Table of Contents
— Richard Wolfgramm, email posted on Pacific Beat online, Radio Australia, February 18, 2005 This statement, from a member of the second generation of Tongans in the USA, eloquently captures the key issues to be addressed in this chapter. Richard Wolfgramm is the publisher of a bimonthly English-language magazine for Tongans, Ano Masima News, based in Salt Lake City, Utah. Although he has been relatively successful, he readily admits that he does not send remittances to Tonga, partly because he has no family there whom he feels obligated to support, but also because the demands of participating in his local Tongan community are high. His statement reflects the views of many second-generation Tongans in the diaspora: he does not feel responsible for supporting Tonga’s economy, he resents the burden such support placed on his parents’ generation, and he believes Tonga welcomes his financial contribution yet does not accept him as truly ‘Tongan’.
The reluctance of second-generation Tongans to shoulder the burden their parents have borne raises some serious questions about Tonga’s future economic situation that are only just beginning to be considered. Since they began migrating in significant numbers in the 1970s, Tongan migrants have bolstered Tonga’s economy, generating about half of its GDP each year. In 2002–03, for example, official remittances were about $T150 million (DFAT 2003: 2), or about $A114 million. This figure could be less than half of the actual total received in that year, because it does not include money and goods sent through informal channels (Brown and Foster 1995).
Tonga is among the Pacific nations that have been identified since the 1980s as MIRAB economies, based on Migration, Remittances, Aid and Bureaucracy. The acronym was developed originally by Bertram and Watters (1985) in relation to Pacific states linked to New Zealand and expanded to include other Pacific nations with similar economic situations (see also Bertram 1986; Bertram and Watters 1986). The MIRAB model posits that ‘transnational corporations of kin’ operate to maximise support from migrants to kin in the homeland, and that a continuing flow of new migrants contributes to the sustainability of remittance levels.
Like other MIRAB states, Tonga is a resource-poor nation unable to find sustainable alternative sources of income to remittances. While some members of the ruling elite in Tonga have managed to amass considerable wealth, the majority of the population survives on low wages, some subsistence production and the money and goods sent by family overseas. A range of factors such as transport costs, high tariffs, environmental factors and fluctuating markets have all contributed to the failure of many income-generating ventures attempted over the years. Even tourism, one of the mainstays of many small economies, has never been successful in Tonga, in part because of the close proximity of Fiji, a far cheaper and more tourist-oriented alternative. Aid is a significant income source, yet the amount received is dwarfed by the remittances sent by Tongans overseas. The future of these remittances is the focus of this paper and of the research I am currently conducting into second-generation Tongan transnationalism. Here I argue that only a low level of economic support for Tonga is likely to be provided by the second and subsequent generations of Tongans in the diaspora, and that this has worrying implications for Tonga’s future economic and social stability. There is now a substantial literature debating the MIRAB model (for recent discussions, see Bertram 1999; and Poirine 1998), and much of this work addresses the claim made by Bertram and Watters that aid and remittances ‘appear capable of continuous reproduction at least until the turn of the century’ (1985: 501). Some studies have supported this claim, citing sustained high levels of remittances while others have supported the ‘remittance decay hypothesis’, which posits that the longer migrants remain overseas the lower the level of their remittances (Brown and Foster 1995: 38). Thus far, the sustainability debate has centred almost entirely on first-generation migrants.
There also has been a focus on how remittances are being used, with a continuing debate about whether this is primarily for consumption or investment. This debate is concerned with whether remittances help or hinder economic development, and in recent years has included consideration of the changing nature of remittances, such as goods for resale at flea markets, for example (Brown and Connell 1993). In some cases, remittances are being replaced by informal trade, as with Tongans overseas sending goods for Tongan businesses, and receiving in return agricultural products to sell to niche markets of Islander communities. Again, the focus of such work has been on migrants rather than their children.
Closely tied to the issue of what uses are made of remittances is the question of why remittances are sent, and it is simplistic to assume that they are just altruistic gifts to kin and country. Remittances are also sent for personal investment, to maintain land rights, and to prepare for retirement, although in the latter case few elderly Tongans do in fact return to Tonga because their children and grandchildren are based overseas. If we look at these migrants’ reasons for remitting, it is obvious that few members of the second generation overseas are likely to have similar motives, so why would they remit? Warnings that remittances and other ties to Tonga are likely to decline have been made since the mid-1980s, although they have been paid little heed. Professor Futa Helu, a Tongan academic, argued that overseas-born Tongans would not have ‘the same sentiments, the same attachment to the homefolks as their parents had’, and asserted that remittances would ‘dry up sooner or later’ (1985: 3). He concluded that ‘all in all, we can say that the Tongan economy is facing a bleak future. We cannot continue to put our faith in remittances and transfers from Tongans abroad’ (1985: 6; see also Finau 1993). This bleak future was outlined in detail by Campbell (1992: 71), who suggested that
Such warnings have been ignored by the Tongan Government, and by many outside analysts; for example, the ADB’s recent overview of Tonga’s economy stated simply that the medium-term trend would be that ‘remittances are expected to increase and to underpin private consumption as source economies grow’ (2005: 227). This ignores the very real possibility that those remittances will decline in the longer term and that this could constitute a substantial threat to Tonga’s economic future. | ||||||
Sifa Hingano
'Oku ou tui koe me'a 'eni na'ake lave ki ai kihe 'poly' moe 'tic' 'i hono kai 'ehe fanga ki'i inisekite tokosi'i 'a e mo'ui 'a e tokolahi, meihe view 'a e to'utupu 'o muli.
daphne
|
Koe tu'u kihe kaha'u, koe ngaahi matu'a 'o e lolotonga 'oku nau ngaue malohi 'i Tonga 'e inu 'ehe fanau 'a e melie 'ihe kaha'u.
'Oku 'iai 'a e si'i fanau 'oku faka'ofa si'i feinga 'a e ngaahi matu'a kae 'ikai pe lava ke fai ha makape ki 'olunga. 'E si'i fakaofaange 'a e hako ' oe fanau 'a e ngaahi matu'a ko ia 'ihe kaha'u.
'E toe fakaofa ange 'a Tonga 'ihe kaha'u kapau he'ikai ke ngaue fakataha 'a e pule'anga moe ngaahi organisations, ngaahi siasi, moe individuals 'oku 'iai ha'anau ngaahi practical plan kihe kaha'u ma'a Tonga. |
|
daphne
--- On Tue, 24/8/10, Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au> wrote:
|
|
Malo Sifa
Ko 'eni ia kuo ha'u moe fo'i talanoa, tokua kuopau ke nofo 'a e tokotaha Tonga 'o muli 'i Tonga 'ihe mahina 'e tolu kae toki lava 'o candidate kihe fili falealea.
Kuo tau hoha'a'ia hono kaingaki'i mai 'ehe kau fakafofonga falealea 'i Tonga, moe government officials,ni'ihi kuo nau a'u mai ki Sene, 'Aositelelia 'o fakahoko mai 'ihe ngaahi community radio programs 'ihe 'enau 'ilopau koe ma'u'anga mo'ui lahi taha 'a Tonga (revenue) meihe pa'anga 'oku 'oatu 'ehe kakai Tonga 'o muli, kae tu'utu'uni mamafa pehee kihe Tonga 'o muli 'oku fie falealea?
'Oku 'ikai ke 'iai ha Tonga 'e multimillionaire 'i muli? ke alu 'o nofo ha mahina 'e tolu 'i Tonga kae toki kau kihe fili falealea. 'Oku fiema'u ke hoko atu pe hono ngaahi fatongia 'i muli ke ma'u ha income pea feingaue'aki hono taimi ko ia moha taimi 'e fiema'u ke campaign, tukukehe kapau 'e fili 'ehe kakai ki falealea.
Na'e mei fakapotopoto ange kapau koe pehe ke lau 'a e taimi kotoa na'e folau atu ai 'a e tokotaha Tonga mei muli 'ihe fo'i ta'u 'e 5 kuohili pea kapau kuo a'u 'o mahina 'e tolu 'a e ngaahi taimi fakakatoa ko ia pea 'ataa leva ke fili 'i Tonga.
Koe me'a 'eni 'oku ui koe 'hyppokalasi', ko ia koaa Sifa?
daphne
|
Sifa
Koe mafai lahi taha 'i Tonga 'o e kau faifekau moe kau taki lotu, koe 'uhinga pe ia 'e taha 'oku ou fakatu'amelia ai 'i Tonga koe malohi hono malanga'i 'a e teolosia 'i Tasilisili ni. Huanoa kapau na'e toe ako'i 'aki 'ae kau faiako lautohi fakasapate 'a e ngaahi teolosia kuo momosi mai 'e Faifekau Semisi Kava mo Dr Ma'afu Palu mo Faifekau Penimone, Lief, Seniale, Takamuli moe kau memipa 'i Tasilisili ni.
ofa atu kiate kimoutolu kotoa 'oku 'ahia 'a e tepile ni. |
|
daphne
|
|
To: tasil...@googlegroups.com |
|
Faifekau Sisitoutai
'Oku ou fiefia ma'upe 'ihe lau ho'omou ngaahi akonaki moe fakatokanga. 'Oku ou toe fiefia foki he 'oku ou 'ilopau kapau 'oku 'iai ha'aku toonounou 'oku malava pe ke fakamolemole'i 'ihe paenga ni tu'unga 'ihe lotu lelei 'oku tau fetakinima fakataha ai.
Faifekau, 'oku te'eki teu fanongo au 'iha lea ta'efaka'apa'apa 'a Tonga Lemoto mo 'Inoke Hu'akau 'i Sene ni, pe ko ha'ana hanga 'o tukuhifo ha ngeia ha taha 'ihe kau fakafofonga falealea 'a Tonga 'ihe media pe ko ha'ana laui'ikovi'i 'a e hou'eiki pe koe fale 'o e Tu'i. Koe kau fakafofonga 'o e kakai 'o Tonga 'e ni'ihi 'oku fakalilifu atu 'enau fakahoko 'e kinautolu 'a e me'a koe fasitu'u, 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa moe ngaahi 'ulungaanga ia 'oku lau koe 'ulungaanga fakapapeliane 'ehe ako 'a e uesite ko 'eni 'oku lolotonga ako'i ai 'etau fanau tatau pe 'i Tonga mo muli ni. 'E lelei ange ha huuatu 'a kinautolu 'i muli ke mamata tonu ki ai 'a e kau falealea 'o Tonga kihe me'a 'oku ui koe 'ulungaanga faka'apa'apa hano fakahoko 'e kinautolu 'oku 'alu atu mei muli ni. Koe 'uhinga foki ia si'etau hee mai ki muli ni koe faingofua ange 'a e me'alahi 'oku tau feinga ki ai 'i Tonga hono ma'u 'i muli ni, pea kau ai mo 'etau feinga ke langa hake hotau ngaahi famili 'i Tonga. He'ikai foki ke mole 'a e laumalie fetokoni'aki ia meia kitautolu 'oku nofo 'i muli ni neongo kuo 'osi mai ki muli ni hotau ngaahi famili kotoa. 'E toki 'ave pe kitautolu ki fa'itoka koe toki tuku ia 'etau 'ofa mo tokoni ki Tonga 'ihe ngaahi founga kehekehe. Ko 'etau laku pa'anga ko 'eni ki Tonga, he'ikai ke 'iai ha taha ia tetau laku pa'anga ki ai 'i Tonga tene lava 'o lolo'i pe haka ha la'i pa'anga 'e uanoa, pe la'i pa'anga 'e nimanoa. Ko 'enau ma'u atu 'a e pa'anga 'oku nau 'alu leva kihe ngaahi falekoloa pe koe maketi 'o fakatau mai 'a e ngaahi koloa kenau ngaue'aki. Koe taimi ia 'oku 'ikai ngata pe 'i hotau ngaahi kainga 'e 'aonga ki ai 'a e pa'anga 'oku laku atu mei muli ni ka 'oku 'aonga kihe kakai pisinisi pea 'aonga ki Tonga kotoa foki he 'oku vilo'i 'a e pa'anga 'oku laku kihe tokotaha 'o 'aonga kihe tokolahi.
Ko kinautolu ko 'eni 'oku 'alu mei muli 'o fili falealea 'i Tonga 'oku sai pe 'enau mo'ui 'anautolu 'i muli ni, 'aia 'oku ou tui 'oku hanga 'ehe 'ofa 'a e Tonga 'o muli 'o fakapunakaki'i kinautolu ki Tonga. He'ikai ke 'iai ha taha ia 'e fie'alu ke fakafepaki'i koe 'uhi ko 'ene nofo fuoloa 'i muli tukukehe kapau 'oku ne tui 'oku ne ma'u ha fa'ahinga lelei 'oku totonu ke vahevahe atu kihe kakai 'o Tonga. Koe aofangatuku 'o 'etau talatalaifale 'e fai'aki pe 'a e lotu lelei na'e ohi 'aki kitautolu 'i Tonga, 'aia ko 'Ofa 'oku ne holoki 'a e 'avahevahee. Kapau ko 'Ofa kuone fekaui'i 'a kinautolu kuo folau atu mei muli ni ki Tonga ke kau kihe falealea, 'oku totonu nai ketau toe moloki mo 'Ofa? 'Oku ou tui koe 'uhinga ia hono tutu 'o Nuku'alofa ko 'ene a'u ia ki langi 'a e 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa, 'afungi, moe fielahi. Na'e 'ikai ke kau 'a Tonga Lemoto mo 'Inoke Hu'akau hono tutu 'a Nuku'alofa, hehehehe, good luck atu kihe ongo tangata mei Sene faka'ofa'ofaa. Koe pa'anga foaki 'a e ngaahi fonua muli 'oku fakaoli atu, tenau talamai 'a e lau miliona 'oe pa'anga 'oku 'ave ki Tonga, hili ko iaa koe lahi taha 'o e pa'anga ko ia 'oku nau totongi 'aki pe 'a e kakai mei honau ngaahi fonua kenau fakahoko 'a e ngaahi ngaue 'i Tonga. Koe pa'anga 'oku nau fakamole kihe ngaahi scholarships 'oku totongi 'aki pe ia 'enau kau faiako 'i muli ni pea lau ia ko 'enau 'ofa ki Tonga. 'Oku nau foaki atu pe 'ihe nima hemaa kanau to'o mai 'e kinautolu 'a e koloa 'oku mahu'inga lahi ange 'i honau nima mata'uu meihe koloa pe pa'anga na'anau foaki atu. 'Oku hala'ataa ke 'ofa mo'oni ha fonua kehe i Tonga, ko 'enau politika 'anautolu pea nau kata 'o pehee 'oku 'ikai ke fakatokanga'i 'ehe Tongaa. Ngaahi fonua muli, mana pee hena ha 'aho, 'e 'alu hake hotau ngaahi hako 'o kailangaki'i na'e 'osi 'ilo'i pe 'ehe 'enau fanga kui si'ono kaakaa'i kinautoluu, koe lelei ia 'e taha 'o e nofo muli 'a e Tonga ko 'ene 'ilo 'a e ngaahi 'hidden agendas' 'a e ngaahi fonua muli. Na'e fakafou mai 'ehe 'Otua 'a e ngaahi faingamalie ke mavahe mai 'a e kakai Tonga ki muli ni, koe 'uhi ke ako'i kinautolu 'ihe ngaahi founga ngaue 'a muli ni. Koe koloa mahu'inga kinautolu ki Tonga pea 'oku 'ikai totonu ke fakafe'atungia'i 'a e Tonga 'o muli 'i Tonga. 'Ofa lahi atu kiate koe Faifekau Sisitoutai.
daphne
--- On *Wed, 25/8/10, Sisitoutai Taufa /<papaif...@gmail.com>/* Daphne
Malo e fakatalanoa he ngaahi meá kehekehe hange ko ia kuo ofongi mai é he tangataéiki ko Sifa ,fie lave atu au he kau fie fili falealea ki Tonga kae nofo muli,ngali fakapotopoto á e tuútuúni kuo fokotuú,kapau naé pehe ke nofo í Tonga ke lava ha taú é taha teu pehe kei fakapotopoto pe mo ia.
Hange óku lahi hono óhake koeúhi ko étau li paánga ki Tonga,fakamanatu atu ko hoó li paánga ki Tonga ko e áve pe é koe ki ho famili fakafoítuitui,áonga pe ia kiate koe mo ho famili,pea kapau ko e úhinga ia ta óku totonu ke toe oo mo e ngaahi puleánga muli ko eni kuo nau fai á e ngaahi fuú ófa toho fakatefisi ó fili falealea ki Tonga.
Óku ou tui é lahi ange á e fakatuútamaki á e kau oo atu mei muli é fie falealea ki Tonga,é kei lelei ange pe á e kau Tonga nofo í Tonga ke nau fai á e fatongia faka falealea í Tonga,ko kinautolu mei muli te nau oo atu mo e sipinga fakamuli é fepaki ia mo hotau úlungaanga fakafonua lelei ko e fe-fakaápaápaáki,ko e taha kuo fuú fuoloa énau nofo muli,heíkai te nau maú á e taukei moóni,ko e taha ko e oo ó nofo muli lahi hono ú úhinga,kau ai e sai ange á e ngaahi fonua kehe í Tonga,ka ko e ha á e toe foí ái foóu ko e ófa koaa ki Tonga? Te nau fufuuí e úhinga totonu,kae feingaí ke fakataóvalaí mai áki ha úhinga é ngali fakamataapule ke fili ai e kakai.
Fakapulia mo kimoutolu nofo mo mamahií mo ínasi fakataha MO E KAKAI MASIVA MO FUAKAVENGA Ó E FONUA MO E LOTU,MOU FILI HE KAKAI NOFO PE Í tONGHA NA
Tuku atu pe faingamalie ki he fale ke ínasi ai pe kinautolu í Tonga,mo kinautolu naá nau mateakií mai e liliu,mou fakaangaí e liliu,hili ko ia pea ngalo ia ka mou óho loloa atu ó hange ha foí koli talaáho.
Pea moóni á e hiva á Nau Saimone,Á e anu vaeuapo á e kau Temo,kae omi e kau meá kehe ó kaikailaí á e maá mai á e áho éhehe éhehe. mo e ófa ai pe. Sisi T.
-- 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasil...@googlegroups.com>
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasilisili-...@googlegroups.com>
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
Dappphne
Toe malo e talanoa mo e toe malie ange hoó malanga mai ki he fili falealea,fakatokanga atu pe kiate koe kimuá pea ke toki lave ki he meá ko ia,ko e potu tahi ia ó e ngaahi ika taáne,ko koe ia ngata pe koe í loki ako,he meá moóni taha mo e ngaahi text books óku íkai fai ai ha áámio,pea naé teéki ai keke kií takatakai holo koe í tuá siakale,kau ai pe koe mo Uani mo Fatai mo e houéiki fafine hotau loto fale ni.
Ko hoómou faá laveí á e ngaahi meá ó tuá,ko e ngaahi fakamahamahalo pe,pea faá tonu atu he ihi,ka mou shares mai pe kimoutolu he akotapu,he óku mahino hoómou feínasiáki ,naá mou ólunga he kaliloa,pea fakamafana áupito ia.
Ko kitautolu ko ee naé íkai faikavaí mo inu kava ka óku tau hu mai ki fale ni kei toe taú lahi ke tau akoako mamalie he ngaahi talanoa mo e anga hono tali,pea te kií mamalie hifo,naá ko ha foí li faka-Vavaú ia ka te to atu kita,he ko e fonua poto á Vavaú he talanoa he ngaahi haófanga[kataki fakatulou atu mo e Lolo].
Ílonga áupito á e taukei éne hu fakafeíloaki mai ki hotau paengani.
Tonga mo e fili falealea-- mou ófa mai ó fakakaukauí atu ha taha he kakai kuo nau ako ki he ongo malaé é 2 ko e ngoue mo e toutai naá íai ha halanga paánga ai maá e kakai ó e fonua,ósi atu e mataka mo e siaine,á e ongomeá naé mei totofu ai e Tonga kotoa ke maú ai ha seniti maá e kakai ó e fonua,kuo lahi e kau toketa he ongo malaé ko ia,ke fai ai ha feinga,kae tuku hifo á e kau oo atu mei muli he óku íkai ha taha é taukei feúnga,ko e kau ngutu malie pe,kae ko e fai ha meáa ko e toe foí talanoa foóu ia malo Sisi T.
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Malo Koloti ko e ‘OFA ‘eni teu fa’o he’eku kato keu ‘alu mo ia ki Sene ‘apongipongi ke mau vahevahe he Talanoa Oceania pea mo Takamuli, Leif, Nau mo e kau Fofo’anga. Pea malo mo e tamaiki mei he Fu’u Fa Ko Hala Ki Langi ke ‘omi ‘a e me’a ni ke tau vahevahe ai.
‘Epeli
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Sione 'Atupuha Koloti
Sent: Thursday, August 26, 2010
10:27 AM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Tonga 'o Tonga
- tamate'i - Tonga
'o Muli?
malo Defini, pou atu sifa, malie Sisitoutai!
Malo Koloti mo Epeli
'Oku ou loto keu vahevahe mo kimoua 'a e talanoa ni felave'i moe taha 'o e ngaahi 'ofa 'oku mo loto ketau fevahevahe'aki 'ihe taimi 'oku fakahaasino (practical) mai ai.
Ko 'aneafi, na'aku talanoa moe taha 'o 'etau fanau mei Tonga 'oku nau lolotonga ako na'e fakafou mai 'ihe ngaue faka-agent 'a e Sioeli Nau ma'ae pule'anga 'Aositelelia 'i Tonga. Koe ta'ahine mei Kolomotu'a 'oku lolotonga ako 'ihe TAFE 'ihe course koe community welfare services. Koe ta'ahine ni, na'e ako 'ihe USP 'ihe ta'u 'e 1 pea toki mavahe mai mei Tonga 'ihe kamata'anga 'o e ta'u ni 'o ako 'i Sene ni. 'Ihe fakamatala na'ane fakahoko mai kiate au, koe ngaahi 'discussions' fakakalasi kotoa pe 'oku manako ke kau ki ai (participate).
Ko 'aneafi, talu 'a e kamata 'o e kalasi mo 'ene fakalongolongo. Na'e fakatokanga'i 'ehe faiako 'ene fakalongolongoo, koe maatuku 'a e kalasi pea ne ui 'etau ki'i ta'ahine ako ke nofo ange kena talanoa. Na'e 'eke ange 'ehe faiako pe, ''oku 'iai ha palopalema 'e hoko kiate koe 'ihe 'aho ni, na'aku fakatokanga'i ho'o fakalongolonga mate 'ihe kalasi". Koe tali 'a e ki'i ta'ahine ni, " na'aku fu'u 'ohovale 'aupito 'ihe topiki 'o e 'aho ni", 'aia koe ako kihe fakatu'utamaki fakasaikolosia, fakalaumalie, fakasino hono ngaahi kovi'i mo hono lea kovi'i 'a e fanau (child protection - physical, emotional abuse and neglect), pea moe fakatu'utamaki 'oe feke'ike'i 'a e matu'a (domestic violence) kihe fanau mo honau kaha'u, pea mo 'ene fakatu'utamaki kihe fonuaa fakakaatoa. Na'e fiema'u 'ehe faiako ke fakamatala ange 'ehe ki 'i ta'ahine ni pe koe haa 'a e
'uhinga 'o 'ene pehee na'e 'ohovalee. Na'e fakamatala ange leva 'ehe ki'i ta'ahine ni, "na'aku mo'utafu'ua 'aupito he 'oku 'normal' 'a e ngaahi founga tauhi fanau 'oku anga maheni ki ai 'a e kakai 'i hoku fonua (Tonga) na'e fakamatala'i mai 'oku fakatu'utamaki 'i 'Aositelelia ni. Na'e tali'i atu leva 'ehe faiako, "na'e totonu keke hanga 'o fakamatala mai kihe kalaisi kenau 'ilo kihe anga 'o e tauhi fanau 'iho fonua.
Na'aku malie 'ia 'ihe tali 'a 'etau ki'i ta'ahine, "he'ikai teu fakamatala ia 'e au he ko hoku fonua ia 'o'oku pea 'oku 'ikai teu loto au ke fakakaukau kovi mai ha taha ki hoku fonuaa". Na'e tali atu leva 'a e faiako, 'You are a very intelligent and smart girl!'.
'Epeli mo Koloti, koe fanafana atu pe 'eni meihe 'Opera House' moe 'Harbour Bridge'.
'Ofa atu kiate kimoua moe tokotaha kotoa 'oku 'ahia 'a e tepile ni.
|
|
|
|
|
Huanoa kapau na'e toe ako'i 'aki 'ae kau faiako lautohi fakasapate 'a e ngaahi teolosia kuo momosi mai 'e Faifekau Semisi Kava mo Dr Ma'afu Palu mo Faifekau Penimone, Lief, Seniale, Takamuli moe kau memipa 'i Tasilisili ni.
|
daphne
================================
daphne 'oku ou laulau hifo 'ae ngaahi commentoz 'a 'etau kau faifekau 'i tasilisili ni 'oku ngali fu'u loloto ia kihe kau failautohi fkspte. 'ai pea 'ikai mahino kihe kau failautohi fkspte pea iku lo'oa ai 'ae fanau ia ha ha ha ha.kae o'io'i pe ha me'akai moluu mkehe kihe 'eta fanau na'a ta puta nofo RPA hospital he me'a 'oku nau tuku mai heni ha ha ha ha
malo 'ae tlnoa
maama |
Maama kapau teke 'ata he week end ko eni pea ke ha'u ki he Talanoa 'Osenia 'i North Parramatta. 'Oku 'iai pe lesisita ka 'e toki fai pe ia he Matapa 'a kitautolu ko enii te'eki ke lesisita, ko ia ko aa Nasili ?
'Aho 'e 3;Tokonaki , Sapate moe Monite.
takamuli.
-------------
|
'E Maama, te'eki teu sio 'ihe me'a faikehe ia, 'ikai keke lea hangatonu atu pe kia Ma'afu mo Peni moe kau tangata ko 'ena kenau 'ofa mai 'o momosi hifo 'a e kosipeli ke toe momoiki ange, neongo ia, kuo ke 'ai keta tokoua hono fakakolekole kinautolu, hehehehe.
Maama, kuo ha'u 'a e fakapotopoto 'ihe taimi ni pea te sio kimu'a kihe mahu'inga 'o e lautohi fakasapate. Koe taimi ia 'oku fakafuo ai 'a e fakakaukau 'a e fanau kihe mo'ui fakakalisitiane koe lakanga mahu'inga ange fau 'a e failautohi. 'Oku 'ikai toe kehekehe moe mahu'inga hono 'omai 'ehe ngaahi pule'anga 'o teu'i 'enau kau faiako kihe primary schools. 'Oku ou monuu'ia na'e lahi 'eku kau faiako 'ihe lautohi fakasapate na'anau akonekina lelei kita.
ofa atu kiate koe Maama pea 'ofa keke ma'u ha 'aho fonu tapuaki.
daphne
|
|
'Oku 'ikai toe veiveiua 'eku tui fakataha mo koe 'e Sisitoutai.
Koe toutai moe ngouee, 'oku tatala mei ai 'a e ngaahi misiteli kehekehe.
Neongo 'a e fakailifia 'a e fanga 'anga moe ika lalahi ka he'ikai tuku 'a e folau atu kihe 'oseni na'e fekau 'e Sisu 'a Pita moe kau 'aposetoloo kenau 'unu'unu atu kihe lolotoo. Koe fo'i tala'ofaia 'a Sisu, kapau na'e 'ikai ke malu (safe) tene fekau nai 'a Pita moe kau 'aposetolo ko hono ngaahi 'ofa'anga kenau taha kihe 'oseni?
Na'ane ngaue 'aki 'a e uaine koe fakataipe hono toto (blood), na'e ngaohi meihe kalepi koe fua 'o e kelekelee.
daphne |
|
|
|
Malo Daphne ‘a e fe’inasi’aki ‘a e ‘ausia mo e fakakaukau ‘a e Fefine Tonga felave’i mo e ‘OFA. Ko e ngaahi social issues ‘oku tau fekuki kiatutolu mo ia ‘I he ngaahi ‘atakai (environment) kehekehe ‘oku tau fokoutua ai te ne malava noa ke kau ‘i hono liliu (shape) ai mo ‘etau ngaahi fakakaukau mo e mahino felave’i mo e ‘ofa. Ka he’ikai to’o ‘e ha taha ‘a e ‘OFA mei ha taha – he ko e fakakoloa ia mei ‘Itaniti pea koia hotau ngaahi tapuaki. Sai ange ‘a e ‘OFA ‘i OZ eh!
‘epeli
Koloti
'omai aa foki ha lau kihe kau Tonga mei 'Aositelelia ni 'oku nau fiekau atu kihe fili falealea 'a Tonga. 'Oku totonu nai ke fakafe'atungia'i pehe'i kinautolu. 'Na'a hangee koe lau 'a e motu'a,.......tangata 'omai pe ho'o kapa pulu kemau kai neongo ko koe na'ake ngaue'i kake puli 'aki 'a e vave taha?
koe tafutafu atu pe 'etau 'umu ika kae kai 'a e fekee!
daphne
|
|
Koloti mo Sisitoutai mo kimoutolu kotoa 'oku 'ahia 'a e tepile ni.
Kuou ma'u 'a e fakamatala ko hono fakapapaui'i mai 'e kau 'a 'Inoke Hu'akau kihe fili falealea ma'ae vahenga Kolomotu'a.
Na'aku 'osi talaatu kimu'a, koe mafai lahi 'aupito 'oku ma'u 'ehe kau taki lotu 'o Tonga. Koe taha 'oe kau taki lotu ko ia ko Dr Ma'afu Palu. Na'ane fakamatala 'ihe ngaahi uike kuohili 'ene tui 'oku totonu ke 'retire' 'a e fakafofonga lolotonga 'oku kau 'ihe kau fili ma'a Kolomotu'a 'ihe fili ka hoko, kae paasi mai 'a e puluu kiha fakafofonga fo'ou. Ko 'Inoke Hu'akau 'eni 'e fili ma'a Kolomotu'a. Koe tangata na'e teu'i atu meihe 'darling harbour' moe 'blue mountain'.
Kuou ma'u foki moha fakamatala koe tokolahi taha 'o e kau lesisita 'i Kolomotu'a kihe fili 'oku nau nofo 'i loto Kolomotu'a, fika ua kihe tokolahi 'ihe lesisita 'a Longolongo.
Ko ia ai, neongo pe hono fakafehu'ia 'a e kau nofo muli 'oku fie fili falealea 'i Tonga 'ihe ta'uni, 'oku mahino 'aupito pe ha fili ha taha na'e nofo muli ka na'e tupu hake pe 'ihe 'elia 'e fili mei aii, 'o hange ko 'Inoke Hu'akau.
'Oku ou tui au koe toe pe ke ava hake 'a e funga Sia-ko-Veiongo 'o hiva haleluiaa mai kuo foki ange 'a e kau tangata 'o Kolomotu'a mei muli ko 'enau 'ofa mo'oni 'i Kolomotu'a! hehehehe. |
'Oku sai ho'o 'ai mai ke 'ilo'i he kuo u 'eke'eke holo pe ko hai fua
'oku fili mei Kolomotu'a 'o mahino 'oku kau ai 'a Sione Tupouniua,
'Eliesa Fifita, Dr. Taniela Palu pea mo 'Akilisi Pohiva.
Ka ko e sai ena 'a e 'ai ke tau 'ilo 'a 'Inoke he ko hono mo'oni 'oku
fiema'u ha kau tangata lelei mo mohu fakakaukau ke nau fakalele lelei
hotau Fonua 'i he ngaahi ta'u ka hoko mai. Ko e toe hulu atu foki 'oka
'oku ma'u mo Sisu he mo'ui.
'ofa atu.
--
Ma'afu Palu
"Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.
Sisitoutai
Hangee koe lau, koe veimau foki.
'Oku 'ikai ke 'iai ha taha ia 'oku lava 'o tu'u tokotaha 'ihe mala'e politika. Koe taimi lahi 'oku nau hoko kinautolu koe fanga ki'i tamapua fakahoko fakakaukau 'a e 'kau paipa' 'oku fale'i mei honau tu'a. Ko kinautolu 'a e kau fakafofonga 'oku fio holo moe kakai 'oku 'positive' 'a e fakakaukau, 'e fotu mai leva 'enau ngaahi to'onga mo'ui 'oku 'positive' kihe kakai 'o e fonua.
'Oku hange pe koe lau 'a e kau saikolosia, koe tangata malohi mo lava me'aa, 'oku 'i hono tu'aa 'a e fefine fakapotopoto mo poupou lelei. Kapau koha fakafofonga falealea 'oku 'iai hano paipa fale'i koha faifekau Uesiliana, kapau 'oku fasitu'a 'a e fakafofonga ko ia, mahino mai koe faifekau 'oku 'i hono tu'aa 'oku fasitu'u.
Faifekau, 'oku mo'oni foki ho'o fakatokangaa, ko 'etau fakafuofua kihe to'onga mo'ui 'a kinautolu ko 'eni 'oku teu fili falealea pe tenau mahu'inga 'ia nai 'ihe lelei fakalukufuaa 'oku tau fa'a siofi 'aki ia 'enau to'onga mo'ui 'ihe kuohili.
Ko 'eni ia 'oku fakamanatu mai 'e Paula,..... 'ihe taimi na'aku kei tamasi'i ai, na'aku anga fakatamasi'i pea koe taimi kuou matu'otu'a ai, 'oku 'ikai teu kei fai ki hoku loto'.
Ko 'eku fakafuofua pe 'a'aku meihe 'eku life experiences. Ko 'ete tupu hakee 'oku fakataumu'a pe 'ete ngaue kiate kita mo hoto famili. Koe lahi ange 'etau fetaulaki moe ngaahi faingata'a 'o e mo'ui ni, 'oku hanga leva 'ehe ngaahi faingata'a ko ia 'o ako'i maamalie mo tataki 'etau tokanga kihe kakai kehee.
Koe me'a ifo mo'oni 'a 'ete 'ilo'i 'oku 'ofa ha taha 'iate kita. 'Oku fakanonga ki hoto loto hono fakamolemole'i kita 'eha taha 'ihe 'ete toonounou. 'Oku faingofua 'a 'eku lea 'ofa kihe tokotaha kehee he 'oku te 'ilo 'a hono lelei 'o e 'ofa mai 'a e tokotaha kehee kiate kita. 'Oku fakalotolahi kete fakamolemole'i ha taha koe 'uhi 'oku te 'ilo 'oku fakanonga hono fakamolemole'i kita 'ehe tokotaha kehee.
Ko 'eku tui 'oku pehee tofu pe 'a e tokolahi 'i hotau kakai, tautefito kiate kinautolu 'oku foki Tonga 'o fili falealea ai. Na'atau ha'u ki muli ni ko 'etau ngaahi feinga ki hotau fanga ki'i famili takitaha. 'Oku hanga leva 'ehe mo'ui ni 'o ako'i kitautolu fakafo'ituitui. 'Oku hanga foki 'ehe ngaahi faingata'a 'o ta'aki ki 'olunga 'a e ngaahi matavai 'o e 'Ofa na'e tonumia 'i hotau ngaahi lotoo, pea mapunopuna hake koe koto Mo'ui, he na'e taa'ingo'ingo 'e Kalaisi hono 'imisi 'i hotau mafuu te'eki ke fanaui'i kitautolu. Koe vai Mo'ui ko iaa 'oku ne hanga 'o tataki 'a e tokanga ki hotau tupu'angaa. Ko 'etau foki fakataha moe foha maumau koloaa, 'oku si'i tu'u pe 'a 'etau Tamai 'o fakasio kiha 'aho tetau foki atu ai. Mo'oni 'a e si'i kaila 'a Senituli Koloi 'ihe kuohilii, 'Foki ki Tonga!' ...ta koee na'e 'uhinga maii, ko hono fakafo'ou 'o Tonga 'e fai ia 'ehe
foha maumau koloa kotoa kuo foki ki 'api!
Hange pe koe lau 'a Seni Taniela, ko 'etau ofi ange kihe tumutumu 'o e ma'u mafaii koe faingata'aange ia kete fai ki hoto lotoo. Ko 'ete fehalaaki hono ngaue 'aki 'a e mafai kuopau kete too kita mei 'olunga. 'E sai pe 'ete too 'okapau 'e tu'u hake 'a mali moe fanau 'o hapo'i kita, ka 'ikai, 'e hangee koe kau politika 'a 'Aositeleliaa, 'e fetongitongi honau ngaahi hoa 'ihe taimi kotoa.
ofa lahi atu
daphne
--- On Fri, 27/8/10, Sisitoutai Taufa <papaif...@gmail.com> wrote: Daphne Malo e maú ongoongo ki he fili,kae óua leva koaa,naá tau vikia á Ápolosi ka tau viku kei pongipongi,he é toki tala á e lelei ó e fuú ákau é hano fua. 'ofa ke ke maú ha weekend lelei mo e famili,ófa atu Sisi T. |
--
Tamasi'i Ma'afu
Malo 'a e fakalea mai. 'Oku kaukaua atu 'a e kau fili mei Kolomotu'a.
'Oku mo'oni foki 'a e fakafehu'i,
Tangata moe Fefine 'o Kolomotu'a, na'a tau 'ifee kitautolu 'ihe taimi na'e tutu ai 'a Nuku'alofa?
Ma'afu, malo 'a e lototo'a moe lotolahi. 'Oua na'a ngalo, koe tokotaha kotoa pe 'oku lolotonga 'afio pe 'a Kalaisi he'ene mo'ui. Tuku pe kihe 'Otua kene fai 'e ia 'a e aofangatukuu, na'e tala 'e Sisu tuku pe 'a e tea moe uitee kena tupu fakataha telia na'atau fakakaukau koe teaa 'oku tau sio ki ai kae taa koaa koe uite ia kihe 'afio mai 'a e 'Otua.
'Oku totonu foki ke 'omai 'ehe kau fili mei muli 'enau ngaahi 'visone' ketau sio kihe 'enau ngaahi palani, na'a fili atu kinautolu ia pea taa koaa 'e nifi 'a e tau fusi 'ulu lolotonga 'iha'anau tau fusi'ulu 'a kinautolu. 'Oku tau fiema'u foki ha fa'ahinga 'oku malava kenau 'omai ha ngaahi visone 'oku practical kene hanga 'o fakatupu ha ngaahi founga ke langa hake 'a e mo'ui lootolu 'a e kakai 'o e fonua.
ofa lahi atu
daphne
|
Hunuhunu
'Oku ou poupou lahi 'aupito ki ho'o fokotu'u kia Ma'afu. 'Oku 'ofa 'a Ma'afu 'ihe kakai, 'oku reflect ia 'ihe 'ene tali hono ui ke ngaue fakafaifekau he taumaiaa koha vokasio faingofua.
Hunu, ko hono tamele pe ho'o fokotu'uu ko ho'o toe taa 'a koe kia 'Inoke. Ko Ma'afu na'aku toki maheni pe au mo ia 'i Tasilisili ni pea teu poupou malohi ki ai 'ihe tapa kotoa 'okapau 'e fili faleale.
Ko 'Inoke Hu'akau ko 'eku faiako ia 'a 'aku pea kuo 'ova hake 'ihe ta'u 'e 20 'eku ngaue fakataha mo 'Inoke 'ihe community 'a Sene ni. 'Oku 'ilo lahi 'aupito 'a 'Inoke kihe lao kelekele 'i Tonga. 'Oku ou poupou lahi kia 'Inoke 'ihe 'ene campaign.
koe lelei taha kenau 'omai 'enau ngaahi visione ketau sio ki ai pea tau hanga 'o fulifulihi.
'E hoko foki ha huu 'a Ma'afu ki falealea koe fo'i maama makeheange kihe to'utupuu moe fonua fakakatoa he 'oku hangee 'a e lotu ia ha fakaai pe. 'E lava leva 'o mahino ai koe politika koe lotu pe mo ia.
ofa atu
daphne
|
|
| Sisitoutai Malo 'a e ma'u koloa, fakafiefia ma'u pe hono lau ho'o ngaahi fakataukei. Koe ngaahi ma'u'anga ivi (source of strengths) 'ena 'oha taha pe 'i Tonga 'e fili ki falealea na'ake tukumai. Ko 'ete lava (capable) 'o ngaue fakataha moe kakai ke ma'u 'a e ngaahi taumu'a pe fua (outcome) 'e lelei kihe tokolahi taha 'o e fonua. Ko 'ete siokita mo 'ete tokanga kihe ete lelei tokotaha (self-centred) 'oku 'ikai kete fa'a fakatokanga'i ka 'oku 'ilo ngofua pe ia 'ehe kakai kehee. Ko 'ete faitotonu pea 'oku ne lava 'o fusi mai ai 'a e kakai kenau lava 'o ngaue fakataha mo kita. Ko 'ete faitotonu 'oku ne hanga 'o langa hake 'a e mo'ui fakafo'ituitui, fakakulupu moe mo'ui 'a e fonuaa kotoa. 'Oku ke 'osi mea'i pe, koe tohi fakamo'oni ako 'oku ne fakamo'oni
na'ate ako kiha fa'ahinga 'ilo makehe ange (specific), ka 'oku 'ikai koe kamata 'anga ia 'o e poto. Faifekau, tane'ine'i kemou akonekina 'aki kimautolu, koe 'apasia kihe 'Otua koe kamata'anga ia 'o e poto. 'E lava fefe kete luelue fakataha moe kakai 'oku te feinga ke fakafofonga'i 'okapau 'oku 'ikai kete 'apasia kihe 'Otuaa. 'E lava fefe kete 'ofa - selfless 'okapau 'oku 'ikai kete fakavaivai'i kita 'ihe 'ao 'o e 'Otua. 'E lava fefe kete faitotonu 'okapau 'oku 'ikai kete tui kihe 'afio 'a e 'Otua 'ihe lilo? 'Oku ou tui tatau mo Fakapulia, koe fili 'oha taha ki loto ko hono aofangatuku 'e fai pe ia 'ehe tangata'i fonua moe fefine'i fonua 'o e feitu'u takitaha. Neongo aipe foki 'e Sisitoutai ha 'iai ha palemia fo'ou moha kau minisita fo'ou, 'oku ou kei tui pe au koe mafai lahi taha pe 'o Tonga 'oku ma'u 'ehe kau taki lotu. Ko 'enau lea 'oku
hoko koe ngaahi fo'i mo'oni kihe tokolahi taha 'o e kakai 'o e fonuaa. Kapau 'e 'ita 'a e kau taki lotu kiha taha 'ihe pule'anga pe koe loto siasi, 'e 'ita ai pe 'a e kakai 'oku muimui 'ia kinautolu kihe tokotaha ko ia, pea 'oku faingata'a ange ai ke fai ha ngaue fakataha. 'ofa lahi atu daphne |
--- On Fri, 27/8/10, Sisitoutai Taufa <papaif...@gmail.com> wrote: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Sisitoutai kataki pe Dr Ma'afu Palu, ko 'eku faka'amu fakaeeau 'o hangee pe koe lau 'a Sisitoutai, 'oku mahu'inga ange 'a e lakanga faifekau he koe 'uhinga ia 'oku fie fili falealea ai 'a e kau candidate ko 'ene faingata'a kia kinautolu kenau hoko koha faifekau, pea 'oku lolotonga fanongo pe 'a e kakai ia 'o Tonga kia Ma'afu 'ihe taimi ni. Tukukehe kapau kuo fie vahe pa'anga lahi 'a Ma'afu ia. hehehehe. ofa atu daphne |
|
|
|
|
Finau
'Oku 'ikai teu tui au koe fakafo'ou 'o Tonga 'e fai mei falealea kae tautefito kihe pule'anga fo'ou neongo 'e fiema'u lahi 'enau tokoni. Ko 'eku tui koe fakafo'ou 'o Tonga 'e fou mai ia meihe ako moe vocational education ke kilala hake 'aki 'a e 'grassroots' (ta'e'iloa) 'o Tonga. Koe tafa'aki faingata'a foki 'eni ke mahino'i he koe fakalakalaka lahi 'a 'Aositelelia ni 'ihe lolotonga ni koe tupu meihe 'enau focus pe fakama'unga kihe vocational education. Ko hono develop 'i Tonga ko hono huitu'a pe ma'u'anga ivi mo malohi 'oku fou mai ia meihe ngaahi akonaki moe tataki 'a e kau taki lotu 'o Tonga. Koe 'uhinga ia teu pikipiki atu pe 'ihe vocational education.
'Oku maumau taimi 'a e fuhu ngutu 'oku fai 'ehe kau candidates kihe pule'anga fo'ou, mo 'enau manipulate mo 'enau veimau 'ihe ngaahi fo'i 'atamai 'o e si'i kakai 'oku 'ikai kenau fu'u mahino'i 'a e 'uhinga 'oku too lalo ai 'a e tu'unga faka'ikonomika 'a Tonga 'o fakatatau kihe ngaahi fonua kehe.
'Oku fakaoli atu, tenau malanga'i 'oku totonu ke fakaafe'i mai 'a e kakai 'o muli kenau oo atu ki Tonga 'o pisinisi ai koe investment lelei kihe fonua, kae hiliia 'oku mamafa atu 'a e tute, pea 'ikai ke 'iai ha ngaahi lao kene malu'i 'a e totonu 'a e kau Siaina moha toe matakali kehe pe 'oku feinga atu honau kakai kenau 'invest' 'i Tonga.
Koe 'uhinga foki 'a e lahi 'a e tute ke kau ai mo hono fakapa'anga 'aki 'a e vahe 'a e kau falealea. Ko 'enau tokolahi ange ko 'eni 'ihe pule'anga fo'ou koe toe lahi ange ai pe 'a e tute ke fakapa'anga 'aki kinautolu.
Na'e 'iai 'a e lau 'a Seni Taniela kihe 'separation of power' ( legislative, executive, judiciary) 'ihe taha 'o e ngaahi tepile. Koe taha ia 'o e ngaahi natula (features) 'o e system fakatemokalati 'i muli ni.
1)Koe falealea 'oku 'iai hono mafai fakalao (legislative).
2)Koe kau minisita mo 'enau ngaahi potungaue (ministrial portfolio) kuopau ke 'iai mo honau mafai fakalao (executive) 'i Tonga 'okapau ko 'etau lele 'ihe temokalati.
3)Koe fakamaau'anga - kau fakamaau (judiciary) kuopau ke 'iai mo honau mafai.
Ko Tonga foki 'ihe lolotonga ni 'oku mahino ange 'ene taha pe 'a e feitu'u 'oku hu'u mei ai 'a e fa'u 'oe ngaahi lao ki hono fakalele 'oe fonua. Koe 'uhinga ia na'e taukapo'i mai ai 'ehe tokolahi 'oku totonu ke kei 'oange pe ha mafai 'oe Tu'i kae 'oua 'e to'o kotoa.
'E malie atu ha fakahoko 'a e fehuu'aki 'a e ngaahi mafai ko 'ena 'e tolu lalahi 'ihe pule'anga fo'ou, 'okapau 'e ngaue 'aki 'i Tonga. Mo'oni foki 'ae fakatokanga 'a Fakapuli, tau vakavakai fakalelei. 'Oku femo'u'ekina 'a e kau fakafofonga lolotonga 'ihe fuhu'i honau ngaahi vahenga moe haafua ka 'oku 'ikai teu tui au 'oku nau fu'u mahino'i 'a e ngaahi nunu'a 'oha fehalaaki 'a e fehuu'aki 'a e ngaahi mafai (separation of powers). 'E iku hanga 'ehe kakai 'o 'aka kitu'a 'a kinautolu 'e fili ki loto ha'anau valau 'iha fehuu'aki 'a e ngaahi mafai ko 'ena 'a e sisitemi fakatemokalati 'i Tonga.
'Oku malava ke fakataha atu 'a e falealea 'oe pule'anga fo'ou pea nau fa'u ha fo'i lao (legislative), pea vakai'i atu ia taa 'oku fepaki 'a e fo'i lao koia moe founga fakahoko ngaue 'a e kau ngaue 'ae potungaue na'e fakataumu'a ki ai (government department - executive) 'a e fo'i lao ko ia 'a e falealea. 'E iku moe hanga 'ehe potungaue ko ia 'o fakafe'atungia'i 'a e minisita 'ihe 'enau potungaue. Koe minisita foki 'e tu'u 'i loto 'ihe vaha'a 'o e falealea mo 'ene potungaue (legislative vs executive). Koe mafai (executive) 'oku fou mai ia meihe ngaahi potungaue takitaha. Neongo koe Minisita na'e fili 'ehe palemia 'ihe pule'anga fo'ou, kuopau ke feinga ke tonu kihe 'ene talekita mo ene kau ngaue, pea feinga ke tonu kihe falealea, na'e 'ikai foki ke konga ua pehee, ka koe pule'anga fo'ou, 'e ua (minister will be a middleman/woman).
Koe 'separation of power' 'oku malava ke toe mafuli hake pe 'a e Minisita ia 'o fakafepaki'i 'a e tu'utu'uni 'a e falealea 'o kau atu ia mo 'ene talekita mo 'ene kau ngaue 'i hano fakafepaki'i ha tu'utu'uni 'a e falealea. Koe fefusiaki 'e faingofua 'ene hoko 'ihe pule'anga fo'ou 'a Tonga. 'E iku 'o puta hopo 'a e falealea 'ihe taimi kotoa 'i hano fakatonutonu'i kinautolu mo honau mafai (legislative) moe mafai 'o e Minisita mo 'ene potungaue (executive) 'ehe fakamaau'anga (judiciary).
Koe fehu'i, na'e 'osi fakamatala'i nai 'ena 'ehe kau fakafofonga lolotonga kihe kakai 'o Tonga?
Finau, koe 'uhinga ia 'oku sai ange pe 'eku 'ihe vocational education he'e toe femou'ekina ange 'a e falealea 'o Tonga moe pule'anga fo'ou 'ihe puta kee mo fakatonutonu kae faka'ofa 'a e kakai 'o Tonga 'oku nau fiema'u 'a e tokoni, fiema'u ke 'iai ha'anau income mo ha'anau ngaue ka 'e femou'ekina 'ae kalasi koee 'ihe fangatua moe tautuki.
Koe 'uhinga ia na'e taukapo'i ke kei 'oange ha mafai'oe Tu'i koe 'uhi 'oku kei malava pe ke fakanounou 'a e fuhu 'a e kau falealea kae 'ataa atu aaa honau taimi kenau ooo 'o taki taha too ha'ane fu'u manioke kenau 'ilo'i 'oku mamahi 'a e nima 'o e Tonga 'oku too manioke.
Koe pule'anga fo'ou 'oku 'ikai ke totonu ke fili ha taha 'oku feinga ke makehe meihe toenga pea toutou tuli mei falealea, he'e iku 'aka 'ehe falealea ki tu'a. 'E faka'ofa taha pe 'a e kakai 'e fakafofonga'i 'eha fakafofonga 'oku 'ikai ke fie ngaue fakataha moe toenga 'o e kakai 'oku fili atu ki loto ki falealea. Koe pule'anga fo'ou kuopau ke poto 'a e fakafofonga 'e fili ki loto 'ihe 'give and take', koe me'a ia 'oku ui koe 'equality' ma'ae fonua fakakatoa.
daphne
|
Hunuhunu mo Fakapulia
'Oku a'u kihe 'aho ni 'oku te'eki pe ke 'omai ha visone pe koha fokotu'utu'u 'eha taha 'ihe kau candidates 'i Tonga mo muli foki.
'Oku 'ikai koha visone 'ena ia kihe kaha'u 'o Tonga 'a e structure 'o e pule'anga fo'ou, hangee koe lakanga palemia moe haa fua 'a e kau minisita mo honau tokolahi pea 'e ange fefe hono paloti'i 'a e ni'ihi ke minisita 'i falealea. 'Ikai ke kau ia 'ihe lau koe visione.
Koe visione ko 'ete hange 'o fakahaa kihe kakai 'oku te fie fakafofonga 'i falealea
1) fakamatala pau 'oku ha'u mei fee 'a e pa'anga 'e vahe mei ai 'a e kau neesi, kau polisi, kau faiako, kau falealea, kau ngaaue 'a e ngaahi potunga ngaue 'e 'omai mei fee? kae tuku 'a e fakamamahalo, moe fakasemipioni 'i falealea moe puhi 'eaa.
2) koe ha 'a e palani kihe kaha'u felave'i moe to'utupu 'oku 'ikai ke 'iai ha'anau ngaue, 'omai ha fakamatala 'oku pau, kae tuku 'a e fuhu mo laukovi'i 'a e kakai kehee 'i falealea
3) koe ha 'a e palani kihe kaha'u felave'i moe ngaahi mo'ua 'oe pule'anga, 'oku taa mei fee? 'omai 'a e 'u fakamatala pau kae tuku aa foki 'a e 'ai'ai noa'ia.
4) koe ha 'a e ngaahi meafua ke fua 'aki pe 'oku ola lelei kihe 'grassroots' 'o Tonga.
5) koe infrastructure 'o Tonga, 'e ha'u mei fe 'a e pa'anga ke fakahoko 'aki?
6) ngaahi tokoni mei muli, 'oku anga fefe hono ngaue'aki 'i Tonga, 'omai 'a e fakamatala pau.
koe tokotaha 'oku visone 'oku ne ma'u 'a e ngaahi fakamatala ko 'ena pea toki fe'unga ke fili ki falealea. vakai foki na'a 'osi ange ha 'omai ha fo'i visone pea 'iku ki falehopo, hehehehe. |
|
daphne
|
|
Malo e visone ma'olunga mei hena. Ka 'oku ou tui 'oku totonu keke kanititeiti keke fetongi 'a Maketi kauvaka mei homou vahenga. fakatatau ki he ngaahi visone 'oku ke tuku mai ki he tasilisili, 'oku fiema'u ha ngaahi visone pehee ki he falealea......mo e 'ofa atu...............hunuhunu
----------
|
Tasilisili
Koe pule'anga fo'ou 'oku 'ikai ke totonu ke fili ha taha 'oku feinga ke makehe meihe toenga, tatau aipe ia pe koe hai ia, ako moe ta'eako, fakafofonga motu'a moe fakafofonga fo'ou. 'Oku ikai ke totonu kete 'ulungaanga ta'etaau kita mo fasitu'u 'i falealea koe 'uhi ke toutou tuli kita kate ma'u 'a e loto 'o e kakai mei falealea, he'e iku 'aka 'ehe falealea ki tu'a. Koe pule'anga fo'ou means 'new behaviour'.
Koe pule'anga fo'ou 'oku 'ikai koha fili misi!
Koe faka'ofa taha pe 'a e kakai 'e fakafofonga'i 'eha fakafofonga 'oku 'ikai ke fie ngaue fakataha moe toenga 'o e kakai 'oku fili atu ki loto ki falealea.
Koe pule'anga fo'ou pe temokalati kuopau ke poto 'a e fakafofonga 'e fili ki loto 'ihe 'give and take', koe me'a ia 'oku ui koe 'equality' ma'ae fonua fakakatoa.
'Oku 'ikai ke toe 'iai ha choice ia 'ihe tafa'aki ko ia, kuo 'osi 'a e ngaue 'aki 'a e ngaahi founga motu'a. 'Oku 'ikai ke fu'u toonounou pehee 'a e kakai 'o Kolomotu'a!
Fakapulia mo Hunu, k o 'etau mafuli ko 'eni kihe pule'anga fo'ou 'ihe fili ka hokoo, koe fa'ahinga 'ulungaanga totonu taha ke ma'u 'ehe kau fakafofonga 'a 'ena 'oku ma'u 'e Kifi mo Maketi. 'Oku na 'ilo'i 'ena me'a 'oku malanga'i 'i hono lelei kihe mo'ui fakafo'i tuitui.
Fakapulia koe me'a ia na'aku taukapo'i ai koe kau taki lotu tenau hanga 'o akonekina tonu 'a e kakai 'o e fonua. 'Oku maumau taimi 'a e poto moe toketa moe M.A moha mata'itohi 'o hange ko ho'o me'aa 'okapau 'oku 'ikai kenau lava 'o foki ki lalo 'o luelue fakataha moe si'i kakai 'oku 'ikai ke 'iai hanau le'o 'i Tonga.
Koe kau to'a 'ena 'o muli 'oku nau foki atu ki Tonga he 'oku nau pole'i kenau maanava tatau moe Tonga 'o Tonga, ka 'ihe taimi tatau 'oku malava kenau fusi atu ha ngaahi fakakaukau (moderate) kene hanga 'o fakatupu ha ngaahi ngaue'anga 'i Tonga pea fusi atu moe kakai 'o muli kenau invest 'i Tonga.
Mo'oni 'a e lau koee, 'ai kete 'ulungaanga hangee ha Lami kate fakapotopoto hange ha laionee 'oku ngungulu, ke mahino 'oku te lue atu lue mai 'ihe tafa'aki 'o e Laione!
daphne
|
|
Koloti
'Oku ou faka'amuange mai na'e mahino kihe tokolahi taha 'o Tonga 'a e fakatu'utamaki 'o e humai 'a e ngaahi koloa muli kihe tu'unga faka'ikonomika 'o Tonga 'o hangee ko ia kuoke fakatokanga ki ai.
'E fakatu'utamaki foki 'okapau 'e tafoki hake pe ha taha 'o malanga'i ke fakasi'isi'i, kuopau ke 'uluaki 'omai 'a e ngaahi visone kihe ngaahi founga (strategies) 'e malava ke 'oua 'e uesia 'a e kakai 'o e fonau 'okapau 'e fakasi'isi'i hono huuatu 'o e koloa ki Tonga.
Kapau 'e 'uluaki kamata 'ihe ngaahi koloa me'akai. Koe mahu'inga ia 'o e ngoue moe ngaahi koloa 'o tahi he ko ia pe 'oku tau 'ataa lahi taha ki ai 'i Tonga.
'Uluaki malanga'i hono too 'a e ngoue moe fangamanu (tulou atu), hange koe pateta ke 'oua 'e toe hu atu mei muli 'a e chips kae ngaahi pe 'i Tonga, na'amou 'osi talanoa ki ai 'ihe ngaahi tepile kehe 'i mu'a atu. Hange koe suka, ke 'oua 'e toe huu atu mei Fisi kae 'uluaki 'ai ha too ke lahi 'i Tonga pea ngaahi mei ai 'a e suka. 'Oku totonu ke poupou'i hono fakatau 'a e ngaahi koloa fakatupu pe 'i Tonga hange koe vai inu moe haa fua 'a e ngaahi koloa 'e malava ke fakatupu 'i Tonga pea 'e si'isi'i leva hono huuatu mei tu'apule'anga.
Koe tokotaha fakafofonga koee 'oku lava 'o visone loolooatu, tene 'ilo'i lelei 'oku 'ikai ke kakato kapau koe ngoue 'ata'ataa pee, kuopau kene hanga 'o 'omai moe founga 'e malava ke ma'u ai ha fo'i sino'i pa'anga ke kamata 'aki 'a e ngaahi ngaue ko ia 'i Tonga.
Koe 'taleniti' pe 'ilo ngaaue fakapisini 'a e tangata pe fefine fakafofonga falealea 'e a'u atu kiha 'ane fakatokanga'i 'oku fiema'u ke ako'i 'a e kakai kihe ngaahi 'ilo ngaue (skills - vocational education) ki hono liliu 'a e pateta kihe chips, 'a e too kihe suka moe ngaahi 'ilo ngaue kehekehe 'e taanaki atu.
'E tahataha atu leva 'ene palani mo 'ene taukapo kihe founga 'e malava ke ako'i ki ai 'a e kakai, koe 'ave kinautolu kenau ako kihe ngaahi 'ilo fakangaue ko ia 'i muli? pe ko hono ako'i pe kinautolu 'i Tonga?
'E a'u atu leva mo 'ene palani kihe founga 'e 'oatu ai 'a e kau faiako/trainers/facilitators kenau hanga 'o ako'i 'a e ngaahi 'ilo ngaue ko ia kapau ko 'ene visione ke ako'i pe 'a e kakai 'o Tonga 'i Tonga. 'E anga fefee hono totongi kinautolu, 'e hu'u mei fe 'a e pa'anga ko ia?
'Oku 'ikai koha 'fast food' (quick fix) hano develop 'a Tonga kiha levolo 'oku toe makehe ange 'o fakatatau kihe fa'ahinga liliu fakapolitikale ko 'eni 'oku tau hanga atu ki ai.
Kuopau ke fai 'a e luelue ha vaha'a ta'u 'e 2 kihe 3 pea toki malava ke haa maamalie mai 'oku ngaaue ha visone kuo faka-practical (action) 'ene lelei kihe fonua.
Na'a tau fa'a launga 'ihe founga fakalele 'o e pule'anga lolotonga, tokolahi 'o kitautolu 'oku tau pehee 'oku totonu ke alea'i 'ehe pule'anga ha maketi ke 'ave ki ai 'a e ngoue 'a e kakai.
Koe 'uhinga lahi 'oku 'ikai ke ma'u ai ha fa'ahinga kenau fakahoko 'a e ngaue koia kihe lelei tahaa, he kuopau ke 'invest' (totongi) 'ehe pule'anga 'a e fa'ahinga ko ia. Koe fa'ahinga taukei fakangaue (negiotiators) mamafa 'aupito hono totongi 'i muli ni.
Koe fa'ahinga 'oku nau fakahoko 'a e ngaahi tila pehee ma'ae ngaahi fonua temokalati 'oku lahi ange honau ngaahi vahenga 'o kinautolu 'ihe Palemia moe kau falealea. Ko ia ai, kapau 'oku mo'oni 'ae vilitaki 'a e kakai ke alea'i 'enau ngoue, kuopau ke totongi lelei 'aupito 'ae tokotaha ko ia 'ehe pule'anga. Kuopau ke 'oange moe ngaahi me'angaue lelei kene ngaue 'aki, hangee koe computer, telefoni, me'alele, pea totongi mo 'ene tikite folau 'ihe taimi kotoa 'e 'alu 'o tila ai moe ngaahi kautaha 'o tu'apule'anga, kau atu ai moe faka'ataa ke telefoni ki muli ta'efakangatangata koe 'uhi foki he 'oku kau 'a e fe telefoni 'aki moe ngaahi kautaha 'o muli 'ihe fakamole lahi mo'oni.
Kaikehe, koe ngaue kotoa ki hano fakamaatoatu hono langa hake 'a Tonga kuopau ke fai 'a e kaataki lahi moe fekuki moe ngaaue lahi kae ma'u hano ola lelei ma'ae fonua.
'Oku totonu ke 'iai 'a e 'ilo 'a e tokotaha kotoa pe 'e fili ki falealea ki he vocational education. Koe me'a ia na'atau vilitaki ki ai pea 'oku totonu ketau 'alu 'auha ki ai mo 'etau vili ta'e'unua, kuo iku 'o tutu 'a Nuku'alofa he'etau politika faka-fast food, 'oku 'ikai totonu ke lau ia koe tutu 'o Nuku'alofa he taumaiaa na'e tutu ai 'a Saione, Mala'ekula, Pasilika pe koe Palasi. Koe fast-food 'oku lau miniti si'i pe pea moho.
Na'e ohi hake kitautolu, 'oku teuteu mai 'a e tokonaki mei 'uta, tafu 'a e 'umu pea toki luelue ai 'o a'u kihe tali ke toki moho mai 'a e 'umuu. 'Oku teuteu 'a e me'akai 'oku mohoo, lolotonga ko ia 'oku tau tangutu fakafamili 'o kai. kimu'a aii, 'oku 'ave moe me'akai kihe kaungaa 'api. Na'e poto ange pe 'etau fanga kui, na'anau ma'u 'a e patience - kataki lahi, ko hono olaa ko 'etau kai 'o makona pea tau 'alu 'i mamani katau nofo pe 'o faka'amua ketau kai mai ha me'akau na'e ta'o 'iha 'umu 'i Tonga. Koe 'uhinga ia 'e taha 'o e foki atu 'a e Tonga 'o muli, 'oku nau manatu kihe ifo 'o e me'akai 'o Tonga!
daphne |
|
Koloti
Koe Laione 'oku 'ai ia kihe Fale 'o e Tu'i. Kapau leva teke 'alu ki Nuku'alofa ka 'oku 'ikai teke fakatokanga'i 'a e Laione 'o Mala'ekula pea taa na'ake mohemohe pe koe 'ihe hala neongo na'ake faka'uli. |
|
daphne
|
|
|
|
|
|
|
...................................................................Malo D. Niu ka koe ha leva 'a e me'a ia 'e toe akonaki'i 'e he siasi ki hono kau muimui, kapau 'e tuku hono ako'i 'a e anganofo, angamokomoko mo e faka'apa'apa?Pea kapau 'e fai 'a e fo'i liliu fakafaiako ko ia, ko e ha nai 'a e ola, ngalingali 'e ma'u 'e he kakai 'o e siasi? Ko e kelikeli atu pe na'a ma'u ha ki'i konga makakoloa. malosikei
Ko "Inoke heni, 'oku 'asi he ngahi me'a 'ae kakai Tonga Putu, mali , nagahi feinagpa'anga 'ae Siasi Kolo moe Ako pehe ki he ngaahi Kolo 'oku folau mai mei Tonga.
Koe tangata angamaluu 'a 'Inoke , pea 'oku te'eki ke u lave'ia hano kaakaa'i 'e 'Inoke ha kakai heni, tangata pe 'oku ne 'ilo'i e me'a he koe Tokota, pea 'oku ou sai'ia 'auptio he taimi 'oku talanao ai ki ha ngaahi Systems ke fakalele 'aki e ngaahi kautaha Tonga heni, pea kau ai foki 'a hotua Fonua 'a Tonga na.
Ko 'Inoke , lahi e talanoa lotu pea talanoa kehe leva ia ka 'i he taimi tatau pee 'oku lotu pe 'a 'Inoke ka 'oku 'ikai koe Siasi ia 'o tautolu.
'Oku sai pe kemou fehu'ai , na'a ko ha talaihanagamai eni ia ka 'oku tokolahi pe kakai lelei ia mo taau 'i Tonga pee kenau Fili.
Mou fili 'ia 'Inoke Hu'akau, talamonu atu ki ai 'ofa kene ma'u e fili.
Takamuli.
------------
Ko e "fakalai "koe tafenga monuu ia 'oe tangata 'ikai hano mafai he sosaiete, Ako pea ko e fakakoloa 'oe fo'i 'ulungaanga ko eni he 'oku ne fakahaa 'ae humility 'oe fa'ahinga 'o e tangata. 'Oku kehe e fakalai mei he fo'i , fuuiku mo e haa fua.
Ko e kakai"fakalai" 'oku 'ikai ko ha kakai malualoi ka ko e kakai 'oku nau ngaue'aki ke ma'u e falala 'ae kau powerful he me'a kotoa pee, ke elevate hono vaivai mo hono fa'ahinga,kau muiui pe famili ki ha tukunga 'e taau ke mo'ui ai he mo'ui 'oku tokangaekina 'ehe Sosaiete.
"Fakalai" 'oku 'ikai ko ha fokoutua , ka ko e tafenga monuu 'oe ma'ulalo.
takamuli.
----------------
Mo'oni koe Koloti.
ofa atu
daphne |
|
Subject: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli? |
|
The big Issues that affect Pacific Islanders post-1945
Big issues from local newspapers (The Solomon Star – over 6 months, 1995)
Big issues from Pacific (a short lived monthly regional newspaper published in Vanuatu 2002)
Big issues at the local/domestic/personal/village level from students on village fieldwork/home stays in Samoa, Fiji and New Caledonia (2002, 2003, and 2004)
Big issues From The Australian special supplement on the Pacific, August 2003
Big issues from Islands Business, 2002-2005
Big issues from the local Newspapers in Port Vila, 2001.
Big issues form The Australian special supplement on the Pacific June 1995
Big issues from an NGO position, in Pacific News Bulletin, 2000-2005
Big issues from an NGO position, in Tok blong Pasifik, 2000-2005
From watching video “I can get another wife …” and “Nauru – Four Corners”
From local newspapers (urban circulation only) Fiji Sun, Voice of Vanuatu, PNG Post-Courier, Tonga Chronicle (1981-2004) By Prue Goward
_______________________________________________________________
'Oku mo'oni 'a e lau ia 'a e tangata na'amo ngauee Sisitoutai, 'ofa pe 'oku 'ikai koe good time pee. Kapau foki 'e fili kinautolu ki falealea pea 'ikai ke 'iai ha fa'ahinga fokotu'utu'u 'e lelei kihe kakai 'o a'u kiha 'anau mavahe atu ki tu'a, 'e 'ikai toe kehekehe ia moe 'alu 'a e motu'a faifekau ia ko 'ena moe pa'anga 'a e kakai. daphne
|
Ko e fakalai kete tokanga 'aupito pee, na'a hoosi 'aki kita 'e ha taha pe'e hoko 'o te malualoi ai ko ia 'e ongo me'a tene fkfokoutua'i e "Fakalai".
'Oku tau faka'amu pe 'e huu 'a 'Inoke na'a lava ke lelei ange ha ngaahi fetu'utakimo Oz ni, pea mo ha ngaahi me'a kehe pee.
takamuli.
Koe lau faka-Sau Faupula pe ia, fe'unga atu pe ia moe taimi 'o Faifekau Sisitoutai, koe kuonga fo'ou 'eni ia pea 'oku te sio pe kita ihe laine kae 'ikai kete 'ilo koe laine ia.
'Oku lava pe ketau fakahingoa 'e kitautolu ha fu'u kopate koe Laine, hehehe.
ofa atu
|
Tevita Piu
Malo hono fao'i atu 'a e talanoa 'o e tepile ni.
Ko Tonga ia koe kii fonua si'isi'i pea tokosi'i. 'Oku 'atakai 'aki 'a e ngaahi falelotuu hotau ngaahi fonua 'o a'u pe ki Nuku'alofa. 'Oku ofo meihe mohe 'a e fefine Tonga moe tangata Tonga tokolahi 'o lotu, he'ikai ke malohi hake 'a e loi 'ihe 'ofa moe totonu. Ko 'ene malohiii pe ko 'ete faka'ataa ke hoko 'i falealea.
'Oku 'ikai teu tui au 'oku totonu ke lau 'e mamani koe politika koe feitu'u 'o e loii 'o hange ko ho'o lau pea totonu leva ke pehee ai mo Tonga.
Ko Tonga ia koe taimi koee 'oku malohi 'etau mahino'i 'a e nofo 'a Kaingaa, faka'apa'apa moe 'apasia 'Otua he'ikai hoko 'a e falealea ia koe feitu'u 'e lata ai 'a e fu'u tama ko 'ena ko Loi.
'Oku hangee ia 'oku tau faka'aluma'i 'e kitautolu 'a e fonu 'a Tonga 'ihe kau faifekau, kau patele, kau pisope 'i hono akonekina 'a e kakai 'ihe Sapate kotoa ketau 'apasia kihe 'Otua 'o fai 'ihe feitu'u kotoa.
Koe 'uhinga ia 'eku taukapo koe mafai lahi taha 'o Tonga 'oku ma'u ia 'ehe kau taki lotu. 'Oku malava ke muimui 'a e kakai 'ihe 'enau ngaahi akonaki mo 'enau ngaahi fakamo'oni kia Kalaisi 'o a'u pe kia kinautolu 'oku huu ki falealea.
ofa atu
daphne
|
TNiu
Malo hono faofao atu 'a e talanoa.
'Oku tatau aipe ia pe 'oku te tonu pe hala, koe taimi 'e tuli ai kita kete mavahe mei falealea, 'e malava ke tuku puha'i ai pe moe fiema'u 'a e kakai 'o e feitu'u 'oku te fakafofonga'i.
TNiu, ko hono tuli ha taha mei falealea pea 'e kau ai pe mo Tonga koe fonua sivilaise 'oku mahino ai 'oku mahei 'a e fakakaukau 'a e tokotaha ko ia meihe fakakaukau 'a e toenga 'o e kau falealea.
daphne
|
|
Tasilisili
Kuo pipiki 'a e tokolahi ia 'ihe tuli 'o e tokotaha ki tu'a kae tuku 'a e me'a mahu'inga taha ko hano siofi pe koe haa koaa ha ngaahi fokotu'utu'u moha ngaahi palani 'a kinautolu ko 'eni 'oku fie huu ki falealea 'e malava ke fai ai ha fakalakalaka.
daphne
|
|
Takamuli
Malie atu pea fielau ka fai ha velevela ko 'ete luelue pee 'ihe Funga-moe-fa kuo nonga 'a e lotoo pea hevani 'ataa.
'Oku ou poupou lahi 'aupito ki ho'o fakamo'oni kihe lelei 'o e fakalai, koe konga ia 'oe humility. 'Oku kehe 'a e fakalai meihe fasitu'u moe loi moe ta'efaka'apa'apa. 'Oku' iai 'a e taimi kuopau kete fakalai, ka 'e fakatefito 'ihe situation takitaha mo hono 'merit'. Kapau ko 'ete fakalai ke ma'u ai ha lelei ma'ae tokolahi, 'e lelei ange 'ete fakalai. Koe kalasi ko 'eni 'oku nau faka'ikai'i 'a e fakalai, ko kinautolu 'oku fakalai lahi taha 24/7 'i 'api, pea kapau 'oku 'ikai kenau poto 'ihe fakalai 'i 'api pea taa koe toki 'api feke'ike'i ia.
daphne
|
|
noted.
ofa atu kiate koe Koloti, ma'u ha efiafi lelei. |
Malo Takamuli
Na'aku 'osi lafo atu 'i ho'o fakamatala kimu'a kihe fakalai.
Na'ake hanga 'e koe 'o 'awaken' 'a e fo'i 'uhinga malie ko ia 'ihe 'ene felave'i moe 'humility'. 'Oku kehe pe 'a e fakalai meihe 'blackmail'. Kapau ko 'ete fakalai kiha taha kae lava ke liliu ai 'a e to'onga mo'ui 'a e tokotaha ko ia meihe kovi (destructive) kihe lelei (constructive) pea 'oku lelei 'ete fakalai. Koe ngaahi founga pe 'o e fetu'utaki, ka 'oku' ikai koha founga 'oku kovi 'ete hanga 'o ngaue'aki. Tukukehe kapau 'oku te malimali atu kita kake situ'a atu koe kae ta'aki hake 'a e helii ki 'olunga, koe me'a ia 'oku ui koe fasitu'u moe loi moe blackmail.
daphne
|
|
'Oku lolotonga ngaue 'a 'Inoke 'i Sene, ko hono lakanga koe Managing Director 'o e kautaha letio koe 2000FM (98.5) hono fakaikiiki 'eni.
|
Radio2000 is a Multilingual Community Broadcasting Service in Sydney in the State of New South Wales, Australia. The service is managed by the Licensee company:
MCRA LTD is a company limited by guarantee. The company itself is not a community organisation but a public company, managed in accordance to its Constitution in the context of the Corporation Law (1988) and Regulations of the Australian Securities & Investments Commission (ASIC). The nature of its operation is non-profit.
As a Broadcasting Service, Radio2000 (MCRA Ltd) comes under the law for Community Broadcasting of the Broadcasting Act (1992), and in accordance with the rules and regulations of the Australian Broadcasting Authority.
Radio2000 was established in 1992 under the Broadcasting Service Act (1992) and Multicultural Policy adopted by the Australia Federal Government. The service is provided specifically to cater for the multilingual broadcasting needs of the multicultural communities of New South Wales.
MANAGEMENT LANGUAGE PROGRAM |
||||
Sikei
Hangee pe koe lau 'a Takamuli, ko 'Inoke Hu'akau koe tangata anga mokomoko pea talanoa mahino. 'Oku tokolahi foki mo hono kau fale'i. 'Oku ou faka'amu ange mai kene tukuange mai 'ene ngaahi visone ma'a Kolomotu'a kimu'a 'oku te'eki ke fakahoko 'a e fili.
'Oku ne toe 'oatu pe foki moe kau tangata 'o Kolomotu'a 'onau ngaue fakataha 'ihe letio 'oku managing director ai,hange ko 'Osai Faiva koe famili tokolahi ia 'i Kolomotu'a. 'Oku 'iai mo Semisi Tupou, koe famili tokolahi atu ia 'e taha 'i Kolomotu'a. Ko Mafi Toufelenite 'a e palesiteni 'o e kau kolisi tutuku 'o e kolisi ko Tupou 'oku fakahoko mai 'a e ngaahi 'ilo kehekehe 'ihe letio ko ia. Na'aku fanongo 'ihe lea malie 'a Faifekau Simote Vea na'e fakahoko mai 'ehe letio tatau 'ihe uike kuo 'osi.
daphne |
|
--- On Tue, 31/8/10, Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com> wrote: |
TNiu ‘oku ‘ikai ke ‘iai ha lupe ia he tu’aliku ko e fanganaga pe! Takitaha lea mu’a he’ene kaveinga!!!
‘epeli
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of david niu
Sent: Wednesday, September 01,
2010 3:57 AM
To: tasil...@googlegroups.com
--
ihe talanoa fili falealea ko eni oku fai Koloti, Daphane, Tuifua, SisT, TV, Seni, Takamuli etc, e mahu'inga ke ai ha taha oku lava o explain herself/himself, kii lahi lahi e kau ngutu momi he falealea o tonga, (ooppssss) e faifai pea suspend au ko e tukuakii loi, ha ha ha ha ha, oku ikai ko e ngutu loi pe ka k e ngutu momi foki, na'a kuo mo'oni e fokotu'u 'a homu niihi ke 'ave ha niihi oku lava o lea (choose among yourself able ones as in Acts)
ueee kuo te toki fakatonga'i hifo Atupuha kuo fetongi 'e au ho'o mou motu'a ko ena oku fa'a faiongoogno mai mei falealea si'i 'Etimani, isa fakamolemole atu na kuo te tu'u kita ha motu'a-va'e 'o taha he fie-fai-ongoongo
Ma'ananga
Ko e toki fo'i liliu ta'e fakapotopoto mo'oni eni he hisitolia he lau 'a'aku pee, ke lolotonga 'etau too lalo fakapa'anga kuo fakalahi e ngaahi sea ia 'o e Falealea 'o Tonga pea ko 'enau fakamole ,he vahenga moe fefolau'aki mo e founga 'o'enau vahe , koe fo'i houa 'e 4 kotoa pe ko aa kuo 'aho ngaue ia 'e taha(mahalo pee).
Kaekehe ,'oku tau nofo tautolu 'i muli ni pea nau nofo nautolu 'i Tonga, ka 'oku ou fehu'ia pe koe haa ko aa he me'a 'oku femo'uekina ai ha Falealea 'o ha Fonua 'oku 'ikai ha'anau maka Koloa pe ko ha Koloa huu atu ki Tu'apule'anga, pe ko ha ngaahi ngaue'anga ke fokotu'u 'i Tonga, hala 'ataa.
Koe tokolahi ange 'a Falealea koe lahi ange ia 'ae folau mai 'ae kakai 'o Tonga 'o kole pa'anga 'i muli ni pea keo reality ia 'oe 'aho ni. Ne fai pe 'e he Siasi moe ngahi Kolo he taimi Ko ee e feinga pa'anga , ko eni kuo kau moe ngaahi ako 'ae Pule'anga, ngaahi Potungaue 'ae Pule'angaa(takimamata), Sotia moe kau Polisi etc..
Mou kole atu ke toko hongofulu pe 'a Falealea pea fakalahilahi e pa'anga ki he ngaahi Potungaue moe Siasi kenau fai 'enautolu mei ai hono fokotu'utu'u e Fonua.
Ka 'iai ha taha tene lava ke holoki e Fale mo hono tokolahi ko 'eku toki interest ia he Falealea 'o Tonga.
very sad.
takamuli.
-------------------------
Koe tangata ena ke ne fakalele ha fonua, ka ko e tokolahi 'o falealea 'oku 'iai pe teteki ki honau ngaahi vahenga , ka temou 'ilo'i ange foki he 'oku mou lolotonga 'i he Pule'anga .
'Oku feinga 'a 'Akilisi ke fei mo lea mai pe kohai koaa nene fakangofua e ngauee, ko e hala 'o 'ene tukuaki'i 'oku 'ikai ko ha me'a ke u fu'u tokanga ki ai pe tene fakafehalaaki'i ai , ne 'osi fai e ngaue.
Koe tu'utu'uni fakataha tokoni pe 'e mahino 'oku 'asi mei ai ha Royal command, ka kohai kinautolu he fakatah tokoni ?
Kei poupou pe ma'a 'Akilis he tafa'aki ko iaa.
takamuli.
------------
> Saulisi Mafile'o <saul...@mlci.gov.to> wrote:
>