Tonga 'o Tonga - tamate'i - Tonga 'o Muli?

1,165 views
Skip to first unread message

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 24, 2010, 12:51:13 AM8/24/10
to tasil...@googlegroups.com
(koe article 'ena meia Helen Lee)
 
 
Chapter 7. ‘Tonga Only Wants Our Money’: The children of Tongan migrants
Prev  Part 1. Labour Migration  Next

‘Tonga Only Wants Our Money’: The children of Tongan migrants

Helen Lee

We simply just want to survive. We cannot survive while trying to sustain our respective Tongan community, if we are expected to subsidize Tonga’s frail economy. It is not our responsibility. That is the responsibility of Tonga’s government … We do not want to perpetuate the financial blunders of generations past and give, give, give our way to the unemployment line, the welfare line, to government housing or homelessness … As for the issue of identity, let me ask you this: why should we sustain the economy of a country that hasn’t made an effort to embrace our generation? … Tonga only wants our money, but not us.

— Richard Wolfgramm, email posted on Pacific Beat online, Radio Australia, February 18, 2005

This statement, from a member of the second generation of Tongans in the USA, eloquently captures the key issues to be addressed in this chapter. Richard Wolfgramm is the publisher of a bimonthly English-language magazine for Tongans, Ano Masima News, based in Salt Lake City, Utah. Although he has been relatively successful, he readily admits that he does not send remittances to Tonga, partly because he has no family there whom he feels obligated to support, but also because the demands of participating in his local Tongan community are high. His statement reflects the views of many second-generation Tongans in the diaspora: he does not feel responsible for supporting Tonga’s economy, he resents the burden such support placed on his parents’ generation, and he believes Tonga welcomes his financial contribution yet does not accept him as truly ‘Tongan’.

 

The reluctance of second-generation Tongans to shoulder the burden their parents have borne raises some serious questions about Tonga’s future economic situation that are only just beginning to be considered. Since they began migrating in significant numbers in the 1970s, Tongan migrants have bolstered Tonga’s economy, generating about half of its GDP each year. In 2002–03, for example, official remittances were about $T150 million (DFAT 2003: 2), or about $A114 million. This figure could be less than half of the actual total received in that year, because it does not include money and goods sent through informal channels (Brown and Foster 1995).

 

Tonga is among the Pacific nations that have been identified since the 1980s as MIRAB economies, based on Migration, Remittances, Aid and Bureaucracy. The acronym was developed originally by Bertram and Watters (1985) in relation to Pacific states linked to New Zealand and expanded to include other Pacific nations with similar economic situations (see also Bertram 1986; Bertram and Watters 1986). The MIRAB model posits that ‘transnational corporations of kin’ operate to maximise support from migrants to kin in the homeland, and that a continuing flow of new migrants contributes to the sustainability of remittance levels.

 

Like other MIRAB states, Tonga is a resource-poor nation unable to find sustainable alternative sources of income to remittances. While some members of the ruling elite in Tonga have managed to amass considerable wealth, the majority of the population survives on low wages, some subsistence production and the money and goods sent by family overseas. A range of factors such as transport costs, high tariffs, environmental factors and fluctuating markets have all contributed to the failure of many income-generating ventures attempted over the years. Even tourism, one of the mainstays of many small economies, has never been successful in Tonga, in part because of the close proximity of Fiji, a far cheaper and more tourist-oriented alternative. Aid is a significant income source, yet the amount received is dwarfed by the remittances sent by Tongans overseas.

The future of these remittances is the focus of this paper and of the research I am currently conducting into second-generation Tongan transnationalism. Here I argue that only a low level of economic support for Tonga is likely to be provided by the second and subsequent generations of Tongans in the diaspora, and that this has worrying implications for Tonga’s future economic and social stability.

The sustainability of remittances

There is now a substantial literature debating the MIRAB model (for recent discussions, see Bertram 1999; and Poirine 1998), and much of this work addresses the claim made by Bertram and Watters that aid and remittances ‘appear capable of continuous reproduction at least until the turn of the century’ (1985: 501). Some studies have supported this claim, citing sustained high levels of remittances while others have supported the ‘remittance decay hypothesis’, which posits that the longer migrants remain overseas the lower the level of their remittances (Brown and Foster 1995: 38). Thus far, the sustainability debate has centred almost entirely on first-generation migrants.

 

There also has been a focus on how remittances are being used, with a continuing debate about whether this is primarily for consumption or investment. This debate is concerned with whether remittances help or hinder economic development, and in recent years has included consideration of the changing nature of remittances, such as goods for resale at flea markets, for example (Brown and Connell 1993). In some cases, remittances are being replaced by informal trade, as with Tongans overseas sending goods for Tongan businesses, and receiving in return agricultural products to sell to niche markets of Islander communities. Again, the focus of such work has been on migrants rather than their children.

 

Closely tied to the issue of what uses are made of remittances is the question of why remittances are sent, and it is simplistic to assume that they are just altruistic gifts to kin and country. Remittances are also sent for personal investment, to maintain land rights, and to prepare for retirement, although in the latter case few elderly Tongans do in fact return to Tonga because their children and grandchildren are based overseas. If we look at these migrants’ reasons for remitting, it is obvious that few members of the second generation overseas are likely to have similar motives, so why would they remit?

Warnings that remittances and other ties to Tonga are likely to decline have been made since the mid-1980s, although they have been paid little heed. Professor Futa Helu, a Tongan academic, argued that overseas-born Tongans would not have ‘the same sentiments, the same attachment to the homefolks as their parents had’, and asserted that remittances would ‘dry up sooner or later’ (1985: 3). He concluded that ‘all in all, we can say that the Tongan economy is facing a bleak future. We cannot continue to put our faith in remittances and transfers from Tongans abroad’ (1985: 6; see also Finau 1993). This bleak future was outlined in detail by Campbell (1992: 71), who suggested that

[a]ny lessening in the level of remittances will cause an abrupt fall in Tongan imports rather than a further widening of the trade deficit. A reduced import level would have a seriously adverse effect on government revenue directly and lead to further losses from the consequential contraction of other activity, especially in construction. A reverse multiplier effect would cause many bankruptcies in the retail sector, the contraction of government services, and a declining standard of living that would force many people back into the subsistence economy, with increased pressure on land and kinship relationships. Political upheaval could be a further downstream effect.

Such warnings have been ignored by the Tongan Government, and by many outside analysts; for example, the ADB’s recent overview of Tonga’s economy stated simply that the medium-term trend would be that ‘remittances are expected to increase and to underpin private consumption as source economies grow’ (2005: 227). This ignores the very real possibility that those remittances will decline in the longer term and that this could constitute a substantial threat to Tonga’s economic future.


 

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 24, 2010, 12:55:21 AM8/24/10
to tasil...@googlegroups.com
Sifa Hingano
 
'Oku ou tui koe me'a 'eni na'ake lave ki ai kihe 'poly' moe 'tic' 'i hono kai 'ehe fanga ki'i inisekite tokosi'i 'a e mo'ui 'a e tokolahi, meihe view 'a e to'utupu 'o muli.
 
daphne


--- On Tue, 24/8/10, Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au> wrote:

 
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 24, 2010, 8:42:20 PM8/24/10
to tasil...@googlegroups.com
Koe tu'u kihe kaha'u, koe ngaahi matu'a 'o e lolotonga 'oku nau ngaue malohi 'i Tonga 'e inu 'ehe fanau 'a e melie 'ihe kaha'u. 
 
 'Oku 'iai 'a e si'i fanau 'oku faka'ofa si'i feinga 'a e ngaahi matu'a kae 'ikai pe lava ke fai ha makape ki 'olunga.  'E si'i fakaofaange 'a e hako ' oe fanau 'a e ngaahi matu'a ko ia 'ihe kaha'u.
 
'E toe fakaofa ange 'a Tonga 'ihe kaha'u kapau he'ikai ke ngaue fakataha 'a e pule'anga moe ngaahi organisations, ngaahi siasi, moe individuals 'oku 'iai ha'anau ngaahi practical plan kihe kaha'u ma'a Tonga.  
 
daphne
 
--- On Tue, 24/8/10, Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au> wrote:

From: Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
Subject: [tasilisili] Tonga 'o Tonga - tamate'i - Tonga 'o Muli?
To: tasil...@googlegroups.com
Received: Tuesday, 24 August, 2010, 4:51 AM

pas...@genesischurch.org

unread,
Aug 24, 2010, 9:38:04 PM8/24/10
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Ta'ahine Daphne, 'oku 'ikai te tau maheni ka 'oku hanga 'ehe fuu misini ni 'o fakakainga'i ki tautolu pea kuo 'ikai teu fa'a lea he 'oku ou ongo'i 'a ho'o toutou fakamanatu mai 'ae mahu'inga 'oe Social Issues kihe mo'ui 'a e TONGA 'I MULI MO TONGA FOKI.Kuo ke lave mai he ako ,ngoue kau 'ova, politiki pea moe lotu foki kamau fetakai atu kimautolu he teolosia,kalisi, hepelu moe vete etc. Koe 72% 'oe kakai 'oku o kihe lotu he sapate,na'e 'ikai ko 'enau sai'ia ha teolosia 'aha siasi ka koe koe lave ange 'ae 'ofa ,fakanonga he taimi faingata'a ,fafanga, fakainu etc
'Oku ou tui kuo fe'unga e teolosia koe toe 'eni ke 'iai ha kau Mother Teresa. Na'e pehe 'eha taha 'oe kau senior Faifekau mei Tonga,koe 'uhinga 'oe fokotu'u 'oe SUTT 'i muli ke tokoni kihe ngaahi palopalema,'oe kakai Tonga heni,,hili pe meiai ha ngaahi uike kuo vela 'a Tungi Arcade pea koe me'a tatau pe 'i muli foki he kuo mole 'api,faka'ofa e nofo,ta'eako e fanau pea lahi e mahamahaki e kakai koe tupu meihe fa'ahinga nofo moe mo;ui 'oku tau fai pea toe nofo ai pe" tic" ke tatau e ivi 'oe "poli".
 
W.W.J.D.? What would Jesus Do?Malo mu'a e vili ta'e'unua pea kau ka lavea koe tupu foki mei ho'o fakalanga mai.sh

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 24, 2010, 10:24:29 PM8/24/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo Sifa
 
Ko 'eni ia kuo ha'u moe fo'i talanoa, tokua kuopau ke nofo 'a e tokotaha Tonga 'o muli 'i Tonga 'ihe mahina 'e tolu kae toki lava 'o candidate kihe fili falealea.
 
Kuo tau hoha'a'ia hono kaingaki'i mai 'ehe kau fakafofonga falealea 'i Tonga, moe government officials,ni'ihi kuo nau a'u mai ki Sene, 'Aositelelia 'o fakahoko mai 'ihe ngaahi community radio programs 'ihe 'enau 'ilopau koe ma'u'anga mo'ui lahi taha 'a Tonga (revenue) meihe pa'anga 'oku 'oatu 'ehe kakai Tonga 'o muli, kae tu'utu'uni mamafa pehee kihe Tonga 'o muli 'oku fie falealea?   
 
'Oku 'ikai ke 'iai ha Tonga 'e multimillionaire 'i muli? ke alu 'o nofo ha mahina 'e tolu 'i Tonga kae toki kau kihe fili falealea.  'Oku fiema'u ke hoko atu pe hono ngaahi fatongia 'i muli ke ma'u ha income pea feingaue'aki hono taimi ko ia moha taimi 'e fiema'u ke campaign, tukukehe kapau 'e fili 'ehe kakai ki falealea. 
 
Na'e mei fakapotopoto ange kapau koe pehe ke lau 'a e taimi kotoa na'e folau atu ai 'a e tokotaha Tonga mei muli 'ihe fo'i ta'u 'e 5 kuohili pea kapau kuo a'u 'o mahina 'e tolu 'a e ngaahi taimi fakakatoa ko ia pea 'ataa leva ke fili 'i Tonga.  
 
Koe me'a 'eni 'oku ui koe 'hyppokalasi', ko ia koaa Sifa?  
 
daphne

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 24, 2010, 10:34:14 PM8/24/10
to tasil...@googlegroups.com
Sifa
 
Koe mafai lahi taha 'i Tonga 'o e kau faifekau moe kau taki lotu, koe 'uhinga pe ia 'e taha 'oku ou fakatu'amelia ai 'i Tonga koe malohi hono malanga'i 'a e teolosia 'i Tasilisili ni.  Huanoa kapau na'e toe ako'i 'aki 'ae kau faiako lautohi fakasapate 'a e ngaahi teolosia kuo momosi mai 'e Faifekau Semisi Kava mo Dr Ma'afu Palu mo Faifekau Penimone, Lief, Seniale, Takamuli moe kau memipa 'i Tasilisili ni.
 
ofa atu kiate kimoutolu kotoa 'oku 'ahia 'a e tepile ni. 
 
daphne

From: pas...@genesischurch.org <pas...@genesischurch.org>
Subject: Re: [tasilisili] Tonga 'o Tonga - tamate'i - Tonga 'o Muli?
To: tasil...@googlegroups.com
Cc: tasil...@googlegroups.com
Received: Wednesday, 25 August, 2010, 1:38 AM

Sisitoutai Taufa

unread,
Aug 25, 2010, 2:42:01 AM8/25/10
to tasil...@googlegroups.com
Daphne Taukolonga wrote:
> Malo Sifa
>
> Ko 'eni ia kuo ha'u moe fo'i talanoa, tokua kuopau ke nofo 'a e
> tokotaha Tonga 'o muli 'i Tonga 'ihe mahina 'e tolu kae toki lava 'o
> candidate kihe fili falealea.
>
> Kuo tau hoha'a'ia hono kaingaki'i mai 'ehe kau fakafofonga falealea 'i
> Tonga, moe government officials,ni'ihi kuo nau a'u mai ki Sene,
> 'Aositelelia 'o fakahoko mai 'ihe ngaahi community radio programs 'ihe
> 'enau 'ilopau koe ma'u'anga mo'ui lahi taha 'a Tonga (revenue) meihe
> pa'anga 'oku 'oatu 'ehe kakai Tonga 'o muli, kae tu'utu'uni mamafa
> pehee kihe Tonga 'o muli 'oku fie falealea?
>
> 'Oku 'ikai ke 'iai ha Tonga 'e multimillionaire 'i muli? ke alu 'o
> nofo ha mahina 'e tolu 'i Tonga kae toki kau kihe fili falealea. 'Oku
> fiema'u ke hoko atu pe hono ngaahi fatongia 'i muli ke ma'u ha
> income pea feingaue'aki hono taimi ko ia moha taimi 'e fiema'u ke
> campaign, tukukehe kapau 'e fili 'ehe kakai ki falealea.
>
> Na'e mei fakapotopoto ange kapau koe pehe ke lau 'a e taimi kotoa na'e
> folau atu ai 'a e tokotaha Tonga mei muli 'ihe fo'i ta'u 'e 5 kuohili
> pea kapau kuo a'u 'o mahina 'e tolu 'a e ngaahi taimi fakakatoa ko ia
> pea 'ataa leva ke fili 'i Tonga.
>
> Koe me'a 'eni 'oku ui koe 'hyppokalasi', ko ia koaa Sifa?
>
> daphne
>
>
> --- On *Wed, 25/8/10, pas...@genesischurch.org
> --- On *Tue, 24/8/10, Daphne Taukolonga

> /<sioelina...@yahoo.com.au>/* wrote:
>
>
> From: Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
> Subject: [tasilisili] Tonga 'o Tonga - tamate'i - Tonga 'o Muli?
> To: tasil...@googlegroups.com
> Received: Tuesday, 24 August, 2010, 4:51 AM
>
> (koe article 'ena meia Helen Lee)
>
>
> Chapter 7. �Tonga Only Wants Our Money�: The children of
> Tongan migrants
> Prev
> <http://epress.anu.edu.au/ssgm/global_gov/mobile_devices/ch06s10.html>
> Part 1. Labour Migration Next
> <http://epress.anu.edu.au/ssgm/global_gov/mobile_devices/ch07s02.html>
>
>
>
> �Tonga Only Wants Our Money�: The children of Tongan migrants
>
>
> Helen Lee
>
> *Table of Contents*
>
> The sustainability of remittances
> <http://epress.anu.edu.au/ssgm/global_gov/mobile_devices/ch07.html#d0e2830>
>
> Investigating second-generation transnationalism
> <http://epress.anu.edu.au/ssgm/global_gov/mobile_devices/ch07s02.html>
>
> Piloting the �Tongan ties� project
> <http://epress.anu.edu.au/ssgm/global_gov/mobile_devices/ch07s03.html>

>
> More migration as a solution?
> <http://epress.anu.edu.au/ssgm/global_gov/mobile_devices/ch07s04.html>
>
> Conclusion
> <http://epress.anu.edu.au/ssgm/global_gov/mobile_devices/ch07s05.html>
>
> References
> <http://epress.anu.edu.au/ssgm/global_gov/mobile_devices/ch07s06.html>

>
>
> We simply just want to survive. We cannot survive while
> trying to sustain our respective Tongan community, if we
> are expected to subsidize Tonga�s frail economy. It is not
> our responsibility. That is the responsibility of Tonga�s
> government � We do not want to perpetuate the financial

> blunders of generations past and give, give, give our way
> to the unemployment line, the welfare line, to government
> housing or homelessness � As for the issue of identity,

> let me ask you this: why should we sustain the economy of
> a country that hasn�t made an effort to embrace our
> generation? � Tonga only wants our money, but not us.
>
> � Richard Wolfgramm, email posted on /Pacific Beat /online,

> Radio Australia, February 18, 2005
>
> This statement, from a member of the second generation of
> Tongans in the USA, eloquently captures the key issues to be
> addressed in this chapter. Richard Wolfgramm is the publisher
> of a bimonthly English-language magazine for Tongans, /Ano
> Masima News/, based in Salt Lake City, Utah. Although he has

> been relatively successful, he readily admits that he does not
> send remittances to Tonga, partly because he has no family
> there whom he feels obligated to support, but also because the
> demands of participating in his local Tongan community are
> high. His statement reflects the views of many
> second-generation Tongans in the diaspora: he does not feel
> responsible for supporting Tonga�s economy, he resents the
> burden such support placed on his parents� generation, and he

> believes Tonga welcomes his financial contribution yet does
> not accept him as truly �Tongan�.

>
>
>
> The reluctance of second-generation Tongans to shoulder the
> burden their parents have borne raises some serious questions
> about Tonga�s future economic situation that are only just

> beginning to be considered. Since they began migrating in
> significant numbers in the 1970s, Tongan migrants have
> bolstered Tonga�s economy, generating about half of its GDP
> each year. In 2002�03, for example, official remittances were

> about $T150 million (DFAT 2003: 2), or about $A114 million.
> This figure could be less than half of the actual total
> received in that year, because it does not include money and
> goods sent through informal channels (Brown and Foster 1995).
>
>
>
> Tonga is among the Pacific nations that have been identified
> since the 1980s as MIRAB economies, based on Migration,
> Remittances, Aid and Bureaucracy. The acronym was developed
> originally by Bertram and Watters (1985) in relation to
> Pacific states linked to New Zealand and expanded to include
> other Pacific nations with similar economic situations (see
> also Bertram 1986; Bertram and Watters 1986). The MIRAB model
> posits that �transnational corporations of kin� operate to

> maximise support from migrants to kin in the homeland, and
> that a continuing flow of new migrants contributes to the
> sustainability of remittance levels.
>
>
>
> Like other MIRAB states, Tonga is a resource-poor nation
> unable to find sustainable alternative sources of income to
> remittances. While some members of the ruling elite in Tonga
> have managed to amass considerable wealth, the majority of the
> population survives on low wages, some subsistence production
> and the money and goods sent by family overseas. A range of
> factors such as transport costs, high tariffs, environmental
> factors and fluctuating markets have all contributed to the
> failure of many income-generating ventures attempted over the
> years. Even tourism, one of the mainstays of many small
> economies, has never been successful in Tonga, in part because
> of the close proximity of Fiji, a far cheaper and more
> tourist-oriented alternative. Aid is a significant income
> source, yet the amount received is dwarfed by the remittances
> sent by Tongans overseas.
>
> The future of these remittances is the focus of this paper and
> of the research I am currently conducting into
> second-generation Tongan transnationalism. Here I argue that
> only a low level of economic support for Tonga is likely to be
> provided by the second and subsequent generations of Tongans
> in the diaspora, and that this has worrying implications for
> Tonga�s future economic and social stability.

>
>
> The sustainability of remittances
>
> There is now a substantial literature debating the MIRAB model
> (for recent discussions, see Bertram 1999; and Poirine 1998),
> and much of this work addresses the claim made by Bertram and
> Watters that aid and remittances �appear capable of continuous
> reproduction at least until the turn of the century� (1985:

> 501). Some studies have supported this claim, citing sustained
> high levels of remittances while others have supported the
> �remittance decay hypothesis�, which posits that the longer

> migrants remain overseas the lower the level of their
> remittances (Brown and Foster 1995: 38). Thus far, the
> sustainability debate has centred almost entirely on
> first-generation migrants.
>
>
>
> There also has been a focus on how remittances are being used,
> with a continuing debate about whether this is primarily for
> consumption or investment. This debate is concerned with
> whether remittances help or hinder economic development, and
> in recent years has included consideration of the changing
> nature of remittances, such as goods for resale at flea
> markets, for example (Brown and Connell 1993). In some cases,
> remittances are being replaced by informal trade, as with
> Tongans overseas sending goods for Tongan businesses, and
> receiving in return agricultural products to sell to niche
> markets of Islander communities. Again, the focus of such work
> has been on migrants rather than their children.
>
>
>
> Closely tied to the issue of what uses are made of remittances
> is the question of /why/ remittances are sent, and it is

> simplistic to assume that they are just altruistic gifts to
> kin and country. Remittances are also sent for personal
> investment, to maintain land rights, and to prepare for
> retirement, although in the latter case few elderly Tongans do
> in fact return to Tonga because their children and
> grandchildren are based overseas. If we look at these
> migrants� reasons for remitting, it is obvious that few

> members of the second generation overseas are likely to have
> similar motives, so why /would/ they remit?

>
> Warnings that remittances and other ties to Tonga are likely
> to decline have been made since the mid-1980s, although they
> have been paid little heed. Professor Futa Helu, a Tongan
> academic, argued that overseas-born Tongans would not have
> �the same sentiments, the same attachment to the homefolks as
> their parents had�, and asserted that remittances would �dry
> up sooner or later� (1985: 3). He concluded that �all in all,

> we can say that the Tongan economy is facing a bleak future.
> We cannot continue to put our faith in remittances and
> transfers from Tongans abroad� (1985: 6; see also Finau 1993).

> This bleak future was outlined in detail by Campbell (1992:
> 71), who suggested that
>
> [a]ny lessening in the level of remittances will cause an
> abrupt fall in Tongan imports rather than a further
> widening of the trade deficit. A reduced import level
> would have a seriously adverse effect on government
> revenue directly and lead to further losses from the
> consequential contraction of other activity, especially in
> construction. A reverse multiplier effect would cause many
> bankruptcies in the retail sector, the contraction of
> government services, and a declining standard of living
> that would force many people back into the subsistence
> economy, with increased pressure on land and kinship
> relationships. Political upheaval could be a further
> downstream effect.
>
> Such warnings have been ignored by the Tongan Government, and
> by many outside analysts; for example, the ADB�s recent
> overview of Tonga�s economy stated simply that the medium-term
> trend would be that �remittances are expected to increase and
> to underpin private consumption as source economies grow�

> (2005: 227). This ignores the very real possibility that those
> remittances will decline in the longer term and that this
> could constitute a substantial threat to Tonga�s economic future.
Daphne
Malo e fakatalanoa he ngaahi me� kehekehe hange ko ia kuo ofongi mai �
he tangata�iki ko Sifa ,fie lave atu au he kau fie fili falealea ki
Tonga kae nofo muli,ngali fakapotopoto � e tu�tu�ni kuo fokotu�,kapau
na� pehe ke nofo � Tonga ke lava ha ta� � taha teu pehe kei fakapotopoto
pe mo ia.
Hange �ku lahi hono �hake koe�hi ko �tau li pa�nga ki Tonga,fakamanatu
atu ko ho� li pa�nga ki Tonga ko e �ve pe � koe ki ho famili
fakafo�tuitui,�onga pe ia kiate koe mo ho famili,pea kapau ko e �hinga
ia ta �ku totonu ke toe oo mo e ngaahi pule�nga muli ko eni kuo nau fai
� e ngaahi fu� �fa toho fakatefisi � fili falealea ki Tonga.
�ku ou tui � lahi ange � e fakatu�tamaki � e kau oo atu mei muli � fie
falealea ki Tonga,� kei lelei ange pe � e kau Tonga nofo � Tonga ke nau
fai � e fatongia faka falealea � Tonga,ko kinautolu mei muli te nau oo
atu mo e sipinga fakamuli � fepaki ia mo hotau �lungaanga fakafonua
lelei ko e fe-faka�pa�pa�ki,ko e taha kuo fu� fuoloa �nau nofo
muli,he�kai te nau ma� � e taukei mo�ni,ko e taha ko e oo � nofo muli
lahi hono � �hinga,kau ai e sai ange � e ngaahi fonua kehe � Tonga,ka ko
e ha � e toe fo� �i fo�u ko e �fa koaa ki Tonga? Te nau fufuu� e �hinga
totonu,kae feinga� ke fakata�vala� mai �ki ha �hinga � ngali
fakamataapule ke fili ai e kakai.
Fakapulia mo kimoutolu nofo mo mamahi� mo �nasi fakataha MO E KAKAI
MASIVA MO FUAKAVENGA � E FONUA MO E LOTU,MOU FILI HE KAKAI NOFO PE �
tONGHA NA
Tuku atu pe faingamalie ki he fale ke �nasi ai pe kinautolu � Tonga,mo
kinautolu na� nau mateaki� mai e liliu,mou fakaanga� e liliu,hili ko ia
pea ngalo ia ka mou �ho loloa atu � hange ha fo� koli tala�ho.
Pea mo�ni � e hiva � Nau Saimone,� e anu vaeuapo � e kau Temo,kae omi e
kau me� kehe � kaikaila� � e ma� mai � e �ho �hehe �hehe. mo e �fa ai
pe. Sisi T.

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 25, 2010, 7:08:43 AM8/25/10
to tasil...@googlegroups.com
Faifekau Sisitoutai
 
'Oku ou fiefia ma'upe 'ihe lau ho'omou ngaahi akonaki moe fakatokanga.  'Oku ou toe fiefia foki he 'oku ou 'ilopau kapau 'oku 'iai ha'aku toonounou 'oku malava pe ke fakamolemole'i 'ihe paenga ni tu'unga 'ihe lotu lelei 'oku tau fetakinima fakataha ai.
 
Faifekau, 'oku te'eki teu fanongo au 'iha lea ta'efaka'apa'apa 'a Tonga Lemoto mo 'Inoke Hu'akau 'i Sene ni, pe ko ha'ana hanga 'o tukuhifo ha ngeia ha taha 'ihe kau fakafofonga falealea 'a Tonga 'ihe media pe ko ha'ana laui'ikovi'i 'a e hou'eiki pe koe fale 'o e Tu'i.  Koe kau fakafofonga 'o e kakai 'o Tonga 'e ni'ihi 'oku fakalilifu atu 'enau fakahoko 'e kinautolu 'a e me'a koe fasitu'u, 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa moe ngaahi 'ulungaanga ia 'oku lau koe 'ulungaanga fakapapeliane 'ehe ako 'a e uesite ko 'eni 'oku lolotonga ako'i ai 'etau fanau tatau pe 'i Tonga mo muli ni.  'E lelei ange ha huuatu 'a kinautolu 'i muli ke mamata tonu ki ai 'a e kau falealea 'o Tonga kihe me'a 'oku ui koe 'ulungaanga faka'apa'apa hano fakahoko 'e kinautolu 'oku 'alu atu mei muli ni. 
 
Koe 'uhinga foki ia si'etau hee mai ki muli ni koe faingofua ange 'a e me'alahi 'oku tau feinga ki ai 'i Tonga hono ma'u 'i muli ni, pea kau ai mo 'etau feinga ke langa hake hotau ngaahi famili 'i Tonga.  He'ikai foki ke mole 'a e laumalie fetokoni'aki ia meia kitautolu 'oku nofo 'i muli ni neongo kuo 'osi mai ki muli ni hotau ngaahi famili kotoa.  'E toki 'ave pe kitautolu ki fa'itoka koe toki tuku ia 'etau 'ofa mo tokoni ki Tonga 'ihe ngaahi founga kehekehe.  
 
Ko 'etau laku pa'anga ko 'eni ki Tonga, he'ikai ke 'iai ha taha ia tetau laku pa'anga ki ai 'i Tonga tene lava 'o lolo'i pe haka ha la'i pa'anga 'e uanoa, pe la'i pa'anga 'e nimanoa.  Ko 'enau ma'u atu 'a e pa'anga 'oku nau 'alu leva kihe ngaahi falekoloa pe koe maketi 'o fakatau mai 'a e ngaahi koloa kenau ngaue'aki.  Koe taimi ia 'oku 'ikai ngata pe 'i hotau ngaahi kainga 'e 'aonga ki ai 'a e pa'anga 'oku laku atu mei muli ni ka 'oku 'aonga kihe kakai pisinisi pea 'aonga ki Tonga kotoa foki he 'oku vilo'i 'a e pa'anga 'oku laku kihe tokotaha 'o 'aonga kihe tokolahi.
 
Ko kinautolu ko 'eni 'oku 'alu mei muli 'o fili falealea 'i Tonga 'oku sai pe 'enau mo'ui 'anautolu 'i muli ni, 'aia 'oku ou tui 'oku hanga 'ehe 'ofa 'a e Tonga 'o muli 'o fakapunakaki'i kinautolu ki Tonga.  He'ikai ke 'iai ha taha ia 'e fie'alu ke fakafepaki'i koe 'uhi ko 'ene nofo fuoloa 'i muli tukukehe kapau 'oku ne tui 'oku ne ma'u ha fa'ahinga lelei 'oku totonu ke vahevahe atu kihe kakai 'o Tonga.  
 
Koe aofangatuku 'o 'etau talatalaifale 'e fai'aki pe 'a e lotu lelei na'e ohi 'aki kitautolu 'i Tonga, 'aia ko 'Ofa 'oku ne holoki 'a e 'avahevahee.   Kapau ko 'Ofa kuone fekaui'i 'a kinautolu kuo folau atu mei muli ni ki Tonga ke kau kihe falealea, 'oku totonu nai ketau toe moloki mo 'Ofa?  
 
'Oku ou tui koe 'uhinga ia hono tutu 'o Nuku'alofa ko 'ene a'u ia ki langi 'a e 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa, 'afungi, moe fielahi.   Na'e 'ikai ke kau 'a Tonga Lemoto mo 'Inoke Hu'akau hono tutu 'a Nuku'alofa, hehehehe,  good luck atu kihe ongo tangata mei Sene faka'ofa'ofaa. 
 
Koe pa'anga foaki 'a e ngaahi fonua muli 'oku fakaoli atu, tenau talamai 'a e lau miliona 'oe pa'anga 'oku 'ave ki Tonga, hili ko iaa koe lahi taha 'o e pa'anga ko ia 'oku nau totongi 'aki pe 'a e kakai mei honau ngaahi fonua kenau fakahoko 'a e ngaahi ngaue 'i Tonga.  Koe pa'anga 'oku nau fakamole kihe ngaahi scholarships 'oku totongi 'aki pe ia 'enau kau faiako 'i muli ni pea lau ia ko 'enau 'ofa ki Tonga.   'Oku nau foaki atu pe 'ihe nima hemaa kanau to'o mai 'e kinautolu 'a e koloa 'oku mahu'inga lahi ange 'i  honau nima mata'uu meihe koloa pe pa'anga na'anau foaki atu.  'Oku hala'ataa ke 'ofa mo'oni ha fonua kehe i Tonga, ko 'enau politika 'anautolu pea nau kata 'o pehee 'oku 'ikai ke fakatokanga'i 'ehe Tongaa.  Ngaahi fonua muli, mana pee hena ha 'aho, 'e 'alu hake hotau ngaahi hako 'o kailangaki'i na'e 'osi 'ilo'i pe 'ehe 'enau fanga kui si'ono kaakaa'i kinautoluu, koe lelei ia 'e taha 'o e nofo muli 'a e Tonga ko 'ene 'ilo 'a e ngaahi 'hidden agendas' 'a e ngaahi fonua muli.  
 
Na'e fakafou mai 'ehe 'Otua 'a e ngaahi faingamalie ke mavahe mai 'a e kakai Tonga ki muli ni, koe 'uhi ke ako'i kinautolu 'ihe ngaahi founga ngaue 'a muli ni.  Koe koloa mahu'inga kinautolu ki Tonga pea 'oku 'ikai totonu ke fakafe'atungia'i 'a e Tonga 'o muli 'i Tonga.  
 
 
'Ofa lahi atu kiate koe Faifekau Sisitoutai.
 
daphne
 


--- On Wed, 25/8/10, Sisitoutai Taufa <papaif...@gmail.com> 
 
Daphne
Malo e fakatalanoa he ngaahi meá kehekehe hange ko ia kuo ofongi mai é he tangataéiki ko Sifa ,fie lave atu au he kau fie fili falealea ki Tonga kae nofo muli,ngali fakapotopoto á e tuútuúni kuo fokotuú,kapau naé pehe ke nofo í Tonga ke lava ha taú é taha teu pehe kei fakapotopoto pe mo ia.

Hange óku lahi hono óhake koeúhi ko étau li paánga ki Tonga,fakamanatu atu ko hoó li paánga ki Tonga ko e áve pe é koe ki ho famili fakafoítuitui,áonga pe ia kiate koe mo ho famili,pea kapau ko e úhinga ia ta óku totonu ke toe oo mo e ngaahi puleánga muli ko eni kuo nau fai á e ngaahi fuú ófa toho fakatefisi  ó fili falealea ki Tonga.

Óku ou tui é lahi ange á e fakatuútamaki á e kau oo atu mei muli é fie falealea ki Tonga,é kei lelei ange pe á e kau Tonga nofo í Tonga ke nau fai á e fatongia faka falealea í Tonga,ko kinautolu mei muli te nau oo atu mo e sipinga fakamuli é fepaki ia mo hotau úlungaanga fakafonua lelei ko e fe-fakaápaápaáki,ko e taha kuo fuú fuoloa énau nofo muli,heíkai te nau maú á e taukei moóni,ko e taha ko e oo ó nofo muli lahi hono ú úhinga,kau ai e sai ange á e ngaahi fonua kehe í Tonga,ka ko e ha á e toe foí ái foóu ko e ófa koaa ki Tonga? Te nau fufuuí e úhinga totonu,kae feingaí ke fakataóvalaí mai áki ha úhinga é ngali fakamataapule ke fili ai e kakai.
Fakapulia mo kimoutolu nofo mo mamahií mo  ínasi fakataha MO E KAKAI MASIVA MO FUAKAVENGA Ó E FONUA MO E LOTU,MOU FILI HE KAKAI NOFO PE Í tONGHA NA
Tuku atu pe faingamalie ki he fale ke ínasi ai pe kinautolu í Tonga,mo kinautolu naá nau mateakií mai e liliu,mou fakaangaí e liliu,hili ko ia pea ngalo ia ka mou óho loloa atu ó hange ha foí koli talaáho.
Pea moóni á e hiva á Nau Saimone,Á e anu vaeuapo á e kau Temo,kae omi e kau meá kehe ó kaikailaí á e maá mai á e áho éhehe  éhehe. mo e ófa ai pe.  Sisi T.

Sisitoutai Taufa

unread,
Aug 25, 2010, 9:12:46 AM8/25/10
to tasil...@googlegroups.com
> --- On *Wed, 25/8/10, Sisitoutai Taufa /<papaif...@gmail.com>/*
>
> Daphne
> Malo e fakatalanoa he ngaahi me� kehekehe hange ko ia kuo ofongi mai �
> he tangata�iki ko Sifa ,fie lave atu au he kau fie fili falealea ki
> Tonga kae nofo muli,ngali fakapotopoto � e tu�tu�ni kuo fokotu�,kapau
> na� pehe ke nofo � Tonga ke lava ha ta� � taha teu pehe kei
> fakapotopoto pe mo ia.
>
> Hange �ku lahi hono �hake koe�hi ko �tau li pa�nga ki Tonga,fakamanatu
> atu ko ho� li pa�nga ki Tonga ko e �ve pe � koe ki ho famili
> fakafo�tuitui,�onga pe ia kiate koe mo ho famili,pea kapau ko e �hinga
> ia ta �ku totonu ke toe oo mo e ngaahi pule�nga muli ko eni kuo nau
> fai � e ngaahi fu� �fa toho fakatefisi � fili falealea ki Tonga.
>
> �ku ou tui � lahi ange � e fakatu�tamaki � e kau oo atu mei muli � fie
> falealea ki Tonga,� kei lelei ange pe � e kau Tonga nofo � Tonga ke
> nau fai � e fatongia faka falealea � Tonga,ko kinautolu mei muli te
> nau oo atu mo e sipinga fakamuli � fepaki ia mo hotau �lungaanga
> fakafonua lelei ko e fe-faka�pa�pa�ki,ko e taha kuo fu� fuoloa �nau
> nofo muli,he�kai te nau ma� � e taukei mo�ni,ko e taha ko e oo � nofo
> muli lahi hono � �hinga,kau ai e sai ange � e ngaahi fonua kehe �
> Tonga,ka ko e ha � e toe fo� �i fo�u ko e �fa koaa ki Tonga? Te nau
> fufuu� e �hinga totonu,kae feinga� ke fakata�vala� mai �ki ha �hinga �
> ngali fakamataapule ke fili ai e kakai.
> Fakapulia mo kimoutolu nofo mo mamahi� mo �nasi fakataha MO E KAKAI
> MASIVA MO FUAKAVENGA � E FONUA MO E LOTU,MOU FILI HE KAKAI NOFO PE �
> tONGHA NA
> Tuku atu pe faingamalie ki he fale ke �nasi ai pe kinautolu � Tonga,mo
> kinautolu na� nau mateaki� mai e liliu,mou fakaanga� e liliu,hili ko
> ia pea ngalo ia ka mou �ho loloa atu � hange ha fo� koli tala�ho.
> Pea mo�ni � e hiva � Nau Saimone,� e anu vaeuapo � e kau Temo,kae omi
> e kau me� kehe � kaikaila� � e ma� mai � e �ho �hehe �hehe. mo e �fa
> ai pe. Sisi T.
>
> -- 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i
> he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasil...@googlegroups.com>

> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasilisili-...@googlegroups.com>

> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
Dappphne
Toe malo e talanoa mo e toe malie ange ho� malanga mai ki he fili
falealea,fakatokanga atu pe kiate koe kimu� pea ke toki lave ki he me�
ko ia,ko e potu tahi ia � e ngaahi ika ta�ne,ko koe ia ngata pe koe �
loki ako,he me� mo�ni taha mo e ngaahi text books �ku �kai fai ai ha
��mio,pea na� te�ki ai keke ki� takatakai holo koe � tu� siakale,kau ai
pe koe mo Uani mo Fatai mo e hou�iki fafine hotau loto fale ni.
Ko ho�mou fa� lave� � e ngaahi me� � tu�,ko e ngaahi fakamahamahalo
pe,pea fa� tonu atu he ihi,ka mou shares mai pe kimoutolu he akotapu,he
�ku mahino ho�mou fe�nasi�ki ,na� mou �lunga he kaliloa,pea fakamafana
�upito ia.
Ko kitautolu ko ee na� �kai faikava� mo inu kava ka �ku tau hu mai ki
fale ni kei toe ta� lahi ke tau akoako mamalie he ngaahi talanoa mo e
anga hono tali,pea te ki� mamalie hifo,na� ko ha fo� li faka-Vava� ia ka
te to atu kita,he ko e fonua poto � Vava� he talanoa he ngaahi
ha�fanga[kataki fakatulou atu mo e Lolo].
�longa �upito � e taukei �ne hu fakafe�loaki mai ki hotau paengani.
Tonga mo e fili falealea-- mou �fa mai � fakakaukau� atu ha taha he
kakai kuo nau ako ki he ongo mala� � 2 ko e ngoue mo e toutai na� �ai ha
halanga pa�nga ai ma� e kakai � e fonua,�si atu e mataka mo e siaine,� e
ongome� na� mei totofu ai e Tonga kotoa ke ma� ai ha seniti ma� e kakai
� e fonua,kuo lahi e kau toketa he ongo mala� ko ia,ke fai ai ha
feinga,kae tuku hifo � e kau oo atu mei muli he �ku �kai ha taha �
taukei fe�nga,ko e kau ngutu malie pe,kae ko e fai ha me�a ko e toe fo�
talanoa fo�u ia malo Sisi T.

Sione 'Atupuha Koloti

unread,
Aug 25, 2010, 6:26:42 PM8/25/10
to tasil...@googlegroups.com
malo Defini, pou atu sifa, malie Sisitoutai!
 
ko e lea ko e "'ofa" 'i homau fonua Tonga mo'oni 'a Langi Kavaliku "'ilo pe 'e he a'u"...pea ko e kau a'u ko e Tonga mo'oni!! kehe pe 'ofa 'i Lusia, 'Amelika, etc. he 'oku faka'ofa e "love"...'ene mamaha!
 
ko 'OFA (Tonga)
'ofa as hope
'ofa as kindness
'ofa as sexual love
'ofa as sadness
'ofa as please
'ofa as care, help, gift
'ofa as sharing
 
'ofa u'uu'u (family love)
'ofa 'aufuato
'ofa tu'ufue
'ofa mateaki
'ofa tu'unga'a
'ofa ta'aki (critical love)
'ofa taaupe (taupeupe)
'ofa ta'etokanga (veitongo)
 
pea mou toki fakakakato mai!
 
malie Tonga ko e siueli 'o e Pasifiki!
 
mo e hufia!
koloti


 
2010/8/26 Sisitoutai Taufa <papaif...@gmail.com>
Daphne Taukolonga wrote:
Faifekau Sisitoutai
 'Oku ou fiefia ma'upe 'ihe lau ho'omou ngaahi akonaki moe fakatokanga.  'Oku ou toe fiefia foki he 'oku ou 'ilopau kapau 'oku 'iai ha'aku toonounou 'oku malava pe ke fakamolemole'i 'ihe paenga ni tu'unga 'ihe lotu lelei 'oku tau fetakinima fakataha ai.
 Faifekau, 'oku te'eki teu fanongo au 'iha lea ta'efaka'apa'apa 'a Tonga Lemoto mo 'Inoke Hu'akau 'i Sene ni, pe ko ha'ana hanga 'o tukuhifo ha ngeia ha taha 'ihe kau fakafofonga falealea 'a Tonga 'ihe media pe ko ha'ana laui'ikovi'i 'a e hou'eiki pe koe fale 'o e Tu'i.  Koe kau fakafofonga 'o e kakai 'o Tonga 'e ni'ihi 'oku fakalilifu atu 'enau fakahoko 'e kinautolu 'a e me'a koe fasitu'u, 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa moe ngaahi 'ulungaanga ia 'oku lau koe 'ulungaanga fakapapeliane 'ehe ako 'a e uesite ko 'eni 'oku lolotonga ako'i ai 'etau fanau tatau pe 'i Tonga mo muli ni.  'E lelei ange ha huuatu 'a kinautolu 'i muli ke mamata tonu ki ai 'a e kau falealea 'o Tonga kihe me'a 'oku ui koe 'ulungaanga faka'apa'apa hano fakahoko 'e kinautolu 'oku 'alu atu mei muli ni.  Koe 'uhinga foki ia si'etau hee mai ki muli ni koe faingofua ange 'a e me'alahi 'oku tau feinga ki ai 'i Tonga hono ma'u 'i muli ni, pea kau ai mo 'etau feinga ke langa hake hotau ngaahi famili 'i Tonga.  He'ikai foki ke mole 'a e laumalie fetokoni'aki ia meia kitautolu 'oku nofo 'i muli ni neongo kuo 'osi mai ki muli ni hotau ngaahi famili kotoa.  'E toki 'ave pe kitautolu ki fa'itoka koe toki tuku ia 'etau 'ofa mo tokoni ki Tonga 'ihe ngaahi founga kehekehe.   Ko 'etau laku pa'anga ko 'eni ki Tonga, he'ikai ke 'iai ha taha ia tetau laku pa'anga ki ai 'i Tonga tene lava 'o lolo'i pe haka ha la'i pa'anga 'e uanoa, pe la'i pa'anga 'e nimanoa.  Ko 'enau ma'u atu 'a e pa'anga 'oku nau 'alu leva kihe ngaahi falekoloa pe koe maketi 'o fakatau mai 'a e ngaahi koloa kenau ngaue'aki.  Koe taimi ia 'oku 'ikai ngata pe 'i hotau ngaahi kainga 'e 'aonga ki ai 'a e pa'anga 'oku laku atu mei muli ni ka 'oku 'aonga kihe kakai pisinisi pea 'aonga ki Tonga kotoa foki he 'oku vilo'i 'a e pa'anga 'oku laku kihe tokotaha 'o 'aonga kihe tokolahi.
 Ko kinautolu ko 'eni 'oku 'alu mei muli 'o fili falealea 'i Tonga 'oku sai pe 'enau mo'ui 'anautolu 'i muli ni, 'aia 'oku ou tui 'oku hanga 'ehe 'ofa 'a e Tonga 'o muli 'o fakapunakaki'i kinautolu ki Tonga.  He'ikai ke 'iai ha taha ia 'e fie'alu ke fakafepaki'i koe 'uhi ko 'ene nofo fuoloa 'i muli tukukehe kapau 'oku ne tui 'oku ne ma'u ha fa'ahinga lelei 'oku totonu ke vahevahe atu kihe kakai 'o Tonga.   Koe aofangatuku 'o 'etau talatalaifale 'e fai'aki pe 'a e lotu lelei na'e ohi 'aki kitautolu 'i Tonga, 'aia ko 'Ofa 'oku ne holoki 'a e 'avahevahee.   Kapau ko 'Ofa kuone fekaui'i 'a kinautolu kuo folau atu mei muli ni ki Tonga ke kau kihe falealea, 'oku totonu nai ketau toe moloki mo 'Ofa?   'Oku ou tui koe 'uhinga ia hono tutu 'o Nuku'alofa ko 'ene a'u ia ki langi 'a e 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa, 'afungi, moe fielahi.   Na'e 'ikai ke kau 'a Tonga Lemoto mo 'Inoke Hu'akau hono tutu 'a Nuku'alofa, hehehehe,  good luck atu kihe ongo tangata mei Sene faka'ofa'ofaa.  Koe pa'anga foaki 'a e ngaahi fonua muli 'oku fakaoli atu, tenau talamai 'a e lau miliona 'oe pa'anga 'oku 'ave ki Tonga, hili ko iaa koe lahi taha 'o e pa'anga ko ia 'oku nau totongi 'aki pe 'a e kakai mei honau ngaahi fonua kenau fakahoko 'a e ngaahi ngaue 'i Tonga.  Koe pa'anga 'oku nau fakamole kihe ngaahi scholarships 'oku totongi 'aki pe ia 'enau kau faiako 'i muli ni pea lau ia ko 'enau 'ofa ki Tonga.   'Oku nau foaki atu pe 'ihe nima hemaa kanau to'o mai 'e kinautolu 'a e koloa 'oku mahu'inga lahi ange 'i  honau nima mata'uu meihe koloa pe pa'anga na'anau foaki atu.  'Oku hala'ataa ke 'ofa mo'oni ha fonua kehe i Tonga, ko 'enau politika 'anautolu pea nau kata 'o pehee 'oku 'ikai ke fakatokanga'i 'ehe Tongaa.  Ngaahi fonua muli, mana pee hena ha 'aho, 'e 'alu hake hotau ngaahi hako 'o kailangaki'i na'e 'osi 'ilo'i pe 'ehe 'enau fanga kui si'ono kaakaa'i kinautoluu, koe lelei ia 'e taha 'o e nofo muli 'a e Tonga ko 'ene 'ilo 'a e ngaahi 'hidden agendas' 'a e ngaahi fonua muli.   Na'e fakafou mai 'ehe 'Otua 'a e ngaahi faingamalie ke mavahe mai 'a e kakai Tonga ki muli ni, koe 'uhi ke ako'i kinautolu 'ihe ngaahi founga ngaue 'a muli ni.  Koe koloa mahu'inga kinautolu ki Tonga pea 'oku 'ikai totonu ke fakafe'atungia'i 'a e Tonga 'o muli 'i Tonga.    'Ofa lahi atu kiate koe Faifekau Sisitoutai.
 daphne
 

--- On *Wed, 25/8/10, Sisitoutai Taufa /<papaif...@gmail.com>/*  Daphne
Malo e fakatalanoa he ngaahi meá kehekehe hange ko ia kuo ofongi mai é he tangataéiki ko Sifa ,fie lave atu au he kau fie fili falealea ki Tonga kae nofo muli,ngali fakapotopoto á e tuútuúni kuo fokotuú,kapau naé pehe ke nofo í Tonga ke lava ha taú é taha teu pehe kei fakapotopoto pe mo ia.

Hange óku lahi hono óhake koeúhi ko étau li paánga ki Tonga,fakamanatu atu ko hoó li paánga ki Tonga ko e áve pe é koe ki ho famili fakafoítuitui,áonga pe ia kiate koe mo ho famili,pea kapau ko e úhinga ia ta óku totonu ke toe oo mo e ngaahi puleánga muli ko eni kuo nau fai á e ngaahi fuú ófa toho fakatefisi  ó fili falealea ki Tonga.

Óku ou tui é lahi ange á e fakatuútamaki á e kau oo atu mei muli é fie falealea ki Tonga,é kei lelei ange pe á e kau Tonga nofo í Tonga ke nau fai á e fatongia faka falealea í Tonga,ko kinautolu mei muli te nau oo atu mo e sipinga fakamuli é fepaki ia mo hotau úlungaanga fakafonua lelei ko e fe-fakaápaápaáki,ko e taha kuo fuú fuoloa énau nofo muli,heíkai te nau maú á e taukei moóni,ko e taha ko e oo ó nofo muli lahi hono ú úhinga,kau ai e sai ange á e ngaahi fonua kehe í Tonga,ka ko e ha á e toe foí ái foóu ko e ófa koaa ki Tonga? Te nau fufuuí e úhinga totonu,kae feingaí ke fakataóvalaí mai áki ha úhinga é ngali fakamataapule ke fili ai e kakai.
Fakapulia mo kimoutolu nofo mo mamahií mo  ínasi fakataha MO E KAKAI MASIVA MO FUAKAVENGA Ó E FONUA MO E LOTU,MOU FILI HE KAKAI NOFO PE Í tONGHA NA

Tuku atu pe faingamalie ki he fale ke ínasi ai pe kinautolu í Tonga,mo kinautolu naá nau mateakií mai e liliu,mou fakaangaí e liliu,hili ko ia pea ngalo ia ka mou óho loloa atu ó hange ha foí koli talaáho.
Pea moóni á e hiva á Nau Saimone,Á e anu vaeuapo á e kau Temo,kae omi e kau meá kehe ó kaikailaí á e maá mai á e áho éhehe  éhehe. mo e ófa ai pe.  Sisi T.


-- 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasil...@googlegroups.com>
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasilisili-...@googlegroups.com>

Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili


 --
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
Dappphne
Toe malo e talanoa mo e toe malie ange hoó malanga  mai ki he fili falealea,fakatokanga atu pe kiate koe kimuá pea ke toki lave ki he meá ko ia,ko e potu tahi ia ó e ngaahi ika taáne,ko koe ia ngata pe koe í loki ako,he meá moóni taha mo e ngaahi text books óku íkai fai  ai ha áámio,pea naé teéki ai keke kií takatakai holo koe í tuá siakale,kau ai pe koe mo Uani mo Fatai mo e houéiki fafine hotau loto fale ni.
Ko hoómou faá laveí á e ngaahi meá ó tuá,ko e ngaahi fakamahamahalo pe,pea faá tonu atu he ihi,ka mou shares mai pe kimoutolu he akotapu,he óku mahino hoómou feínasiáki ,naá mou ólunga he kaliloa,pea fakamafana áupito ia.
Ko kitautolu ko ee naé íkai faikavaí mo inu kava ka óku tau hu mai ki fale ni kei toe taú lahi ke tau akoako mamalie he ngaahi talanoa  mo e  anga hono tali,pea te kií mamalie hifo,naá ko ha foí li faka-Vavaú ia ka te to atu kita,he ko e fonua poto á Vavaú he talanoa he ngaahi haófanga[kataki fakatulou atu mo e Lolo].
Ílonga áupito á e taukei éne hu fakafeíloaki mai ki hotau paengani.
Tonga mo e fili falealea-- mou ófa mai ó fakakaukauí atu ha taha he kakai kuo nau ako ki he ongo malaé é 2 ko e ngoue mo e toutai naá íai ha halanga paánga ai maá e kakai ó e fonua,ósi atu e mataka mo e siaine,á e ongomeá naé mei totofu ai e Tonga kotoa ke maú ai ha seniti maá e kakai ó e fonua,kuo lahi e kau toketa he ongo malaé ko ia,ke fai ai ha feinga,kae tuku hifo á e kau oo atu mei muli he óku íkai ha taha é taukei feúnga,ko e kau ngutu malie pe,kae ko e fai ha meáa ko e toe foí talanoa foóu ia malo Sisi T.


--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com

Sione 'Atupuha Koloti

unread,
Aug 25, 2010, 6:31:55 PM8/25/10
to tasil...@googlegroups.com
ko e lotu
 
'ofa tulimui
'ofa 'ikai tu'unga ha me'a
'ofa lakunoa
'ofa fakapalovitenisi
'ofa faka'akapei
'ofa fakafilia
'ofa faka'eleosi
'ofa ta'efilifilimanako
'ofa 'ata'ataa
'ofa ta'elauhia
'ofa ta'epulou
'ofa atu kae fehi'a mai pe
'ofa kui
 
pea mou toki tanaki aipe !!
 
malo koloti

2010/8/26 Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com>

Epeli

unread,
Aug 25, 2010, 6:43:27 PM8/25/10
to tasil...@googlegroups.com

Malo Koloti ko e ‘OFA ‘eni teu fa’o he’eku kato keu ‘alu mo ia ki Sene ‘apongipongi ke mau vahevahe he Talanoa Oceania pea mo Takamuli, Leif, Nau mo e kau Fofo’anga. Pea malo mo e tamaiki mei he Fu’u Fa Ko Hala Ki Langi ke ‘omi ‘a e me’a ni ke tau vahevahe ai.

 

‘Epeli

 


From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Sione 'Atupuha Koloti
Sent: Thursday, August 26, 2010 10:27 AM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Tonga 'o Tonga - tamate'i - Tonga 'o Muli?

 

malo Defini, pou atu sifa, malie Sisitoutai!

Sione 'Atupuha Koloti

unread,
Aug 25, 2010, 6:58:00 PM8/25/10
to tasil...@googlegroups.com
'epeli pea toki off list mai ha ki'i article/issue/essay keu tositosi ai 'i Fisi ni!
 
lotu atu
koloti

2010/8/26 Epeli <epeli.ta...@xtra.co.nz>

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 25, 2010, 7:42:36 PM8/25/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo Koloti mo Epeli
 
'Oku ou loto keu vahevahe mo kimoua 'a e talanoa ni felave'i moe taha 'o e ngaahi 'ofa 'oku mo loto ketau fevahevahe'aki 'ihe taimi 'oku fakahaasino (practical) mai ai.
 
Ko 'aneafi, na'aku talanoa moe taha 'o 'etau fanau mei Tonga 'oku nau lolotonga ako na'e fakafou mai 'ihe ngaue faka-agent 'a e Sioeli Nau ma'ae pule'anga 'Aositelelia 'i Tonga.  Koe ta'ahine mei Kolomotu'a 'oku lolotonga ako 'ihe TAFE 'ihe course koe community welfare services.   Koe ta'ahine ni, na'e ako 'ihe USP 'ihe ta'u 'e 1 pea toki mavahe mai mei Tonga 'ihe kamata'anga 'o e ta'u ni 'o ako 'i Sene ni.   'Ihe fakamatala na'ane fakahoko mai kiate au, koe ngaahi 'discussions' fakakalasi kotoa pe 'oku manako ke kau ki ai (participate). 
 
Ko 'aneafi, talu 'a e kamata 'o e kalasi mo 'ene fakalongolongo.  Na'e fakatokanga'i 'ehe faiako 'ene fakalongolongoo, koe maatuku 'a e kalasi pea ne ui 'etau ki'i ta'ahine ako ke nofo ange kena talanoa.  Na'e 'eke ange 'ehe faiako pe, ''oku 'iai ha palopalema 'e hoko kiate koe 'ihe 'aho ni, na'aku fakatokanga'i ho'o fakalongolonga mate 'ihe kalasi".   Koe tali 'a e ki'i ta'ahine ni, " na'aku fu'u 'ohovale 'aupito 'ihe topiki 'o e 'aho ni", 'aia koe ako kihe fakatu'utamaki fakasaikolosia, fakalaumalie, fakasino hono ngaahi kovi'i mo hono lea kovi'i 'a e fanau (child protection - physical, emotional abuse and neglect), pea moe fakatu'utamaki 'oe  feke'ike'i 'a e matu'a (domestic violence) kihe fanau mo honau kaha'u, pea mo 'ene fakatu'utamaki kihe fonuaa fakakaatoa.  Na'e fiema'u 'ehe faiako ke fakamatala ange 'ehe ki 'i ta'ahine ni pe koe haa 'a e 'uhinga 'o 'ene pehee na'e 'ohovalee.   Na'e fakamatala ange leva 'ehe ki'i ta'ahine ni,  "na'aku mo'utafu'ua 'aupito he 'oku 'normal' 'a e ngaahi founga tauhi fanau 'oku anga maheni ki ai 'a e kakai 'i hoku fonua (Tonga) na'e fakamatala'i mai 'oku fakatu'utamaki 'i 'Aositelelia ni.  Na'e tali'i atu leva 'ehe faiako, "na'e totonu keke hanga 'o fakamatala mai kihe kalaisi kenau 'ilo kihe anga 'o e tauhi fanau 'iho fonua.  
 
Na'aku malie 'ia 'ihe tali 'a 'etau ki'i ta'ahine,  "he'ikai teu fakamatala ia 'e au he ko hoku fonua ia 'o'oku pea 'oku 'ikai teu loto au ke fakakaukau kovi mai ha taha ki hoku fonuaa".    Na'e tali atu leva 'a e faiako, 'You are a very intelligent and smart girl!'.   
 
'Epeli mo Koloti, koe fanafana atu pe 'eni meihe 'Opera House' moe 'Harbour Bridge'.
 
'Ofa atu kiate kimoua moe tokotaha kotoa 'oku 'ahia 'a e tepile ni.
 
daphne  

--- On Wed, 25/8/10, Epeli <epeli.ta...@xtra.co.nz> wrote:

‘Epeli

Daphne Taukolonga wrote:

 Faifekau, 'oku te'eki teu fanongo au 'iha lea ta'efaka'apa'apa 'a Tonga Lemoto mo 'Inoke Hu'akau 'i Sene ni, pe ko ha'ana hanga 'o tukuhifo ha ngeia ha taha 'ihe kau fakafofonga falealea 'a Tonga 'ihe media pe ko ha'ana laui'ikovi'i 'a e hou'eiki pe koe fale 'o e Tu'i.  Koe kau fakafofonga 'o e kakai 'o Tonga 'e ni'ihi 'oku fakalilifu atu 'enau fakahoko 'e kinautolu 'a e me'a koe fasitu'u, 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa moe ngaahi 'ulungaanga ia 'oku lau koe 'ulungaanga fakapapeliane 'ehe ako 'a e uesite ko 'eni 'oku lolotonga ako'i ai 'etau fanau tatau pe 'i Tonga mo muli ni.  'E lelei ange ha huuatu 'a kinautolu 'i muli ke mamata tonu ki ai 'a e kau falealea 'o Tonga kihe me'a 'oku ui koe 'ulungaanga faka'apa'apa hano fakahoko 'e kinautolu 'oku 'alu atu mei muli ni.  Koe 'uhinga foki ia si'etau hee mai ki muli ni koe faingofua ange 'a e me'alahi 'oku tau feinga ki ai 'i Tonga hono ma'u 'i muli ni, pea kau ai mo 'etau feinga ke langa hake hotau ngaahi famili 'i Tonga .  He'ikai foki ke mole 'a e laumalie fetokoni'aki ia meia kitautolu 'oku nofo 'i muli ni neongo kuo 'osi mai ki muli ni hotau ngaahi famili kotoa.  'E toki 'ave pe kitautolu ki fa'itoka koe toki tuku ia 'etau 'ofa mo tokoni ki Tonga 'ihe ngaahi founga kehekehe.   Ko 'etau laku pa'anga ko 'eni ki Tonga , he'ikai ke 'iai ha taha ia tetau laku pa'anga ki ai 'i Tonga tene lava 'o lolo'i pe haka ha la'i pa'anga 'e uanoa, pe la'i pa'anga 'e nimanoa.  Ko 'enau ma'u atu 'a e pa'anga 'oku nau 'alu leva kihe ngaahi falekoloa pe koe maketi 'o fakatau mai 'a e ngaahi koloa kenau ngaue'aki.  Koe taimi ia 'oku 'ikai ngata pe 'i hotau ngaahi kainga 'e 'aonga ki ai 'a e pa'anga 'oku laku atu mei muli ni ka 'oku 'aonga kihe kakai pisinisi pea 'aonga ki Tonga kotoa foki he 'oku vilo'i 'a e pa'anga 'oku laku kihe tokotaha 'o 'aonga kihe tokolahi.
 Ko kinautolu ko 'eni 'oku 'alu mei muli 'o fili falealea 'i Tonga 'oku sai pe 'enau mo'ui 'anautolu 'i muli ni, 'aia 'oku ou tui 'oku hanga 'ehe 'ofa 'a e Tonga 'o muli 'o fakapunakaki'i kinautolu ki Tonga.  He'ikai ke 'iai ha taha ia 'e fie'alu ke fakafepaki'i koe 'uhi ko 'ene nofo fuoloa 'i muli tukukehe kapau 'oku ne tui 'oku ne ma'u ha fa'ahinga lelei 'oku totonu ke vahevahe atu kihe kakai 'o Tonga .   Koe aofangatuku 'o 'etau talatalaifale 'e fai'aki pe 'a e lotu lelei na'e ohi 'aki kitautolu 'i Tonga, 'aia ko 'Ofa 'oku ne holoki 'a e 'avahevahee.   Kapau ko 'Ofa kuone fekaui'i 'a kinautolu kuo folau atu mei muli ni ki Tonga ke kau kihe falealea, 'oku totonu nai ketau toe moloki mo 'Ofa?   'Oku ou tui koe 'uhinga ia hono tutu 'o Nuku'alofa ko 'ene a'u ia ki langi 'a e 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa, 'afungi, moe fielahi.   Na'e 'ikai ke kau 'a Tonga Lemoto mo 'Inoke Hu'akau hono tutu 'a Nuku'alofa, hehehehe,  good luck atu kihe ongo tangata mei Sene faka'ofa'ofaa.  Koe pa'anga foaki 'a e ngaahi fonua muli 'oku fakaoli atu, tenau talamai 'a e lau miliona 'oe pa'anga 'oku 'ave ki Tonga, hili ko iaa koe lahi taha 'o e pa'anga ko ia 'oku nau totongi 'aki pe 'a e kakai mei honau ngaahi fonua kenau fakahoko 'a e ngaahi ngaue 'i Tonga.  Koe pa'anga 'oku nau fakamole kihe ngaahi scholarships 'oku totongi 'aki pe ia 'enau kau faiako 'i muli ni pea lau ia ko 'enau 'ofa ki Tonga .   'Oku nau foaki atu pe 'ihe nima hemaa kanau to'o mai 'e kinautolu 'a e koloa 'oku mahu'inga lahi ange 'i  honau nima mata'uu meihe koloa pe pa'anga na'anau foaki atu.  'Oku hala'ataa ke 'ofa mo'oni ha fonua kehe i Tonga, ko 'enau politika 'anautolu pea nau kata 'o pehee 'oku 'ikai ke fakatokanga'i 'ehe Tongaa.  Ngaahi fonua muli, mana pee hena ha 'aho, 'e 'alu hake hotau ngaahi hako 'o kailangaki'i na'e 'osi 'ilo'i pe 'ehe 'enau fanga kui si'ono kaakaa'i kinautoluu, koe lelei ia 'e taha 'o e nofo muli 'a e Tonga ko 'ene 'ilo 'a e ngaahi 'hidden agendas' 'a e ngaahi fonua muli.   Na'e fakafou mai 'ehe 'Otua 'a e ngaahi faingamalie ke mavahe mai 'a e kakai Tonga ki muli ni, koe 'uhi ke ako'i kinautolu 'ihe ngaahi founga ngaue 'a muli ni.  Koe koloa mahu'inga kinautolu ki Tonga pea 'oku 'ikai totonu ke fakafe'atungia'i 'a e Tonga 'o muli 'i Tonga .    'Ofa lahi atu kiate koe Faifekau Sisitoutai.

Maama Tupa

unread,
Aug 25, 2010, 7:49:36 PM8/25/10
to tasil...@googlegroups.com
Huanoa kapau na'e toe ako'i 'aki 'ae kau faiako lautohi fakasapate 'a e ngaahi teolosia kuo momosi mai 'e Faifekau Semisi Kava mo Dr Ma'afu Palu mo Faifekau Penimone, Lief, Seniale, Takamuli moe kau memipa 'i Tasilisili ni.
daphne
================================
 daphne 'oku ou laulau hifo 'ae ngaahi commentoz 'a 'etau kau faifekau 'i tasilisili ni 'oku ngali fu'u loloto ia kihe kau failautohi fkspte. 'ai pea 'ikai mahino kihe kau failautohi fkspte pea iku lo'oa ai 'ae fanau ia ha ha ha ha.kae o'io'i pe ha me'akai moluu mkehe kihe 'eta fanau na'a ta puta nofo RPA hospital he me'a 'oku nau tuku mai heni ha ha ha ha
malo 'ae tlnoa
maama

 


 

sep...@optusnet.com.au

unread,
Aug 25, 2010, 8:09:09 PM8/25/10
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com

Puke mai ena foki ki heni,ha ha ha.

Maama kapau teke 'ata he week end ko eni pea ke ha'u ki he Talanoa 'Osenia 'i North Parramatta. 'Oku 'iai pe lesisita ka 'e toki fai pe ia he Matapa 'a kitautolu ko enii te'eki ke lesisita, ko ia ko aa Nasili ?

'Aho 'e 3;Tokonaki , Sapate moe Monite.

takamuli.
-------------

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 25, 2010, 8:34:52 PM8/25/10
to tasil...@googlegroups.com
Faifekau Sisitoutai
 
Ko 'eku faka'uhinga kihe kaveinga moe taumu'a 'o e tau fangatua fakapolitika 'e malava ke fai ai ha langahake 'etau mo'ui fakalukufua,  ko hono 'veimaui'i 'o e ngaahi faingamalie 'oku fufuu 'ihe to'onga moe taukapo 'a e tokotaha kotoa neongo 'enau haa mo fuo kehekehee. Faifekau, koe ngaahi faka'uhinga na na'e fakafou mai meiate kimoutolu na'e 'uluaki taafihi 'ihe mala'e 'o e faile faka'atamai 'i Tonga.   Neongo pe na'aku toki tupu hake au mo Koloti mo Takamuli kimui ka ko 'emau kau faiakoo na'anau ako 'iate kimoutolu 'ihe taimi na'a mou kei faiako ai 'i Tonga te'eki keke hikimai ki 'Aositelelia ni.   Kapau tenau fakatokanga'i fakalelei ko ho'o founga ko hono tolongi mai 'a e puluu ke tau'olunga'i atu.  'Oku 'ifo foki 'a e fakamahamahalo atu Faifekau ko hono faka'ali'ali mai 'a e ngaahi founga kehekehe ke tekolo'i 'aki 'a e ngaahi fo'i ngahauu fakamasila talanoaa meihe feitu'una. 
 
Koe ola lelei ia hono 'ave kitautolu kihe ako-tapu, neongo na'e lahi ange 'a e mohee hange koe lau 'a Dr JHavea ka 'oku kei vanavanaiki mai pe si'i tautapa 'a e fanga kui, ....'E Sisu, akonekina mu'a 'a e fanaui ni 'i ho'o lotu lelei.   Fakatauange ketau ngaue 'aonga 'aki 'a e ngaahi taleniti moe 'ilo kotoa 'oku fakateunga 'aki 'ehe 'Otua 'etau mo'ui, pea ke fiefia mo fakanonga foki ki  hotau kaungaa'api. 
 
Mo'oni 'a e lea 'a e mataapule mei homau kolo mo Takamuli ko hono hingoa ko Makaui.  'Koe lahi ange 'eku akoo 'i falelotu, 'ihe faikavaa, 'i faleako, 'ihe ngaahi fakataha'anga, 'i 'api, 'ihe ako-tapu koe lahi ange ia 'eku 'ilo'i 'a e si'isi'i 'eku 'ilo'.   
 
'ofa lahi atu kiate kimoutolu hono kotoa kau memipa 'o Tasilisili.

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 25, 2010, 8:45:46 PM8/25/10
to tasil...@googlegroups.com
'E Maama, te'eki teu sio 'ihe me'a faikehe ia, 'ikai keke lea hangatonu atu pe kia Ma'afu mo Peni moe kau tangata ko 'ena kenau 'ofa mai 'o momosi hifo 'a e kosipeli ke toe momoiki ange, neongo ia, kuo ke 'ai keta tokoua hono fakakolekole kinautolu, hehehehe.  
 
Maama, kuo ha'u 'a e fakapotopoto 'ihe taimi ni pea te sio kimu'a kihe mahu'inga 'o e lautohi fakasapate.  Koe taimi ia 'oku fakafuo ai 'a e fakakaukau 'a e fanau kihe mo'ui fakakalisitiane koe lakanga mahu'inga ange fau 'a e failautohi.   'Oku 'ikai toe kehekehe moe mahu'inga hono 'omai 'ehe ngaahi pule'anga 'o teu'i 'enau kau faiako kihe primary schools.  'Oku ou monuu'ia na'e lahi 'eku kau faiako 'ihe lautohi fakasapate na'anau akonekina lelei kita. 
 
ofa atu kiate koe Maama pea 'ofa keke ma'u ha 'aho fonu tapuaki.
 
daphne 


--- On Wed, 25/8/10, Maama Tupa <maam...@yahoo.com> wrote:

From: Maama Tupa <maam...@yahoo.com>
Subject: Re: [tasilisili] Tonga 'o Tonga - tamate'i - Tonga 'o Muli?
To: tasil...@googlegroups.com

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 25, 2010, 8:58:45 PM8/25/10
to tasil...@googlegroups.com
'Oku 'ikai toe veiveiua 'eku tui fakataha mo koe 'e Sisitoutai.
 
Koe toutai moe ngouee, 'oku tatala mei ai 'a e ngaahi misiteli kehekehe.   
 
Neongo 'a e fakailifia 'a e fanga 'anga moe ika lalahi ka he'ikai tuku 'a e folau atu kihe 'oseni na'e fekau 'e Sisu 'a Pita moe kau 'aposetoloo kenau 'unu'unu atu kihe lolotoo.  Koe fo'i tala'ofaia 'a Sisu, kapau na'e 'ikai ke malu (safe) tene fekau nai 'a Pita moe kau 'aposetolo ko hono ngaahi 'ofa'anga kenau taha kihe 'oseni?   
 
Na'ane ngaue 'aki 'a e uaine koe fakataipe hono toto (blood),  na'e ngaohi meihe kalepi koe fua 'o e kelekelee.
 
daphne 
 
 
 
 


--- On Thu, 26/8/10, Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au> wrote:

From: Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
Subject: Re: [tasilisili] Tonga 'o Tonga - tamate'i - Tonga 'o Muli?
To: tasil...@googlegroups.com

Sisitoutai Taufa

unread,
Aug 25, 2010, 9:31:15 PM8/25/10
to tasil...@googlegroups.com
> <mailto:papaif...@gmail.com>>
> /<papaif...@gmail.com <mailto:papaif...@gmail.com>>/*
> Daphne
> Malo e fakatalanoa he ngaahi me� kehekehe hange ko ia kuo
> ofongi mai � he tangata�iki ko Sifa ,fie lave atu au he kau
> fie fili falealea ki Tonga kae nofo muli,ngali fakapotopoto �

> e tu�tu�ni kuo fokotu�,kapau na� pehe ke nofo � Tonga ke lava
> ha ta� � taha teu pehe kei fakapotopoto pe mo ia.
>
> Hange �ku lahi hono �hake koe�hi ko �tau li pa�nga ki
> Tonga,fakamanatu atu ko ho� li pa�nga ki Tonga ko e �ve pe �
> koe ki ho famili fakafo�tuitui,�onga pe ia kiate koe mo ho
> famili,pea kapau ko e �hinga ia ta �ku totonu ke toe oo mo e

> ngaahi pule�nga muli ko eni kuo nau fai � e ngaahi fu� �fa
> toho fakatefisi � fili falealea ki Tonga.
>
> �ku ou tui � lahi ange � e fakatu�tamaki � e kau oo atu mei

> muli � fie falealea ki Tonga,� kei lelei ange pe � e kau Tonga
> nofo � Tonga ke nau fai � e fatongia faka falealea � Tonga,ko
> kinautolu mei muli te nau oo atu mo e sipinga fakamuli �

> fepaki ia mo hotau �lungaanga fakafonua lelei ko e
> fe-faka�pa�pa�ki,ko e taha kuo fu� fuoloa �nau nofo
> muli,he�kai te nau ma� � e taukei mo�ni,ko e taha ko e oo �

> nofo muli lahi hono � �hinga,kau ai e sai ange � e ngaahi
> fonua kehe � Tonga,ka ko e ha � e toe fo� �i fo�u ko e �fa
> koaa ki Tonga? Te nau fufuu� e �hinga totonu,kae feinga� ke
> fakata�vala� mai �ki ha �hinga � ngali fakamataapule ke fili
> ai e kakai.
> Fakapulia mo kimoutolu nofo mo mamahi� mo �nasi fakataha MO E
> KAKAI MASIVA MO FUAKAVENGA � E FONUA MO E LOTU,MOU FILI HE

> KAKAI NOFO PE � tONGHA NA
> Tuku atu pe faingamalie ki he fale ke �nasi ai pe kinautolu �
> Tonga,mo kinautolu na� nau mateaki� mai e liliu,mou fakaanga�
> e liliu,hili ko ia pea ngalo ia ka mou �ho loloa atu � hange
> ha fo� koli tala�ho.
> Pea mo�ni � e hiva � Nau Saimone,� e anu vaeuapo � e kau

> Temo,kae omi e kau me� kehe � kaikaila� � e ma� mai � e �ho
> �hehe �hehe. mo e �fa ai pe. Sisi T.

>
> -- 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he
> memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> <mailto:tasil...@googlegroups.com>

> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasil...@googlegroups.com>
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki
> he tasilisili-...@googlegroups.com
> <mailto:tasilisili-...@googlegroups.com>

> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasilisili-...@googlegroups.com>
>
>
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he
> memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com <mailto:tasil...@googlegroups.com>

> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki
> he tasilisili-...@googlegroups.com
> <mailto:tasilisili-...@googlegroups.com>

> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
> Dappphne
> Toe malo e talanoa mo e toe malie ange ho� malanga mai ki he fili
> falealea,fakatokanga atu pe kiate koe kimu� pea ke toki lave ki he
> me� ko ia,ko e potu tahi ia � e ngaahi ika ta�ne,ko koe ia ngata

> pe koe � loki ako,he me� mo�ni taha mo e ngaahi text books �ku
> �kai fai ai ha ��mio,pea na� te�ki ai keke ki� takatakai holo koe
> � tu� siakale,kau ai pe koe mo Uani mo Fatai mo e hou�iki fafine
> hotau loto fale ni.

> Ko ho�mou fa� lave� � e ngaahi me� � tu�,ko e ngaahi
> fakamahamahalo pe,pea fa� tonu atu he ihi,ka mou shares mai pe

> kimoutolu he akotapu,he �ku mahino ho�mou fe�nasi�ki ,na� mou
> �lunga he kaliloa,pea fakamafana �upito ia.
> Ko kitautolu ko ee na� �kai faikava� mo inu kava ka �ku tau hu mai
> ki fale ni kei toe ta� lahi ke tau akoako mamalie he ngaahi

> talanoa mo e anga hono tali,pea te ki� mamalie hifo,na� ko ha
> fo� li faka-Vava� ia ka te to atu kita,he ko e fonua poto � Vava�
> he talanoa he ngaahi ha�fanga[kataki fakatulou atu mo e Lolo].
> �longa �upito � e taukei �ne hu fakafe�loaki mai ki hotau paengani.
> Tonga mo e fili falealea-- mou �fa mai � fakakaukau� atu ha taha
> he kakai kuo nau ako ki he ongo mala� � 2 ko e ngoue mo e toutai
> na� �ai ha halanga pa�nga ai ma� e kakai � e fonua,�si atu e
> mataka mo e siaine,� e ongome� na� mei totofu ai e Tonga kotoa ke
> ma� ai ha seniti ma� e kakai � e fonua,kuo lahi e kau toketa he
> ongo mala� ko ia,ke fai ai ha feinga,kae tuku hifo � e kau oo atu
> mei muli he �ku �kai ha taha � taukei fe�nga,ko e kau ngutu malie
> pe,kae ko e fai ha me�a ko e toe fo� talanoa fo�u ia malo Sisi T.

>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i
> he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com <mailto:tasil...@googlegroups.com>

> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> <mailto:tasilisili-...@googlegroups.com>

> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
Koloti
Malo e tau mo e ngaue mei he Tonga,ko e me� �ku fakaoli lahi kiate au ko
e kau fie falealea �ku nau oo atu ki Tonga na � longo�a holo ai,na� nau
� fe he taimi faingata�? he 16/11,�kai na� nau mu�ngutu taha hono
fakaanga� e kau Temo, si� matu� �fa mo�ni ko ia,ne nau a� � nofo
pilisone,�kai lau ha taha ki hono fehi�nekina kinautolu,pea na� mo hono
teu fakapoongi ne �si �ai pe mo ia.
Ko e nofo popula � ha� �sileli � Papilone na� ui � he �tua �ne sevaniti
ko Kolesi tu� Pesia,tangata hiteni ke fakafoki hono kakai �sileli,ke nau
toe foki ki he fonua � e tala�fa,ko e sio eni mei tohi � e palofita ko
�isea 45. �ku kei ma� pe �he �tua �ne tau�taina pe ko hai te ne me�
ngaue�ki ke fakahoko hono finangalo.
Kau fili[ kakai � e fonua] faka�fi�fi atu � e ki� fakamuna ko eni,�ua
na� ngalo si� matu� na� nau tou�nga mai ke tau ma� � e tau�taina � e
fili hotau kau taki,pea �ku nau �lo� lelei ange . � e feitu� � kamata
mei ai � e ngaue ke fai,na� omai ha kakai sio mei tu� � fie kaaimu�,pea
toe faingata� ange � e ngaue lelei ne kamata� mai,� tuku e nifi kae tau
ia he nafa. Tukuange � e �luaki faingamalie � e fokotu�tu� fo�u ke fai �
kinautolu na� nau kakau� mai e liliu,tali atu � e kau tama ko eni kuo
toki �a mohe mai ke nau � lelei ki he fili hono 5 pe lahi hake pe ai,he
kuo nau fail he ngaahi fonua muli na� nau � ai pea ko e toe �i eni ha
fo� fail � taha ki Tonga na,mo e �fa ai pe Sisi T.

Epeli

unread,
Aug 25, 2010, 10:26:59 PM8/25/10
to tasil...@googlegroups.com

Malo Daphne ‘a e fe’inasi’aki ‘a e ‘ausia mo e fakakaukau ‘a e Fefine Tonga felave’i mo e ‘OFA. Ko e ngaahi social issues ‘oku tau fekuki kiatutolu mo ia ‘I he ngaahi ‘atakai (environment) kehekehe ‘oku tau fokoutua ai te ne malava noa ke kau ‘i hono liliu (shape) ai mo ‘etau ngaahi fakakaukau mo e mahino felave’i mo e ‘ofa. Ka he’ikai to’o ‘e ha taha ‘a e ‘OFA mei ha taha – he ko e fakakoloa ia mei ‘Itaniti pea koia hotau ngaahi tapuaki. Sai ange ‘a e ‘OFA ‘i OZ eh!

 

‘epeli

 


Sione 'Atupuha Koloti

unread,
Aug 26, 2010, 1:07:51 AM8/26/10
to tasil...@googlegroups.com
Kohai te ne to e 'eke'i 'a e mo'ui pe hotau fonua 'i ho'omou 'ofa ( & foreign aid)? [% lahi taha]
 
Pea 'oku 'ikai to e kole'i ia kuo 'osi maau pe 'a e budget fkta'u 'a Aust. NZ, EEC, World Band, China...& famili.
 
mo'oni 'a Mahatma : "where there is love there is life...!! Sisu : "mou fe'ofa'aki" kae 'ilo hotau Tonga.
 
kataki ko e sio atu pe mei Tonga...kae mahalo 'e tonu ange matalafo laukai ia!
 
koloti

2010/8/26 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 26, 2010, 2:47:59 AM8/26/10
to tasil...@googlegroups.com
Koloti
 
 'omai aa foki ha lau kihe kau Tonga mei 'Aositelelia ni 'oku nau fiekau atu kihe fili falealea 'a Tonga.   'Oku totonu nai ke fakafe'atungia'i pehe'i  kinautolu.  'Na'a hangee koe lau 'a e motu'a,.......tangata 'omai pe ho'o kapa pulu kemau kai neongo ko koe na'ake ngaue'i  kake puli 'aki 'a e vave taha?
 
koe tafutafu atu pe 'etau 'umu ika kae kai 'a e fekee!
 
daphne


--- On Thu, 26/8/10, Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com> wrote:

From: Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com>
Subject: Re: [tasilisili] Tonga 'o Tonga - tamate'i - Tonga 'o Muli?

Sione 'Atupuha Koloti

unread,
Aug 26, 2010, 3:03:12 AM8/26/10
to tasil...@googlegroups.com
daphne ka kuo taau pea tuku mai ke to e 'ahi'ahi!
 
ko homou lava mai ki hotau fonua 'o fili...ko e "'ofa fonua" ia...hange ko 'Inoke Hu'akau...ko 'ene malanga ko 'ene lobby ko e ma'a atu mo e 'uhinga lelei...kae 'ikai keu 'ilo 'e au pe ko e ha ne pehe ai e ola 'o e fili!!
 
Ko e ha 'oku pehe ai 'a e kakai 'i Tonga mo honau loto?
 
mahalo 'oku tonu ke tau laulau 'i he ng. post-colonial theory pe to e lelei ke to e rekindle 'a e ekonomi 'o e 1770s 'i Tonga! neongo ko 'e ngungusia he kuo tau 'i he senituli 21! ka 'e tokoni lahi ki he ng. 'api 'i Tonga...!
 
manatu ki he 'alu loma ki Nuku'alofa...me'a pe na'a to e fkveve e misini ia 'i he kolohau 'o felenite.
 
malo poupou

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 26, 2010, 8:20:34 PM8/26/10
to tasil...@googlegroups.com
Koloti mo Sisitoutai mo kimoutolu kotoa 'oku 'ahia 'a e tepile ni.
 
Kuou ma'u 'a e fakamatala ko hono fakapapaui'i mai 'e kau 'a 'Inoke Hu'akau kihe fili falealea ma'ae vahenga Kolomotu'a. 
 
Na'aku 'osi talaatu kimu'a, koe mafai lahi 'aupito 'oku ma'u 'ehe kau taki lotu 'o Tonga.  Koe taha 'oe kau taki lotu ko ia ko Dr Ma'afu Palu.  Na'ane fakamatala 'ihe ngaahi uike kuohili 'ene tui 'oku totonu ke 'retire'  'a e fakafofonga lolotonga 'oku kau 'ihe kau fili ma'a Kolomotu'a 'ihe fili ka hoko, kae paasi mai 'a e puluu kiha fakafofonga fo'ou.  Ko 'Inoke Hu'akau 'eni 'e fili ma'a Kolomotu'a.   Koe tangata na'e teu'i atu meihe 'darling harbour' moe 'blue mountain'.     
 
Kuou ma'u foki moha fakamatala koe tokolahi taha 'o e kau lesisita 'i Kolomotu'a kihe fili 'oku nau nofo 'i loto Kolomotu'a, fika ua kihe tokolahi 'ihe lesisita 'a Longolongo. 
 
Ko ia ai, neongo pe hono fakafehu'ia 'a e kau nofo muli 'oku fie fili falealea 'i Tonga 'ihe ta'uni,  'oku mahino 'aupito pe ha fili ha taha na'e nofo muli ka na'e tupu hake pe 'ihe 'elia 'e fili mei aii, 'o hange ko 'Inoke Hu'akau.
 
'Oku ou tui au koe toe pe ke ava hake 'a e funga Sia-ko-Veiongo 'o hiva haleluiaa mai kuo foki ange 'a e kau tangata 'o Kolomotu'a mei muli ko 'enau 'ofa mo'oni 'i Kolomotu'a!  hehehehe.  

lief fungalei

unread,
Aug 26, 2010, 8:24:47 PM8/26/10
to tasil...@googlegroups.com

Maama kapau teke 'ata he week end ko eni pea ke ha'u ki he Talanoa 'Osenia 'i North Parramatta. 'Oku 'iai pe lesisita ka 'e toki fai pe ia he Matapa 'a kitautolu ko enii te'eki ke lesisita, ko ia ko aa Nasili ?
==========================================
'Oiueee sepesi,
 tuku ia na'a hange koe katoanga 'a tonga high 'ae tuku mai 'ae ngaahi me'a ia na'e 'ikai fiema'u ia ke tuku mai heni. kae sai pe kapau 'e fiema'u ongoongo 'a 'e tau kau tasilisili ni kihe ngaahi me'a tapa ki tu'a 'oe Talanoa Oceania..pea tuku ke afe ange ke tau nafu ai ke tu'u lelei...
lief
  

 

Maafu Palu

unread,
Aug 26, 2010, 10:55:45 PM8/26/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo Daphne,

'Oku sai ho'o 'ai mai ke 'ilo'i he kuo u 'eke'eke holo pe ko hai fua
'oku fili mei Kolomotu'a 'o mahino 'oku kau ai 'a Sione Tupouniua,
'Eliesa Fifita, Dr. Taniela Palu pea mo 'Akilisi Pohiva.

Ka ko e sai ena 'a e 'ai ke tau 'ilo 'a 'Inoke he ko hono mo'oni 'oku
fiema'u ha kau tangata lelei mo mohu fakakaukau ke nau fakalele lelei
hotau Fonua 'i he ngaahi ta'u ka hoko mai. Ko e toe hulu atu foki 'oka
'oku ma'u mo Sisu he mo'ui.

'ofa atu.


--
Ma'afu Palu

"Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.

Sisitoutai Taufa

unread,
Aug 26, 2010, 11:56:27 PM8/26/10
to tasil...@googlegroups.com
>> Malo Koloti ko e �OFA �eni teu fa�o he�eku kato keu �alu mo ia ki Sene
>> �apongipongi ke mau vahevahe he Talanoa Oceania pea mo Takamuli, Leif, Nau
>> mo e kau Fofo�anga. Pea malo mo e tamaiki mei he Fu�u Fa Ko Hala Ki Langi ke
>> �omi �a e me�a ni ke tau vahevahe ai.
>>
>> �Epeli
>> Malo e fakatalanoa he ngaahi me� kehekehe hange ko ia kuo ofongi mai � he
>> tangata�iki ko Sifa ,fie lave atu au he kau fie fili falealea ki Tonga kae

>> nofo muli,ngali fakapotopoto � e tu�tu�ni kuo fokotu�,kapau na� pehe ke nofo
>> � Tonga ke lava ha ta� � taha teu pehe kei fakapotopoto pe mo ia.
>>
>> Hange �ku lahi hono �hake koe�hi ko �tau li pa�nga ki Tonga,fakamanatu atu

>> ko ho� li pa�nga ki Tonga ko e �ve pe � koe ki ho famili fakafo�tuitui,�onga
>> pe ia kiate koe mo ho famili,pea kapau ko e �hinga ia ta �ku totonu ke toe

>> oo mo e ngaahi pule�nga muli ko eni kuo nau fai � e ngaahi fu� �fa toho
>> fakatefisi � fili falealea ki Tonga.
>>
>> �ku ou tui � lahi ange � e fakatu�tamaki � e kau oo atu mei muli � fie
>> falealea ki Tonga,� kei lelei ange pe � e kau Tonga nofo � Tonga ke nau fai
>> � e fatongia faka falealea � Tonga,ko kinautolu mei muli te nau oo atu mo e
>> sipinga fakamuli � fepaki ia mo hotau �lungaanga fakafonua lelei ko e

>> fe-faka�pa�pa�ki,ko e taha kuo fu� fuoloa �nau nofo muli,he�kai te nau ma� �
>> e taukei mo�ni,ko e taha ko e oo � nofo muli lahi hono � �hinga,kau ai e sai

>> ange � e ngaahi fonua kehe � Tonga,ka ko e ha � e toe fo� �i fo�u ko e �fa
>> koaa ki Tonga? Te nau fufuu� e �hinga totonu,kae feinga� ke fakata�vala� mai
>> �ki ha �hinga � ngali fakamataapule ke fili ai e kakai.
>> Fakapulia mo kimoutolu nofo mo mamahi� mo �nasi fakataha MO E KAKAI MASIVA

>> MO FUAKAVENGA � E FONUA MO E LOTU,MOU FILI HE KAKAI NOFO PE � tONGHA NA
>> Tuku atu pe faingamalie ki he fale ke �nasi ai pe kinautolu � Tonga,mo
>> kinautolu na� nau mateaki� mai e liliu,mou fakaanga� e liliu,hili ko ia pea

>> ngalo ia ka mou �ho loloa atu � hange ha fo� koli tala�ho.
>> Pea mo�ni � e hiva � Nau Saimone,� e anu vaeuapo � e kau Temo,kae omi e kau
>> me� kehe � kaikaila� � e ma� mai � e �ho �hehe �hehe. mo e �fa ai pe. Sisi

>> T.
>>
>> -- 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
>> "Tasilisili-he-ngaluope"
>> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
>> tasil...@googlegroups.com
>> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasil...@googlegroups.com>
>> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
>> tasilisili-...@googlegroups.com
>> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasilisili-...@googlegroups.com>
>>
>>
>> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
>> http://groups.google.com/group/tasilisili
>>
>>
>> --
>> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
>> "Tasilisili-he-ngaluope"
>> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
>> tasil...@googlegroups.com
>> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
>> tasilisili-...@googlegroups.com
>> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
>> http://groups.google.com/group/tasilisili
>> Dappphne
>> Toe malo e talanoa mo e toe malie ange ho� malanga mai ki he fili
>> falealea,fakatokanga atu pe kiate koe kimu� pea ke toki lave ki he me� ko
>> ia,ko e potu tahi ia � e ngaahi ika ta�ne,ko koe ia ngata pe koe � loki
>> ako,he me� mo�ni taha mo e ngaahi text books �ku �kai fai ai ha ��mio,pea
>> na� te�ki ai keke ki� takatakai holo koe � tu� siakale,kau ai pe koe mo Uani
>> mo Fatai mo e hou�iki fafine hotau loto fale ni.
>> Ko ho�mou fa� lave� � e ngaahi me� � tu�,ko e ngaahi fakamahamahalo pe,pea
>> fa� tonu atu he ihi,ka mou shares mai pe kimoutolu he akotapu,he �ku mahino
>> ho�mou fe�nasi�ki ,na� mou �lunga he kaliloa,pea fakamafana �upito ia.
>> Ko kitautolu ko ee na� �kai faikava� mo inu kava ka �ku tau hu mai ki fale
>> ni kei toe ta� lahi ke tau akoako mamalie he ngaahi talanoa mo e anga hono
>> tali,pea te ki� mamalie hifo,na� ko ha fo� li faka-Vava� ia ka te to atu
>> kita,he ko e fonua poto � Vava� he talanoa he ngaahi ha�fanga[kataki

>> fakatulou atu mo e Lolo].
>> �longa �upito � e taukei �ne hu fakafe�loaki mai ki hotau paengani.
>> Tonga mo e fili falealea-- mou �fa mai � fakakaukau� atu ha taha he kakai
>> kuo nau ako ki he ongo mala� � 2 ko e ngoue mo e toutai na� �ai ha halanga
>> pa�nga ai ma� e kakai � e fonua,�si atu e mataka mo e siaine,� e ongome� na�
>> mei totofu ai e Tonga kotoa ke ma� ai ha seniti ma� e kakai � e fonua,kuo
>> lahi e kau toketa he ongo mala� ko ia,ke fai ai ha feinga,kae tuku hifo � e
>> kau oo atu mei muli he �ku �kai ha taha � taukei fe�nga,ko e kau ngutu malie
>> pe,kae ko e fai ha me�a ko e toe fo� talanoa fo�u ia malo Sisi T.
Daphne
Malo e ma� ongoongo ki he fili,kae �ua leva koaa,na� tau vikia � �polosi
ka tau viku kei pongipongi,he � toki tala � e lelei � e fu� �kau � hano
fua. 'ofa ke ke ma� ha weekend lelei mo e famili,�fa atu Sisi T.

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 27, 2010, 5:30:57 PM8/27/10
to tasil...@googlegroups.com
Sisitoutai
 
Hangee koe lau, koe veimau foki. 
 
'Oku 'ikai ke 'iai ha taha ia 'oku lava 'o tu'u tokotaha 'ihe mala'e politika.  Koe taimi lahi 'oku nau hoko kinautolu koe fanga ki'i tamapua fakahoko fakakaukau 'a e 'kau paipa'  'oku fale'i mei honau tu'a.  Ko kinautolu 'a e kau fakafofonga 'oku fio holo moe kakai 'oku 'positive' 'a e fakakaukau, 'e fotu mai leva 'enau ngaahi to'onga mo'ui 'oku 'positive' kihe kakai 'o e fonua.  
 
'Oku hange pe koe lau 'a e kau saikolosia, koe tangata malohi mo lava me'aa, 'oku 'i hono tu'aa 'a e fefine fakapotopoto mo poupou lelei.    Kapau koha fakafofonga falealea 'oku 'iai hano paipa fale'i koha faifekau Uesiliana, kapau 'oku fasitu'a 'a e fakafofonga ko ia, mahino mai koe faifekau 'oku 'i hono tu'aa 'oku fasitu'u.
 
Faifekau, 'oku mo'oni foki ho'o fakatokangaa, ko 'etau fakafuofua kihe to'onga mo'ui 'a kinautolu ko 'eni 'oku teu fili falealea pe tenau mahu'inga 'ia nai 'ihe lelei fakalukufuaa 'oku tau fa'a siofi 'aki ia 'enau to'onga mo'ui 'ihe kuohili. 
 
Ko 'eni ia 'oku fakamanatu mai 'e Paula,..... 'ihe taimi na'aku kei tamasi'i ai, na'aku anga fakatamasi'i pea koe taimi kuou matu'otu'a ai, 'oku 'ikai teu kei fai ki hoku loto'. 
 
Ko 'eku fakafuofua pe 'a'aku meihe 'eku life experiences.  Ko 'ete tupu hakee 'oku fakataumu'a pe 'ete ngaue kiate kita mo hoto famili.  Koe lahi ange 'etau fetaulaki moe ngaahi faingata'a 'o e mo'ui ni, 'oku hanga leva 'ehe ngaahi faingata'a ko ia 'o ako'i maamalie mo tataki 'etau tokanga kihe kakai kehee.  
 
Koe me'a ifo mo'oni 'a 'ete 'ilo'i 'oku 'ofa ha taha 'iate kita.  'Oku fakanonga ki hoto loto hono fakamolemole'i kita 'eha taha 'ihe 'ete toonounou.  'Oku faingofua 'a 'eku lea 'ofa kihe tokotaha kehee he 'oku te 'ilo 'a hono lelei 'o e 'ofa mai 'a e tokotaha kehee kiate kita.  'Oku fakalotolahi kete fakamolemole'i ha taha koe 'uhi 'oku te 'ilo 'oku fakanonga hono fakamolemole'i kita 'ehe tokotaha kehee.
 
Ko 'eku tui 'oku pehee tofu pe 'a e tokolahi 'i hotau kakai, tautefito kiate kinautolu 'oku foki Tonga 'o fili falealea ai.  Na'atau ha'u ki muli ni ko 'etau ngaahi feinga ki hotau fanga ki'i famili takitaha.  'Oku hanga leva 'ehe mo'ui ni 'o ako'i kitautolu fakafo'ituitui.  'Oku hanga foki 'ehe ngaahi faingata'a 'o ta'aki ki 'olunga 'a e ngaahi matavai 'o e 'Ofa na'e tonumia 'i hotau ngaahi lotoo, pea mapunopuna hake koe koto Mo'ui, he na'e taa'ingo'ingo 'e Kalaisi hono 'imisi 'i hotau mafuu te'eki ke fanaui'i kitautolu.  Koe vai Mo'ui ko iaa 'oku ne hanga 'o tataki 'a e tokanga ki  hotau tupu'angaa.    Ko 'etau foki fakataha moe foha maumau koloaa, 'oku si'i tu'u pe 'a 'etau Tamai 'o fakasio kiha 'aho tetau foki atu ai.   Mo'oni 'a e si'i kaila 'a Senituli Koloi 'ihe kuohilii,  'Foki ki Tonga!' ...ta koee na'e 'uhinga maii, ko hono fakafo'ou 'o Tonga 'e fai ia 'ehe foha maumau koloa kotoa kuo foki ki 'api!
 
Hange pe koe lau 'a Seni Taniela, ko 'etau ofi ange kihe tumutumu 'o e ma'u mafaii koe faingata'aange ia kete fai ki hoto lotoo.  Ko 'ete fehalaaki hono ngaue 'aki 'a e mafai kuopau kete too kita mei 'olunga.  'E sai pe 'ete too 'okapau 'e tu'u hake 'a mali moe fanau 'o hapo'i kita, ka 'ikai, 'e hangee koe kau politika 'a 'Aositeleliaa, 'e fetongitongi honau ngaahi hoa 'ihe taimi kotoa. 
 
ofa lahi atu
 
daphne
 
 
    


--- On Fri, 27/8/10, Sisitoutai Taufa <papaif...@gmail.com> wrote:   
Daphne
Malo e maú ongoongo ki he fili,kae óua leva koaa,naá tau vikia á Ápolosi
ka tau viku kei pongipongi,he é toki tala á e lelei ó e fuú ákau é hano
fua. 'ofa ke ke maú ha weekend lelei mo e famili,ófa atu Sisi T.


 

Hunu Hunu

unread,
Aug 27, 2010, 5:39:31 PM8/27/10
to tasil...@googlegroups.com
Daphne:
'Oku fiema'u ke kau mo Ma'afu ia he fili mei Kolomotu'a. 'Oku mahu'inga 'ene ngaahi fakakaukau, pea toe mo'ui fakalaumalie lelei foki. Koia ai Ma'afu fai moke lesisita kae mau kemipeini'i koe he ko e fakakoloa ha lava atu ha taha mei he tasilisili 'o kau hono fakalelei'i hotau fonua. 'e poupou lelei kiai 'a Siaosi Palu mo e kau tamaa.
Tuku 'a 'Inoke ia he 'oku 'ikai ha'ane 'ilo 'ana ki he ngaahi me'a 'oku hoko 'i Tonga, feinga pe ia 'i NZ 'a ee 'oku mole holo ai hono taimi.
Tau feinga'i 'a Ma'afu ke huu he fili ko 'eni.  Mo e 'ofa atu...hunuhunu

2010/8/27 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>

 

--

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 27, 2010, 5:59:01 PM8/27/10
to tasil...@googlegroups.com
Tamasi'i Ma'afu
 
Malo 'a e fakalea mai.  'Oku kaukaua atu 'a e kau fili mei Kolomotu'a.   
 
'Oku mo'oni foki 'a  e fakafehu'i,
 
Tangata moe Fefine 'o Kolomotu'a, na'a tau 'ifee kitautolu 'ihe taimi na'e tutu ai 'a Nuku'alofa? 
   
Ma'afu, malo 'a e lototo'a moe lotolahi.   'Oua na'a ngalo, koe tokotaha kotoa pe 'oku lolotonga 'afio pe 'a Kalaisi he'ene mo'ui.   Tuku pe kihe 'Otua kene fai 'e ia 'a e aofangatukuu, na'e tala 'e Sisu tuku pe 'a e tea moe uitee kena tupu fakataha telia na'atau fakakaukau koe teaa 'oku tau sio ki ai kae taa koaa koe uite ia kihe 'afio mai 'a e 'Otua. 
 
'Oku totonu foki ke 'omai 'ehe kau fili mei muli 'enau ngaahi 'visone' ketau sio kihe 'enau ngaahi palani, na'a fili atu kinautolu ia pea taa koaa 'e nifi 'a e tau fusi 'ulu lolotonga 'iha'anau tau fusi'ulu 'a kinautolu.  'Oku tau fiema'u foki ha fa'ahinga 'oku malava kenau 'omai ha ngaahi visone 'oku practical kene hanga 'o fakatupu ha ngaahi founga ke langa hake 'a e mo'ui lootolu 'a e kakai 'o e fonua. 
 
ofa lahi atu
 
daphne
 
 


--- On Fri, 27/8/10, Maafu Palu <maafu...@gmail.com> wrote:

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 27, 2010, 6:14:18 PM8/27/10
to tasil...@googlegroups.com
Hunuhunu
 
'Oku ou poupou lahi 'aupito ki ho'o fokotu'u kia Ma'afu.  'Oku 'ofa 'a Ma'afu 'ihe kakai, 'oku reflect ia 'ihe 'ene tali hono ui ke ngaue fakafaifekau he taumaiaa koha vokasio faingofua.   
 
Hunu, ko hono tamele pe ho'o fokotu'uu  ko ho'o toe taa 'a koe kia 'Inoke.  Ko Ma'afu na'aku toki maheni pe au mo ia 'i Tasilisili ni pea teu poupou malohi ki ai 'ihe tapa kotoa 'okapau 'e fili faleale. 
 
Ko 'Inoke Hu'akau ko 'eku faiako ia 'a 'aku pea kuo 'ova hake 'ihe ta'u 'e 20 'eku ngaue fakataha mo 'Inoke 'ihe community 'a Sene ni.   'Oku 'ilo lahi 'aupito 'a 'Inoke kihe lao kelekele 'i Tonga.  'Oku ou poupou lahi kia 'Inoke 'ihe 'ene campaign.  
 
koe lelei taha kenau 'omai 'enau ngaahi visione ketau sio ki ai pea tau hanga 'o fulifulihi.
 
'E hoko foki ha huu 'a Ma'afu ki falealea koe fo'i maama makeheange kihe to'utupuu moe fonua fakakatoa he 'oku hangee 'a e lotu ia  ha fakaai pe.  'E lava leva 'o mahino ai koe politika koe lotu pe mo ia.
 
ofa atu
daphne

--- On Fri, 27/8/10, Hunu Hunu <hunu...@gmail.com> wrote:

From: Hunu Hunu <hunu...@gmail.com>
Subject: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?
To: tasil...@googlegroups.com

Halaevalu Koloa

unread,
Aug 27, 2010, 6:19:10 PM8/27/10
to tasil...@googlegroups.com
Hunu malo e laumalie! Ko e ha 'ena Hunu? Koe fokotu'u lelei 'ena kia Ma'afu pe ko ho'o 'ai pe 'e koe ke to kehekehe ia mo Siaosi Palu. Lahilahi pe foki Hunu 'a e kau tama tipeiti lelei ia he tasilisili 'e 'aonga 'aupito 'i Falealea ee. Salute atu moe lotu. LOSE J.E.H.KOLOA

Sisitoutai Taufa

unread,
Aug 27, 2010, 7:03:00 PM8/27/10
to tasil...@googlegroups.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=sioelina...@yahoo.com.au>>
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=sako...@gmail.com>>
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=sioelina...@yahoo.com.au>>

> >
> >
> >
> >
> >
> >
> > Koloti
> >
> > 'omai aa foki ha lau kihe kau Tonga mei 'Aositelelia ni 'oku
> nau fiekau atu
> > kihe fili falealea 'a Tonga. 'Oku totonu nai ke
> fakafe'atungia'i pehe'i
> > kinautolu. 'Na'a hangee koe lau 'a e motu'a,.......tangata
> 'omai pe ho'o
> > kapa pulu kemau kai neongo ko koe na'ake ngaue'i kake puli 'aki
> 'a e vave
> > taha?
> >
> > koe tafutafu atu pe 'etau 'umu ika kae kai 'a e fekee!
> >
> > daphne
> >
> >
> > --- On Thu, 26/8/10, Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=sako...@gmail.com>>

> wrote:
> >
> >
> > From: Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=sako...@gmail.com>>
> >
> > Subject: Re: [tasilisili] Tonga 'o Tonga - tamate'i - Tonga 'o Muli?
> > To: tasil...@googlegroups.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasil...@googlegroups.com>

> > Received: Thursday, 26 August, 2010, 5:07 AM
> >
> >
> >
> >
> >
> >
> > Kohai te ne to e 'eke'i 'a e mo'ui pe hotau fonua 'i ho'omou
> 'ofa ( &
> > foreign aid)? [% lahi taha]
> >
> > Pea 'oku 'ikai to e kole'i ia kuo 'osi maau pe 'a e budget
> fkta'u 'a Aust.
> > NZ, EEC, World Band, China...& famili.
> >
> > mo'oni 'a Mahatma : "where there is love there is life...!! Sisu
> : "mou
> > fe'ofa'aki" kae 'ilo hotau Tonga.
> >
> > kataki ko e sio atu pe mei Tonga...kae mahalo 'e tonu ange
> matalafo laukai
> > ia!
> >
> > koloti
> >
> >
> > 2010/8/26 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=sioelina...@yahoo.com.au>>
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=epeli.ta...@xtra.co.nz>>
> wrote:

> >
> >
> > From: Epeli <epeli.ta...@xtra.co.nz
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=epeli.ta...@xtra.co.nz>>
> > Subject: RE: [tasilisili] Tonga 'o Tonga - tamate'i - Tonga 'o Muli?
> > To: tasil...@googlegroups.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasil...@googlegroups.com>
> > Received: Wednesday, 25 August, 2010, 10:43 PM
> >
> >
> >
> >
> >
> >
> >
> > Malo Koloti ko e �OFA �eni teu fa�o he�eku kato keu �alu mo ia
> ki Sene
> > �apongipongi ke mau vahevahe he Talanoa Oceania pea mo Takamuli,
> Leif, Nau
> > mo e kau Fofo�anga. Pea malo mo e tamaiki mei he Fu�u Fa Ko Hala
> Ki Langi ke
> > �omi �a e me�a ni ke tau vahevahe ai.
> >
> > �Epeli
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=papaif...@gmail.com>>
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=papaif...@gmail.com>>/*
> Daphne
> > Malo e fakatalanoa he ngaahi me� kehekehe hange ko ia kuo ofongi
> mai � he
> > tangata�iki ko Sifa ,fie lave atu au he kau fie fili falealea ki
> Tonga kae

> > nofo muli,ngali fakapotopoto � e tu�tu�ni kuo fokotu�,kapau na�
> pehe ke nofo
> > � Tonga ke lava ha ta� � taha teu pehe kei fakapotopoto pe mo ia.
> >
> > Hange �ku lahi hono �hake koe�hi ko �tau li pa�nga ki
> Tonga,fakamanatu atu
> > ko ho� li pa�nga ki Tonga ko e �ve pe � koe ki ho famili
> fakafo�tuitui,�onga
> > pe ia kiate koe mo ho famili,pea kapau ko e �hinga ia ta �ku
> totonu ke toe

> > oo mo e ngaahi pule�nga muli ko eni kuo nau fai � e ngaahi fu�
> �fa toho
> > fakatefisi � fili falealea ki Tonga.
> >
> > �ku ou tui � lahi ange � e fakatu�tamaki � e kau oo atu mei muli

> � fie
> > falealea ki Tonga,� kei lelei ange pe � e kau Tonga nofo � Tonga
> ke nau fai
> > � e fatongia faka falealea � Tonga,ko kinautolu mei muli te nau
> oo atu mo e

> > sipinga fakamuli � fepaki ia mo hotau �lungaanga fakafonua lelei
> ko e
> > fe-faka�pa�pa�ki,ko e taha kuo fu� fuoloa �nau nofo muli,he�kai
> te nau ma� �
> > e taukei mo�ni,ko e taha ko e oo � nofo muli lahi hono �
> �hinga,kau ai e sai
> > ange � e ngaahi fonua kehe � Tonga,ka ko e ha � e toe fo� �i
> fo�u ko e �fa
> > koaa ki Tonga? Te nau fufuu� e �hinga totonu,kae feinga� ke
> fakata�vala� mai
> > �ki ha �hinga � ngali fakamataapule ke fili ai e kakai.
> > Fakapulia mo kimoutolu nofo mo mamahi� mo �nasi fakataha MO E
> KAKAI MASIVA
> > MO FUAKAVENGA � E FONUA MO E LOTU,MOU FILI HE KAKAI NOFO PE �
> tONGHA NA

> > Tuku atu pe faingamalie ki he fale ke �nasi ai pe kinautolu �
> Tonga,mo
> > kinautolu na� nau mateaki� mai e liliu,mou fakaanga� e
> liliu,hili ko ia pea

> > ngalo ia ka mou �ho loloa atu � hange ha fo� koli tala�ho.
> > Pea mo�ni � e hiva � Nau Saimone,� e anu vaeuapo � e kau
> Temo,kae omi e kau

> > me� kehe � kaikaila� � e ma� mai � e �ho �hehe �hehe. mo e �fa
> > Dappphne
> > Toe malo e talanoa mo e toe malie ange ho� malanga mai ki he fili
> > falealea,fakatokanga atu pe kiate koe kimu� pea ke toki lave ki
> he me� ko
> > ia,ko e potu tahi ia � e ngaahi ika ta�ne,ko koe ia ngata pe koe

> � loki
> > ako,he me� mo�ni taha mo e ngaahi text books �ku �kai fai ai ha
> ��mio,pea
> > na� te�ki ai keke ki� takatakai holo koe � tu� siakale,kau ai pe
> koe mo Uani

> > mo Fatai mo e hou�iki fafine hotau loto fale ni.
> > Ko ho�mou fa� lave� � e ngaahi me� � tu�,ko e ngaahi
> fakamahamahalo pe,pea
> > fa� tonu atu he ihi,ka mou shares mai pe kimoutolu he akotapu,he

> �ku mahino
> > ho�mou fe�nasi�ki ,na� mou �lunga he kaliloa,pea fakamafana
> �upito ia.
> > Ko kitautolu ko ee na� �kai faikava� mo inu kava ka �ku tau hu
> mai ki fale
> > ni kei toe ta� lahi ke tau akoako mamalie he ngaahi talanoa mo
> e anga hono
> > tali,pea te ki� mamalie hifo,na� ko ha fo� li faka-Vava� ia ka
> te to atu
> > kita,he ko e fonua poto � Vava� he talanoa he ngaahi ha�fanga[kataki

> > fakatulou atu mo e Lolo].
> > �longa �upito � e taukei �ne hu fakafe�loaki mai ki hotau paengani.
> > Tonga mo e fili falealea-- mou �fa mai � fakakaukau� atu ha taha
> he kakai

> > kuo nau ako ki he ongo mala� � 2 ko e ngoue mo e toutai na� �ai
> ha halanga
> > pa�nga ai ma� e kakai � e fonua,�si atu e mataka mo e siaine,� e
> ongome� na�
> > mei totofu ai e Tonga kotoa ke ma� ai ha seniti ma� e kakai � e
> fonua,kuo
> > lahi e kau toketa he ongo mala� ko ia,ke fai ai ha feinga,kae
> tuku hifo � e
> > kau oo atu mei muli he �ku �kai ha taha � taukei fe�nga,ko e kau
> ngutu malie
> > pe,kae ko e fai ha me�a ko e toe fo� talanoa fo�u ia malo Sisi T.

> >
> >
> >
> >
> > --
> > 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa
> 'i he
> > "Tasilisili-he-ngaluope"
> > Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> > tasil...@googlegroups.com
> Ma'afu Palu
>
> "Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i
> he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasil...@googlegroups.com>
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasilisili-...@googlegroups.com>
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
Daphne
Malo e tafasi pongipongia mai,pea malie fau e malanga ia mo e talanga mo
e tu�aki e kau tangata mei muli mo honau ngaahi faka�longa he mala� � e
ako,pea �kai hano faka�kai� � taha,molekemama�.
Daphne �ku �ai pe ngaahi me� lelei hake ke fai hano fakatokanga�,hange
kuo kau poto ko eni kuo nau feinga ki Tonga ke oo � fili ke falealea. Te
nau lava nai � loto lelei ke nau ngaue fakataha mo e kakai � fili
kinautolu � he kakai �ku � Tonga? pe �ku nau fakakaukau pe kinautolu pe
ia �ku nau �lo� � e me� ke fai? he ko e kau poto foki.
Daphne, �ku �hinga �ku fehu� pehee he �ku lele he Pepa [newspaper] � e
fakakaukau malie mo mo�ni �u�upito � pehe,Ko koe �ku ke fie �lu ki
falealea � fakafofonga� e fonua mo kakai--Kuo pau ke ke ma� � e ngaahi
me� lalahi ko eni � 3 a]. Fie ngaue fakataha mo e team te nau �
falealeab]. mo�i feilaulau ho kita.c]. Ke pule e lao.
Ke �lo Daphne ho� kau poto ko eni ,kuo oo atu mei muli ke fili ki Tonga
he falealea mahu�nga taha ko eni,Hei�lo pe te nau fa�fa�tali � e ngaahi
fakakaukau kuo lele he pepa � Tonga pe �kai.
�ku tau kei faka�mu ke malohi � e angi � e Laumalie � e �iki ke ma� ha
kakai lelei mo �lo �tua, � �kai ko e fakangalingali mo panipani lotu ke
fakakaukau� e fonua. mo e �fa atu Sisi T

Sisitoutai Taufa

unread,
Aug 27, 2010, 7:11:22 PM8/27/10
to tasil...@googlegroups.com
Daphne Taukolonga wrote:
> Hunuhunu
>
> 'Oku ou poupou lahi 'aupito ki ho'o fokotu'u kia Ma'afu. 'Oku 'ofa 'a
> Ma'afu 'ihe kakai, 'oku reflect ia 'ihe 'ene tali hono ui ke ngaue
> fakafaifekau he taumaiaa koha vokasio faingofua.
>
> Hunu, ko hono tamele pe ho'o fokotu'uu ko ho'o toe taa 'a koe kia
> 'Inoke. Ko Ma'afu na'aku toki maheni pe au mo ia 'i Tasilisili ni pea
> teu poupou malohi ki ai 'ihe tapa kotoa 'okapau 'e fili faleale.
>
> Ko 'Inoke Hu'akau ko 'eku faiako ia 'a 'aku pea kuo 'ova hake
> 'ihe ta'u 'e 20 'eku ngaue fakataha mo 'Inoke 'ihe community 'a Sene
> ni. 'Oku 'ilo lahi 'aupito 'a 'Inoke kihe lao kelekele 'i
> Tonga. 'Oku ou poupou lahi kia 'Inoke 'ihe 'ene campaign.
>
> koe lelei taha kenau 'omai 'enau ngaahi visione ketau sio ki ai pea
> tau hanga 'o fulifulihi.
>
> 'E hoko foki ha huu 'a Ma'afu ki falealea koe fo'i maama makeheange
> kihe to'utupuu moe fonua fakakatoa he 'oku hangee 'a e lotu ia ha
> fakaai pe. 'E lava leva 'o mahino ai koe politika koe lotu pe mo ia.
>
> ofa atu
> daphne
>
> --- On *Fri, 27/8/10, Hunu Hunu /<hunu...@gmail.com>/* wrote:
>
>
> From: Hunu Hunu <hunu...@gmail.com>
> Subject: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?
> To: tasil...@googlegroups.com
> Received: Friday, 27 August, 2010, 9:39 PM
>
> Daphne:
> 'Oku fiema'u ke kau mo Ma'afu ia he fili mei Kolomotu'a. 'Oku
> mahu'inga 'ene ngaahi fakakaukau, pea toe mo'ui fakalaumalie lelei
> foki. Koia ai Ma'afu fai moke lesisita kae mau kemipeini'i koe he
> ko e fakakoloa ha lava atu ha taha mei he tasilisili 'o kau hono
> fakalelei'i hotau fonua. 'e poupou lelei kiai 'a Siaosi Palu mo e
> kau tamaa.
> Tuku 'a 'Inoke ia he 'oku 'ikai ha'ane 'ilo 'ana ki he ngaahi me'a
> 'oku hoko 'i Tonga, feinga pe ia 'i NZ 'a ee 'oku mole holo ai
> hono taimi.
> Tau feinga'i 'a Ma'afu ke huu he fili ko 'eni. Mo e 'ofa
> atu...hunuhunu
>
> 2010/8/27 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=sioelina...@yahoo.com.au>>
> --- On *Fri, 27/8/10, Sisitoutai Taufa> wrote:
> Daphne
> Malo e ma� ongoongo ki he fili,kae �ua leva koaa,na� tau vikia
> � �polosi
> ka tau viku kei pongipongi,he � toki tala � e lelei � e fu�
> �kau � hano
> fua. 'ofa ke ke ma� ha weekend lelei mo e famili,�fa atu Sisi T.

>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he
> memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasil...@googlegroups.com>

> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki
> he tasilisili-...@googlegroups.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasilisili-...@googlegroups.com>

> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i
> he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
Daphne mo Hunuhunu
Mo kataki kimoua � tuku pe si� Ma�fu ke fai pe �ne taliui �na ki hono
�iki,kei ma�lunga ange pe ia,�fa atu Ma�fu kiate koe mo e famili mo e
ngaue kuo ke pole ki ai ,�fa atu �upito Sisi T.

Hunu Hunu

unread,
Aug 27, 2010, 7:42:35 PM8/27/10
to tasil...@googlegroups.com
'E Lose:
Ko e talu pe fili ia 'a 'Akilisi mei Kolomotu'a mo 'ene ma'olunga pe 'ana ia ia ai. Kuo hopo hake kau paipa ke fili ai, hange ko Sione Tupouniua, Polutele Tu'ihalamaka, Vili Vete, pea ko 'Inoke Hu'akau 'ena 'e fili moia. Ka 'oku ou tui mahalo ko Ma'afu Palu pe tene liua 'a 'Akilisi 'i e fai'anga fili koia 'i Kolomotu'a.
Kapau 'e hao 'a Ma'afu. mahalo ko hano toki tu'o ua 'aki hano taa'i 'e Siaosi Palu hange ko hono taa'i 'a Siale Fihaki...hahaha................... hunuhunu

2010/8/27 Halaevalu Koloa <elnor_h...@yahoo.com>

Sione 'Atupuha Koloti

unread,
Aug 27, 2010, 8:52:36 PM8/27/10
to tasil...@googlegroups.com
daphne ka kuo taau pea tuku mai ke to e 'ahi'ahi!
 
ko homou lava mai ki hotau fonua 'o fili...ko e "'ofa fonua" ia...hange ko 'Inoke Hu'akau...ko 'ene malanga ko 'ene lobby ko e ma'a atu mo e 'uhinga lelei...kae 'ikai keu 'ilo 'e au pe ko e ha ne pehe ai e ola 'o e fili!!
 
Ko e ha 'oku pehe ai 'a e kakai 'i Tonga mo honau loto?
 
mahalo 'oku tonu ke tau laulau 'i he ng. post-colonial theory pe to e lelei ke to e rekindle 'a e ekonomi 'o e 1770s 'i Tonga! neongo ko 'e ngungusia he kuo tau 'i he senituli 21! ka 'e tokoni lahi ki he ng. 'api 'i Tonga...!
 
manatu ki he 'alu loma ki Nuku'alofa...me'a pe na'a to e fkveve e misini ia 'i he kolohau 'o felenite.
 
malo poupou

2010/8/28 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>

penisimani mone

unread,
Aug 27, 2010, 10:28:00 PM8/27/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo e talanoa. Seni, ko e fili mahu'inga foki eni, he ka te lava ki Fale Alea he fili ko enii, 'e ala fili ai foki kita ke te Palemia 'i he fonuaa, pe Miniaitaa pea Kapineti, 'a ia ko e pule'angaa ia. Pea ka 'ikai, te te kei Fakafofonga pe mo parking mo'ui pe he Opposition. He ko e tu'u ko enii, 'e fili 'e he kakaii 'a e Kau Fakafofonga ki Fale Aleaa, pea nau toki fili ai 'enautolu 'etau/'enau Palemiaa, pea toki fili ai 'e he Palemiaa 'ene/'etau kau Minisitaa mo Kapinetii mei he kau Fakafofonga te ne loto ki aii. Ka 'i ai hano fakanofo ha taha ai mei hano lakanga lolotonga vaha'a filii, te nau kei fehikitaki holo pe 'i loto Fale Alea kae'oua ke hoko mai 'a e fili hokoo. Ko e mafai na'e ma'u 'e he Fakataha Tokonii 'i he Tutone motu'aa kuo 'osi fakatatafe ia.
 
Kuo 'osi kamata fuoloa mai foki 'a e ngaahi campaign ia he mediaa heni, takitaha tu'uaki 'ene visione mo e plans (mahalo ko e kau kanititeiti pe mei mulii 'oku te'eki ke nau kau ai)...taa he ngaahi falani, tohi he 'uu banners, etc...ka ko e feinga fakamotusi'i pe eni, 'o 'ikai hangee fau ko ia 'i homou ngaahi fonua mulii. Manatu'i pe ko e fili eni te nau ala hoko ai ko ha Palemia, Minisitaa, pe parking mo'ui pe he tafa'akii, pea 'oku fekefeka 'a e taukave 'a e kau kanititeiti kotoa...'o takai holo 'a e ni'ihi kae kei nofoma'u pe 'a e ni'ihi, ka ko e ngaahi founga campaign kotoa pe.
 
'Oku toe fekefeka ange aipe foki 'a e kakai filii ia, he kuo vahevahe 'a e ngaahi vahe fonuaa ia ki ha ngaahi fai'anga fili pau, 'o takitaha nofo pe 'a e kau fili 'o e fai'anga fili takitaha ki he 'enau kau kanititeiti, 'o 'ikai toe kau atu 'a ee ki he fili 'a e vahenga fili ko ee. Fefeka 'a e ngaahi fakafehu'ii, 'eke'ekee mo e kolee aipe kapau te nau hoko 'o pule'anga.
 
Mahalo ko e konga 'o e ngaahi kemipeinii 'a e tau'aki faka'iloo mo e tau tohitangii. Na'e fai ha tohi tangi 'a e kakai ni'ihi ki he Falee koe'uhi ko ha kau fakafofonga ne nau toho kimu'a 'enau penisonii/basics? Kuo fakamahino mai 'e he Seaa 'oku 'ikai ke mo'oni nai 'a e launga ko iaa. Ka ko e tau'aki feinga pe foki, 'ange'ange 'a loto pea mei tu'a foki.
 
Ne toki huu foki ki tu'a ha fakafofonga ia mei fale alea 'i ha'ane ta'etui ki ha ngaahi alea...ka ko e konga pe ia mahalo 'o 'ene kemipeinii...he na'e fa'a 'aonga 'a e founga ko iaa he fuoloaa ki he kau fili tokolahi, tautefito kapau kuo ofi 'a e taimi fili hokoo. Ka ko e me'a ia ke fakakaukau ki ai he taimi ni 'a e kakai 'a hono fai'anga filii pee ('ikai ko ha tefito'i palema fili ia 'a e vahe fonuaa 'o hangee ko e founga motu'aa).
 
Malo 'a e ngaahi poupou mai mei muli na ki he anga 'emau fili ka faii, he 'oku mahino ai ho'o mou falala mai te mau fili fakapotopoto ma'a kitautolu kotoa, ma'a Tonga ni mo muli na foki. Mau ma'u maama fakalongolongo aipe 'o teu fili. 'Ikai te mau fa'a lava ke fa'a fakafekaake'i 'o hiki hake 'a hai kae tuku hifo 'a hai in public, he 'oku feuluulufi 'emau nofoo heni pea nofo pe 'a kainga. Ka campaign mai 'a 'Inoke, mau talitali lelei he ko e tokoua ia, fanongo lelei pe ki ai, 'eke'eke fakalelei ki ai, mahino pea lava atu ia. Ka ha'u mo 'Akilisi, mau talitali lelei pe ia he ko e toe tokoua pe mo ia, fanongo lelei pe ki ai, 'eke'eke lelei ki ai, mahino pea lava atu ia, pea mo toe hai fua ka lava mai, ngoue, toutai, faiako, faifekau, etc., 'e kei tatau aipe hano talitali lelei 'i vao ni. Fakafeta'i kuo 'osi teuteu lelei mo ako lelei mo lotu lelei ha kakai he 'aho ni, pea nau loto lahi ke fakafofonga kitautolu.
 
Ka ko e me'a ki he filii, ko e me'a 'ata'ataa pe ia 'a e tangata'i fonua mo e fefine'i fonua fili 'o e 'aho ko iaa... Ka ko au mo hoku poko'i falee, te mau fili ki ha taha lotu mo'oni ('ikai ha taha ia 'e sinless, kae tulituli pe ki ai)...ko e fifili personally and silently pe ia 'a'aku pe 'i hoku vahenga filii pe, pea mei hoku kau kanititeitii pe...'ikai teu kau atu au kia Tu'i'onetoa mo hahake, pe Valu mo honau vahenga fili 'i vahe loto, pea mo toe hai fua.
 
'Ikai foki teu ala ngaue'aki haku mafai fakalotu keu kouna ai ha taha 'i vao ni....."'Eee, manatu'i ke mou fili 'ia...he ne 'osi ako mo lotu lelei ia!"...mahalo teu siolalo ai au ki he wisdom pe ia 'a e kakai takitaha...pea 'i ai pe foki 'eku tefito'i kavenga mafasia keu tomu'a tokanga ki ai...pea mahalo 'e ala pahee pe mo hano ngaue'aki 'o e tasilisili ni ke personally hiki hake ai ha taha personally, pe tukuhifo ha taha, kae 'ikai fakangatangata pe 'i ha fale'i fakaluukufua ki he anga 'o 'ete fili leleii, hangee ko ia 'oku mou fa'a tokoni mai ai, Seni.
 
'I he taimi tatau, 'oku 'ikai tuku 'a e ngaahi lotu hufiaa, fakafo'ituitui, fakakulupu, fakasiasi, faka-akotapu, etc., koe'uhi ko e kuonga fo'ou te tau laka ki ai 'i Nov 25...hano kau Fakafofonga, kau Minisitaa, Palemia, etc. ke tataki 'a e 'otu motu ni ki he fonua fo'ou...na'a Ne finangalo lelei ke ne intervene mai 'o tau fili ha kau Fakafofonga fe'unga ki he kuongaa...mo e 'ofa aipe.

--
fakapulia

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 28, 2010, 12:22:09 AM8/28/10
to tasil...@googlegroups.com
Sisitoutai

Malo 'a e ma'u koloa,  fakafiefia ma'u pe hono lau ho'o ngaahi fakataukei.

Koe ngaahi ma'u'anga ivi (source of strengths) 'ena 'oha taha pe 'i Tonga 'e fili ki falealea na'ake tukumai. Ko 'ete lava (capable) 'o ngaue fakataha moe kakai ke ma'u 'a e ngaahi taumu'a pe fua (outcome) 'e lelei kihe tokolahi taha 'o e fonua.   Ko 'ete siokita mo 'ete tokanga kihe ete lelei tokotaha (self-centred)  'oku 'ikai kete fa'a fakatokanga'i ka 'oku 'ilo ngofua pe ia 'ehe kakai kehee.  Ko 'ete faitotonu pea 'oku ne lava 'o fusi mai ai 'a e kakai kenau lava 'o ngaue fakataha mo kita.  Ko 'ete faitotonu 'oku ne hanga 'o langa hake 'a e mo'ui fakafo'ituitui, fakakulupu moe mo'ui 'a e fonuaa kotoa.  

 'Oku ke 'osi mea'i pe, koe tohi fakamo'oni ako 'oku ne fakamo'oni na'ate ako kiha fa'ahinga 'ilo makehe ange (specific), ka 'oku 'ikai koe kamata 'anga ia 'o e poto.   Faifekau, tane'ine'i kemou akonekina 'aki kimautolu, koe 'apasia kihe 'Otua koe kamata'anga ia 'o e poto.  'E lava fefe kete luelue fakataha moe kakai 'oku te feinga ke fakafofonga'i 'okapau 'oku 'ikai kete 'apasia kihe 'Otuaa.  'E lava fefe kete 'ofa - selfless 'okapau 'oku 'ikai kete fakavaivai'i kita 'ihe 'ao 'o e 'Otua.  'E lava fefe kete faitotonu 'okapau 'oku 'ikai kete tui kihe 'afio 'a e 'Otua 'ihe lilo?     

'Oku ou tui tatau mo Fakapulia, koe fili 'oha taha ki loto ko hono aofangatuku 'e fai pe ia 'ehe tangata'i fonua moe fefine'i fonua 'o e feitu'u takitaha.    

Neongo aipe foki 'e Sisitoutai ha 'iai ha palemia fo'ou moha kau minisita fo'ou, 'oku ou kei tui pe au koe mafai lahi taha pe 'o Tonga 'oku ma'u 'ehe kau taki lotu.  Ko 'enau lea 'oku hoko koe ngaahi fo'i mo'oni kihe tokolahi taha 'o e kakai 'o e fonuaa.  Kapau 'e 'ita 'a e kau taki lotu kiha taha 'ihe pule'anga pe koe loto siasi, 'e 'ita ai pe 'a e kakai 'oku muimui 'ia kinautolu kihe tokotaha ko ia, pea 'oku faingata'a ange ai ke fai ha ngaue fakataha.  

'ofa lahi atu
daphne

--- On Fri, 27/8/10, Sisitoutai Taufa <papaif...@gmail.com> wrote:
>     > Malo Koloti ko e ‘OFA ‘eni teu fa’o he’eku kato keu ‘alu mo ia
>     ki Sene
>     > ‘apongipongi ke mau vahevahe he Talanoa Oceania pea mo Takamuli,
>     Leif, Nau
>     > mo e kau Fofo’anga. Pea malo mo e tamaiki mei he Fu’u Fa Ko Hala
>     Ki Langi ke
>     > ‘omi ‘a e me’a ni ke tau vahevahe ai.
>     >
>     > ‘Epeli
>     > Malo e fakatalanoa he ngaahi meá kehekehe hange ko ia kuo ofongi
>     mai é he
>     > tangataéiki ko Sifa ,fie lave atu au he kau fie fili falealea ki
>     Tonga kae

>     > nofo muli,ngali fakapotopoto á e tuútuúni kuo fokotuú,kapau naé
>     pehe ke nofo
>     > í Tonga ke lava ha taú é taha teu pehe kei fakapotopoto pe mo ia.
>     >
>     > Hange óku lahi hono óhake koeúhi ko étau li paánga ki
>     Tonga,fakamanatu atu
>     > ko hoó li paánga ki Tonga ko e áve pe é koe ki ho famili
>     fakafoítuitui,áonga
>     > pe ia kiate koe mo ho famili,pea kapau ko e úhinga ia ta óku
>     totonu ke toe

>     > oo mo e ngaahi puleánga muli ko eni kuo nau fai á e ngaahi fuú
>     ófa toho
>     > fakatefisi  ó fili falealea ki Tonga.
>     >
>     > Óku ou tui é lahi ange á e fakatuútamaki á e kau oo atu mei muli

>     é fie
>     > falealea ki Tonga,é kei lelei ange pe á e kau Tonga nofo í Tonga
>     ke nau fai
>     > á e fatongia faka falealea í Tonga,ko kinautolu mei muli te nau
>     oo atu mo e

>     > sipinga fakamuli é fepaki ia mo hotau úlungaanga fakafonua lelei
>     ko e
>     > fe-fakaápaápaáki,ko e taha kuo fuú fuoloa énau nofo muli,heíkai
>     te nau maú á
>     > e taukei moóni,ko e taha ko e oo ó nofo muli lahi hono ú
>     úhinga,kau ai e sai
>     > ange á e ngaahi fonua kehe í Tonga,ka ko e ha á e toe foí ái
>     foóu ko e ófa
>     > koaa ki Tonga? Te nau fufuuí e úhinga totonu,kae feingaí ke
>     fakataóvalaí mai
>     > áki ha úhinga é ngali fakamataapule ke fili ai e kakai.
>     > Fakapulia mo kimoutolu nofo mo mamahií mo  ínasi fakataha MO E
>     KAKAI MASIVA
>     > MO FUAKAVENGA Ó E FONUA MO E LOTU,MOU FILI HE KAKAI NOFO PE Í
>     tONGHA NA

>     > Tuku atu pe faingamalie ki he fale ke ínasi ai pe kinautolu í
>     Tonga,mo
>     > kinautolu naá nau mateakií mai e liliu,mou fakaangaí e
>     liliu,hili ko ia pea

>     > ngalo ia ka mou óho loloa atu ó hange ha foí koli talaáho.
>     > Pea moóni á e hiva á Nau Saimone,Á e anu vaeuapo á e kau
>     Temo,kae omi e kau

>     > meá kehe ó kaikailaí á e maá mai á e áho éhehe  éhehe. mo e ófa
>     > Toe malo e talanoa mo e toe malie ange hoó malanga  mai ki he fili
>     > falealea,fakatokanga atu pe kiate koe kimuá pea ke toki lave ki
>     he meá ko
>     > ia,ko e potu tahi ia ó e ngaahi ika taáne,ko koe ia ngata pe koe

>     í loki
>     > ako,he meá moóni taha mo e ngaahi text books óku íkai fai  ai ha
>     áámio,pea
>     > naé teéki ai keke kií takatakai holo koe í tuá siakale,kau ai pe
>     koe mo Uani

>     > mo Fatai mo e houéiki fafine hotau loto fale ni.
>     > Ko hoómou faá laveí á e ngaahi meá ó tuá,ko e ngaahi
>     fakamahamahalo pe,pea
>     > faá tonu atu he ihi,ka mou shares mai pe kimoutolu he akotapu,he

>     óku mahino
>     > hoómou feínasiáki ,naá mou ólunga he kaliloa,pea fakamafana
>     áupito ia.
>     > Ko kitautolu ko ee naé íkai faikavaí mo inu kava ka óku tau hu
>     mai ki fale
>     > ni kei toe taú lahi ke tau akoako mamalie he ngaahi talanoa  mo
>     e  anga hono
>     > tali,pea te kií mamalie hifo,naá ko ha foí li faka-Vavaú ia ka
>     te to atu
>     > kita,he ko e fonua poto á Vavaú he talanoa he ngaahi haófanga[kataki

>     > fakatulou atu mo e Lolo].
>     > Ílonga áupito á e taukei éne hu fakafeíloaki mai ki hotau paengani.
>     > Tonga mo e fili falealea-- mou ófa mai ó fakakaukauí atu ha taha
>     he kakai

>     > kuo nau ako ki he ongo malaé é 2 ko e ngoue mo e toutai naá íai
>     ha halanga
>     > paánga ai maá e kakai ó e fonua,ósi atu e mataka mo e siaine,á e
>     ongomeá naé
>     > mei totofu ai e Tonga kotoa ke maú ai ha seniti maá e kakai ó e
>     fonua,kuo
>     > lahi e kau toketa he ongo malaé ko ia,ke fai ai ha feinga,kae
>     tuku hifo á e
>     > kau oo atu mei muli he óku íkai ha taha é taukei feúnga,ko e kau
>     ngutu malie
>     > pe,kae ko e fai ha meáa ko e toe foí talanoa foóu ia malo Sisi T.
Malo e tafasi pongipongia mai,pea malie fau e malanga ia mo e talanga mo e tuúaki e kau tangata mei muli mo honau ngaahi fakaílonga he malaé ó e ako,pea íkai hano fakaíkaií é taha,molekemamaó.
Daphne óku íai pe ngaahi meá lelei hake ke fai hano fakatokangaí,hange kuo kau poto ko eni kuo nau feinga ki Tonga ke oo ó fili ke falealea. Te nau lava nai ó loto lelei ke nau ngaue fakataha mo e kakai é fili kinautolu é he kakai óku í Tonga? pe óku nau fakakaukau pe kinautolu pe ia óku nau íloí á e meá ke fai? he ko e kau poto foki.
Daphne, óku úhinga éku fehuí pehee he óku lele he  Pepa [newspaper] á e fakakaukau malie mo moóni áuáupito ó pehe,Ko koe óku ke fie  álu ki falealea  ó fakafofongaí e fonua mo kakai--Kuo pau  ke ke maú á e ngaahi meá lalahi ko eni é 3 a]. Fie ngaue fakataha mo e team te nau í falealeab]. moúi feilaulau ho kita.c]. Ke pule e lao.
Ke ílo Daphne hoó kau poto ko eni  ,kuo oo atu mei muli ke fili ki Tonga he falealea mahuínga taha ko eni,Heiílo  pe te nau faáfaátali á e ngaahi fakakaukau kuo lele he  pepa í Tonga pe íkai.
Óku tau kei fakaámu ke malohi  á e angi á e Laumalie ó e Éiki  ke maú ha kakai lelei mo ílo Ótua, ó íkai ko e fakangalingali mo panipani lotu ke fakakaukauí e fonua. mo  e ófa atu Sisi T

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 28, 2010, 12:32:20 AM8/28/10
to tasil...@googlegroups.com
Sisitoutai

kataki pe Dr Ma'afu Palu,  ko 'eku faka'amu fakaeeau 'o hangee pe koe lau 'a Sisitoutai, 'oku mahu'inga ange 'a e lakanga faifekau he koe 'uhinga ia 'oku fie fili falealea ai 'a e kau candidate ko 'ene faingata'a kia kinautolu kenau hoko koha faifekau, pea 'oku lolotonga fanongo pe 'a e kakai ia 'o Tonga kia Ma'afu 'ihe taimi ni.  Tukukehe kapau kuo fie vahe pa'anga lahi 'a Ma'afu ia. hehehehe.

ofa atu
daphne

--- On Fri, 27/8/10, Sisitoutai Taufa <papaif...@gmail.com> wrote:
>         Malo e maú ongoongo ki he fili,kae óua leva koaa,naá tau vikia
>         á Ápolosi
>         ka tau viku kei pongipongi,he é toki tala á e lelei ó e fuú
>         ákau é hano
>         fua. 'ofa ke ke maú ha weekend lelei mo e famili,ófa atu Sisi T.
Mo kataki  kimoua ó tuku pe sií Maáfu ke fai pe éne  taliui ána ki hono Éiki,kei maólunga ange pe ia,ófa atu Maáfu kiate koe mo e famili mo e ngaue kuo ke pole ki ai ,ófa atu áupito Sisi T.


-- 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com

Finau Tukuafu

unread,
Aug 28, 2010, 2:32:10 AM8/28/10
to tasil...@googlegroups.com
Tefini, ko 'eku fie'ilo koe ha 'oku 'ikai keke kau 'ihe fili falealea?  Na'e talamai 'ehe fa'ahinga kiate au na'ake kau 'ihe kau fale'i 'a e fa'ahi Labor 'a Niusauele 'ihe  ngaahi ta'u lahi.
 
Hunuhunu, 'oku ou fakatokanga'i 'e au meihe talanoa 'o e tepile ni 'oku 'ikai koha tangata Kolomotu'a 'a 'Akilisi.  
 
Koe lau 'a e hisitolia ko Kolomotu'a koe kainga 'o Tupou I.  'Oku mahino kiate au meihe talanoa 'oku lolotonga lotomamahi 'a Kolomotu'a 'i hono poupoui'i 'e 'Akilisi ke tutu 'a Nuku'alofa na'e finangalo 'a Tupou I ke hoko koe Kolomu'a.  
 
Koe fuofua fili foki 'eni 'iha fa'ahinga natula pehe ni, 'e toki mahino 'oku tali mo fakamolemole'i 'ehe kakai 'o Kolomotu'a 'okapau 'e fili ki falealea 'a 'Akilisi. 
 

 


From: Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Sat, 28 August, 2010 2:32:20 PM

Hunu Hunu

unread,
Aug 28, 2010, 3:06:29 PM8/28/10
to tasil...@googlegroups.com
Fakapulia:
Malo e visone ma'olunga mei hena. Ka 'oku ou tui 'oku totonu keke kanititeiti keke fetongi 'a Maketi kauvaka mei homou vahenga. fakatatau ki he ngaahi visone 'oku ke tuku mai ki he tasilisili, 'oku fiema'u ha ngaahi visone pehee ki he falealea......mo e 'ofa atu...............hunuhunu

2010/8/27 penisimani mone <peni...@gmail.com>

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 29, 2010, 12:11:22 AM8/29/10
to tasil...@googlegroups.com
Finau
 
'Oku 'ikai teu tui au koe fakafo'ou 'o Tonga 'e fai mei falealea kae tautefito kihe pule'anga fo'ou neongo 'e fiema'u lahi 'enau tokoni.  Ko 'eku tui koe fakafo'ou 'o Tonga 'e fou mai ia meihe ako moe vocational education ke kilala hake 'aki 'a e 'grassroots' (ta'e'iloa) 'o Tonga. Koe tafa'aki faingata'a foki 'eni ke mahino'i he koe fakalakalaka lahi 'a 'Aositelelia ni 'ihe lolotonga ni koe tupu meihe 'enau focus pe fakama'unga kihe vocational education.   Ko hono develop 'i Tonga ko hono huitu'a pe ma'u'anga ivi mo malohi 'oku fou mai ia meihe ngaahi akonaki moe tataki 'a e kau taki lotu 'o Tonga.  Koe 'uhinga ia teu pikipiki atu pe 'ihe vocational education. 
 
'Oku maumau taimi 'a e fuhu ngutu 'oku fai 'ehe kau candidates kihe pule'anga fo'ou, mo 'enau manipulate mo 'enau veimau 'ihe ngaahi fo'i 'atamai 'o e si'i kakai 'oku 'ikai kenau fu'u mahino'i 'a e 'uhinga 'oku too lalo ai 'a e tu'unga faka'ikonomika 'a Tonga 'o fakatatau kihe ngaahi fonua kehe.
 
'Oku fakaoli atu, tenau malanga'i 'oku totonu ke fakaafe'i mai 'a e kakai 'o muli kenau oo atu ki Tonga 'o pisinisi ai koe investment lelei kihe fonua, kae hiliia 'oku mamafa atu 'a e tute, pea 'ikai ke 'iai ha ngaahi lao kene malu'i 'a e totonu 'a e kau Siaina moha toe matakali kehe pe 'oku feinga atu honau kakai kenau 'invest' 'i Tonga. 
 
Koe 'uhinga foki 'a e lahi 'a e tute ke kau ai mo hono fakapa'anga 'aki 'a e vahe 'a e kau falealea.  Ko 'enau tokolahi ange ko 'eni 'ihe pule'anga fo'ou koe toe lahi ange ai pe 'a e tute ke fakapa'anga 'aki kinautolu.    
 
Na'e 'iai 'a e lau 'a Seni Taniela kihe 'separation of power' ( legislative, executive, judiciary) 'ihe taha 'o e ngaahi tepile.   Koe taha ia 'o e ngaahi natula (features) 'o e system fakatemokalati 'i muli ni. 
 
1)Koe falealea 'oku 'iai hono mafai fakalao (legislative).
 
2)Koe kau minisita mo 'enau ngaahi potungaue (ministrial portfolio) kuopau ke 'iai mo honau mafai fakalao (executive) 'i Tonga 'okapau ko 'etau lele 'ihe temokalati.  
 
3)Koe fakamaau'anga - kau fakamaau (judiciary) kuopau ke 'iai mo honau mafai.   
 
Ko Tonga foki 'ihe lolotonga ni 'oku mahino ange 'ene taha pe 'a e feitu'u 'oku hu'u mei ai 'a e fa'u 'oe ngaahi lao ki hono fakalele 'oe fonua.  Koe 'uhinga ia na'e taukapo'i mai ai 'ehe tokolahi 'oku totonu ke kei 'oange pe ha mafai 'oe Tu'i kae 'oua 'e to'o kotoa.
 
'E malie atu ha fakahoko 'a e fehuu'aki 'a e ngaahi mafai ko 'ena 'e tolu lalahi 'ihe pule'anga fo'ou, 'okapau 'e ngaue 'aki 'i Tonga.  Mo'oni foki 'ae fakatokanga 'a Fakapuli, tau vakavakai fakalelei.   'Oku femo'u'ekina 'a e kau fakafofonga lolotonga 'ihe fuhu'i honau ngaahi vahenga moe haafua ka 'oku 'ikai teu tui au 'oku nau fu'u mahino'i 'a e ngaahi nunu'a 'oha fehalaaki 'a e fehuu'aki 'a e ngaahi mafai (separation of powers).  'E iku hanga 'ehe kakai 'o 'aka kitu'a 'a kinautolu 'e fili ki loto ha'anau valau 'iha fehuu'aki 'a e  ngaahi mafai ko 'ena 'a e sisitemi fakatemokalati 'i Tonga.  
 
'Oku malava ke fakataha atu 'a e falealea 'oe pule'anga fo'ou pea nau fa'u ha fo'i lao (legislative), pea vakai'i atu ia  taa 'oku fepaki 'a e fo'i lao koia moe founga fakahoko ngaue 'a e kau ngaue 'ae potungaue na'e fakataumu'a ki ai (government department - executive) 'a e fo'i lao ko ia 'a e falealea. 'E iku moe hanga 'ehe potungaue ko ia 'o fakafe'atungia'i  'a e minisita 'ihe 'enau potungaue.  Koe minisita foki 'e tu'u 'i loto 'ihe vaha'a 'o e falealea mo 'ene potungaue (legislative vs executive).   Koe mafai (executive) 'oku fou mai ia meihe ngaahi potungaue takitaha.  Neongo koe Minisita na'e fili 'ehe palemia 'ihe pule'anga fo'ou, kuopau ke feinga ke tonu kihe 'ene talekita mo ene kau ngaue, pea feinga ke tonu kihe falealea, na'e 'ikai foki ke konga ua pehee, ka koe pule'anga fo'ou, 'e ua (minister will be a middleman/woman).  
 
Koe 'separation of power' 'oku malava ke toe mafuli hake pe 'a e Minisita ia 'o fakafepaki'i 'a e tu'utu'uni 'a e falealea 'o kau atu ia mo 'ene talekita mo 'ene kau ngaue 'i hano fakafepaki'i ha tu'utu'uni 'a e falealea.   Koe fefusiaki 'e faingofua 'ene hoko 'ihe pule'anga fo'ou 'a Tonga.  'E iku 'o puta hopo 'a e falealea 'ihe taimi kotoa 'i hano fakatonutonu'i kinautolu mo honau mafai (legislative) moe mafai 'o e Minisita mo 'ene potungaue (executive) 'ehe fakamaau'anga (judiciary).
 
Koe fehu'i, na'e 'osi fakamatala'i nai 'ena 'ehe kau fakafofonga lolotonga kihe kakai 'o Tonga?
 
Finau, koe 'uhinga ia 'oku sai ange pe 'eku 'ihe vocational education he'e toe femou'ekina ange 'a e falealea 'o Tonga moe pule'anga fo'ou 'ihe puta kee mo fakatonutonu kae faka'ofa 'a e kakai 'o Tonga 'oku nau fiema'u 'a e tokoni, fiema'u ke 'iai ha'anau income mo ha'anau ngaue ka 'e femou'ekina 'ae kalasi koee 'ihe fangatua moe tautuki.  
 
Koe 'uhinga ia na'e taukapo'i ke kei 'oange ha mafai'oe Tu'i koe 'uhi 'oku kei malava pe ke fakanounou 'a e fuhu 'a e kau falealea kae 'ataa atu aaa honau taimi kenau ooo 'o taki taha too ha'ane fu'u manioke kenau 'ilo'i 'oku mamahi 'a e nima 'o e Tonga 'oku too manioke. 
 
Koe pule'anga fo'ou 'oku 'ikai ke totonu ke fili ha taha 'oku feinga ke makehe meihe toenga pea toutou tuli mei falealea, he'e iku 'aka 'ehe falealea ki tu'a.   'E faka'ofa taha pe 'a e kakai 'e fakafofonga'i 'eha fakafofonga 'oku 'ikai ke fie ngaue fakataha moe toenga 'o e kakai 'oku fili atu ki loto ki falealea.  Koe pule'anga fo'ou kuopau ke poto 'a e fakafofonga 'e fili ki loto 'ihe 'give and take', koe me'a ia 'oku ui koe 'equality' ma'ae fonua fakakatoa.   
 
 
daphne    


--- On Sat, 28/8/10, Finau Tukuafu <finau....@yahoo.com> wrote:

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 29, 2010, 12:31:10 AM8/29/10
to tasil...@googlegroups.com
Hunuhunu mo Fakapulia
 
'Oku a'u kihe 'aho ni 'oku te'eki pe ke 'omai ha visone pe koha fokotu'utu'u 'eha taha 'ihe kau candidates 'i Tonga mo muli foki.
 
'Oku 'ikai koha visone 'ena ia kihe kaha'u 'o Tonga 'a e structure 'o e pule'anga fo'ou, hangee koe lakanga palemia moe haa fua 'a e kau minisita mo honau tokolahi pea 'e ange fefe hono paloti'i 'a e ni'ihi ke minisita 'i falealea.  'Ikai ke kau ia 'ihe lau koe visione. 
 
Koe visione ko 'ete hange 'o fakahaa kihe kakai 'oku te fie fakafofonga 'i falealea
 1) fakamatala pau 'oku ha'u mei fee 'a e pa'anga 'e vahe mei ai 'a e kau neesi, kau polisi, kau faiako, kau falealea, kau ngaaue 'a e ngaahi potunga ngaue 'e 'omai mei fee?  kae tuku 'a e fakamamahalo, moe fakasemipioni 'i falealea moe puhi 'eaa.
2) koe ha 'a e palani kihe kaha'u felave'i moe to'utupu 'oku 'ikai ke 'iai ha'anau ngaue, 'omai ha fakamatala 'oku pau, kae tuku 'a e fuhu mo laukovi'i 'a e kakai kehee 'i falealea
3) koe ha 'a e palani kihe kaha'u felave'i moe ngaahi mo'ua 'oe pule'anga, 'oku taa mei fee? 'omai 'a e 'u fakamatala pau kae tuku aa foki 'a e 'ai'ai noa'ia.
4) koe ha 'a e ngaahi meafua ke fua 'aki pe 'oku ola lelei kihe 'grassroots' 'o Tonga.
5) koe infrastructure 'o Tonga, 'e ha'u mei fe 'a e pa'anga ke fakahoko 'aki?
6) ngaahi tokoni mei muli, 'oku anga fefe hono ngaue'aki 'i Tonga, 'omai 'a e fakamatala pau. 
 
koe tokotaha 'oku visone 'oku ne ma'u 'a e ngaahi fakamatala ko 'ena pea toki fe'unga ke fili ki falealea.  vakai foki na'a 'osi ange ha 'omai ha fo'i visone pea 'iku ki falehopo, hehehehe.
 
daphne
 
 
 


--- On Sat, 28/8/10, Hunu Hunu <hunu...@gmail.com> wrote:

From: Hunu Hunu <hunu...@gmail.com>
Subject: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?
To: tasil...@googlegroups.com

penisimani mone

unread,
Aug 29, 2010, 7:00:04 PM8/29/10
to tasil...@googlegroups.com
2010/8/28 Hunu Hunu <hunu...@gmail.com>
Fakapulia:
Malo e visone ma'olunga mei hena. Ka 'oku ou tui 'oku totonu keke kanititeiti keke fetongi 'a Maketi kauvaka mei homou vahenga. fakatatau ki he ngaahi visone 'oku ke tuku mai ki he tasilisili, 'oku fiema'u ha ngaahi visone pehee ki he falealea......mo e 'ofa atu...............hunuhunu
----------
'Ei, Hunuhunu...ko hotau vahenga pe! hehehe!...'oleva te ke hiki ki koloo ee...ka kou ki'i news atu pe ke mou mea'i mai mei hena 'etau samena henii, neongo 'oku mou mea'i lelei mai pe. Fakaoli ia hunu 'eku fa'a filii, 'oho e kakaii ia 'o fili 'ia hai mo hai, fili pe au ia 'ia Kifi Lousiale, he ko hono 'apii na'e tu'u ai 'emau ki'i kalapu kavatonga, nae tauhi fakalaumalie au mo vaaofi 'aupito mo Ha'unga Sr, pea na'e si'i fakalea mai 'a Kifi neongo ko 'ene hua fakafaikava, maumau taimi e lau ako ia mo e lau haa fua...pea u fili mei NF he fili 'e taha, 'ikai toe kanititeiti 'a Kifi, pea u fili leva 'ia Maketi, sai'ia pe au he'ene tu'uaki fakatohitapu mo 'ene ki'i mo'ui fakalaumalie...me'apango pe na'e fu'u 'ilonga ia, he ko au pe tokotaha he kau fili Tongatapu 'i NF 'i he fili ko iaa na'e fili kia Maketii. Pehee pe mahalo he ta'u ni, ka toe kanititeiti 'a Maketi mei hotau vahenga filii, teu toe fili pe 'ia Maketi...tu'uaki aipe Folofolaa 'i Falealea, lau ako mai ee mo ekonoo mai ee, kei malanga aipe 'a Maketi mei he Tohiii mo e kau palofitaa mo 'emau ki'i toutu'uu...simple pe 'emau filii, hunu...'ikai fu'u fihi fau ia...mo e 'ofa aipe.
--
fakapulia

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 29, 2010, 8:23:01 PM8/29/10
to tasil...@googlegroups.com
Tasilisili
 
Koe pule'anga fo'ou 'oku 'ikai ke totonu ke fili ha taha 'oku feinga ke makehe meihe toenga, tatau aipe ia pe koe hai ia, ako moe ta'eako, fakafofonga motu'a moe fakafofonga fo'ou.  'Oku ikai ke totonu kete 'ulungaanga ta'etaau kita mo fasitu'u 'i falealea koe 'uhi ke toutou tuli kita kate ma'u 'a e loto 'o e kakai mei falealea, he'e iku 'aka 'ehe falealea ki tu'a.   Koe pule'anga fo'ou means 'new behaviour'. 
 
Koe pule'anga fo'ou 'oku 'ikai koha fili misi!
 
Koe faka'ofa taha pe 'a e kakai 'e fakafofonga'i 'eha fakafofonga 'oku 'ikai ke fie ngaue fakataha moe toenga 'o e kakai 'oku fili atu ki loto ki falealea. 
 
Koe pule'anga fo'ou pe temokalati kuopau ke poto 'a e fakafofonga 'e fili ki loto 'ihe 'give and take', koe me'a ia 'oku ui koe 'equality' ma'ae fonua fakakatoa
 
 'Oku 'ikai ke toe 'iai ha choice ia 'ihe tafa'aki ko ia, kuo 'osi 'a e ngaue 'aki 'a e ngaahi founga motu'a.  'Oku 'ikai ke fu'u toonounou pehee 'a e kakai 'o Kolomotu'a!    
 
Fakapulia mo Hunu, k
o 'etau mafuli ko 'eni kihe pule'anga fo'ou 'ihe fili ka hokoo, koe fa'ahinga 'ulungaanga totonu taha ke ma'u 'ehe kau fakafofonga 'a 'ena 'oku ma'u 'e Kifi mo Maketi.  'Oku na 'ilo'i 'ena me'a 'oku malanga'i 'i hono lelei kihe mo'ui fakafo'i tuitui. 
 
Fakapulia koe me'a ia na'aku taukapo'i ai koe kau taki lotu tenau hanga 'o akonekina tonu 'a e kakai 'o e fonua.  'Oku maumau taimi 'a e poto moe toketa moe M.A moha mata'itohi 'o hange ko ho'o me'aa 'okapau 'oku 'ikai kenau lava 'o foki ki lalo 'o luelue fakataha moe si'i kakai 'oku 'ikai ke 'iai hanau le'o 'i Tonga.  
 
Koe kau to'a 'ena 'o muli 'oku nau foki atu ki Tonga he 'oku nau pole'i kenau maanava tatau moe Tonga 'o Tonga, ka 'ihe taimi tatau 'oku malava kenau fusi atu ha ngaahi fakakaukau (moderate) kene hanga 'o fakatupu ha ngaahi ngaue'anga 'i Tonga pea fusi atu moe kakai 'o muli kenau invest 'i Tonga. 
 
Mo'oni 'a e lau koee, 'ai kete 'ulungaanga hangee ha Lami kate fakapotopoto hange ha laionee 'oku ngungulu, ke mahino 'oku te lue atu lue mai 'ihe tafa'aki 'o e Laione!
 
daphne 
 
 


--- On Sun, 29/8/10, penisimani mone <peni...@gmail.com> wrote:

From: penisimani mone <peni...@gmail.com>
Subject: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?
To: tasil...@googlegroups.com

Saulisi Mafile'o

unread,
Aug 29, 2010, 9:31:29 PM8/29/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo mu'a 'a e fakatalanoa 'oku fai. Ko e fie lave atu pe 'eni ia kia 'Inoke Huakau. 'I he fili kuo 'osi, na'e ma'olunga 'a e fika 'o Hu'akau 'i Hihifo.Pea na'e manaknoa 'a e tokotaha ni ia 'i Hihifo ka na'e 'ikai ke mau fu'u maheni.
Ko e me'a pe na'a mau sai'ia ai, ko 'ene ngaahi malanga lelei he TV. Ka 'oku fai 'a e talamonu atu ia ki he tokotaha ni. Neongo 'a e 'ikai ke fai ha maheni, ka 'oku ha mai mei he 'ene ngaahi lea lelei mo faka'apa'apa he 'ene ngaahi malanga he fili kuo 'osi.
Kae malo 'a e fakatalanoa 'oku fai.
sikei
 
 
 
 
---- Original Message -----

Sione 'Atupuha Koloti

unread,
Aug 29, 2010, 11:40:24 PM8/29/10
to tasil...@googlegroups.com
lami = Sisu
laione  = foreigner, outsider
 
ko e oli pe....'oku 'ikai ha laione ia 'i Tonga ko e lami pe (ko e maa'imoa 'a e tama tu'i 4)!
 
ko e manu hau 'i Tonga ko e "kulii" ko e manu angalelei ko e "puaka"...ko e manu pau'u ko e "kosi"... ko e manu tu'u fonua ko e "malau"ko e manu ngaue ko e "hoosi"!
 
'oku 'ikai fu'u 'ilo lelei 'e he laione mo e lami 'a e Pule'anga Tonga mo Fonua!
 
hange ko 'eku lave 'i mu'a...KO E HA KOAA 'OKU PEHE AI 'A E FILI 'A E KAKAI HOTAU FONUA?
 
 Ko 'Inoke fktt pe 'oku 'ilo ia ki he concept hange ko e "fusimo'omo pe si'i fe molimoli'i" ka 'oku 'ikai  ke ne fu'u ongo'i hono laumalie mo'oni : ethos (mahalo pe)! ki he Tonga (mahalo pe ko e tokolahi) ko Falealea = $$$, ko e nofo 'i muli pea toki tu'uange ke to e kanoni 'ene tu'umalie! fakamolemole atu tefini...ko e lobby 'a e tangata 'oku ta pea ngali laione (Dr.)...kae hange kiate au 'oku 'ikai ke fu'u ongo mamafa.
 
ke hange ko e fili 'a e matakali ko ee...ko ho'o tu'u mai koee ki he 'eku ki'i putu mo ho'o fo'i "topai" 'oku le'olahiange ia kiate au, b'cause that fella master the concept and act upon it!!
 
pea kapau ko 'eni ko e famili ofi 'eni 'oku hange pe ha me'a noa ko e 'ikai ke "vune mai" 'i he'ete fua-mafasia.
 
saiange 'a Siale Fihaki mei homau vahenga he na'e afe mai ia hoku poko'i fale pea ne tui mai su hoa kehekehe pea fai 'ema kai laise mo kapa tuna....ko Gandhi ataa mo Beethoven 'ene talanoa!
 
"Kapau 'e malanga mai ha taha 'i he kaveinga ko e "Fakasi'isi'i (selection) 'a e humai 'a e ngaahi koloa muli (import)" koe tokotaha totonu ia!
 
ktk ko e "kainanga pe 'eni!'
malo e 'ofa fonua!
 koloti
2010/8/30 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 30, 2010, 1:19:30 AM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Koloti
 
'Oku ou faka'amuange mai na'e mahino kihe tokolahi taha 'o Tonga 'a e fakatu'utamaki 'o e humai 'a e ngaahi koloa muli kihe tu'unga faka'ikonomika 'o Tonga 'o hangee ko ia kuoke fakatokanga ki ai.
 
'E fakatu'utamaki foki 'okapau 'e tafoki hake pe ha taha 'o malanga'i ke fakasi'isi'i, kuopau ke 'uluaki 'omai 'a e ngaahi visone kihe ngaahi founga (strategies) 'e malava ke 'oua 'e uesia 'a e kakai 'o e fonau 'okapau 'e fakasi'isi'i hono huuatu 'o e koloa ki Tonga. 
 
Kapau 'e 'uluaki kamata 'ihe ngaahi koloa me'akai.  Koe mahu'inga ia 'o e ngoue  moe ngaahi koloa 'o tahi he ko ia pe 'oku tau 'ataa lahi taha ki ai 'i Tonga. 
 
'Uluaki malanga'i hono too 'a e ngoue moe fangamanu (tulou atu),  hange koe pateta ke 'oua 'e toe hu atu mei muli 'a e chips kae ngaahi pe 'i Tonga, na'amou 'osi talanoa ki ai 'ihe ngaahi tepile kehe 'i mu'a atu.  Hange koe suka, ke 'oua 'e toe huu atu mei Fisi kae 'uluaki 'ai ha too ke lahi 'i Tonga pea ngaahi mei ai 'a e suka.    'Oku totonu ke poupou'i hono fakatau 'a e ngaahi koloa fakatupu pe 'i Tonga hange koe vai inu moe haa fua 'a e ngaahi koloa 'e malava ke fakatupu 'i Tonga pea 'e si'isi'i leva hono huuatu mei tu'apule'anga.  
 
Koe tokotaha fakafofonga koee 'oku lava 'o visone loolooatu, tene 'ilo'i lelei 'oku 'ikai ke kakato kapau koe ngoue 'ata'ataa pee, kuopau kene hanga 'o 'omai moe founga 'e malava ke ma'u ai ha fo'i sino'i pa'anga ke kamata 'aki 'a e ngaahi ngaue ko ia 'i Tonga.
 
Koe 'taleniti' pe  'ilo ngaaue fakapisini 'a e tangata pe fefine fakafofonga falealea 'e a'u atu kiha 'ane fakatokanga'i 'oku fiema'u ke ako'i 'a e kakai kihe ngaahi 'ilo ngaue (skills - vocational education) ki hono liliu 'a e pateta kihe chips, 'a e too kihe suka moe ngaahi 'ilo ngaue kehekehe 'e taanaki atu.  
 
'E tahataha atu leva 'ene palani mo 'ene taukapo kihe founga 'e malava ke ako'i ki ai 'a e kakai, koe 'ave kinautolu kenau ako kihe ngaahi 'ilo fakangaue ko ia 'i muli? pe ko hono ako'i pe kinautolu 'i Tonga?  
 
'E a'u atu leva mo 'ene palani kihe founga 'e 'oatu ai 'a e kau faiako/trainers/facilitators kenau hanga 'o ako'i 'a e ngaahi 'ilo ngaue ko ia kapau ko 'ene visione ke ako'i pe 'a e kakai 'o Tonga 'i Tonga.  'E anga fefee hono totongi kinautolu, 'e hu'u mei fe 'a e pa'anga ko ia?   
 
'Oku 'ikai koha 'fast food' (quick fix) hano develop 'a Tonga kiha levolo 'oku toe makehe ange 'o fakatatau kihe fa'ahinga liliu fakapolitikale ko 'eni 'oku tau hanga atu ki ai.  
 
Kuopau ke fai 'a e luelue ha vaha'a ta'u 'e 2 kihe 3 pea toki malava ke haa maamalie mai 'oku ngaaue ha visone kuo faka-practical (action) 'ene lelei kihe fonua.
 
Na'a tau fa'a launga 'ihe founga fakalele 'o e pule'anga lolotonga, tokolahi  'o kitautolu 'oku tau pehee 'oku totonu ke alea'i 'ehe pule'anga ha maketi ke 'ave ki ai 'a e ngoue 'a e kakai.  
 
Koe 'uhinga lahi 'oku 'ikai ke ma'u ai ha fa'ahinga kenau fakahoko 'a e ngaue koia kihe lelei tahaa, he kuopau ke 'invest' (totongi) 'ehe pule'anga 'a e fa'ahinga ko ia.  Koe fa'ahinga taukei fakangaue (negiotiators) mamafa 'aupito hono totongi 'i muli ni. 
 
Koe fa'ahinga 'oku nau fakahoko 'a e ngaahi tila pehee ma'ae ngaahi fonua temokalati 'oku lahi ange honau ngaahi vahenga 'o kinautolu 'ihe Palemia moe kau falealea.  Ko ia ai, kapau 'oku mo'oni 'ae vilitaki 'a e kakai ke alea'i 'enau ngoue, kuopau ke totongi lelei 'aupito 'ae tokotaha ko ia 'ehe pule'anga.  Kuopau ke 'oange moe ngaahi me'angaue lelei kene ngaue 'aki, hangee koe computer, telefoni, me'alele, pea totongi mo 'ene tikite folau 'ihe taimi kotoa 'e 'alu 'o tila ai moe ngaahi kautaha 'o tu'apule'anga, kau atu ai moe faka'ataa ke telefoni ki muli ta'efakangatangata  koe 'uhi foki he 'oku kau 'a e fe telefoni 'aki moe ngaahi kautaha 'o muli 'ihe fakamole lahi mo'oni.
 
Kaikehe, koe ngaue kotoa ki hano fakamaatoatu hono langa hake 'a Tonga kuopau ke fai 'a e kaataki lahi moe fekuki moe ngaaue lahi kae ma'u hano ola lelei ma'ae fonua.
 
'Oku totonu ke 'iai 'a e 'ilo 'a e tokotaha kotoa pe 'e fili ki falealea ki he vocational education.  Koe me'a ia na'atau vilitaki ki ai pea 'oku totonu ketau 'alu 'auha ki ai mo 'etau vili ta'e'unua, kuo iku 'o tutu 'a Nuku'alofa he'etau politika faka-fast food, 'oku 'ikai totonu ke lau ia koe tutu 'o Nuku'alofa he taumaiaa na'e tutu ai 'a Saione, Mala'ekula, Pasilika pe koe Palasi.  Koe fast-food 'oku lau miniti si'i pe pea moho.  
 
Na'e ohi hake kitautolu, 'oku teuteu mai 'a e tokonaki mei 'uta, tafu 'a e 'umu pea toki luelue ai 'o a'u kihe tali ke toki moho mai 'a e 'umuu.  'Oku teuteu 'a e me'akai 'oku mohoo, lolotonga ko ia 'oku tau tangutu fakafamili 'o kai.  kimu'a aii, 'oku 'ave moe me'akai kihe kaungaa 'api.   Na'e poto ange pe 'etau fanga kui, na'anau ma'u 'a e patience - kataki lahi, ko hono olaa ko 'etau kai 'o makona pea tau 'alu 'i mamani katau nofo pe 'o faka'amua ketau kai mai ha me'akau na'e ta'o 'iha 'umu 'i Tonga.   Koe 'uhinga ia 'e taha 'o e foki atu 'a e Tonga 'o muli, 'oku nau manatu kihe ifo 'o e me'akai 'o Tonga!
 
 
daphne    

--- On Mon, 30/8/10, Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com> wrote:
"Kapau 'e malanga mai ha taha 'i he kaveinga ko e "Fakasi'isi'i (selection) 'a e humai 'a e ngaahi koloa muli (import)" koe tokotaha totonu ia!
 
 koloti
--- On Mon, 30/8/10, Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com> wrote:
 

 

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 30, 2010, 2:04:48 AM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Koloti
 
Koe Laione  'oku 'ai ia kihe Fale 'o e Tu'i.   Kapau leva teke 'alu ki Nuku'alofa ka 'oku 'ikai teke fakatokanga'i 'a e Laione 'o Mala'ekula pea taa na'ake mohemohe pe koe 'ihe hala neongo na'ake faka'uli.
 
daphne


--- On Mon, 30/8/10, Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com> wrote:

From: Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com>

Finau Tukuafu

unread,
Aug 30, 2010, 3:09:16 AM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Tefini
 
Koe ha 'a e 'uhinga 'oku 'ikai teke tu'uaki malohi ai 'a 'Inoke 'ihe tepile ni?
 
'Oku ou ninimo au ho'o fakamatala fakapolitika.  Koe ha leva 'a e visone kihe fokotu'u ako ko 'eni 'oku mou fakahoko 'i Tonga. 
 
F

 

Sent: Sun, 29 August, 2010 2:11:22 PM

Sione 'Atupuha Koloti

unread,
Aug 30, 2010, 4:57:30 AM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
'io tefini pea neongo ko laione ka ko e encapsulator ia 'o Pilitania (pule kolonia)...pea 'oku kei ma'anu'anu 'a e faka-laione hotau political system etc...!

(fktilou atu)

laione = Pilitania 

'oku 'iai e ki'i ika ko e "'unga" ko e fa'ahinga ia 'e taha 'o emanu 'oku 'ilo 'i Tonga encaps. 'a e loto = mind = "poto" 

'unga = Tonga [ne 'ilo pe 'e Moulton ia 'a e lion)

malo e 'ofa fonua

koloti

Sisitoutai Taufa

unread,
Aug 30, 2010, 9:49:12 AM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Daphne Taukolonga wrote:
> Koloti
>
> Koe Laione 'oku 'ai ia kihe Fale 'o e Tu'i. Kapau leva teke 'alu ki
> Nuku'alofa ka 'oku 'ikai teke fakatokanga'i 'a e Laione 'o Mala'ekula
> pea taa na'ake mohemohe pe koe 'ihe hala neongo na'ake faka'uli.
>
> daphne
>
>
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=sioelina...@yahoo.com.au>>

>
> Tasilisili
>
> Koe pule'anga fo'ou 'oku 'ikai ke totonu ke fili ha taha 'oku
> feinga ke makehe meihe toenga, tatau aipe ia pe koe hai ia,
> ako moe ta'eako, fakafofonga motu'a moe fakafofonga fo'ou.
> 'Oku ikai ke totonu kete 'ulungaanga ta'etaau kita mo fasitu'u
> 'i falealea koe 'uhi ke toutou tuli kita kate ma'u 'a e loto
> 'o e kakai mei falealea, he'e iku 'aka 'ehe falealea ki
> tu'a. Koe pule'anga fo'ou means 'new behaviour'.
>
> Koe pule'anga fo'ou 'oku 'ikai koha fili misi!
>
> Koe faka'ofa taha pe 'a e kakai 'e fakafofonga'i 'eha
> fakafofonga 'oku 'ikai ke fie ngaue fakataha moe toenga 'o e
> kakai 'oku fili atu ki loto ki falealea.
>
> *Koe pule'anga fo'ou pe temokalati kuopau ke poto 'a e
> fakafofonga 'e fili ki loto 'ihe _'give and take'_, koe me'a
> ia 'oku ui koe 'equality' ma'ae fonua fakakatoa*.
>
> 'Oku 'ikai ke toe 'iai ha choice ia 'ihe tafa'aki ko ia, kuo
> 'osi 'a e ngaue 'aki 'a e ngaahi founga motu'a. 'Oku 'ikai ke
> fu'u toonounou pehee 'a e kakai 'o Kolomotu'a!
>
> Fakapulia mo Hunu, _*k*_
> _*o 'etau mafuli ko 'eni kihe pule'anga fo'ou 'ihe fili ka

> hokoo, koe fa'ahinga 'ulungaanga totonu taha ke ma'u 'ehe kau
> fakafofonga 'a 'ena 'oku ma'u 'e Kifi mo Maketi. 'Oku na
> 'ilo'i 'ena me'a 'oku malanga'i 'i hono lelei kihe mo'ui
> fakafo'i tuitui. *_

>
> Fakapulia koe me'a ia na'aku taukapo'i ai koe kau taki lotu
> tenau hanga 'o akonekina tonu 'a e kakai 'o e fonua. 'Oku
> maumau taimi 'a e poto moe toketa moe M.A moha mata'itohi 'o
> hange ko ho'o me'aa 'okapau 'oku 'ikai kenau lava 'o foki ki
> lalo 'o luelue fakataha moe si'i kakai 'oku 'ikai ke 'iai
> hanau le'o 'i Tonga.
>
> Koe kau to'a 'ena 'o muli 'oku nau foki atu ki Tonga he 'oku
> nau pole'i kenau maanava tatau moe Tonga 'o Tonga, ka 'ihe
> taimi tatau 'oku malava kenau fusi atu ha ngaahi fakakaukau
> (moderate) kene hanga 'o fakatupu ha ngaahi ngaue'anga 'i
> Tonga pea fusi atu moe kakai 'o muli kenau invest 'i Tonga.
>
> Mo'oni 'a e lau koee, 'ai kete 'ulungaanga hangee ha Lami kate
> fakapotopoto hange ha laionee 'oku ngungulu, ke mahino 'oku te
> lue atu lue mai 'ihe tafa'aki 'o e Laione!
>
> daphne
>
>
>
>
> --- On *Sun, 29/8/10, penisimani mone /<peni...@gmail.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=peni...@gmail.com>>/*

> wrote:
>
>
> From: penisimani mone <peni...@gmail.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=peni...@gmail.com>>
>
>
> Subject: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a -
> Tonga 'o Muli?
> To: tasil...@googlegroups.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasil...@googlegroups.com>

> Received: Sunday, 29 August, 2010, 11:00 PM
>
>
> 2010/8/28 Hunu Hunu <hunu...@gmail.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=hunu...@gmail.com>>
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasil...@googlegroups.com>

> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email
> ki he tasilisili-...@googlegroups.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasilisili-...@googlegroups.com>

> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he
> memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasil...@googlegroups.com>

> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki
> he tasilisili-...@googlegroups.com
> <http://au.mc594.mail.yahoo.com/mc/compose?to=tasilisili-...@googlegroups.com>

> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i
> he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
Dphne
Malo �tau toe a� mai ki he kamata�nga � e uike fo�u ko eni.�ku fai
malie�a he ngaahi fakakaukau kuo tuku mai mo e ngaahi visone ke fokotu�
mai mei kau fili falealea mo hono pa�nga � lava � ma� mei fe.
Ko e faka lea atu ko e ngaahi fakakaukau tootooatu ena ia,ko ho� fai e
fehu� ko ia ,ka tali mai � ha he kau fie faleale te nau pehe mai,ko e
vakai ko e patiseti � e pule�nga ki he 2010 ki he 2011 laka he vaeua ko
e kole pa�nga ki muli ka ke fai e fehu� faingata� ko ia ha haa ha.Na� ku
ngaue fakataha mo e tama Aussie pe he ngaahi ta�,pea u fakatokanga� ko e
taimi fili oo mautolu � tokanga ki he fili,fakatokanga� � au �ku �kai
�lu ki ha fili � taha,pea �ke atu ki ai,ko e ha �ku �kai te ke �lu ai
ki he fili hotau fonua ni,pea ko ene tali eni ,waste my time,ko �ne
�hinga,ko �tau fili pe ke nau oo � have � good time,�si mai e ta� mo e
ta�,me� tatau ai pe,hange �ku ngali mo�ni.
Ko e visone-tama faifekau ha� � interview ki he potu Siasi � taha ,pea
ne ma� e ngaue � faifekau he potu siasi ko ia,fokotu� e visone ko e �ho
ni kuo mavaeua e kaingalotu ko ia,�lu e faifekau mo e konga mo e pa�nga
� e siasi kae faka�fa holo e toenga na� nau kamata mai e potu siasi ko
ia ,tukutuku hifo pe ngaahi visone ke a� e ivi mo e fakakaukau ki ai.
Ko e tuli foki e fakafofonga ko e �kai ke fakalai fakataha mo e
fa�hinga kuo fakapulou��ki e kapa ngako � e pule�nga,ko kinautolu �ku
kei ma� � e fa�hinga to�nga ko e fakalai,ko e fakahela atu � e vilitaki
ke oo mo e naunau ko ia,kuo senituli � e fa�hinga fokoutua ko ia � Tonga
mo mamani.
� ki� faingata� � e kamata � e pule�nga fo�u,ko e tu� ko kinautolu �
fili � lava ki falealea � Tonga � faingofua pe ke nau loto taha vave ki
ha taha ke Prime Minister he ko e tokotaha pe foki he lakanga ko ia,ko e
kau tama mei muli pe � faingofua kiate kinautolu pe �kai?,ka ko e second
election � ki� matangofua ange leva he � �ai leva � e ngaahi party,pea
takitaha �lo hono taki.
�i na� tau ului kotoa pe ki he fili � Fakapulia ke ki� �lu atu e motu�
ko Maketi ko hoku to�ako � Sia�toutai,�fa atu Sisi T.

Tevita Piu

unread,
Aug 30, 2010, 1:08:41 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
ko   'eku   tokanga   atu   pehe  'oku  ikai  ai    ha  laione  'i Tonga   manatu    kihe  1960   na'e
'eke  mai   'ehe faifekau  ko Sau   Faupula   ki   he   fanauu   ko hai  kuo sio ha  lione   tokolahi
sio he hele'uhila   talamai  he'e  faifekau  ko ho'o mou fanga fa'e  kapau  'oku 'ikai ai ha laione
ko ena tama ho'o lione    ko ena  ho'o tama   'ofa atu mei he Village
 
> Date: Mon, 30 Aug 2010 23:49:12 +1000
> From: papaif...@gmail.com
> To: tasil...@googlegroups.com
> Malo йtau toe aъ mai ki he kamataбnga у e uike foуu ko eni.уku fai
> malieнa he ngaahi fakakaukau kuo tuku mai mo e ngaahi visone ke fokotuъ
> mai mei kau fili falealea mo hono paбnga й lava у maъ mei fe.
> Ko e faka lea atu ko e ngaahi fakakaukau tootooatu ena ia,ko hoу fai e
> fehuн ko ia ,ka tali mai й ha he kau fie faleale te nau pehe mai,ko e
> vakai ko e patiseti б e puleбnga ki he 2010 ki he 2011 laka he vaeua ko
> e kole paбnga ki muli ka ke fai e fehuн faingataб ko ia ha haa ha.Naб ku
> ngaue fakataha mo e tama Aussie pe he ngaahi taъ,pea u fakatokangaн ko e
> taimi fili oo mautolu у tokanga ki he fili,fakatokangaн й au уku нkai
> бlu ki ha fili й taha,pea йke atu ki ai,ko e ha уku нkai te ke бlu ai
> ki he fili hotau fonua ni,pea ko ene tali eni ,waste my time,ko йne
> ъhinga,ko йtau fili pe ke nau oo у have б good time,уsi mai e taъ mo e
> taъ,meб tatau ai pe,hange уku ngali moуni.
> Ko e visone-tama faifekau haъ у interview ki he potu Siasi й taha ,pea
> ne maъ e ngaue у faifekau he potu siasi ko ia,fokotuъ e visone ko e бho
> ni kuo mavaeua e kaingalotu ko ia,бlu e faifekau mo e konga mo e paбnga
> б e siasi kae fakaуfa holo e toenga naб nau kamata mai e potu siasi ko
> ia ,tukutuku hifo pe ngaahi visone ke aъ e ivi mo e fakakaukau ki ai.
> Ko e tuli foki e fakafofonga ko e нkai ke fakalai fakataha mo e
> faбhinga kuo fakapulouнбki e kapa ngako б e puleбnga,ko kinautolu уku
> kei maъ б e faбhinga toуnga ko e fakalai,ko e fakahela atu б e vilitaki
> ke oo mo e naunau ko ia,kuo senituli б e faбhinga fokoutua ko ia н Tonga
> mo mamani.
> Й kiн faingataб б e kamata у e puleбnga foуu,ko e tuъ ko kinautolu й
> fili й lava ki falealea н Tonga й faingofua pe ke nau loto taha vave ki
> ha taha ke Prime Minister he ko e tokotaha pe foki he lakanga ko ia,ko e
> kau tama mei muli pe й faingofua kiate kinautolu pe нkai?,ka ko e second
> election й kiн matangofua ange leva he й нai leva б e ngaahi party,pea
> takitaha нlo hono taki.
> Бi naб tau ului kotoa pe ki he fili б Fakapulia ke kiн бlu atu e motuб
> ko Maketi ko hoku toъako н Siaбtoutai,уfa atu Sisi T.

Tevita Piu

unread,
Aug 30, 2010, 1:53:57 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Malie'ia    he  ngaahi fkmatala    koe fo'i lea   koe fkfofonga 'i falealea    kuo pau   keke fkpapaui koe fu'u tu'i koe  he LO'I    koe faitotonu     tuku ia    fa'o ho'o fu'u tangai LOI  KOEme'a taumafa
ki falealea   kofkfofonga leleitaha   poto  he LOI  TALANGOFUA
KIHO MOU MALI    FROM  vILLAGE   TOKI SEE

 

Date: Mon, 30 Aug 2010 00:09:16 -0700
From: finau....@yahoo.com
>         Malo e maъ ongoongo ki he fili,kae уua leva koaa,naб tau vikia
>         б Бpolosi
>         ka tau viku kei pongipongi,he й toki tala б e lelei у e fuъ
>         бkau й hano
>         fua. 'ofa ke ke maъ ha weekend lelei mo e famili,уfa atu Sisi T.
Mo kataki  kimoua у tuku pe siн Maбfu ke fai pe йne  taliui бna ki hono Йiki,kei maуlunga ange pe ia,уfa atu Maбfu kiate koe mo e famili mo e ngaue kuo ke pole ki ai ,уfa atu бupito Sisi T.


-- 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

 
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

 
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

 
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

david niu

unread,
Aug 30, 2010, 2:15:50 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Daphne
Ko e tuli foki e fakafofonga ko e íkai ke fakalai fakataha  mo e faáhinga kuo fakapulouíáki e kapa ngako á e puleánga,ko kinautolu óku kei maú á e faáhinga toónga ko e fakalai,ko e fakahela atu á e vilitaki ke oo mo e naunau ko ia,kuo senituli á e faáhinga fokoutua ko ia í Tonga mo mamani.

Malo Faifekau. Hangee ko e lau 'a e kau Kolea, 'taa'i hangatonu pe fo'i fa'o he tataa.' 'Oku mo'oni 'a e me'a kuo ke lave mai ki ai, ko fakalai ko e fa'ahinga fokoutua 'oku 'ikai 'ilo pe ko e ha hano fa'ahinga faito'o. Na'a ku fakakaukau atu 'e tokoni 'a e siasi ki hano faito'o, kae hangehange 'oku toe tokoni 'a e lotu ia ki hono fakatolonga 'o e fokoutua ni. 'E taku ia 'e he lotu ko e ta'efaka'apa'apa, ta'efieauna, ta'efietukulolo 'osi pea toki fakafepaki'i fefeka 'aki 'a Sisuu mo e Folofola.
 
Hangee nai kuo hoko hono ako'i 'e he siasi hono kau memipa ke nau anganofo mo angamaluu mo angamokomoko mo faka'apa'apa ki hono kau takii, ke hoko ia koha me'a ke ne fakatolonga 'a e fokoutua ni.....fakamolemole pe kapau 'oku angata'efaka'apa'apa 'a e fakakaukau ni..
 
Ofa moe hufia,
TNiu. 

Saulisi Mafile'o

unread,
Aug 30, 2010, 5:44:26 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Hangee nai kuo hoko hono ako'i 'e he siasi hono kau memipa ke nau anganofo mo angamaluu mo angamokomoko mo faka'apa'apa ki hono kau takii, ke hoko ia koha me'a ke ne fakatolonga 'a e fokoutua ni.....fakamolemole pe kapau 'oku angata'efaka'apa'apa 'a e fakakaukau ni.
...................................................................
Malo D. Niu ka koe ha leva 'a e me'a ia 'e toe akonaki'i 'e he siasi ki hono kau muimui, kapau 'e tuku hono ako'i 'a e anganofo, angamokomoko mo e faka'apa'apa?
Pea kapau 'e fai 'a e fo'i liliu fakafaiako ko ia, ko e ha nai 'a e ola, ngalingali 'e ma'u 'e he kakai 'o e siasi? Ko e kelikeli atu pe na'a ma'u ha ki'i konga makakoloa. malo
sikei
 

Sisitoutai Taufa

unread,
Aug 30, 2010, 6:26:36 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Tevita Piu
Malo étau toe aú mai ki he áho foóu ko eni,kií fakalea atu ko hoó
fakalongolongo fuoloa pe ko hoó ási pe mo e foí manatu tootoatu ee,óku í
ai pe fokí mo e fanga laione tangata,kae mahalo foki kuo ósi foki e nifo
ia,ko e ngungulu holo pe ó fakamanavahe kalae. ófa atu ki he fanau Sisi T.

Sione M. Veituna

unread,
Aug 30, 2010, 6:35:32 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Faifekau malolo, malo e lelei, fakamolemole he kole talauhu'i, 'e lava ke tu'usi atu e fuu hiku ke mau lava o lau ho'o post, fakamolemole alaa, oku toki ma'u hake pe ho'o post 'a koe ke tu'aliku he he he he he, ka oku malie,

ofa atu
Ma'ananga



From: Sisitoutai Taufa <papaif...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tue, August 31, 2010 10:26:36 AM

Subject: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?

david niu

unread,
Aug 30, 2010, 6:50:31 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
2010/8/30 Saulisi Mafile'o saul...@mlci.gov.to
...................................................................
Malo D. Niu ka koe ha leva 'a e me'a ia 'e toe akonaki'i 'e he siasi ki hono kau muimui, kapau 'e tuku hono ako'i 'a e anganofo, angamokomoko mo e faka'apa'apa?
Pea kapau 'e fai 'a e fo'i liliu fakafaiako ko ia, ko e ha nai 'a e ola, ngalingali 'e ma'u 'e he kakai 'o e siasi? Ko e kelikeli atu pe na'a ma'u ha ki'i konga makakoloa. malo
sikei
 
Malo sikei 'a e kelikeli mei hena. Mahalo pe na'a koha feitu'u hala eni ia 'oku fai ai ho'o kelikeli kapau ko ha'o kumi makakoloa. Mahalo na'a tonu ange ha'o ukuuku he ko ena ne 'ikai ma'u ha me'a ia he kelikeli. Ko ia koaa pe 'ikai?
 
Malo e fakatalanoa pea hange ko e me'a na'e lave ki ai 'a e faifekau ki he fo'i fokoutua ko e fakalai 'oku ki'i faingata'a hono fakaili. Ko e fakalai ko ha'ate longo pe 'i ha me'a 'oku hala 'o 'ikai lea ko e 'uhi ko e tokotaha 'oku faihalaa 'oku ma'olunga nai ia, pe poto ange 'iate kita. Ko e me'a leva 'e hoko ko 'ete longo pe mo tafi 'a e palopalema ki he lalo takapau.
 
'Oku faka'ofo'ofa 'aupito foki 'a e faka'apa'apa 'oku ako'i 'i 'api pea moe lotu ka 'oku 'i ai 'a e fa'ahinga faka'apa'apa ia 'oku tokoni ki hono tafi 'o e palopalema 'o tuku pe ki he lalo takapau pea 'oku 'i ai 'a e faka'apa'apa ia 'e taha ko e to'o 'a e takapau kae tafi'i 'a e palopalema ki tu'a. Ko e ongo faka'apa'apa ni 'oku na kehekehe pe, pea kapau te tau fakafekiki'i fakatohitapu 'e toe poupou'i loua pe 'a e ongo faka'apa'apa ni 'e he Tohitapu. Ko e faka'apa'apa 'e taha 'oku traditional pea ko e faka'apa'apa 'e taha mahalo 'oku progressive eee. 'Oku ou tui 'oku lelei loua 'a e ongo faka'apa'apa ka 'e 'i ai 'a e fo'i'akau 'e taha te ne faito'o 'a e fakalai, ko e fo'i 'akau 'e tahaa he 'ikai 'aonga ia...mahalo na'a tonu ange ha la'i uhi ke fota 'aki e fakalai eee...hei'ilo
 
Ofa moe hufia,
TNiu. 

Sisitoutai Taufa

unread,
Aug 30, 2010, 6:56:26 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
david niu wrote:
> Daphne

> Ko e tuli foki e fakafofonga ko e �kai ke fakalai fakataha mo e
> fa�hinga kuo fakapulou��ki e kapa ngako � e pule�nga,ko kinautolu �ku
> kei ma� � e fa�hinga to�nga ko e fakalai,ko e fakahela atu � e
> vilitaki ke oo mo e naunau ko ia,kuo senituli � e fa�hinga fokoutua ko
> ia � Tonga mo mamani.

>
> Malo Faifekau. Hangee ko e lau 'a e kau Kolea, 'taa'i hangatonu
> pe fo'i fa'o he tataa.' 'Oku mo'oni 'a e me'a kuo ke lave mai ki ai,
> ko fakalai ko e fa'ahinga fokoutua 'oku 'ikai 'ilo pe ko e ha hano
> fa'ahinga faito'o. Na'a ku fakakaukau atu 'e tokoni 'a e siasi ki hano
> faito'o, kae hangehange 'oku toe tokoni 'a e lotu ia ki hono
> fakatolonga 'o e fokoutua ni. 'E taku ia 'e he lotu ko e
> ta'efaka'apa'apa, ta'efieauna, ta'efietukulolo 'osi pea toki
> fakafepaki'i fefeka 'aki 'a Sisuu mo e Folofola.
>
> Hangee nai kuo hoko hono ako'i 'e he siasi hono kau memipa ke nau
> anganofo mo angamaluu mo angamokomoko mo faka'apa'apa ki hono kau
> takii, ke hoko ia koha me'a ke ne fakatolonga 'a e fokoutua
> ni.....fakamolemole pe kapau 'oku angata'efaka'apa'apa 'a e fakakaukau
> ni..
>
> Ofa moe hufia,
> TNiu.
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
TNiu,
Malo e tau mo e ngaue mai mei homou fonua na,ki� afe hake ki he ee kae
toki foki mai pe,,ngaahi ta� si� kuo toki hili ange mahalo pe ki he ta�
nai � 2 pe 3 kuo toki hiliange pe �ku mou manatu ki ai pe �kai,ne
ha'u news ki mamani ne vela ai � e taha � e ngaahi palasi � e tu�
pilitania,pea kole e tu� pilitania ke tokoni e falealea mo e fonua ki he
toe fakalelei� � e palasi ne vela.
Ko e tali mei falealea � e fonua- ko e �kai -�hinga na� �ve�ki- he �ku
�kai ke tukuhaau� ha� me� � taha � he fonua-ka tokoni e fonua-ko e
pa�nga tukuhau ia � e kakai,talu ai hono fakahaange � he tu� kuo pau ke
totongi tukuhau- malie ee- fefe � Tonga �ku lau ko e fonua lotu.
Fiema� � Tonga ha KAKAI �KU NAU �FA HE MO�NI KAE TUKU ATU AA E
FAKAHOHOLOTO MO E FAKALAI,MEA IA �KU TOTONU KE mo�i�ki � he siasi. mo e
�fa ai pe. Sisi T.

Sisitoutai Taufa

unread,
Aug 30, 2010, 6:58:57 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Sione M. Veituna wrote:
> Faifekau malolo, malo e lelei, fakamolemole he kole talauhu'i, 'e lava
> ke tu'usi atu e fuu hiku ke mau lava o lau ho'o post, fakamolemole
> alaa, oku toki ma'u hake pe ho'o post 'a koe ke tu'aliku he he he he
> he, ka oku malie,
>
> ofa atu
> Ma'ananga
>
>
> ------------------------------------------------------------------------
> *From:* Sisitoutai Taufa <papaif...@gmail.com>
> *To:* tasil...@googlegroups.com
> *Sent:* Tue, August 31, 2010 10:26:36 AM
> *Subject:* Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?
> Tevita Piu
> Malo �tau toe a� mai ki he �ho fo�u ko eni,ki� fakalea atu ko ho�
> fakalongolongo fuoloa pe ko ho� �si pe mo e fo� manatu tootoatu ee,�ku
> � ai pe fok� mo e fanga laione tangata,kae mahalo foki kuo �si foki e
> nifo ia,ko e ngungulu holo pe � fakamanavahe kalae. �fa atu ki he
> fanau Sisi T.
>
>
>

> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
Malo fakamolemole atu.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Aug 30, 2010, 7:06:52 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Mou fili 'ia 'Inoke Hu'akau.

Ko "Inoke heni, 'oku 'asi he ngahi me'a 'ae kakai Tonga Putu, mali , nagahi feinagpa'anga 'ae Siasi Kolo moe Ako pehe ki he ngaahi Kolo 'oku folau mai mei Tonga.

Koe tangata angamaluu 'a 'Inoke , pea 'oku te'eki ke u lave'ia hano kaakaa'i 'e 'Inoke ha kakai heni, tangata pe 'oku ne 'ilo'i e me'a he koe Tokota, pea 'oku ou sai'ia 'auptio he taimi 'oku talanao ai ki ha ngaahi Systems ke fakalele 'aki e ngaahi kautaha Tonga heni, pea kau ai foki 'a hotua Fonua 'a Tonga na.

Ko 'Inoke , lahi e talanoa lotu pea talanoa kehe leva ia ka 'i he taimi tatau pee 'oku lotu pe 'a 'Inoke ka 'oku 'ikai koe Siasi ia 'o tautolu.

'Oku sai pe kemou fehu'ai , na'a ko ha talaihanagamai eni ia ka 'oku tokolahi pe kakai lelei ia mo taau 'i Tonga pee kenau Fili.

Mou fili 'ia 'Inoke Hu'akau, talamonu atu ki ai 'ofa kene ma'u e fili.

Takamuli.
------------

sep...@optusnet.com.au

unread,
Aug 30, 2010, 7:10:03 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Mou kataki he sipela he koe toki fakaakeake hake eni mei he Talano.

Sione 'Atupuha Koloti

unread,
Aug 30, 2010, 7:22:05 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
KO E HA KOAA 'A E ME'A 'OKU PEHE AI 'A E FILI 'A E KAKAI HOTAU FONUA?
 
'AKILISI HE TA'U 'ENI 'E 20 TUPU!! Ko e hisitolia ia ke tuku atu ki he silapa Hisitolia 'a e 'ako 'i Tonga!!!
 
malo e 'ofa fonua!!
 
koloti

Saulisi Mafile'o

unread,
Aug 30, 2010, 7:21:56 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo faifekau, sai pe he ko e kelikeli pe he oloolo. He ko e me'a ia 'oku'ikai ke fai ai ha ukuuku, ko e kala ke poto he kakau. lol
Ka 'oku malie lahi 'a e lave 'oku fai. Ko 'etau folo 'a e fo'i 'akau ke ne ta'ofi 'a e fakalai, te ne fakatupu 'e ia 'a e fo'i mahaki 'e taha. Pea folo'i 'a e fo'i panatolo ke ne fotofota 'a e faka'apa'apa mo fakamatapule pea ne fakaivia 'e ia 'a e 'ulungaanga fakafalesi. Hei'ilo ka ko e fifili pe.
Pea ka 'iai ha taha ia 'e nofo pe ia ko e fakaanga he taimi kotoa, ta he'ikai ke 'ia ha me'a ia 'e tonu, he kuo ala fakaanga'i pe me'a kotoa ia  he mamani.
Fai ai pe mo e poupou atu ki he fili 'a 'Inoke Hu'akau. Pea teu malanga'i 'e au he ngaahi fai'anga kalapu 'i hihifo. malo
sikei
 
 
 

Heneli Viliami Vete

unread,
Aug 30, 2010, 7:43:49 PM8/30/10
to JIONE HAVEA
Sikei,
Malo mu'a e tau mo e Lausi'i! Teu malanga'i 'e au 'a sino ko ena 'i Vaheloto.(LOL).. Pea feinga ke folo e fo'i 'akau kakau, kae tuku e panatotolo..kae Folo e 'OFA 'OTUA & 'OFA KAUNGA'API, kae tonu e tu'unga'anga e palofita; ko e TU'U he vaha'a e 'Otua mo e tangata.. 'Ofa Atu kia Kato mo e famili.
 
'Ofa Atu fau & Lotu;
 

From: saul...@mlci.gov.to
To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?
Date: Tue, 31 Aug 2010 12:21:56 +1300

sep...@optusnet.com.au

unread,
Aug 30, 2010, 7:46:20 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Malie lahi Sikei.

Ko e "fakalai "koe tafenga monuu ia 'oe tangata 'ikai hano mafai he sosaiete, Ako pea ko e fakakoloa 'oe fo'i 'ulungaanga ko eni he 'oku ne fakahaa 'ae humility 'oe fa'ahinga 'o e tangata. 'Oku kehe e fakalai mei he fo'i , fuuiku mo e haa fua.

Ko e kakai"fakalai" 'oku 'ikai ko ha kakai malualoi ka ko e kakai 'oku nau ngaue'aki ke ma'u e falala 'ae kau powerful he me'a kotoa pee, ke elevate hono vaivai mo hono fa'ahinga,kau muiui pe famili ki ha tukunga 'e taau ke mo'ui ai he mo'ui 'oku tokangaekina 'ehe Sosaiete.

"Fakalai" 'oku 'ikai ko ha fokoutua , ka ko e tafenga monuu 'oe ma'ulalo.

takamuli.
----------------

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 30, 2010, 7:48:03 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Mo'oni koe Koloti.
 
ofa atu
daphne


--- On Mon, 30/8/10, Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com> wrote:

From: Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com>
Subject: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"

Sione 'Atupuha Koloti

unread,
Aug 30, 2010, 7:50:28 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
 
tefini  'oatu 'ena ki ho'omou kau fkfofonga 'a esio fkpasifiki...he kuo maau mai e ng. fonua lalahi ke re-colonise 'a e ng. fonua 'o e pasifiki 'I HE SENITULI KO 'ENI 'OKU 'I AI!!
 
colony - decolonisation - post colonialism - neocolonialism - RECOLONIALISM!
 
sai pe 'a Tonga ka to e foki mai 'a Pilitania 'o e 21th. cent. 'a Siaina ko e Protectorate pe kae 'oua 'e annex (fakanifo) e laione.
 
malo e 'ofa fonua!
 

The big Issues that affect Pacific Islanders post-1945

 

Big issues from local newspapers (The Solomon Star – over 6 months, 1995)

  • Corruption in politics
  • Loss of culture/Western influence
  • Sanitation, water and sewerage
  • Logging and environment
  • Education
  • Poor health services
  • Foreign aid – getting more
  • Youth unemployment, alienation
  • Law enforcement
  • Substance abuse

 

Big issues from Pacific (a short lived monthly regional newspaper published in Vanuatu 2002)

  • Trade agreements
  • Environment
  • Security
  • Political reform
  • Education
  • Privatisation
  • Religion
  • Regional economic planning
  • Land tenure
  • Technological development
  • Tourism growth

 

Big issues at the local/domestic/personal/village level from students on village fieldwork/home stays in Samoa, Fiji and New Caledonia (2002, 2003, and 2004)

  • Tradition versus westernization in the village
  • Tradition versus foreign economic development in the village
  • Food production and distribution in the village
  • Personal behaviour versus custom
  • Taro (traditional foods) versus imported foods (spaghetti sandwiches)
  • Old versus new gender roles
  • “Money” distribution (i.e., cash, food, gifts)
  • Family status/politicking/rivalry
  • Dominating influences, CHURCH – CHIEFS – EDUCATION

 

Big issues From The Australian special supplement on the Pacific, August 2003

  • Restore law and order
  • Failed states
  • Trans-Tasman links between Aust and NZ
  • Sea change in Australia “Pacific” policies
  • Potential for Australia trade/exports (ETMs, management and services)
  • Political instability
  • Economic viability
  • Good governance
  • Pooled sovereignty

 

Big issues from Islands Business, 2002-2005

  • Australian involvement in regional security
  • Environment – Clean up of USA testing wastes, industrial air pollution, contradicting policies
  • Political instability
  • Currency changes
  • Health epidemics (eg., HIV-AIDs in Kiribati from returning merchant sailors)
  • Poor health services (eg., no drugs in Marshall islands hospitals)
  • Resource development – monitoring, fair return to govt and landholders
  • External political influence

 

Big issues from the local Newspapers in Port Vila, 2001.

  • International political events
  • Economic development
  • Tourism growth and monitoring
  • International sport/music/movie celebrities
  • Cultural preservation – bilingualism
  • Police funding
  • Moral issues – eg., Australian strippers
  • Crime
  • Substance abuse
  • Local political instability

 

Big issues form The Australian special supplement on the Pacific June 1995

  • French nuclear testing
  • Population rise and overcrowding (eg., on Tarawa in Kiribati, Malaita in SI))
  • Maintaining links to past while modernising
  • Self government (fro territories still under colonial rule)
  • Doomsday scenario predicted (in logging, fishing, mining)
  • Land tenure (e.g Indo-Fijian cane farmers)
  • Political instability (eg., in New Caledonia)
  • Australia trade/exports to region
  • Tourism growth

 

Big issues from an NGO position, in Pacific News Bulletin, 2000-2005

  • Nuclear testing
  • Genetically modified foods
  • Military bases
  • HIV-Aids
  • Environment – logging, SL rise,
  • Resource exploitation
  • Women’s rights
  • Domestic violence
  • Free trade
  • Security issues – violence in Bougainville, Fiji, SI, West Papua
  • Self-government (eg., Hawaii, Tonga, West Papua)
  • Pacific regionalism – a Pacific Union?

 

Big issues from an NGO position, in Tok blong Pasifik, 2000-2005

  • Human rights
  • Self-government and independence
  • Corruption in government
  • Environment – eg., global warming, nuclear wastes
  • Law of the Sea
  • Globalisation
  • Aid dependence (and interference)
  • Education
  • Health issues, and HIV-Aids

 

From watching video  “I can get another wife …” and “Nauru – Four Corners”

  • Political corruption
  • Attempted political reform
  • Decline in health services
  • Food and diet changes
  • Resource exploitation
  • Competition for foreign aid $
  • Crime – domestic
  • Crime - international (passport sales/banks/money laundering)
  • Uneven distribution of wealth (aid $$, remittances, royalties, rents, etc)
  • Increasing westernization (acculturation)
  • Personal (individual) versus family, clan and village responsibilities
  • Education provision
  • Environmental/ecological sustainability
  • Christianity – influence of Churches

 

From local newspapers (urban circulation only) Fiji Sun, Voice of Vanuatu, PNG Post-Courier, Tonga Chronicle (1981-2004)  By Prue Goward

  • Land rights – squatters
  • Crime and law enforcement
  • Education
  • Tourism development/growth
  • Aid $$
  • Trade $$ (fishing, shipping, handicrafts)
  • Medical issues (eg., typhoid in PNG)
  • Water quality
  • Agriculture development (and world prices)
  • CHOGM (eg., membership of regional and international agencies)
koloti

_______________________________________________________________

 

 

 



2010/8/30 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 30, 2010, 7:53:58 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com

'Oku mo'oni 'a e lau ia 'a e tangata na'amo ngauee Sisitoutai, 'ofa pe 'oku 'ikai koe good time pee.   Kapau foki 'e fili kinautolu ki falealea pea 'ikai ke 'iai ha fa'ahinga fokotu'utu'u 'e lelei kihe kakai 'o a'u kiha 'anau mavahe atu ki tu'a, 'e 'ikai toe kehekehe ia moe 'alu 'a e motu'a faifekau ia ko 'ena moe pa'anga 'a e kakai.  daphne

--- On Mon, 30/8/10, Sisitoutai Taufa <papaif...@gmail.com> wrote:
Daphne

Malo étau toe aú mai ki he kamataánga ó e uike foóu ko eni.óku fai malieía he ngaahi fakakaukau kuo tuku mai mo e ngaahi visone ke fokotuú mai mei kau fili falealea mo hono paánga é lava ó maú mei fe.

Ko e faka lea atu ko e ngaahi fakakaukau tootooatu ena ia,ko hoó fai e fehuí ko ia ,ka tali mai é ha  he kau fie faleale te nau pehe mai,ko e vakai ko e patiseti á e puleánga ki he 2010 ki he 2011 laka he vaeua ko e kole paánga ki muli ka ke fai e fehuí faingataá ko ia ha haa ha.Naá ku ngaue fakataha mo e tama Aussie pe he ngaahi taú,pea u fakatokangaí ko e taimi fili oo mautolu ó tokanga ki he fili,fakatokangaí é au óku íkai álu ki ha fili é taha,pea éke atu ki ai,ko e ha óku íkai  te ke  álu ai ki he fili hotau fonua ni,pea ko ene tali eni ,waste my time,ko éne úhinga,ko étau fili pe ke nau oo ó have á good time,ósi mai e taú mo e taú,meá tatau ai pe,hange óku ngali moóni.

Ko e visone-tama faifekau haú ó interview ki he potu Siasi é taha ,pea  ne maú e ngaue ó faifekau he potu siasi ko ia,fokotuú e visone ko e áho ni kuo mavaeua e kaingalotu ko ia,álu e faifekau mo e konga mo e paánga á e siasi kae fakaófa holo e toenga naá nau kamata mai e potu siasi ko ia ,tukutuku hifo pe ngaahi visone ke aú e ivi mo e fakakaukau ki ai.

Ko e tuli foki e fakafofonga ko e íkai ke fakalai fakataha  mo e faáhinga kuo fakapulouíáki e kapa ngako á e puleánga,ko kinautolu óku kei maú á e faáhinga toónga ko e fakalai,ko e fakahela atu á e vilitaki ke oo mo e naunau ko ia,kuo senituli á e faáhinga fokoutua ko ia í Tonga mo mamani.

É kií faingataá á e kamata ó e puleánga foóu,ko e tuú ko kinautolu é fili é lava ki falealea í Tonga é faingofua pe ke nau loto taha vave ki ha taha ke Prime Minister he ko e tokotaha pe foki he lakanga ko ia,ko e kau tama mei muli pe é faingofua kiate kinautolu pe íkai?,ka ko e second election é kií matangofua ange leva he é íai leva á e ngaahi party,pea takitaha ílo hono taki.

Ái naá tau ului kotoa pe ki he fili á Fakapulia ke kií álu atu e motuá ko Maketi ko hoku toúako í Siaátoutai,ófa atu Sisi T.


 

sep...@optusnet.com.au

unread,
Aug 30, 2010, 7:54:30 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Kole fakamolemole atu ki he ngaahi mu'aki lafo he tepile ni ,na'a kuote tu'u mo laka ta'etulou he koe toki tulituli hake.

Ko e fakalai kete tokanga 'aupito pee, na'a hoosi 'aki kita 'e ha taha pe'e hoko 'o te malualoi ai ko ia 'e ongo me'a tene fkfokoutua'i e "Fakalai".

'Oku tau faka'amu pe 'e huu 'a 'Inoke na'a lava ke lelei ange ha ngaahi fetu'utakimo Oz ni, pea mo ha ngaahi me'a kehe pee.

takamuli.


Daphne Taukolonga

unread,
Aug 30, 2010, 7:56:42 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Koe lau faka-Sau Faupula pe ia, fe'unga atu pe ia moe taimi 'o Faifekau Sisitoutai, koe kuonga fo'ou 'eni ia pea 'oku te sio pe kita ihe laine kae 'ikai kete 'ilo koe laine ia. 
 
'Oku lava pe ketau fakahingoa 'e kitautolu ha fu'u kopate koe Laine, hehehe.
 
 
ofa atu
daphne

--- On Mon, 30/8/10, Tevita Piu <tahim...@hotmail.com> wrote:

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 30, 2010, 8:06:46 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Tevita Piu
 
Malo hono fao'i atu 'a e talanoa 'o e tepile ni. 
 
Ko Tonga ia koe kii fonua si'isi'i pea tokosi'i.  'Oku 'atakai 'aki 'a e ngaahi falelotuu hotau ngaahi fonua 'o a'u pe ki Nuku'alofa.   'Oku ofo meihe mohe 'a e fefine Tonga moe tangata Tonga tokolahi 'o lotu, he'ikai ke malohi hake 'a e loi 'ihe 'ofa moe totonu.  Ko 'ene malohiii pe ko 'ete faka'ataa ke hoko 'i falealea. 
 
'Oku 'ikai teu tui au  'oku totonu ke lau 'e mamani koe politika koe feitu'u 'o e loii 'o hange ko ho'o lau pea totonu leva ke pehee ai mo Tonga. 
 
Ko Tonga ia koe taimi koee 'oku malohi 'etau mahino'i 'a e nofo 'a Kaingaa, faka'apa'apa moe 'apasia 'Otua he'ikai hoko 'a e falealea ia koe feitu'u 'e lata ai 'a e fu'u tama ko 'ena ko Loi. 
 
 'Oku hangee ia 'oku tau faka'aluma'i 'e kitautolu 'a e fonu 'a Tonga 'ihe kau faifekau, kau patele, kau pisope 'i hono akonekina 'a e kakai 'ihe Sapate kotoa ketau 'apasia kihe 'Otua 'o fai 'ihe feitu'u kotoa.
 
Koe 'uhinga ia 'eku taukapo koe mafai lahi taha 'o Tonga 'oku ma'u ia 'ehe kau taki lotu.  'Oku malava ke muimui 'a e kakai 'ihe 'enau ngaahi akonaki mo 'enau ngaahi fakamo'oni kia Kalaisi 'o a'u pe kia kinautolu 'oku huu ki falealea. 
 
ofa atu
daphne 


--- On Mon, 30/8/10, Tevita Piu <tahim...@hotmail.com> wrote:

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 30, 2010, 8:13:22 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
TNiu
 
Malo hono faofao atu 'a e talanoa.
 
'Oku tatau aipe ia pe 'oku te tonu pe hala,  koe taimi 'e tuli ai kita kete mavahe mei falealea, 'e malava ke tuku puha'i ai pe moe fiema'u 'a e kakai 'o e feitu'u 'oku te fakafofonga'i.
 
TNiu, ko hono tuli ha taha mei falealea pea 'e kau ai pe mo Tonga koe fonua sivilaise 'oku mahino ai 'oku mahei  'a e fakakaukau 'a e tokotaha ko ia meihe fakakaukau 'a e toenga 'o e kau falealea.  
 
daphne 
 
 


--- On Mon, 30/8/10, david niu <niut...@gmail.com> wrote:

From: david niu <niut...@gmail.com>
Subject: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?
To: tasil...@googlegroups.com

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 30, 2010, 8:27:56 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Tasilisili
 
Kuo pipiki 'a e tokolahi ia 'ihe tuli 'o e tokotaha ki tu'a kae tuku 'a e me'a mahu'inga taha ko hano siofi pe koe haa koaa ha ngaahi fokotu'utu'u moha ngaahi palani 'a kinautolu ko 'eni 'oku fie huu ki falealea 'e malava ke fai ai ha fakalakalaka.
 
  
 
daphne
 
 


--- On Mon, 30/8/10, Saulisi Mafile'o <saul...@mlci.gov.to> wrote:

From: Saulisi Mafile'o <saul...@mlci.gov.to>
Subject: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?
To: tasil...@googlegroups.com

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 30, 2010, 8:38:03 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Takamuli
 
Malie atu pea fielau ka fai ha velevela ko 'ete luelue pee 'ihe Funga-moe-fa kuo nonga 'a e lotoo pea hevani 'ataa.
 
'Oku ou poupou lahi 'aupito ki ho'o fakamo'oni kihe lelei 'o e fakalai, koe konga ia 'oe humility.  'Oku kehe 'a e fakalai meihe fasitu'u moe loi moe ta'efaka'apa'apa.   'Oku' iai 'a e taimi kuopau kete fakalai, ka  'e fakatefito 'ihe situation takitaha mo hono 'merit'.    Kapau ko 'ete fakalai ke ma'u ai ha lelei ma'ae tokolahi, 'e lelei ange 'ete fakalai.   Koe kalasi ko 'eni 'oku nau faka'ikai'i 'a e fakalai, ko kinautolu 'oku fakalai lahi taha 24/7 'i 'api, pea kapau 'oku 'ikai kenau poto 'ihe fakalai 'i 'api pea taa koe toki 'api feke'ike'i ia. 
 
daphne 


--- On Mon, 30/8/10, sep...@optusnet.com.au <sep...@optusnet.com.au> wrote:

From: sep...@optusnet.com.au <sep...@optusnet.com.au>
Subject: Re: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?
To: tasil...@googlegroups.com

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 30, 2010, 8:40:43 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
noted.
 
ofa atu kiate koe Koloti, ma'u ha efiafi lelei.

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 30, 2010, 8:46:07 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo Takamuli
 
Na'aku 'osi lafo atu 'i ho'o fakamatala kimu'a kihe fakalai. 
 
Na'ake hanga 'e koe 'o 'awaken' 'a e fo'i 'uhinga malie ko ia 'ihe 'ene felave'i moe 'humility'.   'Oku kehe pe 'a e fakalai meihe 'blackmail'.    Kapau ko 'ete fakalai kiha taha kae lava ke liliu ai 'a e to'onga mo'ui 'a e tokotaha ko ia meihe kovi (destructive) kihe lelei (constructive) pea 'oku lelei 'ete fakalai.  Koe ngaahi founga pe 'o e fetu'utaki, ka 'oku' ikai koha founga 'oku kovi 'ete hanga 'o ngaue'aki.  Tukukehe kapau 'oku te malimali atu kita kake situ'a atu koe kae ta'aki hake 'a e helii ki 'olunga, koe me'a ia 'oku ui koe fasitu'u moe loi moe blackmail.
 
daphne  


--- On Mon, 30/8/10, sep...@optusnet.com.au <sep...@optusnet.com.au> wrote:

From: sep...@optusnet.com.au <sep...@optusnet.com.au>
Subject: Re: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?
To: tasil...@googlegroups.com

Saulisi Mafile'o

unread,
Aug 30, 2010, 9:01:22 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Malie 'a e fakamanatu 'a e fo'i 'akau totonu ke folo. Ko e kalasi fo'i'akau 'ena ia ke folo 'e ha tokotaha puke pe mo'ui lelei. Pea ka folo, 'e 'ilo ai 'a e taimi ke lea malohi, mo e taimi ke fakaoloolo mo fakalai.
Sai pe ho'o fie tokoni mai ki he 'eku fkfofonga 'oku ou malanga'i, he ko e me'a'alu  'a e talanoa. 'Ofa atu kia Mele mo e famili.
 
sikei
 
----- Original Message -----

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 30, 2010, 9:27:34 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
 
'Oku lolotonga ngaue 'a 'Inoke 'i Sene, ko hono lakanga koe Managing Director 'o e kautaha letio koe 2000FM (98.5) hono fakaikiiki 'eni. 
 
THE PHENOMENON KNOWN AS RADIO 2000FM - 98.5


Radio2000 is a Multilingual Community Broadcasting Service in Sydney in the State of New South Wales, Australia. The service is managed by the Licensee company:

Multicultural Community Radio Association Limited (MCRA LTD)
ACN:056 021 928 ABN:49 437 451 923

MCRA LTD is a company limited by guarantee. The company itself is not a community organisation but a public company, managed in accordance to its Constitution in the context of the Corporation Law (1988) and Regulations of the Australian Securities & Investments Commission (ASIC). The nature of its operation is non-profit.

 

As a Broadcasting Service, Radio2000 (MCRA Ltd) comes under the law for Community Broadcasting of the Broadcasting Act (1992), and in accordance with the rules and regulations of the Australian Broadcasting Authority.

 

Radio2000 was established in 1992 under the Broadcasting Service Act (1992) and Multicultural Policy adopted by the Australia Federal Government. The service is provided specifically to cater for the multilingual broadcasting needs of the multicultural communities of New South Wales.

 

MANAGEMENT
MCRA LTD is managed by a Board of five Directors, each elected for a three years term in accordance with its constitution and the Corporation Act of New South Wales. The administration of the company is conducted by a management team responsible to the Managing Director.


Between the community and the management is the Convenors' Committee. The Broadcasting Group for each community language is represented by their convener in the committee. The Convenor and the Executives of each Broadcasting Group, which are composed of the five financial members, are the Group's delegates to the Annual General Meeting of the Company. Of the five delegates, one is the Convenor whom is elected annually by the members of the group.

 

LANGUAGE PROGRAM
Programs in Radio2000 are language based, currently broadcast in 50 languages. Each language program is produced and broadcasted by a Broadcasting Team headed by a Convener. The stations broadcasting service is carried out by a team of no less than 300 volunteer broadcasters.

 
 


 

 

 

Sione M. Veituna

unread,
Aug 30, 2010, 11:15:06 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Takamuli,

oku kehekehe pe nai 'a e fakalai mei he faalai pe oku na uhinga pe ki he me'a tatau, ko e fieilo pe, oua te ke kata Sikei kae tuku ke tali mai e ee, mahalo oku feto'oaki he ni'ihi e ongo lea



From: "sep...@optusnet.com.au" <sep...@optusnet.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Cc: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tue, August 31, 2010 11:46:20 AM
Subject: Re: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?

david niu

unread,
Aug 30, 2010, 11:29:45 PM8/30/10
to tasil...@googlegroups.com
Maananga, malo e va'inga malie, ko e taimi 'oku fakataha ai 'a e fakalai moe faalai te tau a'u kitautolu ki he lailai...'e kehe pe foki 'a e tali ia 'a Takamuli he ko e samulai..

2010/8/30 Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>

mohetaulanga kupu

unread,
Aug 31, 2010, 12:08:22 AM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com
Koe faalai 'oku ha'u ia mei he Heulupe koe taimi koe 'oku ngako ai e lupe heu pea to ki lalo mei he tumutumu ko 'ene to koia o FAALAI pea 'oku ta'e aonga leva ia ke toe kai. 'Ofa moe lotu. Seniale


From: Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tue, 31 August, 2010 3:15:06 PM

Subject: Re: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?

Takamuli,

oku kehekehe pe nai 'a e fakalai mei he faalai pe oku na uhinga pe ki he me'a tatau, ko e fieilo pe, oua te ke kata Sikei kae tuku ke tali mai e ee, mahalo oku feto'oaki he ni'ihi e ongo lea



From: "sep...@optusnet.com.au" <sep...@optusnet.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Cc: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tue, August 31, 2010 11:46:20 AM
Subject: Re: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?

Malie lahi Sikei.

Ko e "fakalai "koe tafenga monuu ia 'oe tangata 'ikai hano mafai he sosaiete, Ako pea ko e fakakoloa 'oe fo'i 'ulungaanga ko eni he 'oku ne fakahaa 'ae humility 'oe fa'ahinga 'o e tangata. 'Oku kehe e fakalai mei he  fo'i , fuuiku mo e haa fua.

Ko e kakai"fakalai" 'oku 'ikai ko ha kakai malualoi ka ko e kakai 'oku nau ngaue'aki ke ma'u e falala 'ae kau powerful he me'a kotoa pee, ke elevate hono vaivai mo hono fa'ahinga,kau muiui pe famili ki ha tukunga 'e taau ke mo'ui ai he mo'ui 'oku tokangaekina 'ehe Sosaiete.

"Fakalai" 'oku 'ikai ko ha fokoutua , ka ko e tafenga monuu 'oe ma'ulalo.

takamuli.
----------------



Sione M. Veituna

unread,
Aug 31, 2010, 12:31:20 AM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com
Sikei,

tuku mai ha kii hiku ke mau faafaa atu ai 'o ilo ko hono lau kia D.Niu kae 'ikai kia D.O, ke ilo koaa kuo papanga faifekau e fu'u vai ni pea e sai ke tau takele mahino pe, he he he he he he

Ko e fakalea lea ko ee ko e "Tuku ho'o Falesi" hange kiate au 'oku fa'a ngaue'aki 'e he ni'ihi ki ha taha maluoloi tokua, ka hange kiate au oku mama'o ia mei he 'uhinga 'o e lea Falesi. pe ikai Sikei, kuo ngaue  'aki e ni'ihi e Falesi ia ki he Malua-loi, hange ko hono ngaue'aki 'a  e Siasi ki he Sesele. Oku ke siasi? Tuku ho'o siasi!

ko fe 'a e fakatonga lelei taha 'e ala ngaue'aki ki he humble pe humility????? Fakatokilalo?? Faka'aki'akimui??  Ko e taimi e taha 'oku pehee atu ha taha, ha'u 'o kai! pehee mai 'e tama, ikai malo pe kuo mau lava! Hili ko ia te'eki fai mama he aho ko ia! ko e loi eni (faa lai) pe ko e 'a'apa (fakalai hange ko e lau 'a Takamuli) pe faka'aki'akimui (humility), faka'apa'apa/fakalai??, toka'i etc)

toki mai mu'a Sikei, he hee mama'o ni tokolahi.....

Ma'ananga


From: Saulisi Mafile'o <saul...@mlci.gov.to>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tue, August 31, 2010 11:21:56 AM
Subject: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?

Sione M. Veituna

unread,
Aug 31, 2010, 1:09:22 AM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com
Koloti

e talitali atu pe silapa hisitolia ko ia ka hao foki hake ki Tupou High he 2015, he he he he, io ee , ilo e au ho fehikitaki te'eki ke osi ho ako 'a'au hange pe oku pehee ha me'a....

Koloti ne u i Tonga lolotonga hono suspended o Akilisi mei falealea. Lolotonga fai e nofo'aki me'a he mau kii faka'eiki ne u lele atu ai, oku hu hake fakafofonga falealea 'o Eua he ho'ataa ko ia he 'emau mama kava he putu pea ne talanoa ai kuo tautea he fale 'a e Fakafofonga fika uluaki, pea mau eke atu pe ko e ha pea ne pehee koe suspended uike 2 nai ko e lohiaki'i e Falealea.

Ne u toki fanogo he po falaite mo e tokonaki uike kuoosi hono fakamafola mai e falealea he letio, pea mahino ai ne tukuaki'i 'e 'Akilisi na'e ai e tu'utu'uni Kapineti ke vahe'i e 12 miliona ke langa 'aki e palasi. 'Oku 'ikai teu ma'u pe ko hai na'a ne challenged e accusation a Akilisi, ka na'e fai atu o fakalalahi,

ne fakamahno 'e kinautolu oku ihe kapineti na'e 'ikai ha tu'utu'uni pehee ne fai he kapineti, ne mahino mei he miniti o e kapineti mo kinautolu oku kapineti ne 'ikai ha tu'utu'uni pehee, ka ne vili ta'e'unua pe 'a Akilisi na'e iai, kae 'e toe fai 'ife 'a e tu'utu'uni ko ia pea pehee 'e 'Akilisi na'e ai e press release na'e tuku mai o pehee, the Lord Champlain is commanded to announce...., e fai hono fakaleli e palasi...etc....... ne mahino he tipeiti ko e press release oku ikai ha'ane felave'i mo e tu'utu'uni kapineti na'e tomu'a refer ki ai 'a Akilisi, pea a'u ai ki he'ene (Akilisi)  pehee me'a fai kehe ia ko e momoi mai e mafai kae toe tu'utu'uni ia he feitu'u kehee, (it seems he knew oku ikai ha tu'utu'uni kapineti) anyway, na'e kole 'ehe fale ke fakafoki ene lea pea kole fakamolemole ka na'e ikai, ne insist pe 'a Akili he 'ikai hala 'ene ma'u...kapua oku commanded to announce, it has to be a royal command... ko e toe ni pe na'e fai i fe a' e royal command

mei he tafa'aki 'a e pule'anga, oku ta'e mo'oni 'a e tukuaki'i ko eni 'a Akilisi, ko ia ne fokotu'u leva ai ehe fale ha komiti makehe ke nau vakai'i e tukuaki'i kuo fai ehe fakafofonga, pe ko e ha hono mo'oni,  ne kau atu a Sunia Fili, Clive Edwards, Vaipulu mo e 2 kehe kihono vakai'i e me'a ni 'o mahino ai ne 'ikai ha tu'utu'uni pehee 'a Ene Afio he kapineti hange ko ia kuo claimed a Akilisi, pea koe foki mai koee ki falealea ne kole atu ehe fale kia Akilisi ke fakafoki 'ene lea he 'oku ikai ha mo'oni ai in a form oku kole fakamolemole, pea ikai loto ki ai 'a Akilisi, ko e tipeti malie, mo loloa,

Obviously, Akilisi misled the House (at least from my understanding of the issue; with respect to Akilisi, his claim was not true, if one follows the logic of the argument) and despite his inability to substantiate his claim, he insisted oku feinga taha kotoa ke lomia ia, he also said, oku ai 'ene tototnu a'ana ke defend ene lea mo 'ene 'ene fakakaukau mo 'ene faka'uhinga...... pea ko e me'a 'eni na'a ne fai he ta'u ko eni 'e uongofulu tupu kuo i faleni ai, neogno ne kole a Fili mo Edward ki he fakafofonga ke kole fakamolemole ki he fale he kuo  nau ngaue ki he'ene tukuki'i pea 'oku ikai mo'oni, na'e 'ikai tali eni e Akili. 'aki 'ene pehe k oe kole fakamolemole ko e me'a 'oku alu hake mei loto, ... oku ikai ha teitei me'a pehee ia 'iate au (Akilisi said), fakatatau ki hono konisenisi ko e me'a 'eni 'oku talanage hono konisenisi ke fai, pea neongo ko claim naa ne fai, na'e iku pe ia o toe refute e hono ongo kaunga fakafofonga (Fili/Edwards) ka na'aku malie'ia he insist 'a e fakafofonga, this is what kept him going for all these years, pea ne pee ke tukupe ki he kakai ki he fili ko eni ke nau toki fakamaau ai ia.

oku malie foki, masii Atupuha he ko e tokolahi e kakai ia i Tonga have this presupposition, that Government lied always (pe 'e toe substantiated ia pe 'ikai), ka ka loi leva 'a Akilisi (tapu mo ia) oku ikai loi ia, as you hear common people in the faikava or in the street, (interesting) kae ko e hisitolia ena masii koloti 'oku alu ki ai 'a Tonga, e malie ha'o keee mo ho'o kau ako, because it seems, private interpretation, plus my conscience (regardless pe oku flaw pe ikai) are the determining factors of what is right and wrong..... one can be above the law, kapau e malie hono ngutu.... ne u oli ia he eluelu 'ae niihi he fale, mo e niihi longo pe, mahalo ko e faalai pe ko e fakalai, eke atu kia DNiu he he he he

two members mahalo e au ko Nuku mo Fusitu'a insisted ke fai ha me'a ki heni he 'oku at stake ae integrity o e fale, kapau oku tolerate ehe fale 'a e loi ki he fale, pea e fefe e kaha'u, pea mahalo ko ia ne iku ai o execute ehe fale 'ae decision ke fakamalolo'i uike ua ta'evahe ihe'enau fakakaukau koe efe'unga ia, i assume ko e uluaki he tautea e ala lava ke apply toe akonaki'i mamafa, pea fai hifo ai o a'u ki he tuli uike 2, hange kiate au ko e lohiaki'i e fale oku a'u pe o ngaue popula depend on the case. e pehee ehe niihi ko e fe 'ae loi oku discipline ko fe a e loi o tafi'i atu pe he lalo tapakau,

ihe talanoa fili falealea ko eni oku mou fai Koloti, Daphane, Tuifua, SisT, TV, Seni, Takamuli etc, e mahu'inga ke ai ha taha oku lava o explain herself/himself, kii lahi lahi e kau ngutu momi he falealea o tonga, (ooppssss) e faifai pea suspend au ko e tukuakii loi, ha ha ha ha ha, oku ikai ko e ngutu loi pe ka k e ngutu momi foki, na'a kuo mo'oni e fokotu'u 'a homu niihi ke 'ave ha niihi oku lava o lea (choose among yourself able ones as in Acts)

ueee kuo te toki fakatonga'i hifo Atupuha kuo fetongi 'e au ho'o mou motu'a ko ena oku fa'a faiongoogno mai mei falealea si'i 'Etimani, isa fakamolemole atu na kuo te tu'u kita ha motu'a-va'e 'o taha he fie-fai-ongoongo

Ma'ananga


From: Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tue, August 31, 2010 11:22:05 AM
Subject: Re: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 31, 2010, 1:12:03 AM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com
Sikei
 
Hangee pe koe lau 'a Takamuli, ko 'Inoke Hu'akau koe tangata anga mokomoko pea talanoa mahino.   'Oku tokolahi foki mo hono kau fale'i.  'Oku ou faka'amu ange mai kene tukuange mai 'ene ngaahi visone ma'a Kolomotu'a kimu'a 'oku te'eki ke fakahoko 'a e fili.
 
'Oku ne toe 'oatu pe foki moe kau tangata 'o Kolomotu'a 'onau ngaue fakataha 'ihe letio 'oku managing director ai,hange ko 'Osai Faiva koe famili tokolahi ia 'i Kolomotu'a.  'Oku 'iai mo Semisi Tupou, koe famili tokolahi atu ia 'e taha 'i Kolomotu'a.   Ko Mafi Toufelenite 'a e palesiteni 'o e kau kolisi tutuku 'o e kolisi ko Tupou 'oku fakahoko mai 'a e ngaahi 'ilo kehekehe 'ihe letio ko ia.  Na'aku fanongo 'ihe lea malie 'a Faifekau Simote Vea na'e fakahoko mai 'ehe letio tatau 'ihe uike kuo 'osi. 
 
daphne


--- On Tue, 31/8/10, Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com> wrote:

From: Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>

Daphne Taukolonga

unread,
Aug 31, 2010, 1:25:34 AM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com


--- On Tue, 31/8/10, Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com> wrote:

david niu

unread,
Aug 31, 2010, 11:57:06 AM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com


2010/8/30 Sione M. Veituna svei...@yahoo.comoloti

....the Lord Champlain is commanded to announce....
 
'Ikai 'ilo 'e 'Akilisi ko e command ko eni (whether royal or not) 'oku taha pe 'a e feitu'u 'oku ha'u mei ai...from Heaven..LOL. If not from Heaven, ngali pe 'e ta'efalala'anga e ngaahi me'a 'oku ha'u mei he Lord Champlain, pea 'e mo'oni pe 'a Fili mo Eddy, 'oku 'ikai ke mahu'inga ia pe ko e ha'u 'a e command mei fe'ia, ko e me'a 'oku mahu'inga ko e loi 'a 'Akilisi....
 
.... ne u oli ia he eluelu 'ae niihi he fale, mo e niihi longo pe, mahalo ko e faalai pe ko e fakalai, eke atu kia DNiu he he he he
 
Hahahahahah.....Ma'ananga, ke 'eke mai kia au he 'oku 'i ai ha'aku fo'i 'akau faalai..mhk? Ne ke fakapikopiko he lau e tohi 'a e Faifekau SisiT ko 'ene toki ma'u ki he tu'aliku eeeee? Sai pe ko ena ne talamai 'e Koloti ko e ma'u fakalai ia moe faalai mei he heulupe pea mahalo na'a tonu ange 'a e ma'u 'a e kau heulupe eee mahalo ki he tu'aliku 'o Nakolo pe ko Ha'asini eee.....LOL . Malo e fakaheleleu Ma'ananga.
 
moe hufia,
TNiu. 

Sione M. Veituna

unread,
Aug 31, 2010, 12:31:51 PM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com
malie Seniale,

oku ou ilo tama 'e taa'i au ka ke hao koe kau ka ngaue'aki ho'o tikisinale ee, ha kata mai 'a DNiu mo Takamuli eee ..... Seniale ko e heulupe ko eni ,,,,, na'e fai 'i fee?????? he he he he... kata kata lelei Sikei he taha oku fai ha heulupe i Masilamea na (mhk)

Ma'ananga



From: mohetaulanga kupu <senia...@yahoo.co.nz>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tue, August 31, 2010 4:08:22 PM

Subject: Re: Re: [tasilisili] Inoke Hu'akau - Kolomotu'a - Tonga 'o Muli?

Saulisi Mafile'o

unread,
Aug 31, 2010, 4:49:54 PM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo Ma'ananga,  'Oku lolotonga fai pe 'a e  heu lupe pe 'i Masilamea, pea 'oku kei fai atu pe. Na'a ke tokanga'i pe ai he taimi na'a ke le'ole'o ange ai ki he siasi. Fele 'a lupe he siasi. Tika foki 'a e 'akau heu ia 'a sikei, 'ikai ke falai ha fo'i lupe ia, tokolahi 'a e tu'ukaunga ke hapo ngaahi lupe lol. Malie 'a e vetevete lea 'a DNiu.
sikei
 
 
----- Original Message -----

Epeli

unread,
Aug 31, 2010, 5:44:58 PM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com

TNiu ‘oku ‘ikai ke ‘iai ha lupe ia he tu’aliku ko e fanganaga pe! Takitaha lea mu’a he’ene kaveinga!!!

 

‘epeli

 


From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of david niu


Sent: Wednesday, September 01, 2010 3:57 AM
To: tasil...@googlegroups.com

--

Sione M. Veituna

unread,
Aug 31, 2010, 6:16:30 PM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com
Aua, tau vilovilo mai ha taha e kii fanganga Epeli ee, he osi e fu'u Talanoa ma'a lahi ne mou 'iai eee. Manatu'i e DVD a Koloti (lol). Malo ia ke ai ha taha ke ne pukeuke atu a TNiu he'ene fakaheleleu holo he otu kaveinga, ha ha ha ha ha ha

moe ofa
Ma'ananga



From: Epeli <epeli.ta...@xtra.co.nz>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wed, September 1, 2010 9:44:58 AM
Subject: RE: [tasilisili] Ko e Falealea 'o Tonga

tv

unread,
Aug 31, 2010, 7:12:40 PM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com

ihe talanoa fili falealea ko eni oku fai Koloti, Daphane, Tuifua, SisT, TV, Seni, Takamuli etc, e mahu'inga ke ai ha taha oku lava o explain herself/himself, kii lahi lahi e kau ngutu momi he falealea o tonga, (ooppssss) e faifai pea suspend au ko e tukuakii loi, ha ha ha ha ha, oku ikai ko e ngutu loi pe ka k e ngutu momi foki, na'a kuo mo'oni e fokotu'u 'a homu niihi ke 'ave ha niihi oku lava o lea (choose among yourself able ones as in Acts)


ueee kuo te toki fakatonga'i hifo Atupuha kuo fetongi 'e au ho'o mou motu'a ko ena oku fa'a faiongoogno mai mei falealea si'i 'Etimani, isa fakamolemole atu na kuo te tu'u kita ha motu'a-va'e 'o taha he fie-fai-ongoongo

Ma'ananga
------------------------

He na'a ku kau ho'omou talanoa fili falealea .... ka e sai ai leva.

Mo'oni e kau muli - if I am a betting man, I would put money on 'Akilisi staying in the House he teu fili 'oku fai! Fakatonutonu mai Koloti, ka 'oku ou tui ki ho'o lau; history will tell us 'Akilisi would be one of Tongas' best Parliamentarian. Neu fanongo hake kia 'Akilsi ki he'ena feinga defend himself in this case & call me a cynic but it's very grey hono fakafaikehekehe'i e kapineti, royals & privy councils. Who are (pick & chooses) these people? Give this guy a break! He has done this exact thing for the past 20 years! Kehe pee taimi ni he 'oku on air e me'a kotoa.

Ne 'ikai fai ha muimui mai he ngaahi tasilisili ki he fili falealea keu lave'i ki he ngaahi fokotu'u ma'olunga, ka 'oku hangee kiate au that you must have a talent for politics to be a good politician. 'Ikai ko 'ete 'ilo e tohitapu means you are going to be a good politicians. Hangee koe fa'a luma ki he kau NZ; 'ikai ko ho'o nofo Nu'usila pea ke poto ai pee ko e he 'akapulu.

'Oku sai pee fokotu'u hake ha taha 'oku ma'u ee mo ee, pea mata'itohi hee mo eee, pea sai 'ene lotu (hatihaaa ....) mo e haa mo e haaa. But if you haven't a clue how to debate on policies, economy, education, health ... etc, ko e koto mole taimi 'ete kanititeiti.

Faifekau, mahalo ko e kei fili 'ehe kakai 'a 'Akilisi he ko ia ne ne kamata hono challenge e establishment. Toki me'a kimui e fokotu'utu'u (& debate on issues) ki he ngaahi me'a 'a e fonua, but 'Akilisi recognised something unique 'o kini ai hono hala fakapolitikale. That is, challenge the establishment using justice, transparency, politcal reform & others. Ko e tu'o fiha eni e feinga 'a e tokolahi ke 'eke'i angee pe koe haa e me'a 'a 'Akilisi kuo lava he ta'u eni 'e 20-tupu he Falee. Yet, year after year he wins with huge margin. We must acknowledge 'Akilisi has an outstanding political talents. And Tongan politics is crying out for more of these guys.

Tuku e lau lotu ia (ko e malualoi lahi ia). Who knows pe ko hai 'oku mo'oni mo lelei 'ene lotu? We are kidding ourselves if we believe we need to vote in e kau tama 'oku hangee 'oku mo'oni 'enau lotu. Ko Siutasi teeleee e ne kengi holo mo Sisu ne ofe'i mo ia 'ehe tenali ....

Let's debate on real issues & hopefully we can identify those who have a knack for the political arena. Tuku atu si'i kau lotu ke nau hufia mai kitautolu ka e 'oua 'e lohiaki'i kinautolu te nau sai 'i Falealea.



sep...@optusnet.com.au

unread,
Aug 31, 2010, 8:18:45 PM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Ko e toko 30 ko ena 'i Falealea, ko ia koaa ? koe vahe nima ia 'e taha 'oe tokolahi 'ae kau Falealea 'a e 'o 'OZ ni, 'oku lau miliona hono kakai pea 'e lii tu'o fiha ngeau ai e tokolahi 'o Tonga, lahi he me'a kotoa , koloa mata mo moho.Fekumi fakafaito'o moe fekumi faka molale ki hono mapule'i 'o OZ ni.

Ko e toki fo'i liliu ta'e fakapotopoto mo'oni eni he hisitolia he lau 'a'aku pee, ke lolotonga 'etau too lalo fakapa'anga kuo fakalahi e ngaahi sea ia 'o e Falealea 'o Tonga pea ko 'enau fakamole ,he vahenga moe fefolau'aki mo e founga 'o'enau vahe , koe fo'i houa 'e 4 kotoa pe ko aa kuo 'aho ngaue ia 'e taha(mahalo pee).

Kaekehe ,'oku tau nofo tautolu 'i muli ni pea nau nofo nautolu 'i Tonga, ka 'oku ou fehu'ia pe koe haa ko aa he me'a 'oku femo'uekina ai ha Falealea 'o ha Fonua 'oku 'ikai ha'anau maka Koloa pe ko ha Koloa huu atu ki Tu'apule'anga, pe ko ha ngaahi ngaue'anga ke fokotu'u 'i Tonga, hala 'ataa.

Koe tokolahi ange 'a Falealea koe lahi ange ia 'ae folau mai 'ae kakai 'o Tonga 'o kole pa'anga 'i muli ni pea keo reality ia 'oe 'aho ni. Ne fai pe 'e he Siasi moe ngahi Kolo he taimi Ko ee e feinga pa'anga , ko eni kuo kau moe ngaahi ako 'ae Pule'anga, ngaahi Potungaue 'ae Pule'angaa(takimamata), Sotia moe kau Polisi etc..

Mou kole atu ke toko hongofulu pe 'a Falealea pea fakalahilahi e pa'anga ki he ngaahi Potungaue moe Siasi kenau fai 'enautolu mei ai hono fokotu'utu'u e Fonua.

Ka 'iai ha taha tene lava ke holoki e Fale mo hono tokolahi ko 'eku toki interest ia he Falealea 'o Tonga.

very sad.

takamuli.
-------------------------


Saulisi Mafile'o

unread,
Aug 31, 2010, 8:35:17 PM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com
neogno ne kole a Fili mo Edward ki he fakafofonga ke kole fakamolemole ki he fale he kuo  nau ngaue ki he'ene tukuki'i pea 'oku ikai mo'oni, na'e 'ikai tali eni e Akili. 'aki 'ene pehe k oe kole fakamolemole ko e me'a 'oku alu hake mei loto, ... oku ikai ha teitei me'a pehee ia 'iate au (Akilisi said), fakatatau ki hono konisenisi ko e me'a 'eni 'oku talanage hono konisenisi ke fai, pea neongo ko claim naa ne fai, na'e iku pe ia o toe refute e hono ongo kaunga fakafofonga (Fili/Edwards) ka na'aku malie'ia he insist 'a e fakafofonga, this is what kept him going for all these years, pea ne pee ke tukupe ki he kakai ki he fili ko eni ke nau toki fakamaau ai ia.......
.................................................................................................................................................................................................................................................
 
Ko e fa'ahinga loto to'a nai 'eni ke ma'u 'e ha taki 'o e fonua? Pea te tau lau nai 'eni ko e tangata fefe? ko e ki'i langalanga atu pe.
malo
sikei

 

sep...@optusnet.com.au

unread,
Aug 31, 2010, 8:48:57 PM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Sikei , kapau 'e tokotaha pe 'a 'Akilisi ia kene fakalele 'a Tonga 'e kei laka ange ia he toko 30 ha ha ha.

Koe tangata ena ke ne fakalele ha fonua, ka ko e tokolahi 'o falealea 'oku 'iai pe teteki ki honau ngaahi vahenga , ka temou 'ilo'i ange foki he 'oku mou lolotonga 'i he Pule'anga .

'Oku feinga 'a 'Akilisi ke fei mo lea mai pe kohai koaa nene fakangofua e ngauee, ko e hala 'o 'ene tukuaki'i 'oku 'ikai ko ha me'a ke u fu'u tokanga ki ai pe tene fakafehalaaki'i ai , ne 'osi fai e ngaue.

Koe tu'utu'uni fakataha tokoni pe 'e mahino 'oku 'asi mei ai ha Royal command, ka kohai kinautolu he fakatah tokoni ?

Kei poupou pe ma'a 'Akilis he tafa'aki ko iaa.

takamuli.
------------

> Saulisi Mafile'o <saul...@mlci.gov.to> wrote:
>

pas...@genesischurch.org

unread,
Aug 31, 2010, 9:27:56 PM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Sikei kae'uma'a Saulisi,tau fakafeta'i mu'a kihe 'Otua 'i He'ene foaki mai 'a Palofesa Futa Helu kene fakaloloto mo faka'ataa 'a etau 'ilo 'ihe mala'e 'oe ako faka 'eketemika pea lava ai e tokolahi ke nau sio atu kihe ngaahi tapa kehekehe 'oe mo'ui pea fakamahino foki 'ae lelei 'oe critical thinking.
 
Tau fakafeta'i foki koe 'uhi ko Dr. S.Havea 'i he'ene 'omi 'ae Teolosia na'e hange 'oku taukakapa pea tokua koe me'a pe ia 'a papalangi' ke nofo mo tupu hake he kelekele moe fonua 'o Tonga.Ko kinautolu na'e ta'e mahino,na'e mahino pea nau'au kotoa,pea na'e toe lava foki 'otau sio 'aki 'ae fo'i mahino koia kihe ta'etotonu injustice and justuce for all.Fakafeta'i ko si'i 'Epikopo Patelesio Finau,.'ena tu'u vakavakaua ma'ae Kosipeli,'ae totonu 'a ha'a tangata kae 'uma'a hono ngaue'aki 'ae ngaahi mafai fakapolitikale.'E 'ikai ngalo 'a Rev S.Taliai, 'e 'ene tu'u ta'e manavahe ke pole'i 'ae ngaahi mafai kae'uma'a 'ae structure 'oe Siasi moe fonua. 'Oku ou kei manatu ki he'ene ng. lave kihe Sila moe Fuka 'o Tonga.Neongo na'e ongo mahi kiha tokolahi,kae mahalo koe taumu'a ia 'oe tuku 'i Pouono ke mu'omu'a 'ae 'Otua 'ihe me'a kotoa 'a Tonga.
 
Ka ko 'Akilisi Pohiva, mahalo koe fuofua tangata malanga(layman) ke tu'uhake mohono fatongia malanga 'ihe lolotonga 'oe Politika, 'oku haohaoa nai e tokotaha ni, 'ikai.'Oku ou fanongo talanoa koe tokolahi 'oe kau kanititeiti koe kau malanga. me'a fakafiefia mo'oni ta koe fa'ahi tokolahi taha hotau Falealea 'oku 'ikai koe Demo. pe koe Pule'anga ka koe fa'ahi 'ae 'Otua. Ha'anau le'o taha  mu'a.....!!!!!!sh


-----Original Message-----
From: "Saulisi Mafile'o" <saul...@mlci.gov.to>
Sent: Tuesday, August 31, 2010 8:35pm
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Ko e Falealea 'o Tonga

--

penisimani mone

unread,
Aug 31, 2010, 10:08:57 PM8/31/10
to tasil...@googlegroups.com
Koe tu'utu'uni fakataha tokoni pe 'e mahino 'oku 'asi mei ai ha Royal command, ka kohai kinautolu he fakatah tokoni ?
Kei poupou pe ma'a 'Akilis he tafa'aki ko iaa.
takamuli.
---------------
Ko e founga campaign motu'a foki Takamuli 'a e fasitu'uu, 'o tomu'a tukuaki'i e Pule'angaa pe ko ha taha ma'umafai ki ha me'a, tautefito ki he ofiofi ki he taimi filii, kae toki fakatonutonu ki mui pe 'oku mo'oni pe loi 'a e fasitu'u na'e faii... 'ikai fu'u mahu'inga ia ki he kakai fili tokolahi 'a e mo'onii, mahu'inga ange pe kia kinautolu ia ha taha 'oku ne lava 'o challenge ha me'a, na'e pea 'oku kei manakoa ia ki he kakai fili tokolahi, ka 'oku fio pulipuli 'i loto ai, pe ko e taukave'i eni ha mo'oni, pe ko ha toe founga campaign pe ia 'e taha 'i ha fasitu'u, pea na fa'a oo fakataha pe, ka ko e me'a ki ha loi 'o e fasitu'uu, na'e fa'a toki 'ilo ia ki mui, ka kuo 'ikai kei manakoa ia ki he kakaii, pea kuo 'osi too 'a e tokotaha fasitu'uu ia ki loto fale alea...so it's hard sometimes to tell which is which...
 
Ko e founga campaign motu'a foki kae fa'a ta'emanakoa ki mui mai 'a e lava 'e ha taha 'o fakalele lelei ha'ane ngaue (vocational), ka teu toki lave'i pe 'i he fili ko enii pe kuo toe manakoa mai, pea 'i he fai'anga fili fee...
 
Ka ko e lave ki he fakafofonga fika 1 'a Tongatapu 'i he taimi nii, salute aipe kiate ia, ka ke ne toe lava ki fale alea 'i he pule'anga fo'ouu pe 'ikai, ko e palopalema ia 'a e vahenga fili Kolomotu'aa tokotaha pe, 'ikai toe kau ai kitaua Takamuli mei hihifo hangee ko ia 'i he founga motu'a, pea 'e fili fakataha ia ai mo 'Inoke Hu'akau, Sione Tupouniua, Poutele Tu'ihalamaka, etc...pea 'oku toe tokosi'i ange 'a e kau fili kuo lesisita ki he fili ko enii 'i he kau lesisita 'i he fili motu'aa...tau lotu aipe mo tali fili 'i hotau takitaha kau fakafofonga. Manatu'i pe, one vote e taha kotoa pe he taimi ni, 'ikai toe ua pe tolu ha taha.
--
fakapulia

Maama Tupa

unread,
Sep 1, 2010, 2:22:24 AM9/1/10
to tasil...@googlegroups.com
'E Takamuli malo 'etau lava,
  'oku ou poupou atu au kihe ngaahi taukave kuo ke fokotu'u ma'a Noke.pea teu fili au ia 'ia noke kapau teke kole ange pe 'e lava ke ki'i lelea ke vavevave mu'a. Ive listened to him on da radio 2weeks ago,, man,,, da last 30 mins he only managed to explain only 2 points.he 'e  'osi taimi debate iaa he falealea te'eki ke 'osi ha 'ane setesi 'ana 'e taha.ha ha ha ha ha
maama 

 
It is loading more messages.
0 new messages