Pacific communities in Australia

131 views
Skip to first unread message

Jione Havea

unread,
Apr 4, 2013, 4:47:05 PM4/4/13
to tasil...@googlegroups.com, smaf...@hotmail.com

Kau tasilisili, fokotu'u atu e tala fatongia ko eni mei a Seini Afeaki na'a ai ha talanoa mo ha poupou 'e lava 'o fai ki ai, jh




      





PIMDAN in consultation with the NSW State Council for Pacific Communities would like to work together with VOTP and other Pacific services to develop a “One Pacific Submission” to be submitted before the Australian Parliament with examples of the ramifications of the current Migration policy on Pacific people residing permanently in Australia and recommendations for a better policy that will see Pacific people thrive, be empowered, and be able to contribute fully to the Australian economy.

As of 2006, there were about 125,000 PacificIslandpeople living in Australiaand with a shared Commonwealth background, this community has built strong and historic links to Australasia.

The Voice of the Pacific (VOTP), an informal association based in Melbourne has established a pathway to promote the interests of pacific people to the Australian Government. VOTP produced a Submission to the Australian parliament on Migration issues currently impacting Pacific people in particular those that migrated to Australia post February 26 2001.

The pressing issues include;

 
v      The arrangements for pacific people living in Australia as citizens of New Zealand

v      Pacific youth in juvenile justice system

v      Inclusion of Fiji in the pacific seasonal workers program

 
VOTP has approached PIMDAN to raise the profile and refocus objectives in order to pursue the following;

 
v      A path to permanent residency for pacific people who have established themselves in Australia

v      To further integrate permanent residents, there should be user friendly access to Australian citizenship after obtaining permanent residency

 
We humbly request any person of Pacific background to submit any issues they are currently facing or have encountered as a result of the Migration policy by May 5th 2013.

 

For the Samoan community, please contact Alisa Peacock

Multicultural Health Worker for Pacific Communities

Mt.Druitt Community Health Centre Cnr Buran and Kelly Close Mt Druitt  NSW 2770

Ph: 9881 1200 Fax: 9881 1401

alisa....@swahs.health.nsw.gov.au

Mob: 0408 343 894

 

For the Fijian/ FijiIndian/ PNG/ SolomonIsland/ Vanuatucommunity, please contact Tia Roko

TIA ROKO | CHAIRPERSON
NSW Council for Pacific Communities

PO Box 3118 REGENTSPARK, NSW 2143
w http://www.nswcpc.org.au/  | e ch...@nswcpc.org.au  |  m 0420 978 078

 

For the Tongan community, please contact Seini Afeaki
smaf...@hotmail.com
mob 0412 642 821
 

For the CookIsland, Maori, Niue, Tuvaluan, Tokelauan communities, please contact Maherau Arona
mahera...@gmail.com
0433667328


For any other queries, please contact Donina Va’a on doni...@gmail.com Mobile0428420846.  

 

 

 

 

 


Department of Attorney General and Justice - Promoting a Just and Safe Society.

Visit us at www.lawlink.nsw.gov.au.

Please consider our environment before printing this email. This email and any attachments may be confidential and contain privileged information. If you are not the intended recipient you must not use, disclose, copy or distribute this communication. If you have received this message in error please delete and notify the sender. When communicating by email you consent to the monitoring and recording of that correspondence.

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 4, 2013, 7:30:01 PM4/4/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo JHavea.
 
'Oku 'ikai teu 'ilo pe'e ange fefe hano taalanga'i  'a e ngaahi issues ko 'eni 'oku ke 'omai meia Seini. 
 
Kaikehe, koe taha 'a e fiema'u lahi taha 'i Sydney 'a e kakai meihe Pacific, 'aia 'oku ou tui 'oku pehee pe moe ngaahi state 'oku tokolahi ai 'a e kakai meihe Pacific,  ke 'iai ha ngaahi founga 'e malava ke fakafaingofua'i ai 'a hono 'access'  'ehe kakai meihe Pacific 'i 'Aositelelia ni 'a e ngaahi information felave'i moe mainstream services 'a 'Aositelelia ni, 'o kau ai pe moe ngaahi services 'a e Department of Immigration. 
 
'Oku 'ikai ke fe'unga hono liliu fakaTonga pe 'o e ngaahi pamphlets/brochures/leaflets 'a e ngaahi potungaue 'a e Pule'anga. 
 
 'Oku fiema'u (need)  ke fund 'ehe Pule'anga 'Aositelelia ha social workers, pe community workers, pe community welfare workers kenau ngaaue ma'ae kakai 'oe Pasifiki.  Koe kakai meihe Pasifiki, tautefito kihe kakai Tonga 'oku ou 'ilo lahi ange kia kinautolu 'iha toe matakali ange meihe Pasifiki.  'Oku fiema'u ke 'empower' kinautolu 'ihe 'enau langa mo'ui 'ihe fonua ni.   'Oku 'ikai ke fe'unga 'a e 'interpreters'  'ata'ataa pe, 'oku fiema'u ke 'formally train' ha fa'ahinga 'ihe ngaahi lakanga ko 'eni 'oku haatu 'i 'olunga.  Ko 'eku tui kuo tokolahi 'a e kakai meihe Pasifiki kuo nau 'osi qualified meihe TAFE/Univerities.   Koe founga ia 'e malava ke 'access' lahi ange ai 'ehe kakai 'oe  Pacific 'a e ngaahi mainstream services 'a 'Aositelelia ni.
 
Koe taha 'a e ngaahi taukapo ke fund 'a e ngaahi lakanga ko 'eni he koe 'ulungaanga fakafonua 'o e kakai Tonga ko 'enau muimui kihe tu'utu'uni 'a e tamai moe fa'e, faifekau moe faiako, pea moe ngaahi lakanga pehee 'i Tonga, 'o tatau aipe ia pe 'oku hala pe tonu,  'oku lahi ange 'a e muimui ta'efehu'ia.  Ko 'etau toomai kihe fonua ni, kapau tetau kei fai pe 'a e fa'ahinga 'ulungaanga ko ia 'ihe ngaahi situations lahi, pea 'oku iku ai 'a e fa'ahinga 'o faingata'a'ia lahi 'aupito 'ihe fonua ni, kae tautefito kia kinautolu 'oku 'ikai ke lelei 'a e fetu'utaki.  'Oku a'u pe foki kihe fa'ahinga tokolahi 'oku lelei 'a e fetu'utaki ka 'oku nau kei palopalema'ia pe koe 'uhi ko 'enau kei muimui ta'efehu'ia.  Ko hono 'connect' leva 'a e fa'ahinga ko ia kihe 'mainstream services' 'oku malava ke tataki ia 'ehe tokotaha 'oku 'osi 'train' kihe fa'ahinga ngaue pehee (social workers/community welfare workers/community workers/ welfare workers). 'Oku 'osi ako'i kinautolu kenau ngaaue 'aki 'a e ngaahi 'strategies' kehekehe ki hono publicly 'empower' 'a e kakai ka 'oku fiema'u ke totongi kinautolu, pea 'oange mo 'enau pa'anga ngaaue ki hono fakahoko 'a e ngaahi strategies ko ia.
 
Koe palopalema 'eni 'oku 'across the board' tautefito ki Sene ni, ka 'e malava ke tokoni lahi 'aupito 'eni kihe kakai meihe pacific hano fund mai 'ehe pule'anga.  'E malava ke solova ai 'a e ngaahi palopalema lahi, 'o kau aipe moe ngaahi palopalema faka-Immigration, that is, if this proposal to the Parliament is genuinely to empower the Pacific Islanders in Australia, in return ko 'Aositelelia ni 'e benefit lahi taha meihe ngaahi outcome.
 
 
Daphne Taukolonga
 
 
 
Please consider our environment before printing this email. This email and any attachments may be confidential and contain privileged information. If you are not the intended recipient you must not use, disclose, copy or distribute this communication. If you have received this message in error please delete and notify the sender. When communicating by email you consent to the monitoring and recording of that correspondence.
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 


Daphne Taukolonga

unread,
Apr 5, 2013, 7:17:35 PM4/5/13
to tasil...@googlegroups.com, smaf...@hotmail.com
Seini Afeaki mo Tasilisili
 
 
Koe hokoatu pe éni ó e  fakamatala óku ha 'í lalo ange (posted earlier) 'íhe fakamatala ni koe poupou atu kihe 'proposal' kihe Parliament felave'í moe kakai ó e Pasifiki.
 
Koe palopalema 'oe nofo'ánga (Accommodation Crisis) - for Pacific Islanders migrated from New Zealand.
 
Koe taha éni á e palopalema lahi ange fau á e accommodation crisis, he 'oku 'ikai ke ngofua ke ma'u allowance 'a e kakai citizen 'o Nu'usila 'oku hikimai ki 'Aositelelia ni, mei Fepueli ó e 2001 'o lele mai ai kihe taimi ni.  
 
Koe tokolahi taha 'o kinautolu 'oku hikimai 'e fakatefito pe énau income mei ha ma'u haánau ngaue 'i 'Aositelelia ni.  'Oku 'ikai ke fakaátaa éhe lao kenau ma'u allowance ke tokoni kihe énau nofo meihe centre-link, tukukehe 'a kinautolu 'oku 'iai énau fanau, óku fakaátaa ke ma'u allowance énau fanau, ka é fakangatangata pe ki honau ta'u 18.  
 
Ko ia ai, ka 'ikai ke 'iai haánau ngaue, pea kalo mo honau ngaahi kainga pe maheni 'í 'Aositelelia ni ke tokoni'i kinautolu 'ihe nofoánga, tenau iku 'o nofo 'i hala, pe ko haánau nofo 'íhe ngaahi garage ó e kakai.  'E kau ai pe mo énau taékai koe íkai ke 'íai ha income ke fakatau ha meákai.   'Oku toe taanaki mai leva moe ngaahi palopalema kehe ia ai.  'Oku malava leva ke hanga éhe ta'emahino moe crisis ó e nofo ánga ó fakatupu á e domestic violence, malava ke breakdown á e ngaahi relationships, malava ke neglect mo abuse ai á e ngaahi mali pe fanau. 'E tupulekina ai á e ngaahi palopalema kehe, pea koe kau social workers, community workers etc. tenau advocate maáe faáhinga é uesia.  Ko kinautolu tenau hanga 'voice' mo address á e ngaahi palopalema 'oe si'í faáhinga óku lolotonga nofoloto 'íhe palopalema ni nenau hikimai mei Nu'usila talu meihe 2001 kihe áho ni.
 
'Oku totonu ke 'iai ha polokalama makehe fakapa'anga ke tokoni'i áki á e kakai óku migrate mai mei Nu'usila 'íhe tafaáki kihe nofoánga.
 
Ko éku ofo hake 'íhe pongipongi ni koe text mai á e ki'i finemotu'a óku nofo mo éne ongo leka é ua 'ihe ki'i granny flat 'íhe ápi óku ou talanoa atu mei ai. Koe ki'i granny flat 'oku loki pe é taha, 'iai pe moe ki'i lotofale moe peito (self contain).  Ko siéne kole mai, koe text mai á e ki'i finemotu'a Tonga ko hono kaume'a ó kole mai ki ai ke ha'u mu'a mo hono mali koe  tangata citizen 'i Nu'usila kenau nofo 'ihe granny flat, he óku 'íkai ke  'iai ha ngaue á e ki'i finemotua hono kaume'a pea part-time pe á e husepaniti 'ikai ke lava ke totongi ha nofo ánga.  Koe faka'amu á e fa'e óku nofo mo éne ongo leka keu tali 'ikai ange, he 'oku 'iai pe mo éne sio é toe 'iai á e ngaahi palopalema kehe ia é tupu mai kapau tena hikimai kenau nofo, ka ko hono loto 'oku mate 'ihe faka'ofa'ia 'í hono feleni mo hono mali.    
 
Koe kole faingata'a 'aupito, ka 'oku reflect ai á e faingata'a'ia á e kakai hikimai mei Nu'usila he totongi ó e accommodation tupu meihe ngaahi úhinga kehekehe kae tautefito pe kihe palopalema ó e maú ngaaue.  Koe tokolahi ai á e faáhinga koe pacific islanders.
 
ofa atu
 
Daphne Taukolonga

Sami Pakofe

unread,
Apr 6, 2013, 9:07:04 PM4/6/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Daphne, pea koe vakai atu pe 'eni ia,, kae toki fai ha talanoa...

Oku 'ikai teu 'ilo pe oku 'iai koaa ha Community Tonga heni (
Committee) kene hanga 'o Fakafofonga'ii kakato e kakai Tonga kihe
Pule'anga, pe koha fangaki'i committee[ komiti] pe hange koe talanoa
hange ha misini fakapipiki, ikai koha misini tu'u loto , kene fakalele
lelei e vaka..

Koe kakai Tonga oku nau hange koee ha tokotaha va'inga , oku ikai kau
kiha Team, ke va'inga fakaTeam, ka oku meimei va'inga Fakatauataha
pe,,

Koe ngaahi issued kuo tuku mai, oku mahu'inga hange koe fakatalanoa
oku ke fai Daphne, ka ko'eku fifili " koe fe'ia e cOMMUNITY Tonga
heni,,,

na'a oku hoko e 'etau talanoa kihe ngaahi issued ko'eni ikai ha
Community Tonga [komiti]ke hange ke lau 'a tv, tau toe saiiti'i
'etautolu 'ae ngaahi faingamalie 'o mapuni 'aupito ia,,,

fakamolemole koe huu tomui mai pe 'eni,,,kae mahalo na'a koe loto vao
'aupito 'eni ia kuou fai atu au ai...

Ihe po Tu'apulelulu kuo 'osi, ne me'a ai 'a Lord Vaea, koe taha 'enau
ngaahi 'asenita ngaue mei Tonga koe fe'inga ke toe fakafoki ANGE 'ae
ngaahi Faingamalie kihe Fanau Sipoti ki Tonga meihe Fonua ni, kana'ane
me'a o pehe oku fiema'u e Tokoni 'ae Commuity Tonga heni ,,, ka ikai
ko'enau toe ha'u aipe 'o fai e Kumi Sponsor moe laaulea kihe ngaahi
Kalapu moe ngaahi ako kihono fetuku mai e fanau Tonga.......... Koia
na'ane me'a koe 'apiako Newington College, oku nau faka'amu ke fafanga
mai mei Tonga 'ae Tafa'aki fakasipiti 'akapulu, he kuo nau
fakapapau'ii koe fanauTonga oku nau va'inga ihe Koslisi ni, ne nau
fakafoki mai ai e Sila talu meihe 1970's, 'aia koe ta'u aki 'eni e
meimei nima 'enau ma'u hokohoko..

kai kehe, koe fetu'utaki ( communication) koe me'a mahu'inga iha
talanoa'i e ngaahi issued, pea e faingofua ai hano fakafa'uu taha mai
ha pupunga kakai kenau poupou, 'o 'ikai ke fakataautaha...........



sami.
> ________________________________
> From: Jione Havea <jio...@nsw.uca.org.au>
> To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
> Cc: "smaf...@hotmail.com" <smaf...@hotmail.com>
> Sent: Friday, 5 April 2013 7:47 AM
> Subject: [tasilisili] Pacific communities in Australia
>
>
>
> Kau tasilisili, fokotu'u atu e tala fatongia ko eni mei a Seini Afeaki na'a
> ai ha talanoa mo ha poupou 'e lava 'o fai ki ai, jh
>
>
>
>
>
>
>
>
>

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 7, 2013, 11:21:29 PM4/7/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Sami
 
Koe tepile ni, ko hono kamata'anga koe tukumai 'e JHavea 'a e fanongonongo meia Seini Afeaki, felave'i moe proprosal 'e fakahoko kihe falealea (something like that) 'ehe kau fakafofonga 'o e Pacific (Pacific Islanders).  Toe kumi pe kimui he 'oku 'iai 'a e fanongonogo mahu'inga ni. 
 
Ko 'eku longolongoa'a atu 'a'aku ia Sami he koe ngaahi issues pe ia mahalo kuo 'osi ma'u ia 'e Seini Afeaki, ka 'ihe taimi tatau, koe founga 'eni 'oku fefakamo'oni'aki ai 'a e kakai meihe Pasifiki kihe ngaahi "practical experiences of problems' 'a e kakai 'o e Pasifiki 'i 'Aositelelia ni. 
 
Sami kuo tuku 'eku hanga 'e au 'o lekooti 'a e ngaahi palopalema 'oe kakai mo honau ngaahi proposed solutions kuo nau fou mai 'ihe funga vaka 'oku ou fakakaungatamaki ai 'ihe ta'u 'e uofulu tupu pe lahi hake ai kuo maliu atu 'o a'u kihe 'aho ni.  'Oku 'ikai ke kei pepa 'aki pea 'ikai ke kei lo'imata'aki hono fakama'opo'opo.  
 
'Oku 'ikai foki koha me'a ia 'oku kovi ke fakafofonga fakataau taha pee, 'o hangee ko ia 'oku teu fakahoko 'ehe kulupu 'oku officially kau ki ai 'a Seini Afeaki. 
 
Ko 'eni kuo 'omai ki Tasilisili ni pea 'oku ou tui leva 'oku 'ikai koe fakafofonga fakataautaha, he 'oku fakakau atu hotau le'o. 
 
Tau 'oange pe 'e kitautolu 'etau poupou mo 'etau fakalotolahi he 'oku need 'e kinautolu 'oku malava ke tu'u 'o fai 'a e taukapo. 
 
'Oku sai ange 'a e fakahoko fakataautaha 'ihe hala'ataaa.
 
'Oku  mahu'inga 'aupito ketau poupou kihe proposal ko 'eni pea toe mahu'inga mo 'etau contribution. 
 
Koe mo'oni 'aupito 'a e mahu'inga 'a e communication ka 'ihe taimi tatau 'oku tau 'osi 'ilo lelei 'a e lolenga faka-mauikisikisi, taimi 'e taha 'e toe lele mai pe 'a Lotosi'i ia 'o puke hoto va'e 'o takitaki kihe ta'e'iloa kae fa'ifa'iteliha pe 'a e kau fa'u lao ia hono taamalaki 'a e kau 'voiceless'. 
 
'Oku kehe ia mei Tasilisili ni he kuo tau maheni, pea kake ka lea mai Sami ke ta'o atu ha'o keke pineapple, 'e tuku 'eku lau losalio 'a efiafi kae kumi mai 'a e mahoa'a ke ta'o 'a e keke. 
 
Kou fiefia he loto lelei 'a Seini Afeaki ke inform kitautolu kihe proposal pea 'oku ou poupou 200% kihe ngaue 'oku ne fakahoko.
 
Ko 'eku tui vaivai ia.
 
ofa atu Sami.
 
daphne
 
 
 
 

> email to tasilisili+unsub...@googlegroups.com.

> For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
>
>
>
>
>
> --
> --
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
>
> ---
> You received this message because you are subscribed to the Google Groups
> "Tasilisili-he-ngaluope" group.
> To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an
> email to tasilisili+unsub...@googlegroups.com.

> For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
>
> --
> --
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
>
> ---
> You received this message because you are subscribed to the Google Groups
> "Tasilisili-he-ngaluope" group.
> To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an
> email to tasilisili+unsub...@googlegroups.com.

> For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
>
>
>

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+unsub...@googlegroups.com.

Sami Pakofe

unread,
Apr 8, 2013, 6:07:40 AM4/8/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Daphne,, pea kuou lave'ii pe 'e au, 'ae mahu'inga ke 'oange 'ae
Ngaahi fakakaukau , ka oku ke mahino'ii pe 'ae Tukunga 'oe Pule'anga
'Aositelia ni,, Oku nau tali engaahi Fakakaukau, ka koe taimi 'oe
talifehu'ii ... Koe 'ai ki fee, koe 'ai ma'a hai, koe langa mai ki fe,
koe fokotu'u fakaukau lelei mai kihe Pue'anga ma'a hai ?

Daphne, koe anga pe ia 'eku sio faka'atamai vaivai atu,, ka koe ngaahi
fokotu'u moe ngaahi fehu'i ke talanoa'ii 'oku mahu'inga pea kuou kau
au he poupou kai Seini Afeaki, ka kuou sio au kihe tukunga hano
fakafoki mai ha fakauakau ke fai hano ngaue'ii ,,, pea koe Community
leva ke fai kiai ...

Hange ko'eku lave pe na'aoku 'osi 'iai ( community -Committee) pe ia,
kae ikai teu 'ilo'ii...

Ka teu kau atu kihe potalanoa he fainga malie vave mai pe ..

malo,

sami.
> ________________________________
>> email to tasilisili+...@googlegroups.com.
>> For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
>>
>>
>>
>>
>>
>> --
>> --
>> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e
>> tasil...@googlegroups.com
>> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he
>> tasilisili-...@googlegroups.com
>> Ko e website 'a e Tasilisili ko e
>> http://groups.google.com/group/tasilisili
>>
>> ---
>> You received this message because you are subscribed to the Google Groups
>> "Tasilisili-he-ngaluope" group.
>> To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an
>> email to tasilisili+...@googlegroups.com.
>> For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
>>
>> --
>> --
>> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e
>> tasil...@googlegroups.com
>> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he
>> tasilisili-...@googlegroups.com
>> Ko e website 'a e Tasilisili ko e
>> http://groups.google.com/group/tasilisili
>>
>> ---
>> You received this message because you are subscribed to the Google Groups
>> "Tasilisili-he-ngaluope" group.
>> To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an
>> email to tasilisili+...@googlegroups.com.
>> For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
>>
>>
>>
>
> --
> --
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
>
> ---
> You received this message because you are subscribed to the Google Groups
> "Tasilisili-he-ngaluope" group.
> To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an
> email to tasilisili+...@googlegroups.com.
> For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
>
> --
> --
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
>
> ---
> You received this message because you are subscribed to the Google Groups
> "Tasilisili-he-ngaluope" group.
> To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an
> email to tasilisili+...@googlegroups.com.

Sami Pakofe

unread,
Apr 8, 2013, 8:27:35 AM4/8/13
to tasil...@googlegroups.com
>
> The pressing issues include;
>

> VOTP has approached PIMDAN to raise the profile and refocus objectives in
> order to pursue the following;
v A path to permanent residency for pacific people who have established
> themselves in Australia

v To further integrate permanent residents, there should be user
> friendly access to Australian citizenship after obtaining permanent
> residency

----------------------------------------------------------------------------------------------------
Oku ikai ha'aku fu'u ongo'i mo'utafu'ua ihe ongo me'a ko'ena i
'olunga,,, he koe pehe koee koe Palopalema 'oe ongo me'a ko'ena ia ihe
nofo he fonua ni, oku ikai keu tui kiai, koe 'uhi " KOE TA'E MAAU
FAKAFO'ITUITUI PE IA , pea fusi mai leva ia ke hange ha fu'u me'a
fakalukufua... 'aia kohono mo'oni kiate au, oku kei lelei pe 'ae ngaue
ia 'ae va'a fefolau'aki ihe Ongo ME'A OKU TUKU MAI KO'ENA..

hange 'eni ia oku faingata'a 'ae feinga kihe permanent pe koe
citizenship, ka koe 'uhi oku 'osi omai pe moe ngaahi me'a kuo pau ke
ma'u ia ( eligibility ) 'ehe tokotaha apply pea te toki eligible leva
ke apply ,

Oku ta'u 'e ua 'ete ma'u 'ae permanent pea te toki apply leva kihe
Citizenship.. Oku 'iai pe 'ae Founga lelei 'ae Immi , koe 'uhi ihe
meihe ngaahi Matakali lahi ( hahake lotoloto/ Iulope), koe ma'u pe 'ae
Citizenship kuo vete , kae toe mali, pea 'osi pe ngaahi mahina kuo toe
mali,,, 'o fai atu 'o toki ma'u ia kuo mali tu'o 3 pe 4 'ae Tokotaha
Citizen ia , pea koe malie he oku ikai koe mali heni ( Aust) ka koe
mali ki Tu'apule'anga, 'o hoko leva 'ae mali ia koe me'a ke fetuku mai
'aki e kakai 'oe matakali koia..

Koia koe Ta'u e 2 meihe permanent kihe Citizen, oku fa'a hoko ai pe
'ae mamau ihe mali pe koe nofo famili,, Koe 'uhinga ia oku tuku mai ai
e ta'u 'e 2, ke fakapapau'ii heikai toe fai ha maumau, pea ka hoko ha
maumau pea koe fa'ahinga anga'i maumau pe ia..

Koia ihe tukunga koia oku very simple pe' 'ae ngaue kihe Citizen, oka
pau oku te fie ma'u... ikai loloa meimei ( mahina 'e taha)koe loloa pe
koe tali kihe Council ke nau fai 'ae foaki Citizenship.

Kiate au,oku ikai ha maumau ia ke pehe kOE HA OKU FUO LAO AI 'AE NGAUE
KIHA'ATE APPLY, koe loloa pe koe 'ikai ' MAAU "ae ngaahi fakamatala.

Koia ihe tukunga leva ko'eni, kuou fakakaukau ke support malohi 'ehe
kakai 'oe Pasifiki 'ae fo'i lao ko'eni 'ae immi..

Ihe tafa'aki leva 'e taha, kapau oku fai ha feinga kiai 'ae kakai 'oe
Psifiki ke liliu e lao pea koe me'a pe ke " maau " 'ae ngaahi
Community committee 'ae 'otumotu Pasifiki, 'o nau faaitaha kae lava ke
tu'u pea hoko 'o mo'oni 'ae me'a oku nau taukave.. Pea ka vaivai 'ae
Ngaahi Community 'ae Otu motu Pasifiki, pea 'e nga vaivai kotoa pe 'ae
ngaahi Faka-kaukau lelei..

Koe fonua ni, oku malava pe 'eha Community malohi mo Maau 'o liliu ha
tu'utu'uni 'ae Pule'anga,,,



sami.

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 8, 2013, 8:26:15 PM4/8/13
to tasil...@googlegroups.com
Sami
 
Koe me'a lelei hono scrutinise ha fa'ahinga fokotu'utu'u, 'okapau 'e ola lelei.
 
Koe 'aonga 'o e lao ke tokoni kihe kakai 'o e fonua,  kapau leva 'e hanga 'ehe lao 'o fakafaingata'a'ia'i  'a e kakai 'o e fonua, pea 'oku totonu ke fakalelei'i.  
 
 'Oku te'eki ke 'iai ha lao 'ihe univeesi ni 'e tu'uma'u, 'oku 'progress' pea 'develop from time to time' 'o fakatatau kihe 'alu 'a e taimi, kau ai pe moe lau faka-Immigration, 'o fakataumu'a foki ke tokoni kihe kakai 'o e fonua.  Koe taimi 'e taha, ko kinautolu 'oku le'olahi ange ko kinautolu ia 'e fanongo ki ai 'a e kau fa'u lao, 'ihe taimi pe 'e ni'ihi foki....'oku tipeni foki mei hano taukapo'i 'oe 'proposal' 'o hangee ko ia kuo ke lave ki ai. 
 
quote: A path to permanent residency for pacific people who have established
 themselves in Australia
 
'Oku tokolahi ange fau 'a e kakai meihe pasifiki 'oku nau hikimai he ta'u kotoa mei Nu'usila, koe ha hano maumau (disadvantages) ke 'direct' hake 'a e 'foreign aid' 'a 'Aositelelia ni 'o fakapa'anga ha fa'ahinga polokalama tenau lava ke tukuange ai 'a e faingamalie kihe kakai pe 'o e pasifiki. 
 
Koe fakatataa 'eni ki ai. 'Oku tokolahi atu 'a e kakai meihe pasifiki, kau ai moe kakai Tonga 'oku nau lolotonga 'i 'Aositelelia ni na'a nau tu'uta 'i 'Aositelelia ni talu mei Ma'asi 'o e 2001 'o lele mai ai kihe ta'u ni.  'Oku 'ikai tenau permanent resident kinautolu 'i 'Aositelelia ni, 'oku nau ma'u 'a e special visa kenau nofo ta'efakangatangata heni, ka 'oku 'ikai tenau 'entitle' kinautolu kihe ngaahi services lahi 'a 'Aositelelia ni 'oku entitle ki ai 'a e kakai 'oku permanent visa pe citizen 'i 'Aositelelia ni.  
 
Fefe ke hanga 'e 'Aositelelia ni 'o 'grant' kia kinautoliu 'a e permanent resident visa 'i 'Aositelelia hili ha'anau nofo ta'u 'e 10 pe 15 'i heni?  'Oku totonu leva ke tanaki mai ki ai moha ngaahi requirements kehe, kae 'ai pe ke 'fair' (eg. check police record etc.)  
 
Sami, 'oku ke pehee 'oku 'fair' pe 'just' ke nofo 'i 'Aositelelia ni ha ta'u 'e 10 pe 15 ha taha na'e hikimai mei Nu'usila kae kei fakaikai'i pe ke 'oua na'a 'oange ha'ane permanent resident visa 'i 'Aositelelia ni?  Koe lau  'a e lao 'o e 'aho ni he'ikai 'oange 'e 'Aositelelia ha permanent visa ma'ae kakai citizen 'o Nu'usila neongo si'enau nofo ta'u lahi heni, tukukehe kapau tenau meet  'a e requirements 'o e ngaahi visa kehee.
 
Fefe kapau 'e nofo atu ha ta'u 'e 20 kihe 30 'o ngaue 'ihe ngaahi ta'u kotoa ko ia pea fe'unga moe ta'u ke retire ai pea retire mai kuo 'ikai ke entile kihe ngaahi services lahi 'a e pule'anga (centre-link, education, housing, etc..), 'e 'fair' nai ia ke fekau ke foki ki Nu'usila hili ko ia na'ane ngaue'i 'a e fonua ni 'o 'ikai toe si'i hifo he ta'u 'e 10 pe 15, toe fakamamahi ange kapau koe ta'u 'e 20 pe 30 na'e ngaue ai?  'Oku 'ikai ke 'recognise'  'ehe lao 'a e Immigration 'o e 'aho ni ha nofo fuoloa heni 'a e special visa category (New Zealand Citizens from 2001 to date)  ka 'oku malava ke liliu 'a e lao 'o fakatatau kihe ngaahi fakatangi meihe kakai 'o e fonua.  Koe 'uhinga leva ia 'oku 'ikai totonu ke fai ha fakalongolongo. 
 
Ko 'eku tui 'oku fakataumu'a pehee 'a e konga 'o e taukapo ko 'eni na'ake tukumai ki loto.
 
 Sami, 'oku 'ikai ke 'iai ha'aku 'ilo kihe committee ko 'eni 'oku kau ki ai 'a Seini Afeaki, ko 'eku toki 'ilo pe 'e au 'i hono 'omai ko 'eni ki Tasilisili ni.  'Oku 'ikai foki ke 'iai ha'aku ma'u pe 'oku 'iai ha committee kehe 'o hange ko ho'o fakafehu'i. 
 
Koe committee pe teu kau au ki ai ha committee 'a Tasilisili ni, kuo tau 'osi committee pe foki kitautolu,hehehe. 
 
'ofa atu Sami.
 
daphne
 

From: Sami Pakofe <smpa...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Monday, 8 April 2013 10:27 PM
Subject: Re: Fw: [tasilisili] Pacific communities in Australia - Crisis - Nofo'anga

>
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+unsub...@googlegroups.com.

Jione Havea

unread,
Apr 8, 2013, 8:29:32 PM4/8/13
to Tasilisili
malo Sami & Daphne,
 
ko e tasilisili ko eni 'oku iku kia Seini he ko e contact person ia ki he kau Tonga
 
'ofa 'e ava mai e faingamalie 'oku tu'unga ai 'a e fakalavelave 'oku fai heni, jh

2013/4/9 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
 

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 8, 2013, 8:32:43 PM4/8/13
to tasil...@googlegroups.com

Sepesi H.Piukala

unread,
Apr 8, 2013, 8:41:01 PM4/8/13
to tasil...@googlegroups.com
Ko 'etau lotu ia..

From: Jione Havea
Sent: ‎9/‎04/‎2013 10:29 AM
To: Tasilisili
Subject: Re: [tasilisili] Pacific communities in Australia - access to Education

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 8, 2013, 9:15:33 PM4/8/13
to tasil...@googlegroups.com
Koe konga ki hano access 'o e education 'ehe New Zealand citizens 'i 'Aositeleli ni 'oku toe faka'ofa ange foki.
 
Koe fanau 'a e kakai citizens Nu'usila 'i 'Aositelelia ni na'e hiki mai kimui mai mei Fepueli 'o e 2001, ko 'enau ta'u 18 pea tu'u leva hono totongi 'ehe Centrelink 'a e allowance kia kinautolu.  Ko 'eku ma'u ia tukukehe kapau kuo liliu. 
 
Fefe kapau 'oku 'ikai ke 'iai ha ngaaue 'a 'enau matu'aa na'e hikimai mei Nu'usila 'iha ngaahi 'uhinga 'oku 'ikai tetau 'ilo ki ai, pea 'ikai leva ke faingofua ha kumi ngaue 'a e fanau ko 'eni kuo ta'u 18?  tenau 'alu 'o ui tokoni ki fee?  'E toe tupulekina ange ai 'a e palopalema kehekehe. 
 
Koe hu kihe universities 'a e kakai 'oku permanent resident visa pe citizen 'Aositelelia, kapau leva 'oku 'ikai lava 'o 'afford' ke totongi 'enau ako pea 'oku malava leva kenau loan meihe Commonwealth of Australia 'o fakafou mai 'ihe ngaahi scheme fakapa'anga kenau hu 'o ako kae toki totongi 'iha taimi tenau ngaaue ai.  
 
Koe hu kihe TAFE, koe ngaahi polokalama ako Diploma 'oku mei pa'anga 'e ua afe 'ihe ta'u, tukukehe 'a e certificate programs 'oku mei tahaafe. 
 
Ko kinautolu koee permanent resident/citizen 'Aositelelia 'oku lelei 'a e income 'oku malava ke totongi 'a e ako 'enau fanau, mo 'enau ako kapau 'oku nau fieako.  Ko kinautolu koee 'oku low 'a e income 'oku 'ikai ke malava ke totongi 'a e ako 'a e fanau, he 'oku 'ikai ke tufi 'a e pa'anga 'e 10 'i hala pule'anga, pea 'oku tokoni'i kinautolu 'ehe pule'anga 'Aositelelia.  Koe low income 'oku vahe meihe centrelink 'oku 'exempt' (ta'etotongi) 'a e TAFE.  
 
Koe si'i fanau koee 'a kinautolu na'e hikimai mei Nu'usila, koe 'ai ai 'enau struggle, faingata'a ange kapau 'oku fiu kumi ha ngaaue, he'ikai lava ke totongi 'a e ako 'ae fanau pea 'oku 'ikai tenau entitle kinautolu kihe ako ta'etotongi 'ihe TAFE pea hala kenau 'ataa kihe scheme loan (hecs etc) 'o e ako 'ihe university. 
 
'E lava fefee ke compete 'a e fanau 'a e kau citizen Nu'usila 'i 'Aositelelia ni moe fanau 'o 'Aositelelia ni kapau koe ngata'anga pe 'a e ivi 'enau matu'a ke fakaako'i kinautolu 'o ngata he kalasi 12 (year 12)? 
 
'Oku totonu ke 'oange ha faingamalie ma'ae fanau 'o e kau citizen Nu'usila 'i 'Aositelelia ni kuo hikimai 'iha ngaahi ta'u lahi kihe higher & vocational education.   
 
Koe loolooa pe fuoloa ange hano ta'efakahoko 'ehe Pule'anga 'Aositelelia ha polokalama ke tokoni'i 'aki 'a e kakai 'o Nu'usila kuo hikimai kihe fonua, tautefito kia kinautolu kuo a'u 'o ta'u 'e 10 'i heni, 'e tupulekina pea 'e toe lahi ange 'a e mole ai 'ihe kaha'u tupu meihe 'ikai kenau 'do something' for this category.
 
Koe matapa leva kihe ngaahi faingamalie (opportunity to access the mainstream services) 'e fakahuumai meihe lao fakaImmigration, 'aia 'oku totonu ke fakafaingofua'i 'a e kakai citizen 'o Nu'usila kuo nofo ta'u lahi 'i 'Aositelelia ni kihe permanent visa, 'o hangee koe proposal ke fakahu kihe parliament. 
 
 
ofa atu
 
daphne
From: Sepesi H.Piukala <sep...@optusnet.com.au>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Tuesday, 9 April 2013 10:41 AM
Subject: RE: [tasilisili] Pacific communities in Australia - access to Education

Ko 'etau lotu ia..
From: Jione Havea
Sent: 9/04/2013 10:29 AM

sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 8, 2013, 9:23:53 PM4/8/13
to tasil...@googlegroups.com
Ka nau ka nofo fonua Daphne, tokoni ia he palupalu e kau folau mai mei tonga pehe ki si'onau famili moe ngahi feinga falelotu mo e feinga Vaka ee ..malo.
 


----- Original Message -----

To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 8 Apr 2013 17:32:43 -0700 (PDT)
Subject:
Fw: [tasilisili] Pacific communities in Australia - access to Education

To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.


For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 


Email sent using Optus Webmail

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 8, 2013, 9:33:40 PM4/8/13
to tasil...@googlegroups.com
Takamuli
 
Koe lelei lahi ange fau 'e ma'u 'e Tonga 'o hangee ko ho'o fakamanatu. 
 
Ka koe lelei ange hono taukapo'i fakaholomui 'o e fiema'u (needs) koe fie fanongo ange ia 'a e kau fa'u lao 'oe fonua ni, hehehe.
 
ofa atu
 
daphne

Email sent using Optus Webmail

Jione Havea

unread,
Apr 8, 2013, 10:15:47 PM4/8/13
to Tasilisili
na'a ku hiki mai ki Aust he 2000 'o kau he vekeveke ke fai ha me'a koe'uhi ko 'etau fanau mo e kakai 'oku faingata'a'ia mo pau'u, hange ko ia 'oku tokanga ki ai 'a Daphne mo Sami
 
ko hono iku'anga, ne fa'a puli ai 'a e fanau mo e kakai 'oku nau fai e me'a fakafiefia mo ola 'aonga. ko e ngaue 'oku fai 'e Uani ki he lea fakaTonga mo e ngaahi polokalama kainga mo ia 'i Aust mo Aoteroa 'oku fakalotolahi
 
ko e taha e ngaahi pole hotau 'aho ni, ke lava 'o tokanga ki he ongo tafa'aki fakatou'osi. na'a tau sio pe ki he palopalema kae ngalo ke fai ha fiefia; pe mo'ui polepole 'ata'ata pe kae 'ikai ala atu ki he kau meimei melemo
 
ko e kaui talanoa atu pe mei he fano, jh
 
 

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 8, 2013, 11:28:08 PM4/8/13
to tasil...@googlegroups.com
 
Koe 'aonga foki 'o e 'contribution' kapau 'oku lea mai 'a e kakai 'oku fai ki ai hono tokonia 'oku mo'oni pea kau lelei 'a e tokoni kia kinautolu. 
 
Koe receivers 'oku fakamaau'i mei ai hono ola 'o e tokoni 'oku fai 'e kinautolu 'oku va'eva'e ke tokoni, hangee ko au mo Sami, hehehe.  
 
'Oku lolotonga fonufonu 'a 'Aositelelia ni 'ihe ngaahi fangamalie kehekehe kihe kakai 'oku permanent residents/citizens 'i 'Aositelelia ni mo 'enau ngaahi fanau mo honau ngaahi hako, kau ai pe moe kakai Tonga.
 
Koe fehu'i leva, 'oku nau 'access' 'a e ngaahi faingamalie ko ia?  'Oku nau 'ilo kihe ngaahi faingamalie ko ia? 
 
 'E tokolahi foki 'a e fa'ahinga ia tenau talamai 'e kinautolu, how can we access? we have no idea that we can access those services; we have no idea these servcies are available, etc. etc..
 
Koe mahu'inga ia ke 'iai 'a e trained community workers/youth workers/welfare workers/social workers/community educators kenau hanga 'o inform 'a e kakai pea kenau luelue fakataha moe kakai 'o e community.  Koe taimi 'eni 'oku humai ai 'ae kau taki lotu,  Seini Afeaki pea hangee ko Uani mo kinautolu 'oku nau contribute meihe tapa kehekehe 'oku nau tu'u mei ai. 
 
'Oku 'aonga 'a e feinga fakataautaha, ko 'eku tui  'oku 'aonga ange foki 'a e feinga fakatokolahi 'o fakatatau kihe 'situations' moe taumu'a pe kaveinga 'oe  ngaaue, he 'oku le'olahi ange ia ki hano liliu 'a e lao faka-Immigration he fonua ni ke fakafaingofua'i 'a kinautolu 'oku hiki mai mei Nu'usila 'o nofo 'i 'Aositelelia ni, tautefito kia kinautolu kuo 'ova hake he ta'u 'e 10 'enau nofo heni.
 
'Oua 'e fo'i he tokoni kihe kakai 'oku fiema'u 'a e tokoni, neongo 'oku fa'a iku 'aka takai holo kitautolu ko 'etau vekeveke (tulou atu) tau toki malooloo ki he langi fakataha mo SH, hehehe. 
 
 Koe genuine koee 'ete vekeveke, 'e 'akahi kita, pekalae'i, laui'i kovi'i ka kuopau ke te kei tu'u pe ki 'olunga 'o ketu fakahape mo kei puke pe 'a e nima 'o kinautolu 'oku nau fiema'u (need) kete kei tali 'a e mo'ui kalusefai kae lava kenau tu'u 'o mo'ui ai.
 
ofa lahi atu kia kimoutolu 'oku 'ahia 'a e tepile ni.
 
Malo hono kei fakafaile mai 'o e 'atamai moe loto 'ihe tepile ni, pea fakatupu fifili foki.
 
daphne 

Sami Pakofe

unread,
Apr 9, 2013, 3:38:07 AM4/9/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Daphne e Potalano pea oku mahino kiate au ho'o taukei kihe lao
Fk- immigr, pea kuou fiefia ai he talanoa atu koe'uhi he oku ke maheni
moia...

Daphne, neu nofo 'o 'osi e ta'u meimei 15, te'eki ke ma'u 'eku me'a
nofo fonua, na'e iai e 'uhinga,,, koe 'uhinga 'eni :

Na'aku apply pea 'osi eta'u e 4. toki tali mai talamai keu foki pe koe
toe 'oange ngaahi requirements, 'oatu , 'osi e ta'u e 4, toki ma'u
mai, toe 'oatu, 'osi e ta'u e 4, toe 'oatu ... Talamai hoku
mali,,,,,,,, kapau na'ake fakama'ato'ato pe he 'uluaki ta'u e fa ke
fakakato lelei e ngaahi me'a koee ne tala mai na'e 'osi tali pe ia,,

Kuo anga 'aki ai 'ehe kakai 'oe Pasifiki e Fakafonu me' ata'e
kakato,,,pea nofo aipe 'o tali,,, ko'etau toki fakamaatoato pe koe
talamai koe immi 'eni kuo ha'u pe kuo talamai kuo 'ikai tali 'ete
apply..

Hange kiate au, Daphne ,, oku 'iai e me'a koe " Founga-fakapasifiki"
pe oku tau ui 'i Tonga koe " Fakamotu ".. pea ohi mai ai pe ia , kihe
ngaahi fonua lalahi.

Pea koe me'a ia oku mahu'inga ai ho'o ihe Sioeli Nau koe tokoni'i e
Community pea tala ke 'oua e ngata pe he tali tokoni 'ata'ataa pe kae
'ai monau ki'ii feifeinga....


Oku hangehange kiate au, ne maumau'ii pe 'ae aleapau fefolau'aki 'a
NZ mo Aust 'ehe kau NZ, PEA HOKO AIPE MOE TO'O engaahi faingamalie
koia 'o a'u 'eni kihe tu'unga faingata'a..

Kapau oku tau feinga ke fakalele'ii e ongo lao ko'eni,pea kuo pau
ketau tauhi e Community Tonga pe Nz ect, ke ha mei ai 'ae Australian
Value..

Koe 'uhinga ia neu pehe ai, oku mahu;inga ke " kaukaua 'a hono
tokanga'i ' e ngaue kihe Ngaahi Community 'oe Ngaahi 'Otumotu meihe
pasifiki, koe 'uhi ka vaivai pea kohono ola leva 'ene vaivai , koe
to'o engaahi faingamalie, pe kohono ta'e tali 'etau ngaahi kole pe koe
'enau fakaongoongotuli kihe kakai 'oe Pasifiki..

" Ihe Faka'avalisi kihe " hia taa" moe "kee" ihe ngaahi feitu'u
fakapule'anga 'oku fakaaoaoa ai e tamaiki meihe Pasifiki,, oku nau
fakailifia'i e kakai,,, koe me'a leva oku hoko, oku talanoa'ii
fakauike ia 'ehe kau Tokangae- kina 'oe Melino moe nofo he Sosaiete,
pea oku nau fakatumutumu ai,,,,,, vakai kihe fanau ihe ngaahi pilsone
'oe kau leka, ,, koe mahino mai ia oku vaivai 'a hono Tokanga'i
ema'uma;uluta FakaCommnity, pea oku ne holoki leva ki lalo 'ae '
VALUE" 'oe Fonua ni..

Pea kiate au......... 'osi taimi ke toe saupulu e Ngaahi Community 'ae
Pasifiki,, 'oku ikai koe LOtu 'ata'ata pe pea hoko he 'aho Sapate kae
kovi e toenga 'oe ngaahi 'aho,,,,,,


Koe taha, koe tu'unga 'oe ta'e ma'u ngaue, ke vakai'ii moia,, na'a kuo
tau kau ai foki, koe anga pe vakai,,,

Kihe ngaahi fokotu'u kotoa kuo fai hono omai ketau talanoa kiai ,
kohono vakai'ii meihe tafa'aki 'ae Pule'anga 'oku vakai'ii 'aki ia 'ae
ngaahi angle oku miemie 100 tupu,, pea ko'ene faka'au'au liliki ia..
koe me'a mahu'inga taha , ke malu'ii e Community 'aki hano Fakfefeka'i
Faka-e kitautiolu....

Daphne , kataki na'a kuou to atu kihe tu'angaveve,,, ka koe
fakatalanoa atu pe...

hhhhh, malo .

sami.

Tevita Finau

unread,
Apr 9, 2013, 7:22:01 AM4/9/13
to tasil...@googlegroups.com
Ko 'Aositelelia mo Aotearoa fakalukufua 'oku kei fu'u faka-'eulope mo
kei tolona mai 'a e ta'au 'o e mo'ui 'aki 'o e sipinga fakakolonia mo
e laulanu lahi faka'uli'ulia. 'Oku ki'i tokoni 'a e si'i mo e kihi 'a
NZ 'o hange 'oku ki'i matamata faingofua ange ke fanongoa mo malava ke
ongona 'a e le'o 'o e kakai Pasifiki heni. Ko e fu'u lahi 'a
'Aositelelia ia mo honau tokolahi pea toe fu'u tokolahi 'a e ngaahi
matakali hikifonua mai mei Eulope mo e ngaahi fonua kehee 'oku
'ange'ange aipe 'a e 'a hono fakatu'utu'unga 'a e kakai Pasifiki
kimui.

'Oku tau faka'apa'apa pe ki he ngaahi matakali tokolahi mei Eulope,
Asia mo Amelika etc ka 'oku 'ikai 'uhinga ia ke fakalili'aki ai mo
tuku hotau kakai kimui.

'Oku fe'unga 'a e mahu'inga 'o e tokoni 'a e kakai Pasifiki he fonua
ni mo e NZ$4 piliona. Ko e pa'anga si'isi'i ia ka 'oku kei fiema'ua pe
ia 'i NZ ni he ko e fonua si'isi'i 'eni pea 'ikai ke 'iai ha makakoloa
hange ko Aositelelia.

Ko e hikifonua lahi taha 'a e kakai Pasifiki ki NZ, OZ, USA etc ko e
kumi faingamalie fakaako mo e masivesiva fakamtelie. 'Oku 'ikai
tokolahi 'ia nautolu ha ni'ihi ko e hikifonua atu 'i ha 'uhinga
fakapolitikale tukukehe 'a e tokolahi mei Fisi 'i he ngaahi ta'u kimui
ni mai.

'Oua 'e fakatooki 'e Oz 'a e tokolahi he akoo pea mo e ohi fakasosiale
kinautoluu pea fakafoki kinautolu ki he Pasifikii ke nau kovi'ulu mo
toe fakatupu palopalema lahi ange he kau fakatooki pe toonounou 'a Oz
'i hono ako'i kinautolu.

'Oku 'ikai te tau tangi ki ha paku'i-ma 'a e kau 'Apolosinii pe ko e
peleti 'a e kau tea. 'Oku tau tangi pe ki hotau 'inasi totonu pe 'o
tautolu he 'oku tau taha fakasiokalafi mo kainga mo Oz pea 'oua 'e to
'a e fakamamafaa he fonuaa kae to mu'a 'a e fakamamafaa he fonuaa mo e
'osenii. Manatu ki he himi "'Oku 'iai ha ki'i fonua 'oku tu'u 'i
'Osenii". 'Oku 'ikai lau fonua 'ata'ataa pe.

Ko e ha koaa kuo sivi faka'auliliki ai kitautolu meihe Pasifikii kae
'ikai pehe'i fau 'a e kau Eulopee ia. Poupou atu ki he 'ulungaalau 'a
Daphne, Sami, Takamuli etc. Kole ke fakalahi atu pe kamata'i ha ngaahi
sikolasipi ma'a hotau kakai 'oku mo'ui ako., 'aia koe polokalama
makehe ia pe ia ma'ae kakai Pasifiki. 'Oua te nau manavasi'i kinautolu
he ko e palopalema lahi 'o e faanau 'oku fa'a 'a'ahi kiai 'a JH ko e
'uhingaa ko e vaivai 'a e founga fakaako 'a 'OZ, 'ikai ko ha vaivai ia
'etau faanau. Vakai ki he'enau fakalili'aki 'a e kau 'Apo, na'e pehee
pe 'a hono fakalili'aki 'o e kau Mauli heni he meimei senituli 'e 2
kuo hili.

'Oku lahi ange 'a e pa'anga 'a Oz 'i NZ ni ka 'oku lahi ange 'a e
peseti 'o e pa'anga NZ (GNP) 'oku ngaue'aki 'e NZ ki he Ako mo e
Mo'ui Lelei. 'Oku peseti si'isi'i ange 'oku fakamoleki 'e Oz 'i he
ongo 'elia ko'eni. Toki hoko atu, 'Ofa atu, tfinau
> --
> --
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
>
> ---
> You received this message because you are subscribed to the Google Groups
> "Tasilisili-he-ngaluope" group.
> To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an
> email to tasilisili+...@googlegroups.com.
> For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
>
>
>


--
Tevita Finau
137 Queen St PO Box 36450
Northcote Point Northcote
North Shore 0627 Auckland 0748
New Zealand New Zealand* *

L (09) 4800846
M (021) 1501970

Oto Faiva

unread,
Apr 9, 2013, 8:57:57 PM4/9/13
to tasil...@googlegroups.com

 Daphne wrote:

 

'E tokolahi foki 'a e fa'ahinga ia tenau talamai 'e kinautolu, how can we access? we have no idea that we can access those services; we have no idea these servcies are available, etc. etc..

 

Koe mahu'inga ia ke 'iai 'a e trained community workers/youth workers/welfare workers/social workers/community educators kenau hanga 'o inform 'a e kakai pea kenau luelue fakataha moe kakai 'o e community.  Koe taimi 'eni 'oku humai ai 'ae kau taki lotu,  Seini Afeaki pea hangee ko Uani mo kinautolu 'oku nau contribute meihe tapa kehekehe 'oku nau tu'u mei ai. 

Daphne,

…………………………………………….

 

Daphane

 

Kataki ‘oku ‘ikai teu fa’a lau tslsl au…koe hu tomui faufaua eni ia ka oku ou mahu’inga ‘ia he kaveign. Koe tui talanoa pe ‘eni. ‘Oku ou poupou kakato ki ho’o ngaue moe fakatalanoa ‘oku ke fai fekau’aki “mahu'inga ia ke 'iai 'a e trained community workers”.

 

Koe ngaue ni na’e fai foki ‘e Mele’ane Siuhengalu (nee Moala) mo ‘Osai Faiva he ta’u lahi. Na’a ku hoko atu foki he tu’a ‘o ‘Osai he ta’u pe ‘e 1.5yrs peau toe foki au ki he ako (United Theological College). Koe tokotaha na’e hoko atu ‘i hoku tu’a na’e ‘ikai keu ‘ilo’i pe koe ha hono loloa peau fanongo na’e ngata ai pe ‘ae fund mei he state government. Na’e malava ke fakahoko ‘ae program ni he partnership ‘ae Pacific Island Council moe Uniting Church (Board of Mission).  

 

Ki’i taimi nounou ‘o ‘eku ngaue, ka na’a te ‘ilo mo ako ‘ae me’a lahi fekau’aki moe fiema’u vivili hotau kakai pea te ‘ilo ai ‘ae ngaahi community services – Centrelink, Dept of Housing, dept of education, Immigration, fakatonulea etc etc.

 

‘Oku ou fa’a fakatonga’i he’eku fa’a lava atu ki Sydney ‘oku tokoni ‘ae kau faifekau UCA palangi ki he ngaahi fiema’u settlement issues hotau kakai honau ngaahi siasi. Kae pango pe ko ‘enau femouekina ‘oku ‘ikai malava ke faka’ai ‘ae fiema’u ‘ae kakai ‘oe PI.

 

Koe taha foki ‘ae palopalema ‘oe ngaue ni koe accountability pe report fakata’u ‘ae ngaue ki he state government. Me’apango pe koe feliuliuaki ‘a e priority ‘ae UCA/Board of Mission (now known as Uniting Mission and Education), kuo ‘ikai ke kei malava ai ke support ai ‘ae PIC.

 

Neongo ‘ae tapuni ‘ae PIC ‘i Sydney ‘oku kei hokohoko atu pe ‘ae ngaue tatau ‘e he’emau Frontier Services (serving remote Australia) he ngaahi regional towns tautau tefito ki he ngaahi feitu’u ‘oku ‘i ai  ‘ae mining industry. Koe tokolahi ‘oe kakai ‘oku ngaue he mining ‘oku nau mali Asia (Indonesia, Thailand etc) pe koe main clients  ‘eni ‘ae Frontier Services. Koe taha ‘oe kau nague he Frontier Services mei he outback (Broken Hill, Cobar, etc) ‘oku fai ‘ene Closure of Ministry Service ‘i Castle Hill he Falaite ko ‘eni pea teu lava atu ki ai.  

 

Kuo lahi foki ‘ae ngaahi community services kehe kehe he ‘aho ni hange Anglicare, UnitingCare etc etc ‘e malava kenau tokoni atu ha tafaaki. Ka ‘oku ou kei tui ‘oku ‘i ai pe hono lelei ‘ae appoint ha tokotaha PI ki he lakani. Mahalo pe ka toe fakamo’ui ‘ae ngaue eni hange koia na’e fai mai ‘e Meleane mo ‘Osai, mahalo pe ‘e malava kapau e tokoni mai ha siasi (UCA, baptist, Presbyterian etc) pe               

 

Poupou atu ki he ngaue pea ka fiema’u ha reference letter (hange koe fiema’u ‘a Seini Afeaki), teuteu fiefia ke tokoni.

 

Lotu moe hufia      

 

Rev. 'Oto Faiva

Minister, Bathurst UCA/Perthville UCA

Phone:  (02) 6331 1306    

Mobile:  0405636088

Email: oto-...@bigpond.com

Church Office

Phone: (02) 6332 1197

Fax:     (02) 6332 1227

140A William Street

bat...@iinet.net.au

http://www.bathurstunitingchurch.com.au/

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 10, 2013, 9:17:20 PM4/10/13
to tasil...@googlegroups.com
Sami
 
Fakamalo atu 'i ho'o vahevahe mai ho'o personal experience felave'i moe fetu'utaki faka-immigration ki ho'o nofo he fonua ni. 
 
Ko ho'o fefokifoki'aki fakata'u 4, óku ne hanga ó faka'aliáli á e mahuínga moe 'uhinga óku fakalao'i ai á e kakai óku nau ngaue faka-immigration maáe kakai kehee, ó kau aipe foki moe kau lawyers, áia óku nau íloa koe migration agents.  Ko hono taumu'a ia énau ngaue maáe Immigration ke tokoni'i á e kakai ki hono fakapepa énau ngaahi kole visa.  'Oku ako'i kinautolu kenau specialise íhe Immigration Law.  Ko énau tefito'i ngaue leva maáe clients/kakai, ko hono fakapepa énau ngaahi kole visa, koe úhi ke álu atu pe ó 'meet' moe policies & procedures á e Immigration Department.
 
Kuo 'iai á e faáhinga kuou ósi fetaulaki tonu mo kinautolu naé fakahuuatu énau ngaahi kole visa pea fakafoki mai ó talamai óku 'invalid', ka koe fakapepa kotoa pe ia éhe non-migration agents (lawyers).   Ko ia ai kuopau kenau feinga kihe kakai óku nau 'ílo á e lao faka-immigration ke kumi tokoni ki ai ki hao toe fakapepa énau application.  
 
'Oku ke monuu'ia koe Sami kapau koe fefokifokiáki ko éni na'a ke fakamatala mai na'e íkai ke fiema'u ke toe totongi fo'ou ange.  Koe faáhinga ko éni óku ou talanoa atu au ki ai, ko kinautolu kotoa naé kole 'íhe partner visa, pea ni'ihi lava ó refund mai 'a énau toluafe tupu naé fakahuáki énau application, pea ni'ihi íkai lava ke toe refund mai, tupu meihe 'ikai maau énau fakapepa.  'Oku 'íkai koha 'ulungaanga fakapasifiki á e taékakato á e fakapepa, óku tofuhia pe ai á e matakali mei 'Iulope mo 'Esia. 
 
Sami 'oku ou poupou lahi atu ki ho'o fakamatala kihe mahu'inga ke tokangaekina éhe community á e ngaahi palopalema naá ke fakamatala ki ai, koe úhi ke fakasi'isi'i kei taimi á e maumau lao áe to'utupu hotau matakali íhe fonua ni. 
 
Kapau é 'iai ha fu'u ákau óku tuú lotofale, ka 'íkai ke fu'ifu'i maú pe, pea é mahamahaki á e ki'i fuú ákau ko ia.  'Oku íkai ke toe kehe moe fanau, ka íkai ke tauhi fakamomeniti mo fakaáho, é faingofua atu 'a énau ngaope kihe mamani naé íkai ke loto á e matuá kenau ngaope ki ai.  'Oku iku ia ke fakakovi 'ulu kihe kakai kehee, á éna óku ke fakamatala mai felave'i moe maumau lao moe fuhu moe fakapahia á e to'utupu kihe authorities. 
 
Koe ái ai étau langa fo'ou he fonua ni, toe álu hake fanau á kinautolu naé íkai kenau tauhi 'í ápi fakalelei á e fanau talu énau tupu ó fakangali kovi'i á e kakai hotau matakali.  Ko étau toe longolonga'a pe foki koe 'íkai takitaha nofo hifo ó tokanga'i éne fanau, faáhinga é ni'ihi koe lau énau ako moe énau lotu ka  koe faikehe atu á e fua énau ngaue óku fakaási mai he fanau.  Koe tauhi fanau óku kamata pe he 'uluaki áho ó e 'i mamani á e tamasi'i moe taáhine.  Kapau koe fakakaungaa tamaiki óku mole ai á e fanau meiate kita, áve kinautolu kihe feituú heíkai tenau kaungameá ai moe fanau óku totonu ke fakamama'o kinautolu mei ai.  Kapau óku hanga éhe siasi óku te kau ki ai ó to'o ai ha 'inasi ó éte fanau naé totonu ke tauhi 'aki kinautolu, totonu kete fakamama'o leva kita meihe siasi ko ia, kae tuku á e tali ke toki pahuu ha fo'i kovi pea te toki hanga hake 'o tukuaki'i koe siasi naé fu'u lahi énau ouau pea te mo'ua kita ai. 
 
Sami, tetau fefokifoki áki aipe, ka koe toonounou 'a ápi, óku ou tui tatau mo koe, mahu'inga ia ó e ala mai á e community ó hangee ko ho'o fakamatala. 
 
Koe fehu'i leva, ko hai á e community? á e kau taki lotu? kataki óku nau mo'ua kinautolu he lau énau tohitapu mo teuteu honau ngaahi suti kihe Sapate kihe malanga;
 
Koe kau scholars pe kakai ako lelei ó e pacific 'i 'Aositelelia? kataki óku nau mo'ua kinautolu 'i honau ngaahi famili he naánau ako kinautolu ke fakamaúnga pe ki honau ngaahi famili mo kinautolu pee;
 
Koe kau kalapu Tonga hangee koe Fofoánga, Fe'ofaáki?; kataki óku nau si'í fe'unga pe kinautolu moe ngaahi tokoni óku fakahoko ki honau ngaahi memipa mo honau ngaahi famili. 
 
Tetau foki mai pe ki hono fakama'unga kiha kau 'trained' community workers etc.. hangee ko ia óku lau ki ai á Óto Faiva, naé  trained kinautolu kenau lava ó taukapo'i á e fiemaú á e kakai, pea lava kenau hanga ó fakahoko ha ngaahi 'prevention strategies' kihe ngaahi palopalema ó kau ai moe palopalema felave'i moe to'utupu, ka óku mo'oni foki á e lau á Tevita Finau, óku toitoi mai á e lau lanu, hehehe, ko éni kuo álu pe ketau poto ange he politika fakaholomui koe úhi koe founga pe ia é malava ketau maú ai ha me'i paku meihe tepile á e kau taki ó e fonua ni.  Heíkai ke fe'unga ha tokotaha pe ke ngaue kihe community á e pacific, fiemaú ha paánga lahi ke fund áki ha kau ngaue óua toe si'í hifo 'íhe toko 5.  
 
Koe taha ia ó e mahu'inga ke le'o lahi ange étau kaikaila, á éni óku fakahoko é Seini Afeaki moe kulupu meihe Pacific, he'ilo na'a toomai ha me'i paku ke si'i lave ai á e kakai meihe pasifiki. 
 
ofa atu Sami, fakafiefia á e talaanga íhe tepile ni.
 
daphne
 
 
 

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 10, 2013, 9:47:31 PM4/10/13
to tasil...@googlegroups.com
Tevita
 
Kou lau ho'o fakamatala ni pea mafana lahi ai hoku loto, óku mahino kiate au, óku tokolahi ange pe á e kakai hotau matakali óku tuú fakataha í Nuúsila na í hono taukapo'i á e totonu ke áccess' éhe kakai ó e Pacific á e ngaahi services moe ngaahi faingamalie ó Nu'usila.
 
Koe toketa sino ko ia ko Talia'uli Afeaki 'i Sene ni, ko éte fakaava hake á e polokalama leito fakaTonga 'íhe uike kotoa óku ongo mai sióno le'o éne tukumai á e ngaahi fakamatala kehekehe felave'i moe palopalema fakasino.  Koe ngaahi fakamatala naé mei lava ke maú ai haáne paánga kane fakaátaa hono taimi koe tangata mahu'inga ange fau kene vahevahe mai kihe kakai Tonga ó e fonua ni éne ngaahi 'ilo fakatoketa ke tokoni kihe fononga óku fai.  Koe faáhinga loto ia óku makehe atu, he koe vaivai koee á e tuú á e community fakakaatoa pea hanga é Talia'uli Afeaki ia ó leleaki'i á e Fuka óe 'Ofa, leleaki'i á e Fuka Tonga 'ihe fonua ni maáe kakai ó Tonga, neongo óku 'ikai 'ilo mai ia éhe kau taki ó e fonua ni.
 
'Oku fiemaú á e kakai hangee ko Talia'uli Afeaki 'ihe fonua ni.
 
Ko éku tui, koe kakai Tonga ó Sene óku memipa í Tasilisili ni, kuo hoko pe á Tasilisili ni koe taha ó e ngaahi komiti mahu'inga á e community Tonga 'í 'Aositelelia ni.  Koe sitepu mahu'inga taha éni kihe nofo fkkominiti, ko hono raise á e awareness, á éni óku fai í Tasilisili ni ko hono ómai á e ngaahi issues fakakominiti ke taalanga'i.
 
ofa atu Tevita.
 
daphne 
 
 
 
 
 

From: Tevita Finau <tfi...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
> email to tasilisili+unsub...@googlegroups.com.

> For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
>
> --
> --
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
>
> ---
> You received this message because you are subscribed to the Google Groups
> "Tasilisili-he-ngaluope" group.
> To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an
> email to tasilisili+unsub...@googlegroups.com.

> For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
>
>
>


--
                            Tevita Finau
137 Queen St                        PO Box 36450
Northcote Point                Northcote
North Shore 0627            Auckland 0748
New Zealand                      New Zealand* *

                            L  (09) 4800846
                            M (021) 1501970

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+unsub...@googlegroups.com.

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 10, 2013, 10:10:43 PM4/10/13
to tasil...@googlegroups.com
Faifekau Oto Faiva
 
Óku ou ófa atu kiate koe mo Pelalina moe kií fanau, 'íhe ngaahi fakahoko fatongia kotoa íhe lotu.
 
Naá ku nofo pe ó lotomamahi tokotaha he mahino kiate au óku 'íkai ke toe hokoatu á e fakapaánga ó e community workers maáe kakai Tonga/Pacifiki óku ke fakamatala mai ki ai.  Ko éku 'ílopau naé 'iai 'a e faáhinga tokolahi naé áonga kia kinautolu áe services ko éni. 
 
Hangee pe ko ho'o fakamatala ko hono access 'o e ako, housing, employment, centrelinki moe ngaahi services kehe, é makatuúnga ia 'íhe ngaahi information 'oku 'ilo ki ai á e kakai. 
 
Koe kakai meihe Pacific óku 'íkai tenau tokolahi ka óka tokanga'í lelei kinautolu éhe puleánga hangee ko hano fakapaánga mai ha community workers é faingofua ange ,pea é kau lelei taha pe kihe sosaieti 'Aositelelia.  Tenau lava foki ó  provide á e counselling kihe ngaahi matuá moe fanau óku kamata fononga atu 'íhe vaa'ihala ó e maumau lao.
 
Óku tokolahi ange á e kakai ne hikimai meihe Pasifiki koe kakai nenau folau mai mei Nuúsila.  Pea óku fakautuutu ai á e palopalema óe tokolahi 'íhe faáhinga ko ia. Ko hono úhinga koe kau citizen Nuúsila ne hikimai talu mei Maási ó e 2001 ó aú mai kihe áho ni óku 'iai á e ngaahi faingamalie ia óku maú é kinautolu naé haú í muá 2001 óku 'íkai tenau átaa ki ai.
 
Ko éku tui, koe taha ia ó e ngaahi 'uhinga óku 'ikai ke 'iai hatau le'o ó kitautolu meihe pasifiki kihe puleánga 'Aositelelia koe íkai ke lahi ha 'trained community/welfare workers' é ngaue maáe kakai ó e pasifiki 'i 'Aositelelia ni.
 
Neongo ha liliu faka-systematical hangee ko hano liliu á e lao faka-Immigration ka é kei fiemaú pe ha kau ngaue fakacommunity workers/welfare workers maáe pasifiki, ke nau advocate maáe individuals pea óku nau toe lava pe ó taukapo fakapolitika 'íhe malaé ó e politika felave'i moe ngaahi issues 'oku fehangahangai moe kakai ó e Pasifiki í 'Aositelelia ni. 
 
ófa atu
 
daphne
 
daphne
 
 
 

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com

Tevita Finau

unread,
Apr 10, 2013, 10:22:16 PM4/10/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Daphne pea 'oua pe na'a tau hela pe holomui he ko hotau ma'u'anga
ivi ko e 'Otua. 'Oku 'ikai te tau tui na'e fakaave 'ehe 'Otua hotau ng
faingamalie ki NZ mo Oz mo Amelika ke tau hikifonua mai 'o faka'ofa mo
kai e pelepela mo e kinoha'a mo hiko 'a e fakaveve 'a e kau paionia
kumifonua mei Eulope., ka ke tau ngaue'i mo 'inasi he momona 'o e ng
fonua ni 'o hangee pe koia 'oku 'inasi ai e kau 'Esia etc 'i Tonga.

'Oku ou poupou atu ki he ngaue lahi 'oku mou fai Seini Afeaki mo
Daphne mo moutolu kau fafine. Fakamaafana ho'omou tu'u hake mei Hihifo
ke leleaki'i e fuka. Matamata kuo tau hake 'i he mataafanga 'o e 'ILO
- AWARENESS, pea tau hoko atu ai ke tokolahi ange hotau kakai 'oku
hiki hake ki he lauua 'o e KAU - PARTICIPATION pea tau to atu aipe ki
lotofonua 'o ma'u 'a e faingamalie 'o e TAKI - LEADERSHIP 'i he ngaahi
'elia kehekehe 'aia 'ena kuo mou a'u kiai Daphne, Seini etc. Ngali
mo'oni pe 'a e late M Thatcher : "Ka alea pea tuku ki he kakai
tangata, pea ka fai ha ngaue ke lava pea tuku kia Fafine ke nau fai ia
he'e pau 'a'ene lavaa."

Kuo malo 'a e fanga ki'i mokimoki'i me'a kuo tau lava, pea 'oku tau
fakafeta'i ai. Mahalo na'a 'oku taimi ke tau hikitoo ki he ngaahi
polokalama super, 'io meihe micro ki he mega-projects. Fokotu'u ha
potungaue pe ko ha unit pe attache fakapule'anga ma'ae kakai Pasifiki.
Kapau kuo privatise e Corrections Residence pea ko e faingamalie ia
ma'ae ng kulupu pe siasi pe SNM ke nau tender kiai pe ko e ng
polokalama kehekehe. Faka'ai'ai e ng siasi ke nau fakahoko e ng
polokalama laka-ki-mu'a (proactive) kae fakasi'isi'i atu e ng
polokalama valivali lavea mo e ambulance type. 'I he lele looloaa 'e
ola lelei taha pe ia mo fakatupu fiefia. Fakamolemole atu he fakaveve.
'Ofa atu, tfinau

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 10, 2013, 10:27:00 PM4/10/13
to tasil...@googlegroups.com
Koe taha foki á 'eku fokotuú felave'i mo kinautolu óku hikimai mei Nuúsila.
 
Koe tuú á e lao 'íhe taimi ni, kapau leva óku íai ha taha citizen mei Nu'usila naé toki haú kimui í Maási 2001 ó lele mai ai kihe taimi ni, kapau é haú ó toki mali 'i 'Aositelelia ni moha taha óku íkai ke nofo fonua 'í 'Aositelelia ni, óku fekau leva á e mali ke mavahe mei 'Aositelelia ni 'o toki kole visa mei tuá ke haú ó fakataha mo hono mali.  Koe tali ia ka fuoloa, pea óku 'ikai ke 'ilo ia peé tali pe 'ikai.
 
Fefe ke charge 'e 'Aositelelia ni á e apply ha taha óku 'íkai ke permanent resident 'i 'Aositelelia ni ka óku mali moe New Zealand Citizen kuo ósi settle 'í 'Aositelelia ni áki ha nima afe pe tahamano, koe koloa pe ke óua é fekau ke hu kituá á e mali óku 'íkai ke permanent 'i 'Aositelelia ni. 
 
Koe puleánga, its all about money, it is a give and take, charge them so they can remain together with their New Zealand Citizen partner in Australia - (SVG).  'Oku sai ange á e charge kinautolu kanau kei nofo fakataha pe mo honau ngaahi mali í hano fekau kenau toe foki ki Nuúsila hili kuo ósi settle í Áositelelia ni, pe ko haána mavahevahe. 
 
 
 
 
 
ofa atu
 
daphne.

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 10, 2013, 10:43:58 PM4/10/13
to tasil...@googlegroups.com
Ko éku ma'u koe taha á e ngaahi 'uhinga ne liliu ai á e lao fefolauáki mei Nu'usila mo 'Aositelelia 'í Fepueli óe 2001 he naé abuse lahi á e system (fakapaánga eg. centrelink) 'a 'Aositelelia ni éhe kau Nuúsila, ó hangee ko ia na'e talanoa ki ai á Sami kimuá ange 'íhe tepile ni.
 
Ko éku tui, kapau na'e assess á e kakai haú mei Nu'usila fakata'u 10 pe 15 pea óange hanau faingamalie nofo fonua (permanent visa) 'i 'Aositelelia ni é fair ange ia. 
 
Mahalo óku totonu ke fakaofiofi á e kau taki ó e Pacific Islanders kenau tuú fakataha moe kau Aborigines 'e le'olahi fakaúlia ange ia.  Koe toki sio ia á e kau 'Iulope kihe 'haka' fakailifia á e pacific orginals 'íhe ngaahi mala'e ákapulu 'o 'Aositelelia ni, lol.
 
daphne

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 10, 2013, 11:01:11 PM4/10/13
to tasil...@googlegroups.com
Tevita Finau
 
Kou tangutu ó lau hoó fakalotolahi 'ihe tepile ni , pea óku ou lotolahi áupito meihe tuliki óku ou fakakaungatamaki ai. .
 
'Oku ke awaken au 'íhe ngaahi issues kehe meihe ho'o vahevahe, koe áonga ia étau vahevahe, ko éku lotosi'i óku malava ke kilala hake áki kita éhé a'usia hoto kaungaa fononga.
 
Teu lau é au óku tau makehe ange kitautolu ne hiki mai mei Tonga he naé ohi hake kitautolu 'aki á e lotu.  Ko étau ngaahi kui naá nau fili ke fakahee'i kinautolu mo taa hangee ha taa ha fanga manu (hufanga atu) éhe faáhi á e Tu'i ko énau tui.  Óku totonu ke lahi ange étau kiikiitaki 'íhe étau fanga kui, he óku lahi ange étau totonu 'ihe tuúnga fakapolitika ó e 'aho ni(human rights), pea óku ou lotolahi anoa ai pe au hoó toe fakamanatu hotau Tonga.  Neongo ee toonounou á e tafaáki kotoa, ka ko étau tuiaki kiha lelei fakalukufua, tautefito kihe lelei óku ne hanga ó reflect étau tui Ótua , pea ko ia ketau pukepuke ó leleaki'i áki áe Fuka ne fili étau fanga kui kenau puke 'o leleaki'i he lau 'a e hisitolia óe lotu 'í Tonga, koe úhi ke íai ha áho pehe ni, óku íkai koe lele fuka í Tonga, ka kuo tau teka mai kihe ngaahi fonua mulii ó leleaki'i ai.
 
ofa atu
daphne
 

From: Tevita Finau <tfi...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com

Oto Faiva

unread,
Apr 10, 2013, 11:08:56 PM4/10/13
to tasil...@googlegroups.com

Daphne

 

‘Oku ou lolotonga prepare ‘ae couple ki he’ena mali, koe ta’ahine Australia ka koe mali mei Inidia. Temau toe meeting this Friday night in Sydney. Hange ko ho’o lau, na’e ‘osi fakama’u kae fekau ke foki ‘ae India ‘o apply mai mei India pea toki fai ‘ae mali. Talamai ‘e he ta’ahine he Tokonaki kuo ‘osi, na’e fale’i kinaua ‘e he solicitor kena ‘alu ‘o mali he fakama’auanga ‘Court wedding’. Pea na’e fai ‘ae mali pea koe hao ‘anga ia ‘oe India ‘o ‘ikai ai ke foki. Talamai ‘e he ta’ahine ‘ikai lava mai ‘ae kaumea’ he ‘oku ngaue ‘aho pea moe contracts cleanings ‘e 11 ‘i Sydney. Mahalo ‘oku ‘ikai toe mohe ‘ae tokotaha ni ia!

 

Koe ta’ahine ‘oku kalisitiane, pea ko ‘ena faka’amu ke toe fai fakalelei ‘ena mali he siasi pea toki faka’osi ‘ae mali ki India he koe hoa ‘oku kau ki he ‘SiKh religion’. Kuo ke ‘osi fanongo ha taha kuo ‘mali he fakama’auanga’ pea fakangofua ke nofo heni. ‘Oku te’eki teu fanongo ha case pehe ni. Fefe koe????

 

Kai kehe, talamonu atu ki he ngaue pea moe feinga ‘oku fai tautau tefito ki si’oku kainga NZ! Ka kou leveleva atu ai pe he tslsl.

 

‘Ofa atu   

 

 

 

Rev. 'Oto Faiva

Minister, Bathurst UCA/Perthville UCA

Phone:  (02) 6331 1306    

Mobile:  0405636088

Email: oto-...@bigpond.com

Church Office

Phone: (02) 6332 1197

Fax:     (02) 6332 1227

140A William Street

bat...@iinet.net.au

http://www.bathurstunitingchurch.com.au/

 

Tevita Finau

unread,
Apr 11, 2013, 9:23:06 AM4/11/13
to tasil...@googlegroups.com
Fefee ke 'ai pe ke bilateral? Kapau 'oku 'iai ha kau Oz pehee 'i NZ ni
pea na fakaniseli'aki pe ke 'aonga hona fonua, pea 'oua 'e hinga ki he
mulii 'a e mamafaa, kae 'ai pe ke na pauni-tatau. Fekau mo e citizen
ke 'alu mo e hoaa, na'a iku matalupekehea ha taha. Ka 'oku mo'oni ho'o
fokotu'u ke 'iai ha totongi pa'anga, kae fakatou ngaue'aki pe ke
either/or, hhhhhhhhhhhoumaaaa!!!!!!

On 11/04/2013, Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au> wrote:
> Koe taha foki á 'eku fokotuú felave'i mo kinautolu óku hikimai mei Nuúsila.
>
> Koe tuú á e lao 'íhe taimi ni, kapau leva óku íai ha taha citizen mei
> Nu'usila naé toki haú kimui í Maási 2001 ó lele mai ai kihe taimi ni, kapau
> é haú ó toki mali 'i 'Aositelelia ni moha taha óku íkai ke nofo fonua 'í
> 'Aositelelia ni, óku fekau leva á e mali ke mavahe mei 'Aositelelia ni 'o
> toki kole visa mei tuá ke haú ó fakataha mo hono mali. Koe tali ia ka
> fuoloa, pea óku 'ikai ke 'ilo ia peé tali pe 'ikai.
>
> Fefe ke charge 'e 'Aositelelia ni á e apply ha taha óku 'íkai ke permanent
> resident 'i 'Aositelelia ni ka óku mali moe New Zealand Citizen kuo ósi
> settle 'í 'Aositelelia ni áki ha nima afe pe tahamano, koe koloa pe ke óua é
> fekau ke hu kituá á e mali óku 'íkai ke permanent 'i 'Aositelelia ni.
>
> Koe puleánga, its all about money, it is a give and take, charge them so
> they can remain together with their New Zealand Citizen partner in
> Australia - (SVG). 'Oku sai ange á e charge kinautolu kanau kei nofo
> fakataha pe mo honau ngaahi mali í hano fekau kenau toe foki ki Nuúsila hili
> kuo ósi settle í Áositelelia ni, pe ko haána mavahevahe.
>
>
>
>
>
> ofa atu
>
> daphne.
>
>
> ________________________________
> ________________________________
> Poupou atu ki he ngauepea ka fiema’u ha reference letter(hange koe fiema’u

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 11, 2013, 10:46:26 PM4/11/13
to tasil...@googlegroups.com
TFinau, Seini Afeaki mo Tasilisili
 
Koe case éni é tolu óku mahino ai hono prefer ange é kinautolu kau non-permanent resident 'Aositelelia óku mali moe New Zealand Citizen nofo 'Aositelelia kenau totongi paánga kanau kei nofo pe 'i 'Aositelelia ni, kae 'oua é fekau kenau mavahe mei 'Aostelelia ni ó kole visa mai mei ai. 
 
Case 1
Naé 'iai á e ki'i fefine Tonga ne ósi mali pea vete í Tonga 'íai éne ki'i fanau 'i Tonga moe 'uluaki mali é toko tolu.  Naé folau mai íhe visa éveéva pea fakaloloa éne visa 'i 'Aositelelia ni íhe ngaahi úhinga kehekehe, pea feúnga mo éne fetaulaki moe ki'i talavou Tokelau óku Citizen Nu'usila 'i Sydney pea na mali leva.  Koe ki'i fefine ni naé neesi 'i Tonga pea ko ia ai ne fe'unga éna mali 'i Sydney óku lolotonga ngaue fakaneesi, naé átaa fakalao pe ke ngaaue.  Kaikehe kuo lava á e taú é ua éne mali moe ki'i siana Tokelau.  'Óku na fakatou ngaue fakatoloua pea kuo kamata kena settle 'i 'Aositelelia ni.  Ne a'u mai kihe taimi kuo mei ngata á e visa á e ki'i fefine Tonga pea kole atu leva éne visa ó fakatefito kihe éne mali moe Citizen Nu'usila, pea koe taha foki kuo na ósi settle heni.  Naé tuútuúni mai leva ia ke mavahe áe kií finemotu'a mei 'Aositelelia ni ó kole visa mei tu'a íhe ground óku mali moe citizen Nu'usila.  'Oku totonu nai kena toe foki ki Nu'usila neongo ko éna taumu'a kena nofo 'Aositelelia? pea koe lava éni á e taú é 7 á e 'i 'Aositelelia ni á e tangata Tokelau.
 
Case 2
Naé íai a'e ongo ki'i matuá Tonga nofo Nu'usila, husepaniti fanaui'i 'i Nuúsila, uaifi fanaui'i 'i Tonga kae permanent Nuúsila. Na'e fakakaukau á e ki'i motuá ke ha'u ó vakai á e ngaue 'i 'Aositelelia ni pea haú leva ki Sene ni kae nofo pe á e uaifi 'IiNuúsila mo éna ongo ki'i tamaiki é toko ua ne fanaui'i pe 'i Nu'usila. Naé maú aé ngaue lelei áupito á e ki'i motuá Tonga, óku na íhe taú uofulu tupu.  'Oku lolotonga supervisor 'íhe fale ngaue 'i Sene ni.  Naé sio kihe faingamalie pea ne pehee ke fekau hono uaifi ke haú aa kenau nofo 'I Sene ni.  Ko ia ai naé kumi leva á e nofoánga ó tali kiha haú á e uaifi.  Koe uaifi leva ne fakahuatu éne kole visa éveéva mai ki 'Aositelelia ni koe úhi ke haú ó sio kihe husepaniti kuo a'u foki ó mahina é fa éna fepulingaki, pea koe taha naé lolotonga feitama (óku ou hufanga atu he ngaahi tapuu moe fakaápa'apa lahi, kae lava ke fakamatala'i lelei á e case ni).  Ko ia ai nena fakakaukau ke lava mai ki heni ke fanaui'i pe heni á e pepe.  Kaikehe ne fakafehiai'i lahí 'i Nu'usila á e uaifi, pea ne iku ó óange éne visa éveéva.  Ne mei 'osi foki á e visa éveéva ia, pea kole atu ke fakaloolooa  éne visa koé 'uhi ko éne teu faéle, pea ne iku ó 'ikai ke toe 'íai ha choice á e Immigration ka kuopau kenau óange á e visa ke nofo fakalao kae 'oua leva ke fanaui'i á e pepe.  Koe taimi ni kuo ósi fanaui'i á e pepe pea 'oku fuú fiemaú lahi éhe falengaue ia á e husepaniti pea óku falalaánga.  Koe tali íhe taimi ni ke toe fai ha kole ke tukumai muá ha faingamalie ke nofo heni á e uaifi koe úhi koe New Zealand Citizen hono mali pea kuo na ósi settle heni.  Ko hono mo'oni é fekau á e ki'i finemotua ke foki ki Nuúsila ó apply mei ai. 
 
Case 3  
  • Naé íai á e ongo ki'i matuá citizen á e uaifi 'i Nuúsila koe Maori, kae permanent á e husepaniti koe Tonga pea na hikimai leva ki Sydney koe ngaue á e uaifi né óange ki ai á e position í Sene ni, ne nau hikimai moe ki'i fanau é toko ua.  Koe husepaniti leva ne fepuna'aki he vahaá ó 'Áositelelia mo Nu'usila, he na'a ne maú á e multiple visa.   Kuo ósi á e multiple visa naé fe'unga moe taú é taha,  kole atu leva éne visa ke fakaloolooa atu koe úhi ko hono mali mo éna ongo ki'i tamaiki, fekau mai ia ke foki ó kole mei Nuúsila.  Ko hono pango, he ko ia naé nofo he ongo ki'i tamaiki kae álu hono mali ó ngaue 'íhe fo'i 'taimi ko éni na'a nau 'i Sydney ai.  Koe taimi óku puna ai ki tuá mei 'Aositelelia óku puna atu pe 'íhe áho ni ki Nuúsila, pea puna mai íhe 'ah o é taha koe úhi koe conditions ia ó e multiple visa.  Koe taimi ni kuo ósi foki ki Nuúsila ka koe lava éni á e mahina áe 7 éne mavahe meihe mali moe ongo ki'i tamaiki.  
 
 
Fokotu'u.
Koe case 1, 2 & 3, kiate au, é 'fair' ange kapau é tukuange éhe lao kenau totongi á e $5000 pe $6000 kae óua tenau toe mavahe mei 'Aositelelia ni, ó hangee pe koe kole á kinautolu óku mali moe kakai óku permanent resident 'Aositelelia.  Koe ngaahi case ko éna é tolu 'i 'olunga koe kakai ngaaue kotoa, óku fiemaú (need) é 'Aositelelai ni á e kakai óku nau ngaue'i á e fonua ó hangee koe kau New Zealand Citizen ko éna, ka ko hono pango óku nau si'i ngaue pe mo tangi he taémahino á e kahaú honau ngaahi hoa.
 
Ko kinautolu óku citizen Nuúsila naé haú kimui mai 'í Fepueli ó e 2001 óku lau kinautolu koe SVC (special visa category).  Koe kakai Nuúsila naé haú kimuá 'i Fepueli ó e 2001, kapau óku teéki ai tenau liliu kihe permanent resident visa 'Aositelelia, óku lau kinautolu koe 'eligible New Zealand citizens, pea óku ósi lau pe kinautolu ia óku nau permanent resident 'i 'Aositelelia ni, pea óku lava kenau liliu citizen 'Aositelelia fakahangatonu pe kinautolu.  'Oku ki'i faingofua ange pe á e kole visa 'i 'Aositelelia ni hanau ngaahi partner/spouse óku non-resident, 'íhe faáhinga naé toki tuúta mei heni 'oku nau citizen Nu'usila 'i Fepueli 2001. 
 
ofa atu
 
daphne

> email to tasilisili+unsub...@googlegroups.com.

> For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
>
>
>
>
>
> --
> --
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
>
> ---
> You received this message because you are subscribed to the Google Groups
> "Tasilisili-he-ngaluope" group.
> To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an
> email to tasilisili+unsub...@googlegroups.com.

> For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
>
> --
> --
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
>
> ---
> You received this message because you are subscribed to the Google Groups
> "Tasilisili-he-ngaluope" group.
> To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an
> email to tasilisili+unsub...@googlegroups.com.

> For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
>
>
>

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+unsub...@googlegroups.com.

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 11, 2013, 10:55:28 PM4/11/13
to tasil...@googlegroups.com
Demonstration ke access á e  employment.

To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.

Tevita Finau

unread,
Apr 12, 2013, 2:13:27 AM4/12/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Daphne e tokoni. 'Oku lelei 'a e kau 'a e totongi pa'anga 'i hono
fakakaukau'i kae fefee nai ke 'oua 'e 'ai 'o pehee 'oku fakatau 'a e
totonu (right/privilege) koia 'a e hoa ke nofo-fonua hena. May be ke
totongi pe ko e Suspensory Bond 'i ha ta'u nai 'e x (may be at least
5). Pea ka na ka kei nofo pe hena pea fakafoki ange 'a e pa'anga koia
hili 'a e ta'u x koia 'oku tu'utu'unia. Ka folau ki muli 'a e taha
koia 'i ha taimi pea minus 'a e taimi koia meihe x number of years.,
toki grant pe he taimi 'e kakato ai x years.

'Oku ou poupou pe ki he mavahe mei Oz kapau kuo 'osi 'a e ngofua 'a e
taha koiaa., pea kapau 'oku kei 'iai, pe 'e 'iai ha'ane fa'ahinga
ngofua 'e 'oange pea 'oange leva 'a e choice pe 'e totongi bond pe
mavahe mei Oz.

Kapau 'oku ngaue 'a e taha koiaa pea fakakaukau'i ha founga ke totongi
'ehe Kautaha Ngaue 'a e Bond 'oka loto 'a e employee koiaa ke totongi
'ehe kautahaa. Pea kapau 'oku fie tau'ataaina ange ia ke 'oua 'e puke
'ehe kautahaa, pea ne fai pe 'e ia 'e totongii pe te ne refund leva 'a
e $ 'a e ngaue'angaa.

D & S & tslsl 'oku ngali lahi tama e fiepoto atu mei heni e, ka ko e
feinga pe ha me'a ke poupou atu ki ho'omou ngaue hena. 'Ofa atu,
tfinau

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 12, 2013, 6:29:58 AM4/12/13
to tasil...@googlegroups.com
TFinau

Óku sai pe á e talanoa he óku toe mahino ange ai kia kitautolu á e ngaahi issues óku fehangahangai moe kakai óe Pasifiki. 

Koe founga pe éna óku ngaue áki 'i 'Aositeleli ani óku lolotonga lele ai óku ke fokotuú mai, hange koe tokotaha 'ikai ke permanent resident 'i Áositelelia ni kae mali moe Citizen Nu'usila. Kapau leva é tali éne apply mei tuá puleánga, pea koe visa temporary fakataú 2 á e kalasi visa é taha, pea taú é 5 á e taha é óange kia kinautolu, pea é toutou fakaloolooa kihe paánga ngalu.  Koe privilege óku kei maú pe ia éhe tokotaha citizen Nuúsila (SVG-special visa category) he óku nau nofo taéfakangatangata kinautolu ka he'íkai pe ke lau ia koe permanent visa.

Koe meá ki hono check fakaa'uliliki ke 'ilo mo fakapapui'i óku genuine á e relationship óku kau ia íhe ngaahi requirements pau áupito. 

Koe founga foki ia é taha é malava ke óua é toe mavahe ai á e non-permanent resident 'i 'Aositelelia ni, ko hano sponsor éhe employers á énau kau employees ó hange ko ia óku ke fakamatala ki ai.  Kapau é laulau fakalelei pe éku fakamatala kimuá ange óku kei palopalema pe á e ngaahi founga lolotonga kihe kakai ó e Pasifiki kae tautefito kia kinautolu ne hikimai hili á Fepueli 2001 ó lele mai kihe taimi ni. 

Koe lelei taha pe ke taumataui'i áki á e 'apetite ó e kau 'decision makers' ko hono fakaási atu ke charge aa ó hange ko éku fakamatala he óku prefer ange é kinautolu ngaahi hoa ke óua tenau toe mavahe.  Mei hoó fakamatala óku ou tui tatau ke óange pe á e choice kia kinautolu, ka óku totonu leva ke charge lahi ange áupito á kinautolu é fili ke apply 'i Áositelelia ni, kae charge fakasi'isi'i ange á kinautolu é prefer ke apply mei tuá 'Aositelelia.

ofa atu

daphne


----- Original Message -----
From: Tevita Finau <tfi...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Cc:
Sent: Friday, 12 April 2013 4:13 PM
Subject: Re: Fw: [tasilisili] Pacific communities in Australia - access to Education

Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages