekau, pea mahino lelei 'auptio 'ae fakamaama moe ki'i fakama'opo'opo talanoa kuo ke fai...Fakafeta'i koe 'iai e FF.... ke fai hanga'unu kihe me'a fo'ou mo taau moe 'aho..
malo ,
sami.
Matamata ko e ngaahi Talanoa ‘oku tefito ki he hanga ‘e he Sisu Tonga ‘o to’o ‘a Sisu mei he’ene Siu ‘o ai ke Tonga . Pe ko e teunga fakaTonga pe ko e fale'i mo e toto Tonga ‘oku ‘ikai ke mahino ia mei he Talanoa ko eni. Pea mahalo koe me’a ia ‘oku fiem’au ai ‘a e ngaahi fakamatala ke ma’u mai.
Faifekau,
Kou manatu foki ki he ‘i USA ni ‘a Dr. Puloka na’a ne ngaue quarter time mai ki homau siasi (Metotisi Palo Alto) (90s’), pea ko Tisema na’a ne teuteu ai ‘ae lesoni Kilisimasi ‘o ngaue’aki ‘ae Sisu ne ‘alo’i ‘i Tonga. Ko Mele na’a ne takai lolo pea ‘ai mo hono vala ngafingafi hange ha finemui teuteu ke tau’olunga, pea toki hiva ‘a Mele ‘i he hiva kuo fa’u fakatau’a’alo….pehe kia ‘Elisapesi pea toki ha’u ‘a Siosifa kuo ta’eta’ekofu mo hono fu’u vala ngatu…ngali ha fo’ou ka na’e ‘ikai ofi ia ki he mafana moe laumalie ‘oe Sisu ne u maheni mo ia talu ‘eku kei valevale e…kaekehe, koe fifili ‘e ‘aonga pe nai mo ha Mele fa’e ‘a Sisu Tonga kuo fa’ele ia kimu’a?
‘Ofa atu
Miss Noa
FUMC – Palo Alto