Lolotonga Fili e Palemia

1,488 views
Skip to first unread message

Maafu Palu

unread,
Dec 28, 2014, 4:56:53 PM12/28/14
to tasilisili
Si'i kainga,


'Oku ou lolotonga fanongo (mei Syd) ki he fili Palemia he letio FM 89.5 Tonga. Fakamalanga e ongo kanititeiti - 1) Samiu Vaipulu; 2) Samiuela 'Akilisi Pohiva.

Ka 'e ki'i loloa e process - 'e 'osi e fili pea 'e tomu'a fakahoko ki he Tu'i pea toki foki mai 'o announce ki he Fale Alea mo e kakai e Fonua.

'Oku tau falala ko e ngaahi tu'unga mafai kotoa pe, ko e fokotu'u 'e he 'Otua, 'o kau ai hatau Palemia ki he ta'u 'e 4 ka hoko mai.

Si'oto'ofaatu

--
Rev Dr Ma'afu'otu'itonga Palu
Loving husband of but one wife; Father of Tevita, Freddie and Pate
Sia'atoutai Theological College, Nafualu, TONGA.

"Looking to Jesus" - Anonymous 1st Century Preacher (aka "Hebrews")



kuli fisi'iahi

unread,
Dec 28, 2014, 8:55:40 PM12/28/14
to tasil...@googlegroups.com
Lolotonga feteekeaki e kau Nopele pe kohai 'e fili ki he Sea Fale Alea..

  

Kuli Fisi’iahi                                             


Presbyter for Wesley Methodist Church,
107 Normanby Street, Dargaville,
P O Box 262, Dargaville. 0310,

Phone +64 (9) 439 8724, Mob: 027 5020 507,

www.dargavillemethodist.org.nz

email: fisi...@xtra.co.nz


"Patience is the companion of wisdom."St Augustine


--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Jan 4, 2015, 9:53:19 PM1/4/15
to tasil...@googlegroups.com
Malo 'etau a'u mai kihe ta'u fo'ou ni, fakafeta'i he kuo faka'ataa 'e he 'Otua ha tangata ke hoko ko e Palemia 'o Tonga, 'a Akilisi Pohiva.  'Oku ne vilitaki ki he mo'oni mo e totonu, taimi lahi fa'a mole 'e ne pa'anga hono hopo'i e totonu pea neongo na'e hala 'ene ma'u, ka 'oku 'ilo ai e mo'oni.

Mahino mei he Pule'anga lolotonga 'oku ofiofi 'aupito e fiema'u ki he kau Kanitieiti mo'o falealea 'o Tonga, me'apango eni he 'oku fai mama'o e sio ki honau ngahi Sea Minista, ka 'oku mahino ko e kakai teu'i lelei, pea ko e tokolahi ai fuoloa 'enau service he Pule'anga 'i he ngahi levolo 'olunga.

'Oku fakamafana 'ae lau hifo e fakataha 'ae Tu'i mo e Palemia , fakapapau'i ai e ngahi ngatangata'anga 'o e mafai e Kapineti mo e Tu'i 'i he fakataha tokoni.  "ilo'i ai ne 'iai e tonounou mei he Pule'anga ne toki 'osi 'i he 'enau kolosi ki he siakale Pule 'ae Tu'i 'o Tonga, he 'oku 'aiai ko aa ha Pule'anga e 'e haohaoa ? mole ke mama'o ko e Pule'anga pe 'o e 'Otua 'oku haohaoa, ko'etau lotu ia ke memipa e Palemia mo hono Pule'anga he Pule'anga 'o e 'Otua, kae fufuu ai 'enau tonounou pea huhu'i ai 'enau ngahi faihala , ka e tu'u ai pe 'a Tonga ko e fonua monu'ia.

Takamuli.






Email sent using Optus Webmail

sep...@optusnet.com.au

unread,
Jan 11, 2015, 6:44:29 PM1/11/15
to tasil...@googlegroups.com

Sailosi, ka 'oku ma'u ha fakaeve'i talanoa hena pea vahe mai ketau fanongo atu ki ai ..

Asipeli , ko e longo fuoloa kapau kuo ke 'osi 'alu 'o Kole ki he Minista Ngaue ke tanu hotau hala 'i Motu hhhh.

'ofa atu.

Takamuli


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 05 Jan 2015 13:52:26 +1100
Subject:
[tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

Vanisi Takeifanga

unread,
Jan 11, 2015, 7:54:24 PM1/11/15
to tasil...@googlegroups.com
Sepesi, 'ita lahi 'a Sailosi ia 'ia ko e koho'o malohi haha. Kataki Sailosi mau fakaongo atu ki ha ongoongo mei hena. 'Ofa atu.

Vanisi. 




--

Sailosi Alofi

unread,
Jan 11, 2015, 8:55:34 PM1/11/15
to tasil...@googlegroups.com
Ei ongotama ai ke ngali ta’u fo’ou,hhhhhh mo kataki ko ‘eku toki foki mai ‘eni ki he ngaue ee pea ‘oku mo’oni ‘a Vanisi ia pesi ‘ita lahi ka neongo ia  kuo hange ko e lau ‘ a e fakalavelave ‘ikai fakatau hoosi kae fahi hoosi eee.Mahalo pe pe na’a mo fanongo ai pe he float ‘a fakakakai ‘I Ha’apai ni pea pehe ki Pangai ko ‘Akili mei Fakakakai pea na ‘a ne ‘uluaki ako ‘I Kolisi Taufa’ahau Pilolevu pea ne toki  hu ai ki he Kolisi ko Tupou

Sent from Windows Mail

007

unread,
Jan 11, 2015, 9:53:27 PM1/11/15
to tasil...@googlegroups.com
Takamuli,
 
Kataki ne 'ikai fai ha Xmas holiday ha ha!!! ....... Ko e lolotonga ni he tu'u 'a e Palemia mo e Kapineti 'i he lau 'a e tokolahi ko e kau tangata kuo nau to e foki pe ki he ngaahi potungaue na'a nau anga ki ai kimu'a he 'enau kei ngaue Fakapule'anga. Pea tukukehe leva 'a e Takimamata na'e kole 'a e kau pisinisi tonga ni ke fetongi mu'a ki ha taha 'oku taukei ange he mala'e ..... ka ko hono toenga 'oku te fanongo pe he kakai 'enau fiefia he kapineti lelei kuo lava hono filifili mai mei he ngaahi vahenga fili takitaha.
 
Lolotonga ia ;oku 'iai 'a e ngaahi issue mahu'inga na'e fa'a ngaue'aki he fa'ahi fakaanga kimu'a hono pomu 'a e pule'anga ka ko 'eni kuo nau heka ki he sea pea 'oku 'ikai ke mahino pe tenau kei piki ki ai pe 'ikai. Fakatata 'e taha, "ke 'oua tetau to e faka'aonga'i pe fakafalala ki he ngaahi pa'anga tokoni mei muli ......." katau tu'u 'a e tonga 'o ngaue'i 'etau patiseti fakata'u !!!.
 
'Ofa atu All.
 

 
 

sep...@optusnet.com.au

unread,
Jan 22, 2015, 5:41:01 PM1/22/15
to tasil...@googlegroups.com
Malo 'etau ma'u e 'aho ni, tau moe tauhi lotu mo e famili mei homou ngahi feitu'u ka kuo fakatahataha kitautolu 'e feohi'anga ta'efiemavae ni.

Ko 'eku lotu mo si'eku 'aukai 'e kau ai 'ae Palemia 'o Tonga, nemau kamata ai 'anepo he fakatu'amelia 'i Sau, vakai ki Ninive ne ongo 'ae tekelili e loto 'o Siona ko e 'ikai faka'auha, kae fakafeta'i ne tali 'e he Tu'i mo e Hou'eiki, laauvale mo e Manu 'ae Folofola 'ae 'Otua pea na'e fakaefuefu e me'amou'i Kotoa pe.

'Oku ou faka'amu ke hoko mu'a 'a e Palemia 'o Tonga ko ha taha ketau koloa'ia ai he me'a ko e vilitaki ki he mo'oni mo e 'ofa, 'i hono lakanga Politikale.  Kuo u faka'amu ange mai 'e au 'e lava ke tafi'i e fe'auaki mo e toutou mali 'oku kei mo'ui pe honau ngahi mali 'uluaki mo e ua mo teu ke tu'o tolu, meihe kau Minista 'ae Palemia.

Kainga Tonga 'oku me'angaue'aki pe 'e he 'Otua e me'a kottoa pe ma'atau lelei, pea ko e fe'auaki 'oku lave ki ai e folofola, ko e fa'ahinga mala'ia ia 'oku fai mei hotau loto. Ka 'oku 'iai ha taha 'oku ne pehe ko e poto ia ka 'oku fe'auaki , pea 'oku taau ke ne pehe 'oku ne potopoto'i hono tokonaki e mala'ia ma'a'ene mo'ui..

Lotua ai pe Hau'o Tonga, Palemia mo 'ene kau Minisita mo e Falealea.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Jan 22, 2015, 5:54:22 PM1/22/15
to tasil...@googlegroups.com
'Oku tau kei 'i namo pe he fakakaukau 'o e mahu'inga 'o Ha'a fefine ki he ngahi lakanga Politikale 'i Tonga.,

'Oku te'eki fu'u mavahe atu mei he namo 'ae mo'oni mo e lelei 'o ha'a fefine, pea na'a mo e hou'eiki fefine, mahalo 'oku kei 'i namo pe mo'enau vakai hifo kiate kinautolu ke hoko ko ha taha ke ne feifeinga atu ki he loloto ke kau he matua'i ae ngahi lakanga Polikale 'oe Fonua, Palemia Minista mo e Fakafofonga Falealea.

Pea 'i he'ene kei 'i namo pe, 'oku taau mo ha taha hange ko e Palemia Lolotonga mo kinautolu oku 'i he Sea he 'aho ni, ke fei mo feinga'i ke mavahe atu na'a fasi mai ha foi peau ngaluloa 'o lomekina 'etau PTOA ha fo'i pupu'a pea toe tafi'i ai moe mahu'inga ke kau 'a ha'a fefine he nague malohi ki honau ngahi lakanga fakapolitikale he fonua.

Ku o tui ka fakataha hake 'a ha'a fefine 'o kau fakataha mo e e PATOA, pa'u 'aupito ha'anau toe foki mai ki Falealea, pea 'e vave 'aupito ha'atau mau ha Palemia Fefine..

'Oku tau tui 'oku tuku taimi mai 'a Langi ki hano tataki 'a Tongake kei hoko ko ha fonua monu'ia.

Takamuli.


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Fri, 23 Jan 2015 09:40:58 +1100
Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

sep...@optusnet.com.au

unread,
Jan 26, 2015, 9:23:27 PM1/26/15
to tasil...@googlegroups.com
Tali fehu'i malie lahi 'a e Palemia kihe kau huhumama ki hono fatongia,fakatatau ki he ngahi me'a ne ne malanga'i,hange 'oku 'ikai ko ia ia 'oku kamata'aki e Pule'anga.

1. Kau Fe'auaki-  Kuo mau tukupa ke tukuange homau kuohili.. Ngalingali ka 'iai ha kele'i kuohili 'e kei pipiki holo he kau fe'auaki 'o toki mapuna hake he lolotonga 'o'enau 'i he ngahi Sea Minisita 'e toe malie ange tali ia 'a e Palemia ki ai ee.

2. Ko si'ono foha ke ngaue pe ma'ae Palemia- Ko e fo'i laka lelei lahi eni he 'oku hao ai e budget 'ae Pule'anga, pea ko hono foha pe 'oku ne 'ilo'i lelei e 'atami mo e laumalie 'o e Palemia, ke fa'u ha'ane lea mo fokotu'utu'u ke ofi ma'u pe 'ae form 'ae Palemia he kaveinga 'ae PTOA pea ke fakakonisitutone 'ene me'a kotoa pe..ko hono foah pe he'ikai ke ne lavaki'i..

Sailosi 'oku fefe 'a Hunga-loto, naglingali kohai e Nopele te ne tofi'a 'aki e e motu fo'ou na..na'a sai ke faka'ilonga'i ai e Palemia, ke foaki mo'ona he ko e faka'ilonga e 'epoki fo'ou kuo a'u ki ai 'a Tonga..



Takamuli

Sailosi Alofi

unread,
Jan 26, 2015, 9:48:57 PM1/26/15
to tasil...@googlegroups.com

Pesi malo 'etau lava,ke 'oange ma'ana hono sia'ahehehe kapau pe ko ia ko e me'a pe foki ia 'a nautolu he kuo nau Pule'anga


Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Date: Tue, 27 Jan 2015 13:23:24 +1100

Kalolo Fihaki

unread,
Jan 26, 2015, 10:55:12 PM1/26/15
to tasil...@googlegroups.com

Takamuli ‘oku toe malie ange ‘a e takai ia ko eni……

 

1.     ‘Oku ‘ikai keu tui ko e fakamole fakapa’anga pe ko e vahenga ‘a e me’a mahu’inga taha heni ka ko e fepakipaki lahi ‘a e principle ‘a e Palemia ‘oku totonu ke ne fakatokanga’i pea kuo ‘osi maumau pea ‘oku ‘atā ‘a e maumau ke hoko.

2.     Koe ha nai ha me’a fakapulipuli‘oku teu kena fūfū’i meihe fonua, pule’anga  moe kakai kuo fili ai pe hono fohā.

Ko e fifili pe, ka ‘oku fai pe Lotu ma’ae Palemia mo ‘oange ha faingamalie kotoa ke ne taki ‘a e Fonua.

 

‘ofa atu moe LOTU

Rev K Fihaki

Fuakava Ta’engata ‘o Kenani, Otahuhu

 

 

 

 

 

 

 

From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of sep...@optusnet.com.au
Sent: Tuesday, 27 January 2015 3:23 p.m.
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

 

Tali fehu'i malie lahi 'a e Palemia kihe kau huhumama ki hono fatongia,fakatatau ki he ngahi me'a ne ne malanga'i,hange 'oku 'ikai ko ia ia 'oku kamata'aki e Pule'anga.

--

Daphne Taukolonga

unread,
Jan 26, 2015, 11:44:44 PM1/26/15
to tasil...@googlegroups.com
Kapau 'oku totongi pe 'e 'Akilisi hono foha mei hono vahenga, 'e lau leva ia koe ngaue private 'a hono foha kihe 'ene tamai, pea 'oku 'ikai ke 'iai ha pisinisi ia 'oha taha ki ai he koe ngaaue private, tatau aipe ia pe koha palemia pe 'ikai.   
 
Koe ha leva 'a e 'uhinga 'oku announce publicly ai? 
 
 'Oku 'iai ha mafai  kehe ia 'o hono foha kiha fa'ahinga tafa'aki ngaaue pe 'ihe pule'anga?
 
Kapau leva 'oku 'iai ha mafai kehe 'o hono foha kiha tafa'aki ngaaue pe 'ihe pule'anga, koe fo'i talanoa makehe 'aupito ia.
 
Mou kataki ko 'etau motu'a ni 'oku tau 'ilo kotoa pe 'a e me'a koe pule'i fakatemokalati.
 
 
daphne
 

 

Sami0602

unread,
Jan 27, 2015, 3:19:36 PM1/27/15
to tasil...@googlegroups.com
Daphne,,,,ikai fu'u fuoloa e me'a na'ake fakatalanoa kiai ke fili ehe palemia ha fefine pea ko'eni kuo ne fili hono foha ke tokoni kiai,,,hhhhh



smp

From: 'Daphne Taukolonga' via Tasilisili-he-ngaluope
Sent: ‎27/‎01/‎2015 3:44 PM

To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

Daphne Taukolonga

unread,
Jan 27, 2015, 6:14:48 PM1/27/15
to tasil...@googlegroups.com
Sami, lol.
 
'E faingata'a kihe palangi moe mulii ke mahino'i, pe tali 'a e 'aliaki 'a e Palemia, 'i hono 'omai hono foha ko 'ene private assistant.  'Oku 'ikai teu mahino'i pe koe feinga faka'ofa, 'a hono fakaongo le'olahi'i  mai 'ihe media 'a Tonga 'oku totongi pe meihe 'ene vahe 'a'ana.
 
Koe feinga ke viki'i ange 'ehe kakai???? 
 
Pe koe feinga ke 'oua 'e fakaanga'i ange???? 
 
Koe Palemia pee na'a ne fa'a fakaanga'i 'a e ngaahi founga pehe ni 'ihe kuohlli, pea koe ha kuo lolomi pehe'i ai 'a e kakai 'aki hono 'omai 'a e ngaahi 'uhinga kehekehe, pea si'i kui ai pe 'a e tokolahi 'o taukapo'i 'a e fo'i 'aliaki ni. 
 
 'Oku totonu ke fakalea mahino, 'oku 'ikai falala 'a e Palemia ia kiha taha kehe 'o a'u ki hono kau poupou. 
 
Ko 'eku tuii, kapau ko 'ene Palemia na'e lava ke fai'aki pe ha'ane founga 'o 'oua 'e toe kau mai ki ai hano kau poupou, kou tui au he'ikai pe ke luelue fakataha mai ia moha taha 'ihe ngaahi ta'u ko 'eni kuo 'ova hake 'ihe uofulu tupu 'ene 'I falealea. 
 
 'Oku fiema'u foki (need) ke 'iai hano kau poupou ko hono 'uhinga kae lava ke kaka ki 'olunga, pea 'oku mata'a'a ange  'a 'ene kataki kovi mai aipe mo hono kau poupou. 
 
Ko hono fakamo'oni'i pe 'ena, fakata'e'aonga'i atu 'a e kau semipioni na'e luelue fakataha mai mo ia 'ihe kuohili.  'Oku mata'a'a 'aupito mei hono 'omai pe hono foha, 'aia koe fa'ahinga to'onga pe behaviour, pea koe 'symbol'  'o e ngaahi fakakaukau 'oku fufuu 'ihe loto. 
  
 
Kaikehe, ka koe taimi 'oku tau sio 'aki 'a e matasio'ata 'o e anga 'o 'etau feohi 'ihe 'nofo 'a kainga', pea 'oku mahino lelei pe. 
 
Koe founga 'e 'ikai lelei kihe temokalati 'e taha, 'e lelei ia kihe temokalati 'e taha.
 
Fakatauange pe ke ongo atu kihe Palemia, 'oku IKAI koe fakaanga'i 'a 'ene ta'e'oatu ha fefine ke Minisita koe taaufehi'a.
 
Koe feinga atu ke 'oua 'e fafanga 'a e malohi ke toe malohi ange, pea tafunaki 'a e vaivai ke toe vaivai ange.
 
daphne
 
 
 
 
 
 


From: Sami0602 <smpa...@gmail.com>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Wednesday, 28 January 2015, 7:19
Subject: RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

Naulivou Taufa

unread,
Jan 31, 2015, 6:14:41 AM1/31/15
to tasil...@googlegroups.com
Na'e osi lea pe 'a Akilisi kapau tenau Pule'anga 'e to'o pe 'ene timi mei he kakai kuo fili 'e he kakai tatau ai pe pe koha va'akau viku 'e kei tafu'aki pe afi he koe loto e kakai,ka na'e 'osi iai pe moe faingamalie 'a e kau kanititeiti fefine 'e toko 15 na'e kau ki he fili Falealea kenau hu ki Falealea,koe fehu'i,koe ha na'a nau to ai?koe lau mahalo 'a e Pule'anga ko'eni 'oku tapu 'a e hu lalo uaea ki he tu'unga minisita.Tokoni mai malo

sep...@optusnet.com.au

unread,
Jan 31, 2015, 8:57:11 AM1/31/15
to tasil...@googlegroups.com

Malo e ng. fakamaama pea óku tau sio atu ki ha tataki lelei áe moúngaí tangata ko eni ó Toga he Politikale, ka ko e tangata ko Samiuela Ákilisi Pohiva. 'Oku makehe atu áe ivi vilitaki ai í ha tuí ,pe ko ha takilotu. Ko e faáhinga laumalie tui eni óku malava ke hiki moúnga ai éne faahoko fatongia he ko e Tangata Malanga Hoko, pea ko e Fakafofonga Konifelenisi áe Sutt. Ko e faáhinga tui eni óku ne fakapuna e Palemia mei heni ki he taéíloa, pea ko e Palofita eni ó Tonga ke ne tokoni ki he Puleánga ó Tupou hono tauhi malu hono kakai pea ke fakatuúmalie á Tonga í he nofo melino o fiefia.

Malo pe sií kau ako í Muli e fietokoni ki he Palemia, ka óku ou tui óku ne máu pe hoómou tokoni mo pehe, ka nenau nofo mai í Tonga ni ee , mahalo kuo fuoloa énau ósi toe book pe haánau tikite o folau ki Muli..kehe áupito á Tonga ia , he óku ío mai he fesiofaki, sitúaatu pe  kuote ka'anga... Ko e faáhinga feohi eni ai naé íkai tuénia ia é he Tangata ni.

Sailosi tuku aa e mamahi homou fakafofonga Hp, he ne kií fakafihiaí pe ia é he tauátaina ke ne spoke person maáe tauátaina he ne mei toe fili pe ia ía Ákilisi..ne tokoni é ne fakamalanga ána kia Ákilisi ka e íkai ko e tokotaha ne ne malangaí ke Palemia..maalie Angakehe .

Te u kau he muimuií e kuohili e houéiki Kapineti pe óku nau meá ki muá , naánau toe holomui ki honau kuohili pea é óatu ha tohi launga ki he Palemia..ka ko e kau tangata na ia kuo nau ósi fakapapau kuo nau tali e moui Temokalati pea tenau ngaue ó fakatatau ki ai.

Daphne Taukolonga

unread,
Jan 31, 2015, 10:32:17 PM1/31/15
to tasil...@googlegroups.com
'Oku totonu ke lau 'a e tokotaha ngaaue fakapule'anga kotoa pe na'e huu lalo uaea. 

Ko hono 'uhinga he na'e 'ikai fili kinautolu 'ehe kakai kotoa 'o Tonga kenau ma'u 'a e ngaahi posts 'oku nau ma'u 'ihe pule'anga.

'E pehe leva 'a e lau 'e kinautolu ko 'eni 'oku lau koe huu lalo uaea hano 'omai ha fefine, na'e founga totonu pe 'a e fili ia 'o e kau ngaaue fakapule'anga.  Ko hono 'uhinga he na'e interview kinautolu, pea sivisivi'i pea nau toki ma'u 'a e ngaahi lakanga 'oku nau ngaaue ai 'ihe pule'anga.

'Oku faka'ataa 'ehe lao ke 'omai 'ehe Palemia ha taha na'e 'ikai fili mai 'ehe kakai ki falealea, pea toe faka'ataa ke hoko 'a e tokotaha ko ia koe Minisita 'okapau 'e loto ki ai 'a e Palemia.

Ko ia ai, kou kole atu kia kimoutolu ko 'eni 'oku pehee koe huu lalo uaea, he'ikai ke lau ia koe huu lalo uaea, he 'oku faka'ataa 'ehe lao ke fakahoko 'ehe Palemia.

Na'e 'osi hoko ia 'ihe taimi 'o Tu'ivakano koe fuofua Palemia 'oe sisitemi fakaTemokalati 'o Tonga.

Koe fili koee ha taha 'ehe kakai ko honau fakafofonga, 'oku lau pe ia koe tokotaha ngaaue fakapule'anga.

Koe tu'utu'uni 'a e Palemia (Tu'ivakano) ke 'omai 'a e fefine ki falealea 'oku toe lau pe mo ia koe ngaaue fakapule'anga.

Na'e loto lahi 'a Palemia Tu'ivakano, pea 'ihe 'eku lau fakafo'ituitui 'oku taukei taki kakai ange pe 'a Tu'ivakano, 'o fakatatau kihe 'ene 'handle' 'a e kakai fefine 'o Tonga moe anga hono 'handle' 'e Akilisi Pohiva.

Koe me'a ia 'oku ui koe 'justice' 'oku te hanga 'o siofi'aki 'a e ngaahi palopalema 'o e fonua 'a e mata 'o e masiva.  Koe palopalema lahi 'oku tofanga ai 'a Tonga felave'i moe kakai fefine.  Ko hono 'acknowledge' pe ko hono fakamo'oni'i mai 'e Tu'ivakano 'oku ne fakatokanga'i 'a e palopalema kihe kakai fefine 'o Tonga, neongo koe sitepu si'isi'i 'a hono to'o atu ha fefine ke Minisita, ka 'oku kau ia hono fakalotolahi'i 'a e kakai fefine taki 'o Tonga 'oku nau feinga ke kaufaki'i 'a ha'a fefine 'ihe ngaahi palopalema felave'i moe domestic violence.   

Kuo 'osi mahino pe ia 'oku 'ikai loto 'a 'Akilisi ki ai, he ko 'eni 'oku 'ikai ke hoko.  'Ihe taimi tatau, kataki kimoutolu ko 'ena 'oku feinga ke lolomi 'a kimautolu 'oku taukapo'i ke 'oange ha faingamalie 'o e kakai fefine 'i falealea, 'oatu pe aa ha tokotaha, pea ngaue 'aki 'ehe Palemia hono mafai 'okapau 'oku 'ikai fili atu 'ehe kakai.   'Oku fai'aki ia 'a e mahu'inga 'ia 'a e Palemia ke solova 'a e palopalema domestic violence 'oku fakautuutu 'ene tupulekina 'i Tonga.  Koe liliu 'oku kamata mei 'olunga, pea 'oku totonu ke kamata meihe political arena 'a Tonga.

daphne








Kolopeaua Tonga

unread,
Feb 1, 2015, 4:57:16 PM2/1/15
to tasil...@googlegroups.com
Malie Daphne..pea 'oku ou poupou ki ho'o lave.
 
'Oku lahi 'a e ngaahi lao ki he kau ngaue ki he pule'anga..pea 'oku kehekehe pe kinautolu ia. 'oku kehe pe kau Polisi, Sotia, PSC- Kaungaue fakapule'anga, Ngaahi Pisinisi Fakapule'anga, Minisita, Fale'eiki, kau Fakafofonga, kau 'ofisakolo, Konisaluteni, Poloseki, Konisela, 'Atita, Komisomi, etc.
 
Ko 'eku fifili leva..Ko hai 'a e kau ngaue fakapule'anga? Hange kiate au 'oku fihi tu'u ki he kau ngaue ki he pule'anga pe ko hai kinautolu he taimi ni...ko e anga pe sio mei he lolotonga kai tava pe 'oku ofi atu koa kae sai ko Sailosi mo Sikei te na tokoni mai ai...
 
'ofa atu
 
Kolo

 
Date: Sun, 1 Feb 2015 03:32:15 +0000
From: tasil...@googlegroups.com

To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

"'Oku faka'ataa 'ehe lao ke 'omai 'ehe Palemia ha taha na'e 'ikai fili mai 'ehe kakai ki falealea, pea toe faka'ataa ke hoko 'a e tokotaha ko ia koe Minisita 'okapau 'e loto ki ai 'a e Palemia.
 
'Oku totonu ke lau 'a e tokotaha ngaaue fakapule'anga kotoa pe na'e huu lalo uaea. "

Sailosi Alofi

unread,
Feb 1, 2015, 7:27:24 PM2/1/15
to tasil...@googlegroups.com
Pesi,Malo mu’a e kei fai si’i tu’uaki kuo fai atui pe ‘eni tu’uaki pea kuo meimei tui kia koe he fo’i me’a pe taha kou tui pe kia koe kene taki e Pule’anga ko e ‘uhi ko e tama na’e ako ‘ia Siupeli pea kuo tui ki ai he ko e kau THS ‘oku ‘aonga pe ha tama Toloa kene pule’i nautolu eee fefe ia pesi
Malo losi

Sent from Windows Mail

--

Sami Pakofe

unread,
Feb 1, 2015, 9:21:13 PM2/1/15
to tasilisili
hhhhhh malie lahi ia Losi, kakuou tui ka fanongo heni 'a Maliepo Siuhengalu he fo'i lau ko'eni, tene toe fai atu e talanoa tatau na'ane fai mai kiamautolu he ki'iimalanga neu lele atu kiai,,,,,, " koe lea 'ae tama meihe Kolisi ko Tupou  ka koe tangata-malanga 'oe 'aho koe tama Tonga High School " pea pehe 'ehe lea 'ae tama kolisi ko Tupou,,,,, "kainga koe setuata, koe tama Toloa , koe Faifekau koe tama toloa, koia sai pe malanga 'ae kau Tonga High, kae tuku pe ke fakalele pe 'ehe tama Toloa,,, pea fai ai 'e Maliepo 'ae talanoa malie, kihe tama toloa moe tama Tonga high.... 

poupou atu kihe taki 'ae Palemia, neongo kuo mele he kuo ne mamau'ii 'ene 'uluaki Fakahoko Ngaue..ka tau lotu pe ma'ana ke hoko lelei atu e taki..

smp.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 2, 2015, 6:52:16 AM2/2/15
to tasil...@googlegroups.com

Malo Naulivou,.

Puleánga óku tapu e hu lalo uaea, kuo u manako he foí  fkaalea ko ia, pea óku mahino áupito ia kiate kitautolu áe moóni ko ia í he Politikale ó e Temokalati.

Tau lotua pe ke tuli á Setane ke hola mei he Puleánga óku tataki é Samiuela Ákilisi Pohiva, pea ke hoko sií kau Takilotu moéne Kapineti ko ha nima tokoni ofi ia ó e Ótua ki heéne Taki , í ha nofoía kinautolu é he Laumalie Maónióni.

Takamuli


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Sat, 31 Jan 2015 22:14:40 +1100

Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Na'e osi lea pe 'a Akilisi kapau tenau Pule'anga 'e to'o pe 'ene timi mei he kakai kuo fili 'e he kakai tatau ai pe pe koha va'akau viku 'e kei tafu'aki pe afi he koe loto e kakai,ka na'e 'osi iai pe moe faingamalie 'a e kau kanititeiti fefine 'e toko 15 na'e kau ki he fili Falealea kenau hu ki Falealea,koe fehu'i,koe ha na'a nau to ai?koe lau mahalo 'a e Pule'anga ko'eni 'oku tapu 'a e hu lalo uaea ki he tu'unga minisita.Tokoni mai malo

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 2, 2015, 7:43:56 AM2/2/15
to tasil...@googlegroups.com

Kalolo,

Óku ou fakaámu mai pe heíkai ke íai ha toe meá óku fufuí mei he kato óe Palemia te ne hanga ó ái au ke óua naáku toe hoko ko ha taha ke poupou ki ai mei muli ni, ki heéne taki Politikale maá Tonga.

Fakaámu mai ko 'ene founga óku íkai mahakulea é he kakai, ka óku íkai ko e fepakipaki óe ngahi principle, he ko éku vakai ki he Palemia ni, naé íkai ha áta ó ha veiveiua e meá naáne pehe é hoko ai ko ha taha Fakafofonga ,pea vilo mai ki hono term fakaósi, ne íkai ke toe veiveiua éne tuúmaú ke hoko ai ko e Palemia.

Ko eni áe ímisi ha mai kiate au , ne ne ósi toutou malanga áki pe áe meá 'oku ne tui ki ai, kuo ne ósi meaí lelei pe áe naghi élia mo hono principle .. ka óku ou malieía ai heéne ngaue fkpotopoto áki hono mafai ke fakangingilaí áki e meá naá ne malangaí hange ko ia ko e íkai haáne toe ui ha minisita mei tuá, óku ui ko e ngaue lelei áki hono mafai, he óku ne meaí lelei te ne lava pe mo e timi kuo fili éhe kakai ...mahalo naá kuio u fou atu au ki he Hunga-loto, ka ko e moóni pe ena ia oku ke fokotuú mai..

Poupou atu ai pe he lotu hufia , he óku tau kei Tapinga pe í Maama, pea óku tuu lavea ngofua pe ha taha te ne máu ha fatongai Taki, hange ko Samiuela Ákilisi Pohiva.

Takamuli



----- Original Message -----

To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 27 Jan 2015 03:55:06 +0000
Subject:
RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Takamuli ‘oku toe malie ange ‘a e takai ia ko eni……

 

1.     ‘Oku ‘ikai keu tui ko e fakamole fakapa’anga pe ko e vahenga ‘a e me’a mahu’inga taha heni ka ko e fepakipaki lahi ‘a e principle ‘a e Palemia ‘oku totonu ke ne fakatokanga’i pea kuo ‘osi maumau pea ‘oku ‘atā ‘a e maumau ke hoko.

2.     Koe ha nai ha me’a fakapulipuli‘oku teu kena fūfū’i meihe fonua, pule’anga  moe kakai kuo fili ai pe hono fohā.

Ko e fifili pe, ka ‘oku fai pe Lotu ma’ae Palemia mo ‘oange ha faingamalie kotoa ke ne taki ‘a e Fonua.

 

‘ofa atu moe LOTU

Rev K Fihaki

Fuakava Ta’engata ‘o Kenani, Otahuhu

 

 

 

 

 

 

 

From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of sep...@optusnet.com.au
Sent: Tuesday, 27 January 2015 3:23 p.m.
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

 

Tali fehu'i malie lahi 'a e Palemia kihe kau huhumama ki hono fatongia,fakatatau ki he ngahi me'a ne ne malanga'i,hange 'oku 'ikai ko ia ia 'oku kamata'aki e Pule'anga.

1. Kau Fe'auaki-  Kuo mau tukupa ke tukuange homau kuohili.. Ngalingali ka 'iai ha kele'i kuohili 'e kei pipiki holo he kau fe'auaki 'o toki mapuna hake he lolotonga 'o'enau 'i he ngahi Sea Minisita 'e toe malie ange tali ia 'a e Palemia ki ai ee.

2. Ko si'ono foha ke ngaue pe ma'ae Palemia- Ko e fo'i laka lelei lahi eni he 'oku hao ai e budget 'ae Pule'anga, pea ko hono foha pe 'oku ne 'ilo'i lelei e 'atami mo e laumalie 'o e Palemia, ke fa'u ha'ane lea mo fokotu'utu'u ke ofi ma'u pe 'ae form 'ae Palemia he kaveinga 'ae PTOA pea ke fakakonisitutone 'ene me'a kotoa pe..ko hono foah pe he'ikai ke ne lavaki'i..

Sailosi 'oku fefe 'a Hunga-loto, naglingali kohai e Nopele te ne tofi'a 'aki e e motu fo'ou na..na'a sai ke faka'ilonga'i ai e Palemia, ke foaki mo'ona he ko e faka'ilonga e 'epoki fo'ou kuo a'u ki ai 'a Tonga..



Takamuli

 

Email sent using Optus Webmail

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 2, 2015, 8:47:12 AM2/2/15
to tasil...@googlegroups.com

ÓKu lahi pe ngahi meá óku tukuakií ki ai e Palemia, fakaámu mai é lava e PTOA ó rate e lea mo e fakahoko ngaue,pea ki he moúi áe Palemia he ngahi meá óku tukuakií ki ai, fakahoa moéne tali fehu'i, ka ko e ongo meá pe eni é 2 kuo eá mai ó lahi e laau lea ki ai.

1. Ko éne fakangaué hono foha ó vahe mei hono Vahenga , ko e Palemia.

2. Ko e íkai ke ngaueáki e lao kuo fakaátaa ke ne Ui mei tuá ha taha pe ua ó éne kau Minisita, pea ui ha Fefine.


Excellent.

 Fika 1. - 30%.

Fika 2.- 95%

Good

Fika 1- 20%

Fika 2- 4%

Fair

Fika 1- 10 %

Fika 2- 1%

Poor

Fika 1-  40%

Fika 2- 0%

Pea tau toki fetukuaki holo ai pe mo lotua e Palemia, ka óku íai pe haánua toakanga ki he leó óe kakai.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 2, 2015, 11:35:47 AM2/2/15
to tasil...@googlegroups.com


Mahalo kuo ke hoha'a'ía Koe hono toutou kola'í mai Koe ki he tepile ee..hhhhh

Ka toki íai pe hatau news pea toki tuku mai ke feingaíáki e fuú kulo topai ko eni ke ósi..

'ofa atu Losi .

Takamuli


----- Original Message -----

To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 2 Feb 2015 00:16:33 +0000

Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Pesi,Malo mu’a e kei fai si’i tu’uaki kuo fai atui pe ‘eni tu’uaki pea kuo meimei tui kia koe he fo’i me’a pe taha kou tui pe kia koe kene taki e Pule’anga ko e ‘uhi ko e tama na’e ako ‘ia Siupeli pea kuo tui ki ai he ko e kau THS ‘oku ‘aonga pe ha tama Toloa kene pule’i nautolu eee fefe ia pesi
Malo losi



Sailosi Alofi

unread,
Feb 2, 2015, 12:20:06 PM2/2/15
to tasil...@googlegroups.com
Pesi,malo e lelei kuo na’e toki foki ni atu e Minisita ‘o e ngaahi ngaue’anga lalahi na’e lava mai ‘o fai e fakataha mo e kakai eee ‘oku fakafiefia ia ko e ‘uhi ko e langa afaa ko ‘eni na’e kamata’i mai he’e Pule’anga motu’a kuo te’eki ai ke ‘osi ee ko e me’a ko ee ‘oku mahino ‘e kaniseli kotoa e ngaahi lao ne fokotu’u fekau’aki mo e langa fakakelekele ee ka e fai e langa .

Ko e fokotu’utu’u leva ‘e pehe ni ko e fale kotoa pe ‘e langa ka ka ‘okapau na’e ‘I ai taha na’e nofo ho ‘api pea holo ho fale pea ko ‘ene langa ko ia ho kelekele ko e fale ko e ma’u he tama na’e le’o ho fale pea hoolo ka ko e kelekele kei ma’u pe ia ‘e koe ee, faka’amu pe ‘e lava pe ‘o ‘osi e ngaahi fale eee.


Sent from Windows Mail

--

Daphne Taukolonga

unread,
Feb 2, 2015, 7:30:22 PM2/2/15
to tasil...@googlegroups.com
Kolo

Malo 'a e fakalanga talanoa, kataki pe kapau 'e laine kehe atu 'a e vahevahe ni mei ho'o fakalanga talanoa.

'Oku ou fakatokanga'i  'a e fa'ahinga tokolahi mei Tonga 'ihe social media, ko 'enau fakatonulea, tokua koha toki hoko hake pe 'a e taki 'o e fa'ahi ko ia 'i Tonga 'oku fakahingoa koe 'Temokalati' 'a 'eni ne taki ai 'a Akilisi Pohiva, pea 'e toki ui leva koe 'Pule'anga' (Government). 

'Oku mo'oni ai 'a e lau 'a Lotopoha kimu'a ange, 'oku totonu ke fakahuu mai ha lesoni politika 'ihe ngaahi ako, ke ako'i 'a e fanau meihe kamata'anga 'o 'enau ako, ke 'iai ha'anau 'ilo kihe politika.  Ko 'eni ia kuo tala ia ka toki Palemia pe 'a Akilisi pea 'e lau koe pule'anga, neongo 'oku 'osi mahino koe lau pe ia 'a e kau poupou 'o 'Akilisi.  Koe ngaahi faka'ilonga kovi foki 'eni, he koe ma'u hala pehee 'a e tokolahi, 'e fakatu'utamaki 'aupito ki Tonga 'ihe tu'u kihe kaha'u loolooa.

Kaikehe hangee ko ho'o lave 'oku kehekehe 'a e ngaahi founga hono 'recruit' 'a e kau ngaaue 'a e pule'anga.  

Ko ho'o fakalanga talanoa,  ko hai 'oku ngaue fakapule'anga?

'Oku ou tui 'e mahino ange 'a hono siofi 'aki meihe tafa'aki hono fakalele 'a e sisitemi fakapolitikale 'a Pilitania 'oku ngaaue 'aki 'i 'Aositelelia ni, koe Westminister. 

'Oku ou tui 'oku 'osi tokolahi pe 'ia kitautolu 'ihe paenga ni 'oku mahino ki ai 'a e tokateline ko ia 'oe pule'i fakatemokalati, 'oku 'iloa koe 'separation of power', pe koe ngaahi mafai kehekehe 'e tolu, 'oku fa'o 'i loto 'i hono fakanofonofo, pe fakakonisitutone'i 'oha Pule'anga pe fonua pule'i  fakatemokalati.  Koe ngaahi mafai ko ia 'oku 'iloa koe (1) Legislative, (2) Executive, (3) Judiciary.  Pea 'oku kehekehe 'a honau ngaahi fatongia takitaha. 

Fakalea ke toe mahino ange,  'i hano 'ave ke faka'ata 'aki 'a Tonga, 
1) Legislative, koe fatongia ia 'o e Falealea koe fa'u lao.
2) Executive, koe fatongia leva 'o e Ngaahi Potungaue 'a e pule'anga, ko hono fakahoko (implement) 'a e lao 'ihe fonua.
3) Judiciary, koe fatongia ia 'o e fakamaau'anga, ko hono fakatonulea'i 'a e lao 'oku fa'u 'ehe Falealea.  'E kau atu moe ngaahi tu'utu'uni 'e ngaue'aki 'ehe ngaahi potungaue 'a e pule'anga.  'Oku toe fa'u lao pe foki moe kau fakamaau, 'o fai 'aki 'enau fua 'a e ngaahi fakahoko fatongia 'a e falealea moe ngaahi potungaue 'a e pule'anga.

Ko 'eku longolongoa'a koee 'o pehee 'oku totonu ke 'oatu ha fefine ki falealea.   'Oku mahino kiate au 'oku faka'ataa 'ehe lao ke hanga 'ehe Palemia 'o 'oatu ha taha 'aki hono mafai ke falealea, pea toe malava ke minisita 'a e tokotaha ko ia.

Kapau tetau fakatokanga'i meihe 'eku lave ki 'olunga, koe tu'u leva hono faka'ataa 'a e Palemia 'ehe lao ke 'omai ha taha na'e 'ikai ke fili 'ehe falealea, 'oku 'iai 'a e 'uhinga lelei 'aupito na'e 'oange ai 'ehe lao 'a e mafai ko iaa.  Na'e fai hono fa'u 'o e lao ko ia 'ehe falealea, pe koha komiti na'e faka'ataa 'ehe falealea. 

 Ko 'eku mahino'i na'e tangi atu a e kulupu 'a e kakai fefine, ke 'oatu hanau fakafofonga pea ke ngaue 'aki 'ehe Palemia hono mafai, pea 'ikai tali. 

Koe sitepu hokoo,  kapau na'e loto 'a e kulupu ko iaa, ke 'ave kihe fakamaau'anga, 'e malava ke 'ave 'a e Palemia kihe fakamaau'anga, ka ko 'eku 'ilo fakapapau 'e au, koe si'i kau fefine pe ia 'oku nau poupoui'i malohi 'a Akilisi. 

Ko hano 'ave ki falehopo, ke kole kihe fakamaau'anga ke fakatonulea'i 'a e fo'i tu'utu'uni fakalao 'a e falealea pe koe komiti ne nau fa'u 'a e fo'i tu'utu'u ni ko iaa.  'Oku 'iai 'a e 'criterias' pe ngaahi 'elemeniti 'oe tu'utu'u ni kuopau ke follow ki ai 'a e Palemia.  Koe tokolahi taha 'o Tonga 'oku 'ikai tenau 'ilo ki ai, he koe 'uhinga ia 'enau fakatonulea'i tokua koe hu lalo uaea.

  'E fehangahangai leva 'a e fa'ahi 'e ua, ko kinautolu 'oku tui na'e totonu ke 'oatu ha fefine ki falealea, pea moe Palemia 'oku ne fakaika'i 'a e fiema'u 'a e kakai fefine. 

Kuopau leva ke 'oatu 'ehe kulupu 'oku taukapo ma'ae kakai fefine 'enau ngaahi 'uhinga 'oku totonu ke 'oatu ai hanau fakafofonga. 'E taukapo'i leva 'ehe Palemia 'a e 'uhinga 'oku 'ikai tene fakahoko ai 'a e tu'utu'uni ke 'oatu ha fefine mei tu'a. 

He'ikai fai 'aki ia 'a e lau 'a e kakai 'oku 'ikai ke 'iai ha'anau 'ilo kihe kamata'anga 'o e tu'utu'uni fakafalealea ne 'ave ai 'a e mafai ko 'enii kihe Palemia. 

Koe Fakamaau'anga, tenau fai 'a e fakatonulea, pea nau hanga 'o fua 'aki 'enau fakatonulea, 'o fakatatau kihe taumu'a moe kaveinga ne 'uhinga ai hono fakamafai'i 'ehe lao, 'a e Palemia ke 'omai ha taha na'e 'ikai fili 'ehe kakai, pe 'oku totonu ke 'ave ha fefine ki loto pe 'ikai. 
'Oku 'ikai ke 'iai ha me'a koe fa'iteliha 'a e Palemia, kuopau ke muimui ia kihe ngaahi criterias ne tu'utu'uni'i 'e kinautolu ne nau fa'u 'a e lao pe tu'utu'u ni ko iaa.


Kolo, kou tui 'oku 'osi mahino pe ia, ka 'iai pe ha taha kuo fakangaue'i 'ehe pule'anga, neongo 'a e kehekehe 'a e ngaahi founga ne nau huu 'aki ki loto (recruitment),  'e lau ia koe tokotaha ngaaue fakapule'anga.


ofa atu

Daphne

 









From: Kolopeaua Tonga <kolope...@hotmail.com>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Monday, 2 February 2015, 8:57
Subject: RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

Sami0602

unread,
Feb 2, 2015, 10:13:11 PM2/2/15
to tasil...@googlegroups.com
Malo Takamuli , ka Oku faingata'a ke talanoa'i e tu'unga kuo iai e PalemiaTonga koe uhi he kuo me ihe tu'unga oe Dictatorship,,Ko North Korea, ko'eni Oku fehangahangai mo mamani koe uhi Koe Dictatorship,, kuo holofa a,Hussein,pehe Kia Gaddafi,pea mo hai pe,,,koe fakaloloma koe ikai tene  fakaha kihe Pule'anga kimu'a pea ne Toki fakahoko 'ene tu'utu'uni,,,ikai koe me'a 'eni na'ane kalanga'i kimu'a 'ae ngaue hala 'aki e Mafai? Ko'eni kuo ne toe ngaue'aki pe,,,koe maumau fklukufua ko'ene ta'etoka'i 'ae naunau hono mafai( Care of Duty ),,Oku fonu mahuohua e fetuiaki ae Regulation/Code of Practice/Government Protocols and Law kete kumi tokono mei ai, kae lava kete ma'u ha maama ihe taimi Oku Te fehangahangai ai mo 'ete tu'utu'uni fakaekita moe taimi Oku faitu'utu'uni ai ete timi. Vakai kihe conflict Oku fehangahangai mo Tony Abbott, ihe ene foaki ae fakalangilangi Kia Prince Philip,  koe Faitu'utu'uni kuo fkpapau'i Oku lelei ange ae toko 3 pe tokolahi ihe toko taha (1)..

Koe fakatalanoa noa pe,,

smp

From: sep...@optusnet.com.au
Sent: ‎3/‎02/‎2015 12:47 AM

To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Email sent using Optus Webmail

--

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 3, 2015, 3:06:20 AM2/3/15
to tasil...@googlegroups.com

Ái e Kataki MInisita Ngaue, pehe atu pe Koe ó kuku mai á Haápai ó faáki ki hono fatafata. Losi óku kei totolo holo pe í hoku loto áe launga sií kakai ó Haapai he pehe atu áe Tokoni Palemia Puleánga kuo ósi, pea ómai ai sií fakahahano mei motu na" pehe ange mai naátau Paleimia Kotoa pe", ko siónau lelei taha, kae taa koaa óku tahi kehe atu e Puleánga óe PATOA moénau úluaki taupatuu atu ki he foíóneóne he fuú Minisita Nague( ko Lavu ia nai ?), fiefia au ai, kapau óku fiefia ai á Haápai na.

Koétau lotu kenau fakavave naá hoko mai e Puleánga hoko ó mole ai énau palomesi pe koha toe too mai ha afaa ia..., malo muá sií ngaue mo e ófa kakai áe PATOA mo éne Kapineti, ko e toe eni peé fakamoóni e Tuí ki he naghi lao ke fakapekia, pe ko e lao pe ia ne foú ke faiáki e langa kae nofo pe hono malohi he Palemia,íkai ko e tuí mo e fonua????

Malie ee, langa pea sií maú é he taha leó ápi e fale , manatu ka Mokena éne faá maú hoómou inu nia pea tohimoúa ó fekau kemou foki mai ki lotoápi kae tangutu atu ia ó toínevea hoómou toenga hihiloku ee..

Malo temau lepa pe ó fakaongoongo atu..he kuo íkai kei toe iai haátau faiongoongo volunteer hotau ápi ni.

Takamuli




----- Original Message -----

To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 2 Feb 2015 17:12:29 +0000

Daphne Taukolonga

unread,
Feb 3, 2015, 8:17:44 PM2/3/15
to tasil...@googlegroups.com
Here is my letter sent yesterday to the Prime Minister of Tonga via Matangi Tonga - I wanted the letter to be forwarded to the Prime Minister and also published in Tonga first before I put it here.
 
To: The Hon. Prime Minister of Tonga, Mr Samiuela ‘Akilisi Pohiva
Prime Minister’s Office, Nuku’alofa, Tonga
Date: 22nd January 2015
Subject: DEMOCRACY AND NEPOTISM
 
 
Dear Sir
For almost 30 years, you championed the idea that the political system in Tonga was un-democratic. You criticized King Tupou IV. King Tupou V, King Tupou VI when he was the Prime Minister, Princess Pilolevu, former Prime Ministers, former Cabinet Ministers, Civil Servants and anyone else who was unlucky enough to fall foul of your high moral judgement; you proudly did it all in the name of democracy. You even took most of them to court for one allegation after another.
 
Running up to the general election last year, there was a hint to some of us who observed your campaign that your political judgement was clouded with nepotism. There was also a hint then that you were not in full control of what went on in the PTOA. For example, you removed very experienced members of your party from the list of candidates chosen to run for parliament in 2014 and replaced them with your cronies and son in law; gentlemen like Dr Halapua, Semisi Tapueluelu to name but a few were chucked out without being given a proper platform to hear the reason why they were chucked out or the opportunity to defend any accusation laid against them. Democracy is about fairness, and fairness was missing from your leadership style then. Alarm bells were ringing, but it was difficult for any of us to alert the public to your character as around that time, you had already hypnotised your voters and supporters by continuously publicising one accusation after another from the past in order to distract their focus from what really went on. Some of the Tonga media and your supporters were frantic in their printing and distribution of these allegations to make sure that Tonga chose you as the Prime Minister; and these activities were all supposedly done in the name of democracy.
 
Your effort paid off when on the 29th December 2014, you were elected Prime Minister of Tonga. Though I still had doubt then as to whether you will turn Tonga to a democratic society or not, like many others, I put away my fears and joined in the celebration of your achievement. And when I read your first speech as the PM, talking about cleaning up the civil servants’ act and spelling out high moral code for the chosen ministers, I was very elated; ‘woohhhooooo, now we are talking real progress’, I thought. But merely a few weeks from the beginning of your term in office, Tonga was hit with the first complaint about your leadership; mostly about your lack of good judgement and amazingly about nepotism: ‘the Prime Minister of Tonga chose his own son to be his PA! Yeah, ‘Akilisi Pohiva, the very person who lectured his ministers, civil servants and Tonga to clean up their act denied that having his son as his PA is nepotism! What!
 
May I take this opportunity to thank Lord Vaea for asking the ‘nepotism’ question in Parliament on behalf of the Tongan people at home and abroad. Who would have thought it; the noble side of the house defend democracy by highlighting this undemocratic failing whilst attempts were made by some of the peoples’ representatives to play it down. Hon. Eke’s explanation of what goes on behind the scenes in respect of the PM’s son makes one a little suspicious. It appears that you and some members of your Government are trying to re-write the rules and regulations to accommodate nepotism.
 
We now have a situation in Tonga whereby every minister, leaders of organisations, churches and civil service can have their sons, daughters, wives and mistresses working with them. ‘Action speaks louder than words,’ and judging by your action, ‘nepotism’ is alright in your political world Sir.
 
The question most Tongans ask now is: ‘Where does it leave the principles of democracy in Tonga?’ And the answer: ‘In the gutter!’
Apparently your justification for your action is that you are not well and that you only trust your son. Is this part of the trick to get sympathy for your action or are you purposely setting out to patronise and abuse the trust bestowed upon you by the Tongan people. The view from afar is that you have your son with you so that he can do the job for you. Effectively, it appears that an unelected person is running the Government of Tonga.
 
Finally, I would like to point out that there is nothing worse than a pretend victim weeping from the podium hoping to gain sympathy for him and his son, all in the name of democracy. The real victims here are the Tongan people and democracy itself. In that respect, Hon Prime Minister ‘Akilisi Pohiva, in order to preserve the dignity of democracy in Tonga, I am obliged to be blunt with my political comment: you may have the right to choose your son as your own PA but for the rest of your political career, you do not have the moral right to preach about democracy in Tonga or anywhere else anymore. Your action has crippled democracy in the Kingdom, sadly for a very long time.
 
Senolita Swan
United Kingdom.

Sailosi Alofi

unread,
Feb 3, 2015, 10:00:53 PM2/3/15
to tasil...@googlegroups.com
Pesi ,Malo 'etau lava ko e feinga pe foki ke ifo 'etau usu ee ,kuo 'I ai e ki'i muhumuhu hange ka hoko 'a Mo'ale Finau fakafofonga malolo ko e Kovana Ha'apai ia ee 'ofa pe he'ikai fai ha lakafakahaha eee.Ko e ha ha'o vakai ki ai .
 
Losi mo e louniu
 
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Date: Tue, 3 Feb 2015 03:35:44 +1100

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 4, 2015, 9:17:17 AM2/4/15
to tasil...@googlegroups.com

Losi Kataki he mutumutu e feíloaki, lolotonga fai e takamili teéki ha fakaáu ki ápi, pea ko e post eni é fiha mo e íkai ke eá hake ia , íkai ko ha foúi ia hotau apí ni, ko e átunga pe eni ia e takamili .


Fakafiefia lahi áe fakamanava hake áe Minista Ngaue he taimi ó e nofo í lelenga áe ótu Haápai, fakafetaí kapau é fei mei fai leva e ngahi langa naá úluaki ''osi e langa ia á e ngahi Siasi óku téeki ósi e Puleánga.

Ko Moále naé nofo Ámelika ko aa ? Kataki Sailosi kuo fuoloa fau e fakapaea í muli, ka óku íkai ke u laveí pe ko e Kovana kohai óku ne fokotuú..Kapau ko e Palemia, óku íkai ke u loto tatau mo e Palemia, pea kapau ko e Tuí , seuke ! kohai é toe lea atu, ka ko Moále óku Siasi ha?

Fiemaú ha Kovana,óku ne puke áe sepita 'oku puke é he Tuí mo e Palemia pea ke ne ílo e taimi é ngaue áki í hono taimi totonu ...

toki hoko atu , ka u ekoloí fói toll tuna ko eni ke sio ki heéne poto ee..

Takamuli



----- Original Message -----

To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Wed, 4 Feb 2015 15:00:52 +1200
Subject:
RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 4, 2015, 2:46:52 PM2/4/15
to tasil...@googlegroups.com
Sailosi , tuku 'ke óatu e manatu melie ko eni mei he TNEWS , mo éku fiefia moe fakafetaí ki he Ótua..
'AKILISI POHIVA THE DEFENDER OF DEMOCRACY AWARD 2013
PGA AWARDS: 'AKILISI POHIVA THE DEFENDER OF DEMOCRACY AWARD 2013

Thursday, October 24, 2013 - 12:45
Nuku'alofa, Tonga

'Akilisi Pohiva, the People's Representative No. 1 for Tongatapu has
been declared the recipient of the Defender of Democracy Award for
2013, by the Parliamentarians for Global Action PGA.

A letter inviting 'Akilisi to receive his award at a ceremony to be
held at Bogota, Colombia from 9-10 December was read in the Tongan
Parliament this morning, 24 October.

The Speaker of the House, Lord Fakafanua and members of the Tongan
Parliament were also invited to attend the occasion which will be held
in conjunction with the Annual Parliamentary Forum of PGA.

An economy air-fare and all expenses of 'Akilsi to attend the award
presentation ceremony will be paid for by PGA.

The expenses of the Speaker and a Tongan delegation will be paid for
by the Tongan parliament.

Following a long debate over the expense of sending a Tongan
parliamentarian delegation to Bogot, which was estimated to be about
$20,000 per head, the House voted in favor for 'Akilisi to be
accompanied by a member of his family, and for the Speaker to be
accompanied by three members and a secretary.

The Defender of Democracy Award DOD is presented annually to
individuals who, through their own commitment and active engagement,
have made significant progress in strengthening democracy and
democratic practices.

The winners of the 2012 DOD Award were Sister Simone Campbell, Italy
and Ms. Khady Koita, France.

Sister Simone Campbell was the executive Director of NETWORK, a
National Catholic Social Justice Lobby organization.

Ms. Khady Koita was the founder and the President of La PALABRE which
seek to defend the human rights of women and children by fighting
against all harmful traditional practices affecting their health
through education and training. For over 20 years, she has been at the
forefront of the fight against Female Genital Mutilation (FGM) and
forced marriage.

The PGA is non-profit, non-partisan international network of over 1000
legislators from about 130parliaments around the world. PGA promotes
peace, democracy, rule of law, human rights, sustainable development
and population issues by informing, convening, and mobilizing
parliamentarians to realize these goals.

The PGA head office is at the UN Headquarter, New York, USA.

For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 4, 2015, 3:03:00 PM2/4/15
to tasil...@googlegroups.com

Sailosi, kapau te u maú éne ngahi lea mo e talifehuí, te u lava ó rate éne ngaue Fakapalemia mei heni..óku ou maú e meáfua lelei áupito ki hano rate ha Palemia,,,

ÓKu kau e talanoa Politikale áe kakai Tonga ó NZ he fuú tomuá he me'a ko e Politikale, pea óku ha ia heénau talitali lelei maú pe á Ákilsi , ó aú eni ki he fuú talitali fakatuputupulagi ó e Palemia.

Fakafetaí ki he Ótua he Taki lelei áe Faifekau Pule ó e Vahenga Metotisi Tonga ó NZ, Tevita Finau( kataki pe ko e talaihanga atu eni ia) ne u mamata ai he KanivaTonga, pea u pehe pe,,éee,,taaa ko aa ko NZ ia óku nau poupou mo lotua e Palemia ó Tonga, fakafetaí tuó lahi ki he Ótua ía Ákilsi Pohiva.

Malolo moutolu NZ he talanoa , fuú poto moutolu he Politikale pea mou ílo lahi ange ki he Temokalati.

Takamuli.
----- Original Message -----


To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Thu, 05 Feb 2015 06:46:49 +1100

Subject:
RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 6, 2015, 4:44:38 AM2/6/15
to tasil...@googlegroups.com

Ko e ngahi fakaanga ki hono fakangaueí óe foha ó Ákilisi óku ou kau au he fakaámu ke fakaofi í ha founga lelei ange hono employ hono foha, kae vahe..

Ko e Tuí , pea ke Pilinisi mo Pilinisensi , ko ha lakanga fakafamili ia pe Politikale ? ko ia kapau óku lava ai , ha óku íkai lava ai ke fai pehe Palemia ki hono Foha.

Kapau ne teéki ai pehe á mamani , sai ke ílo é mamani óku teéki a'u énau Politikale ki he Politikale óku íai á Tonga, pea nau ílo ai leva óku malava ke fai pehe.

Kuo ósi kamata eá nai he fonua pe óku lelei pe kovi si'ne fakahoko fatongai ki heene éiki, ka ko e Palemia ó Tonga ?

Ko e PTOA óku nau fakalele e Puleánga óku íkai ko Mamani, he ko mamani ko Setane ia óku Palemia ai , pea heíkai ómai e lau á mamani ia ke fakalele 'aki hotau Puleánga óku lotu mo fakaÓtua hono taki, he ko e Tangata Malanga hoko he Siasi Uesilia Tauátaina ó Tonga..

Kei poupou au ki he meá óku totonu mo moóni, ka óku hala e Palemia, pea óku taau ketau lea ke lahi, ka e tali muá ki ha fehalaaki ómi mala, katau toki taa kapa, mahino ko e foí áhiohio ia te ne holoki étau nofo.

Mou manatuí pe ko e Palemia ne ósi Tokangaekina fakaPolitikale ia he Malaé ó e Politikale pea í he Temokalati , pea ko e lau ááku ko e Tuúkimuá taha ia he Politikale í Tonga he áho ni mo e hikuhiku mai óe senituli 2000..

Taimi tatau , óku íkai ko ha meá ia ke tuku ai haátau poupou, he óku kei lava pe ke malele ngofua áe Palemia hange ko ia kuo mou pehe kuo ne fili hono Foha, ka kiate au ko  e foí laka ia ke ako ai á Tonga, he ko e moóni ia . Kapau óku ílo é he Palemia, ko hono foha te ne fákahoko lelei e ngaue áe PTOA kiate ia ko e Palemia, pea pehe atu pe ke ái ai pea ái,ko e to e ha e ngeesi kapa ia óku kei longoaá holo he toumuá e ófisi e Palemia, pea fei mo hiko atu ia ó fua ke maú ai ha meí suka..

Takamuli

H. Viliami Vete

unread,
Feb 6, 2015, 5:58:25 AM2/6/15
to TASILISILI
Malo e polave mo e faka'ahu'ahu




 sep...@optusnet.com.au wrote:

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 6, 2015, 6:47:04 AM2/6/15
to tasil...@googlegroups.com

Hhh Heneli, malo e tau mo e kei taulaí e Fonua, íkai ke u laveí pe ko e fakavave áe kau meá ni ki fe, sai he óku lahi e kelesi úfihia ke fakamalumalu atu mautolu mo e PTOA..maú pe haátau fknounou poo mai ki he ngai kumete óku kei pito pea ka 'oku inu ngataá pe pea huaí aa naá aho hhh.

ófa atu.




----- Original Message -----

To:
"TASILISILI" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Fri, 6 Feb 2015 23:57:31 +1300

Subject:
RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


H. Viliami Vete

unread,
Feb 6, 2015, 6:51:52 AM2/6/15
to TASILISILI
Takamuli, ko ia kotoa ka kovi leva e kau fangota , sai ange e usu ia

sep...@optusnet.com.au wrote:

Hhh Heneli, malo e tau mo e kei taulaí e Fonua, íkai ke u laveí pe ko e fakavave áe kau meá ni ki fe, sai he óku lahi e kelesi úfihia ke fakamalumalu atu mautolu mo e PTOA..maú pe haátau fknounou poo mai ki he ngai kumete óku kei pito pea ka 'oku inu ngataá pe pea huaí aa naá aho hhh.
ófa atu.

----- Original Message -----
From:
tasil...@googlegroups.com

To:
"TASILISILI" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Fri, 6 Feb 2015 23:57:31 +1300
Subject:
RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

Malo e polave mo e faka'ahu'ahu

sep...@optusnet.com.au wrote:
Ko e ngahi fakaanga ki hono fakangaueí óe foha ó Ákilisi óku ou kau au he fakaámu ke fakaofi í ha founga lelei ange hono employ hono foha, kae vahe..
Ko e Tuí , pea ke Pilinisi mo Pilinisensi , ko ha lakanga fakafamili ia pe Politikale ? ko ia kapau óku lava ai , ha óku íkai lava ai ke fai pehe Palemia ki hono Foha.
Kapau ne teéki ai pehe á mamani , sai ke ílo é mamani óku teéki a'u énau Politikale ki he Politikale óku íai á Tonga, pea nau ílo ai leva óku malava ke fai pehe.
Kuo ósi kamata eá nai he fonua pe óku lelei pe kovi si'ne fakahoko fatongai ki heene éiki, ka ko e Palemia ó Tonga ?
Ko e PTOA óku nau fakalele e Puleánga óku íkai ko Mamani, he ko mamani ko Setane ia óku Palemia ai , pea heíkai ómai e lau á mamani ia ke fakalele 'aki hotau Puleánga óku lotu mo fakaÓtua hono taki, he ko e Tangata Malanga hoko he Siasi Uesilia Tauátaina ó Tonga..
Kei poupou au ki he meá óku totonu mo moóni, ka óku hala e Palemia, pea óku taau ketau lea ke lahi, ka e tali muá ki ha fehalaaki ómi mala, katau toki taa kapa, mahino ko e foí áhiohio ia te ne holoki étau nofo.
Mou manatuí pe ko e Palemia ne ósi Tokangaekina fakaPolitikale ia he Malaé ó e Politikale pea í he Temokalati , pea ko e lau ááku ko e Tuúkimuá taha ia he Politikale í Tonga he áho ni mo e hikuhiku mai óe senituli 2000..
Taimi tatau , óku íkai ko ha meá ia ke tuku ai haátau poupou, he óku kei lava pe ke malele ngofua áe Palemia hange ko ia kuo mou pehe kuo ne fili hono Foha, ka kiate au ko e foí laka ia ke ako ai á Tonga, he ko e moóni ia . Kapau óku ílo é he Palemia, ko hono foha te ne fákahoko lelei e ngaue áe PTOA kiate ia ko e Palemia, pea pehe atu pe ke ái ai pea ái,ko e to e ha e ngeesi kapa ia óku kei longoaá holo he toumuá e ófisi e Palemia, pea fei mo hiko atu ia ó fua ke maú ai ha meí suka..
Takamuli

_____________________________________________


Email sent using Optus Webmail
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.

_____________________________________________

tv

unread,
Feb 6, 2015, 1:53:10 PM2/6/15
to Tasilisili-he-ngaluope
Lue atu he hala 'oku me'a mai e Palemia he cafe 'i Post Office. 'A ee 'oku fakapalepale mai ki he fu'u kasia parking vaha'a moe pangikee. Only in Tonga! .. hala ka kau security, hala ha kau 'alo'alo ke felei holo hono tafa'aki, pea mahalo ne ofi pee 'ene luelue hifo mei hono 'ofisi ko 'ene kai ho'ata ... tau'ataina 'a e 'Otu Felenite 'ene fakalata.

Afe atu he hala 'i Mataika, koe Palemia eni mo 'ene minisita mo'ui 'oku na me'a hake he ki'i car 'ae minista mo'ui, na tu'u hifo fai 'ena fakatau he ki'i falekoloa he tafa'aki. Tau'atina ia 'a Tonga ...

'Oku te sio pe kita 'oku me'a holo pee Palemia ia he me'alele faka-Palemia he ngaahi fatongia totonu, ka 'oku ou malie'ia he kei lava 'e he Palemia Tonga 'o tapili holo tau'ataina ...

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 6, 2015, 3:02:34 PM2/6/15
to tasil...@googlegroups.com

Malie áupito e Kaniva Toga he lau áe kakai ki he íai áe Palemia,,, tokotaha  ai naáne pehe ," fakafiefia énau sio kia Akilisi, íkai áupito ha faáhinga liliu í hono teuteu , ko e kií teuteu ai pe ia ó éne kei koe Fakafofonga Falealea"

Tkmuli

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 7, 2015, 12:08:37 AM2/7/15
to tasil...@googlegroups.com

Ko e lakanga Palemia kainga Tonga naé maú ia he founga ne fou mai ai á Ákilsi, é lava fefe ke tukuakií á Ákilisi ko e ósi pe eni pea hoko hake hono foha lolotonga ko ia ko e process e Palemia, ko e Kanititeiti ke fili é he kakai ko e fakafofonga Falealea, pea mei heéne Falealea ke toki fili mei ai ke Palemia. Óku íkai ko e process eni e Palemia e lakanga kuo foaki é Ákilisi ki hono foha.

Óku ou poupou atu ki hono nafui áki e fakaanga á Ákilisi he ko e matengataá , ka e ái ha foí fakaanga é ongoí é he Tangata ''oku mamafa...Óku tatau étau fakanga mo e family nenau uhu atu ki he ápi e fahu ke fai énau ótoóta, oo atu nautolu kuo ósi maá mai e Ápi ia, ta ko ee ne áa e fahu ia tufi e veve hono ápi he efiafi pea pongipongi ke fai e ótoóta, talu ai afe hake kau liongi ó paki mai e lau tanetane ó laku holo he ápi e fahu , ke íai pe ha veve kenau tufi í honau fatongai Liongi..

Óku ou tui ko e foha pe ó Ákilisi te ne lava tui e su ó'Ákilisi maá Tonga, hange pe eni ia ko Palesiteni Pusi, ósi atu e Pusi ko ee hoko mai e Pusi hono foha..lava ai e ngahi tau lahi mo lelei mo e hahake lotoloto,mate ai mo e tokolahi e kau Sotia he UN.

Takamuli.
----- Original Message -----


To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Sat, 07 Feb 2015 07:02:32 +1100

Subject:
RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 7, 2015, 5:04:01 PM2/7/15
to tasil...@googlegroups.com

Óku tau kai kotoa pe hufanga he fakatapu, ka óku faá toki pehe pe é he kau kai, tangata kai ifo moóni ko Meá eee.

Óku tau fkanga kotoa pe teéki keu sio ha taha heétau kau fakanga é ifo ange mo manakoaange , ka ko e "Tangata ó Tonga " he áho ni, ko e Palemia ó Tonga ko Samiuela Ákilisi Pohiva.

Sií kaumeá ! naáku pehe ko e pehe é Ákilisi heenau asenita K'ntiteiti , te nau tokanga mavahe ki he kau Siaina, te ne hanga feingaií ke fei mo  fetukutuku kinautolu mei Tonga, ka e taa ko aa ko e úhinga ia ketau AKO MEI HE KAU SIAINA. Óku ne fakaámu ke sií nofo lelei mo malu e kau Siaina he ko e kahaú ,mahalo é fai ha femaliáki.fakafetaí he ki he Éiki..

Ko e ako he kau Siaina, he óku nau tokanga ki heénau ngaue, nau mohe tuai mo áa pongipongi ki heenau ngahi ngaue fktohitapu áupito e fakatokanga meá á e Paleimia ó Tonga

Lau he Kaniva á e Úhinga éne fkngaueí hono foha, ko e konga ia ó éne Polisii ki he Pule lelei, ke maluí lelei e paanga tax áe kakai e fonua áki áe maú vahenga pe éne Personal Assistant mei hono Vahenga.

Kapau ko e toki Palemia eni óku fai pehe, kuo u fiefia ke sio á mamani ki ai, ko e sipinga lelei eni kiha fonua masiva ko e ínasi pe he peleti é taha... Fakatohitapu áupito e PTOA ia ee.

Mahino mai ko Ákilisi naáne mapuleí lelei hono family heéne fakamaama é ne fanau mei he peleti óe topono..fakafetaí ki he 'Otua hono uhuí e laumalie óe Palemia ke ne feia ha mo'ui pehe , feilaulau ia mo hono foha, ka e hao e $ tax ke sií áonga ki he kakai ó e fonua, neongo ko e  lau coin pe ka óku hao.

Takamuli


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Sat, 07 Feb 2015 16:08:35 +1100

Subject:
RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Óku ou poupou atu ki hono nafui áki e fakaanga á Ákilisi he ko e matengataá , ka e ái ha foí fakaanga é ongoí é he Tangata ''oku mamafa...Óku tatau étau fakanga mo e family nenau uhu atu ki he ápi e fahu ke fai énau ótoóta, oo atu nautolu kuo ósi maá mai e Ápi ia, ta ko ee ne áa e fahu ia tufi e veve hono ápi he efiafi pea pongipongi ke fai e ótoóta, talu ai afe hake kau liongi ó paki mai e lau tanetane ó laku holo he ápi e fahu , ke íai pe ha veve kenau tufi í honau fatongai Liongi..


sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 8, 2015, 3:48:17 PM2/8/15
to tasil...@googlegroups.com

Ko e ngutu tamulea eni te u fai pea óku ou fakatapu ki he Fale óe tuí mole ke mamaó haáku huhumama ki he fataki óe fonua he ngahi ta'u lahi pea aú ki he époki foóu ko enii. Óku ou kei fiefia au he kei mahino óku Puleánga fakatuí pe hotau fonua, maú mo ha Palemia óku ófa moóni he Tuí mo e kakai.

Ko éku fakahohaá tupu mei he ngahi maú hala ne hanga é he Palemia ó fakaangai lahi e Tuí heéne ngaue áki e faleálo ki he ngahi Pisinisi nenau own . Ko e Tui kuo toki ungafonua na'ane own atu e ia é Uhila ápe, pea ko e Taáhine Pilinisesi Hoihoifua laulotaha ó Tonga óku ne Pisinisi mo ia he Koloa nae pehe é he Palemia he áho ni', ko e Koloa áe Puleángaa. Naé moóni áupito áe íkai toe falala á Tupou IV ki he kakai , he ko e fiha e maaímoa mo e kai éhe kakai ó mate ia.

Me'apango he ne huu mai á Ákilisi ia he foí taimi kuo to lalo e toe falala mai ia mei he Fale óe Tuí ki he kakai kenau to e tauhi ha ma'ímoa áe Tuí ka ko e faleálo pee, tapu mo e Tuí ófeina ó Tonga. Ko e foí kuonga eni ne fakaangaí é Ákilisi, íkai ke tuku mai ki he Puleánga mo e kakai kenau ngaueí he ko e Koloa ia á Tonga Kotoa, ka óku íkai maú ínasi áe Puleánga mei ai íhono Paánga Tupu..Naé ikai ke fakaagái é Äkilisi ke pehe óku kovi hono ngaueáki é he Tuí hono Ngahi Álo, ka ko e meá ne hala kia Ákilisi, ko e ngahi koloa ne fakatupu paánga ai e Faleálo óku taau ke áe Puleánga ia mo e kakai.

Ko fakangaueí é Ákilisi hono foha hala átaa ha'ane fepaki mo e meá naáne fakaangaí , óku íkai ko ha huu hono foha ke fakalele ha Pisinisi mei he Koloa á Tonga he lau á Ákilisi, áee ne fai pehe í onoáhoo. KO éne huu ke PA maáe Palemia ó vahe he vahenga óe Palemia...mou kataki ó toki fakatonutonu mai pe he kuo fuoloa fau pea ko e sio mamaó eni.

Takamuli

tv

unread,
Feb 8, 2015, 6:10:25 PM2/8/15
to Tasilisili-he-ngaluope
Takamuli 'oku ke fu'u 'ilo lahi ange 'e koe me'a ki homau fonua 'ia kimautolu 'oku nofo atu heni ee ... malie!

Ko e fo'i me'a mo'oni ena 'oku ke lau mai. Pea 'oku 'osi haa sino pe ia 'i Tonga ni. 'Ae kamata ke ongo'i 'ehe taha kotoa 'ae ngaue ke fai 'i he founga faka-lao (tau faka'ehi'ehi pe mei he ngaue'aki e faitotonu ..hhh). A'u kia Hou'eiki, ko 'eku mahalo kuo nau ongo'i no one is above the law of the land.

Ko 'eku fakatotolo, ne mo'oni 'a Tevita Tonga Mohenoa - ... 'ave 'ae me'a 'a hou'eiki ia (hingoa 'Ulukalala) fakafoki - he 'e 'iai e 'aho 'e 'eiki e ako 'i Tonga. Kuo kamata nga'unu 'a Tonga ki ai ... ki'i lahilahi taa noo kau nopele he ngaahi 'aho ni. Pangikee Wespec nau noo'i, pea nau hanga hake ki he pangikee Siaina fo'ou 'o noo'i, pea ko eni 'e ngali 'e tapuni ... 'ouaaaa

Kaniseli mo e monuu ne 'i ai e silini makehe ki hono ako'i e taha mei he fale 'o e nopele (somehow it has been abused). 'Ikai toe lava ke me'a hake pee hou'eiki ki he minista 'o na feme'a'aki pea 'oange leva e contract ngaue 'ae potungaue ma'a 'ene kautaha 'ae nopele ko ia (fou he procedure totonu),.. moe haafua.

Na'e 'ikai keu fu'u fakapapau'i 'a e PM ko eni, ka 'oku sai pe aa ke tuku ange hano faingamalie. Ka 'oku toe levei 'eku fakakaukau he'emau Kovana ... hoii .. Ngali ko Ha'apai koe State Mamonga ee ... Ongo Fakafofonga LDS, toe 'oatu ai pee mo 'emau KOvana LDS. Malie Losi 

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.



--
"Pea u fie fai 'alaa, He sipinga na'a ke taa" -

s.piutau

unread,
Feb 8, 2015, 6:16:43 PM2/8/15
to tasilisili ngaluope
Tv , koe toe lau ki he mamonga kuo nau hela hono tufa meakai mo inu a Haapai kotoa ,eke hake Losi ee , taimi kai he ma a e mamonga losi ee iiiioooo 


Sent from Samsung Mobile

tv

unread,
Feb 8, 2015, 6:20:56 PM2/8/15
to Tasilisili-he-ngaluope
Tv , koe toe lau ki he mamonga kuo nau hela hono tufa meakai mo inu a Haapai kotoa ,eke hake Losi ee , taimi kai he ma a e mamonga losi ee iiiioooo .

----------------

Tali mai mu'a he kuo mei maau e Tekina-'i-Moana .......hhh .... Hiki au ki Vava'u .. fiema'u nopele pe mautolu!

Sailosi Alofi

unread,
Feb 8, 2015, 10:32:55 PM2/8/15
to tasil...@googlegroups.com
Masi'i manini,ko e mo'oni ia ka ko e hange ko e lau ko Ha'apai  12 ko e fangamoa ia 'a e fakafofofnga he na'a nau kai laise nautolu ia
 

Date: Mon, 9 Feb 2015 12:20:55 +1300

Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Tv , koe toe lau ki he mamonga kuo nau hela hono tufa meakai mo inu a Haapai kotoa ,eke hake Losi ee , taimi kai he ma a e mamonga losi ee iiiioooo .

----------------

Tali mai mu'a he kuo mei maau e Tekina-'i-Moana .......hhh .... Hiki au ki Vava'u .. fiema'u nopele pe mautolu!

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 8, 2015, 11:48:14 PM2/8/15
to tasil...@googlegroups.com

Losi mo TV, ko e ngahi laaulea óku ási ki hono fakangaueí é he Palemia hono foha mo lau óku hala, ko e ha e lau ki ai áe Lao ó Tonga? Ko ia áe aofangatuku ki he tonu mo e hala ?

Tuú he tami ni, kuo mahino eni óku maá e veve he api e Fahu, kuo paki hifo eni mo e lauí tanetane he fakatalanoa áe tokolahi mei hoómou tepile.. te u lue pe he tepile ko eni , he ko e tepile tapu ia áe Palemia, pea kuo fakatapui au ai ke u muimui ki he Palemia he lelei mo e kovi ó lotu he ko e tangata pe, pea ka íai haane fehalaaki , te u lea ki ai.

Hange kuo ási e ngahi loto  taaufehi'a he taimi ni mei he ngahi laaulea, mei he kakai ne úlungia he pue fakataha mo e Palemia, kakai ne íkai pe mahalo kenau saiía he Palemia ko éne vilitaki he moóni.. teéki keu sio ki ha hala áe Palemia, ka óku ou tui óku íai pe he ko e tangata pea ko e meá é taha,,teéki lea mai e kakai óku ngaue mo e Palemia. Ko mautolu eni nofo í Muli óku mau sií taunoni atu..malo pe hoómou kei fakaátaa kemau fakamahamalo atu ee.

Éke ange ki he lao, ka Tomasi Fakahua mo  fakamaau Salesi Mafi mo e kau Loea pe óku átaa he lao ke fakangauéi é he Palemia hono foha ki he lakanga PA ?

Ko motu ia óku kei moóni e lea áe kaivai mei onoáho, lea e foí topai,, ka óku íkai ko e úhinga lelei Losi ee hhh

Kuo u sio atu é iku ó mou tau kapekape í hoómou tepile , hhh.

Takamuli


----- Original Message -----

To:
"Tasilisili-he-ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 9 Feb 2015 12:20:55 +1300
Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Tv , koe toe lau ki he mamonga kuo nau hela hono tufa meakai mo inu a Haapai kotoa ,eke hake Losi ee , taimi kai he ma a e mamonga losi ee iiiioooo .

----------------

Tali mai mu'a he kuo mei maau e Tekina-'i-Moana .......hhh .... Hiki au ki Vava'u .. fiema'u nopele pe mautolu!

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 9, 2015, 12:25:38 AM2/9/15
to tasil...@googlegroups.com

Naé kamata mai pe hono fakaangaí e tahiítoa ó Tonga he Politikale, ka ko e Palemia ó e áho ni, Hon Samiuela Ákilisi Pohiva mei heénau kei fetukuaki he kau Kaniteitia áe PTOA. Mou meá hifo ki ai he óku íkai ko ha meá foóu kia Ákilisi eni kuo ne fakangaueí áki hono foha ke hook koén PA

Pulu called out the allegations, which put him at odds with Pohiva.

Also stuck in the mix is the Editor of Pohiva’s propaganda machine the Kele’a, Mateni Tapueluelu, who Pulu alleges is also unduly influencing the Party’s selection.

Mateni Tapueluelu is Pohiva’s son-in-law, and son of sacked PTOA MP Semisi Tapueluelu.

By sacking incumbents from the nominations list, Pohiva claims to have ‘no fear nor favor’ in making tough decisions.

Decisions, which in his opinion, are “for the people


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 09 Feb 2015 15:48:12 +1100

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 9, 2015, 12:49:24 AM2/9/15
to tasil...@googlegroups.com

 ko e okooko pe eni ia ma'a Tonga ke fakamahino óku kei lahi ange lelei áe Éiki ne íhe Palemia he kovi ne ne fakaámu ke hoko, mahalo pe.

Why is Pohiva’s election to be Tonga’s Prime Minister of historical significance at this juncture of Tonga’s march into a full democracy?

It’s not just because he has been the founder and head of the popular Pro-democracy Movement for the past 30 years, but he holds hope for a new Tonga, a small island nation that must change pathway in every sphere of development if it is to produce different results

Takamuli

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 9, 2015, 1:09:41 AM2/9/15
to tasil...@googlegroups.com

Mahalo é au ko Äkilisi ko ha Nephew ''o e Palofita ko ee ko Áisea pe ko Selemaia,, ka óku íkai ke u ílo pe óku ne ha 'áki á Motekiai ? Losi mo TV, monuía á Hp he ko e hakohako óe kau Palofita .

Maá lahi atu homou fakafofonga mo hoómou Kovana hhh.. Sai ai e PTOA íkai ke lau Siasi, sai e Papi í Motu he ko e tekeí fakakauhala atu pe ki tahi , koenau mamonga kotoa ia hh.

Sailosi fefe áho ni ,íai haátau ongoongo mei he Palemia mo e Kovana Hp ?

Takamuli


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 09 Feb 2015 16:49:21 +1100

Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


H. Viliami Vete

unread,
Feb 9, 2015, 1:26:50 AM2/9/15
to TASILISILI
Takamuli, sai nautolu ka ko 'enau faka'ai'ai ke tutu si'i Nuku'alofa he 16/11 fhk

sep...@optusnet.com.au wrote:

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

_____________________________________________


Email sent using Optus Webmail

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 9, 2015, 1:31:21 AM2/9/15
to tasil...@googlegroups.com

Malie ae tauáki too éne tui he loto mo e konisenisi e kakai,, too é Akilisi éne tui fakapolitikale ó meimei totofuhia ai á Tonga he áho ni, ko e meá eni te u toki mavahe ai mei he PATOA,ka faifai ange kuo tali éhe totonu áe tangata e Fakasotoma í Tonga pea nau tuku taéfai ha ngaue ki he  kau feáuaki, kovi áupito ia he áfio mai áe Ótua ki hotau fonua, tetau ofi ai tautolu í Sotoma mo Komola.

Losi ha e ávalisi e vete mali í Tonga, ha mo e ngahi úhinga óku fai ai e faá touotu vete mali ? Kuo mou fakakaukau ke taófi aa e float áe kau fakaleitií mo e fakatupulua he nofo áe Tonga,kaekehe ko e 'tunga ai pe ia e totonu áe Tangata ee.. Hange kiate au ko e PTOA óku te ke tuá atu he ngahio foí event ko eni ee..

Takamuli




----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 09 Feb 2015 17:09:39 +1100

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 9, 2015, 1:34:28 AM2/9/15
to tasil...@googlegroups.com

Naá ko ha foí Palofisai ne íkai ha he ng. Siasi ka e malama hake ia heétau kau matu'a ko ee., fakamahlo pe.

Faifekau fuú poto ko e he talanoa, íkai kemou ílo kava mo mou femeáki atu ai hhh.

ófa atu.



----- Original Message -----

To:
"TASILISILI" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 9 Feb 2015 19:25:56 +1300

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 9, 2015, 1:39:25 AM2/9/15
to tasil...@googlegroups.com


Óku íai haó maú ki he faitoó konatapu ko ena óku maú í Tokomololo ? Ko e sií fanau nai eni mei he takanga faikava fe ?

Sai he óku ke ósi hiki Koe, ka ko e fehuí noa pe naá naé sií kau he takanga mama kava..

ófa atu.


----- Original Message -----


To:
"TASILISILI" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 9 Feb 2015 19:25:56 +1300

Fatai Slender

unread,
Feb 9, 2015, 2:56:20 AM2/9/15
to tasil...@googlegroups.com
Viliami kou tui ko e 'uhinga ia 'oku si'i fai ai e feinga ke save ha fo'i tenali he'enau folau holo mo e heka me'a lele mo e totongi pe 'e ia hono foha he 'oku kei toka pe he loto 'a e fu'u mole fakamanavahe he si'i tutu 'o Nuku'alofa.
 
> Date: Mon, 9 Feb 2015 19:25:56 +1300

> Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 9, 2015, 4:02:22 AM2/9/15
to tasil...@googlegroups.com


Atunga e Heneli hoó toe lea ki Nukuálofa kuo ongosia mai á Fatai ki he Tepile faikava ni, Hi Fatai, haó meá pe áu he óku ke meaí ange pe á Ákilisi íate kimautolu..malo e kei fakalekesi e ápi ni, kuo u nofonofo atu pe heni pea tataha e úluaki afe mai ai,pea afe mai ko e toe fononga tapu mo ia.

Kapau ko nautolu nenau tutu, ta óku íai ha kií meí fakaílonga fakatomla ee ,ái haó meá ki he kau pekia he Ásika , kuo osi mai nai ke fktomala sií kau taki ko ia ? ko hoó pehe pe kuo feúnga é ku lea pea é tuku leva ia hhh.

öfa atu.

Sepesi.


----- Original Message -----

To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 9 Feb 2015 07:56:18 +0000
Subject:
RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

H. Viliami Vete

unread,
Feb 9, 2015, 4:05:01 AM2/9/15
to TASILISILI
Takamuli, ko e anga fakakk pe na'a ai ha taha e sai

sep...@optusnet.com.au wrote:

Malie ae tauáki too éne tui he loto mo e konisenisi e kakai,, too é Akilisi éne tui fakapolitikale ó meimei totofuhia ai á Tonga he áho ni, ko e meá eni te u toki mavahe ai mei he PATOA,ka faifai ange kuo tali éhe totonu áe tangata e Fakasotoma í Tonga pea nau tuku taéfai ha ngaue ki he kau feáuaki, kovi áupito ia he áfio mai áe Ótua ki hotau fonua, tetau ofi ai tautolu í Sotoma mo Komola.
Losi ha e ávalisi e vete mali í Tonga, ha mo e ngahi úhinga óku fai ai e faá touotu vete mali ? Kuo mou fakakaukau ke taófi aa e float áe kau fakaleitií mo e fakatupulua he nofo áe Tonga,kaekehe ko e 'tunga ai pe ia e totonu áe Tangata ee.. Hange kiate au ko e PTOA óku te ke tuá atu he ngahio foí event ko eni ee..

Takamuli

----- Original Message -----
From:
tasil...@googlegroups.com

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 09 Feb 2015 17:09:39 +1100

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 9, 2015, 4:28:41 AM2/9/15
to tasil...@googlegroups.com

Fakalalafi talanoa pe ki he Palemia , Hon Samiela Ákilisi Pohiva mei heéne moúi fakafoítuitui óku online pe.

Nae kamata he 70s hono form e Kulupu Temokalati, tui 'a'aku ne ne kamata ke ue'i ke fei mo ngaue e komiti he'ene kamata 'ae polokalama letioo ko e Matalafolaukai. Nemou mea'i ne hanga ai 'e he tangata 'o faofao e 'atamai 'o e Tonga 'oku lava pe ke anga'i ha ngaue hala he Pule'anga, pea 'I he'ene pehe ne 'osi tu'u lavea ngofua pe ia 'I he'ene kei fakahoko fatongia he Pule'anga.

'Oku ou tui foki, ne kamata mei heni 'ae fakasio 'e e Pule'anga ke fei mo 'iai ha ki'i me'a laulaunoa 'e fihia ai kae tuli. Ko e fuofua ikuna lahi ia 'aha tu'a he Pule'anga ko'ene hopo' i e Pule'anga 'I hono unfair dismissal ia mei he ngaue fakapule'anga (Unfair dismissal is a term in labour law to describe an act of employment termination without good reason, or contrary to the country's specific legislation}.

Taimi eni ne hange ha penisina 'oku lingi he fonua 'ae 'ikai toe mamotu e lea tau'ataina 'a 'Akilisi , hala atu e ni'ihi , tonu atu e ni'ihi,iku atu ki he nofo Pilisone e ni'ihi pea neongo ai 'ae  mama mo e hopohopokia , ka ne fai e lusia ki Taulanga 'o fakahoko ia 'I he Tu'i hono V(5) 'o Tonga , liliu ai e me'a lahi ke meimei fofolinga e Pule'anga mo ha pule 'aha Tokolahi, ka e 'ikai ko ha toko ni'ihi pe.

Takamulki


Fatai Slender

unread,
Feb 9, 2015, 4:32:02 AM2/9/15
to tasil...@googlegroups.com
Hoko atu a koe mo Heneli 'oku mo kei malohi pea ko ho'omo o mai mei Tonga'eiki. Tuku a kimautolu koeni 'oku omi mama'o ke mau malolo. Mo'oni e lau 'a e punake:
 
 'Ofa he malau si'ene kakau, Na'e heka mai he Lomipeau, Uku he Lolo 'a Halaivalu, Mapuna hake 'i Kolongahau, Tanu hono fua 'i longo 'akau kae tuku a he 'a e lau.
 
 Mo'oni e lea 'a e kainga 'Uvea mo hoko atu a Heneli mo Sepesi kau maloloo au he kuou nga'enga'e
 

Subject: RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Date: Mon, 9 Feb 2015 20:02:16 +1100

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 9, 2015, 9:30:51 AM2/9/15
to tasil...@googlegroups.com

'Akilisi Pohiva receives Defender of Democracy Award

Tuesday, December 17, 2013 - 21:30.  Updated on Thursday, December 19, 2013 - 21:21.

'Akilisi Pohiva receives Defender of Democracy Award

Tuesday, December 17, 2013 - 21:30
‘Akilisi Pohiva, the People’s Representative No. 1 for Tongatapu received a Defender of Democracy Award 2013 from the Parliamentarians for Global Action (PGA) on 8 December in Bogota, Colombia.

Please subscribe to access premium content.

Comments

'Oku 'ikai ha toe me'a si'i,

Submitted by sesimanif on Wednesday 18 December 2013 3:14am

Permalink

'Oku 'ikai ha toe me'a si'i, 'oku 'ikai ha toe me'a lahi, ke u polepole ai, ka ko hono fakatokanga'i mei mamani lahi (PGA) ha tokotaha Tonga, 'Akilisi Pohiva, 'o foaki ki ai 'a e pale ma'olunga taha 'o 'enau polokalama (DOD Award), koe'uhi ko 'ene taukave'i 'a e 'Democracy', totonu 'a e tangata, tauhi 'a e lao etc. 'Oku mau nofo 'aunofo 'i he fonua hau ko'eni (USA), ka 'oku mau kai mo inu 'a hono ngaahi lelei kotoape, lave ai pea mo Tonga, koe'uhi he 'oku 'ikai ke laulanu'i kimautolu 'i he fonua ni, ke nau lau kimautolu ko e muli, pe ko e kehe, koe'uhi ko 'enau tui ki he tokateline 'o e 'democracy'. Ko Dr King na'e fakapoongi ia 'i 'Amelika 'i he funga 'o 'ene taukave'i 'a e totonu 'a e tangata (democracy). Ko Mandela 'o 'Afilika na'e fakahu pilisone ia 'i he ngaahi ta'u lahi koe'uhi ko 'ene taukave'i 'a e 'democracy'. 'I he ngaahi 'ahoni 'i 'USA/South Africa', pea mo e ngaahi fonua lahi 'o mamani 'oku fakalele honau pule'anga 'i he malumalu 'o e tokateline faka-'Otua 'o e 'democracy'. Koe'uhi ko e ongo kihe loto 'o e kakai 'o USA/South Africa 'a e ngaue ma'ongo'onga na'e fai 'e Dr King/Mandela kiate kinautolu pea mo 'enau fanau, pea 'oku nau hanga 'o langa ha ngaahi maka fakamanatu, fakahingoa ngaahi hala, mo e ngaahi feitu'u fakahisitolia ke fakamanatu 'aki 'a e hingoa 'o e ongo helo ni. Fefe ke langa 'e he Pule'anga Tonga ha makafakamanatu 'o 'Akilisi Pohiva 'i he ve'e Falealea, pea fakahingoa ha taha 'o e ngaaahi hala 'o Nuku'alofa ko 'Akilisi Pohiva Road, ko e 'Champion of Democracy' 'i he 'Otu Felenite. He ko e kamata'anga ('alifa), pea mo e ngata'anga ('omeka) pe 'eni ha toe taha mei Tonga 'e toe fakatokanga'i mei mamani lahi 'i hono malu'i 'o e 'democracy', pea mo e totonu 'a e tangata. SAIA
---------------

Fakatonutonu mei he tepile ae Palemia, kataki kamou me'a ki he award 'a  Samiuela 'Akilisi Pohiva, na'e fakamo'oni'i mei he Falealea 'o Tonga pea nau fakataha kuopau ke folau ha taha mei he Fale 'o moimoi'i 'a 'Akilisi ke ma' u hono pale, ko e lea siolalo mo e ta'eako eni 'ae pehe oku sasakisi kinautolu poupou kia 'Akilisi, he ko e Pule'anga Tonga pe nenau sasakisi ai ..

Ko e lau ena mei he kau p

Takamuli.


sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 9, 2015, 9:43:56 AM2/9/15
to tasil...@googlegroups.com

Mei he tepile ai pe 'ae Palemia..'I fe ia 'oku ma' u ai e fa' ahinga award 'oku te fokotu'u atu pe 'e kita ?  He 'oku 'ikai ko 'Akilsi pe 'oku feima'u award, 'oku mau feimau award pe mo mautolu  he mama kava.

Takamuli


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 10 Feb 2015 01:30:48 +1100

Subject:
RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 9, 2015, 3:22:19 PM2/9/15
to tasil...@googlegroups.com


'Aua ! ko moutolu ena 'oku kei takai pe 'I Tonga kuo mou mamata ki he fu'u faikehekehe, fakafeta'i mua' ki he 'Otua hono fakahaa'i 'o e lelei ki he  kakai 'oe fonua, mei he tataki 'ae Palemia. 

Taim 'oku malama ai e maama 'oe Pule lelei pea 'oku toki e'a 'aupito ai 'ae Pule fa'iteliha,kaekehe tau sio ki mu'a ke 'ofa mai aa 'o fakatoe ha pangike 'I Tonga hhh.


Malo e ma'u ongoongo TV mo Losi .

Takamuli




----- Original Message -----


To:
"Tasilisili-he-ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 9 Feb 2015 12:10:19 +1300
Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018



Ko 'eku fakatotolo, ne mo'oni 'a Tevita Tonga Mohenoa - ... 'ave 'ae me'a 'a hou'eiki ia (hingoa 'Ulukalala) fakafoki - he 'e 'iai e 'aho 'e 'eiki e ako 'i Tonga. Kuo kamata nga'unu 'a Tonga ki ai ... ki'i lahilahi taa noo kau nopele he ngaahi 'aho ni. Pangikee Wespec nau noo'i, pea nau hanga hake ki he pangikee Siaina fo'ou 'o noo'i, pea ko eni 'e ngali 'e tapuni ... 'ouaaaa

Kaniseli mo e monuu ne 'i ai e silini makehe ki hono ako'i e taha mei he fale 'o e nopele (somehow it has been abused). 'Ikai toe lava ke me'a hake pee hou'eiki ki he minista 'o na feme'a'aki pea 'oange leva e contract ngaue 'ae potungaue ma'a 'ene kautaha 'ae nopele ko ia (fou he procedure totonu),.. moe haafua.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 10, 2015, 1:47:39 AM2/10/15
to tasil...@googlegroups.com

Fakamalo lahi mi he tepile 'ae Palemia he ngahi talanoa mo'ui fekau'aki mo e Tangata 'a Tonga, ka ko Hon Samiuela Akilisi Pohiva. Fakamalo lahi heni ka Teita Vaikona hono hiki'i e me' afua 'o e Temokalati, 'a ee ne fakatoka e Tupou 1, 'oku kei hoko ko e kaimelia'enga 'o Tonga.

Ngali ta'ta'o loto kolo ai pe 'a Makahokovalu ia ee ,'ai mua ke pau pe ko ho'o malanga eni he Pule'anga pe ko e konga ia e Tango 'a Makahokovalu , maalie.

Takamuli




----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 10 Feb 2015 07:22:16 +1100

Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


'Aua ! ko moutolu ena 'oku kei takai pe 'I Tonga kuo mou mamata ki he fu'u faikehekehe, fakafeta'i mua' ki he 'Otua hono fakahaa'i 'o e lelei ki he  kakai 'oe fonua, mei he tataki 'ae Palemia. 

Taim 'oku malama ai e maama 'oe Pule lelei pea 'oku toki e'a 'aupito ai 'ae Pule fa'iteliha,kaekehe tau sio ki mu'a ke 'ofa mai aa 'o fakatoe ha pangike 'I Tonga hhh.


Malo e ma'u ongoongo TV mo Losi .

Takamuli



sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 10, 2015, 11:07:56 PM2/10/15
to tasil...@googlegroups.com


Malo e laumalie 'a Hou'eiki , tau ma'u e 'aho fo'ou ko eni. Ko e 4.45am eni he feitu'u Takamilo'anga , lelei e me'a kotoa , ko e lau Tohitapu pe mo e 'eva noa'ia , kau ai e kaukau mo e fakala'ala'aa he Sinou, hufanga he fakatapu.

 Kuo u vakai ki he news 'ae Kaniva hono ta'ofi 'e he Pule'anga fo'ou 'oku Palemia ai 'a Hon. Samiuela A Pohiva e fepuna'aki 'ae MA60. Ko e ki'i fakalea 'oku pehe , ko e vakapuna mohu tukuaki'i, mahalo 'oku falala ange pe 'ae Pule'anga ko eni ki he me'afua laula puna 'a NZ, ko ia 'e toe fai hano lesisita fo'ou pea hangehage ko 'ene leveleva ai pe eni ia e MA60, kiate au mei he fakamatala ngali e faingata'a fau e halafononga ki he toe lesisita, ko ia 'oku nau pehe 'e 'ikai toe puna e MA60, ka tenau kumi ha vakapuna fo'ou ke fetongi 'aki.

Malo Naulivou mo kimoutolu Tonga  e fai 'apasia si'omou taukave  ki he mahino kiate kimoutolu me'a 'I Tonga na , mau fa'a to'o hake me'a faka'ata la'a e ngahi fonua muli 'oku mau fetangutu'i ai 'o faka'ata'i 'aki 'a Tonga na, hili ko ia 'oku kehe pe mo'ui ia 'I Tonga na mo muli ni.

Ko Tonga na ia, kenau kei piki ma'u pe ki he'enau lotu tohitapu, pea tama tonga tu'u 'o ngaue hotau koloa ke fakamonuu, kuo tau 'osi makona tautolu he ngaahi lelei fakalangi, pea 'oku 'e kei talamahu ai pe tokonaki me'a 'ae 'Otua 'I Ngatai mo Tokanga pea ki Falehanga.

Takamuli.
----- Original Message -----

Tue, 10 Feb 2015 17:47:37 +1100

Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Fakamalo lahi mi he tepile 'ae Palemia he ngahi talanoa mo'ui fekau'aki mo e Tangata 'a Tonga, ka ko Hon Samiuela Akilisi Pohiva. Fakamalo lahi heni ka Teita Vaikona hono hiki'i e me' afua 'o e Temokalati, 'a ee ne fakatoka e Tupou 1, 'oku kei hoko ko e kaimelia'enga 'o Tonga.

Ngali ta'ta'o loto kolo ai pe 'a Makahokovalu ia ee ,'ai mua ke pau pe ko ho'o malanga eni he Pule'anga pe ko e konga ia e Tango 'a Makahokovalu , maalie.

Takamuli



sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 11, 2015, 2:08:17 AM2/11/15
to tasil...@googlegroups.com

Talanoa ki ha me'a mahu'inga oku taau ke fakamahu'inga'i pea ke mo'oni foki mo totonu hono fe'aveaki e ng talanoa . Mou me'a hifo kapau ne te'eki kemou me'a ki he ngahi talamonu mo e faka'amanaki lelei ki he Palemia ka ko e " Tangata 'a Tonga "

11th February 2015 The Office of the Prime Minister is honored to acknowledge the receipts of congratulatory messages from the Head of States and Governments around the world, to the Honorable Prime Minister, Hon. Samuela ‘Akilisi Pohiva, on his new position, as the newly elected Prime Minister of Tonga and the Tongan Government, for this year 2015 parliamentary term. It has been a sincere gratitude to have received these warm and good wishes from these leaders, which is seen and understood to be of strategic significance to the team morale of the Prime Minister’s New Government.

In short and amongst these are Heads of State and Government leaders: Her Majesty the Queen of England and Head of the Commonwealth, Queen Elizabeth II (UK); The Premier of State Council of the People’s Republic of China His Excellency Mr. LI Keqiang(PRC); The Honorable Prime Minister of the Imperial Government of Japan, His Excellency Shinzo ABE (JAPAN); The Honourable Prime Minister of the Royal Thai Government – His Excellency General Prayut Chan-O-Cha (THAILAND); The Honorable Prime Minister of the Government of Fiji, Honorable Josaia Voreqe Bainimarama (FIJI); The Honorable Prime Minister of the Government of Western Samoa, Honorable Tuilaepa Sailele Malielegaoi (SAMOA); The President of the of the Republic of Marshall Islands, His Excellency Christopher J. Loeak (MARSHALL ISLANDS); The Honorable Prime Minister of the Government of Tuvalu, Honorable Enele Sosene Sopoaga (TUVALU); The Honorable Prime Minister of the Government of Cook Islands, His Excellency Mr Henry Puna (COOK ISLANDS); The President of the Government of Kiribati, His excellency Anote Tonga (KIRIBATI); The Premier of the Government of Niue, Honorable Toke Talagi (NIUE); Congratulatory messages were also received from the Honourable Prime Minister’s counterparts in his capacity as Ministerfor Foreign Affairs and Trade and Minister for Education and Training from all around the world and the region.

Messages of support and goodwill were also received from leaders of renowned International Agencies: the Secretary General for the United Nations, His Excellency Mr BAN Ki Moon (UN); The United Nations Development Programme Administrator, Her Excellency Helen Clark (UNDP); The UNDP Resident Coordinator and UNDP Resident Representative – Ms Osnat Lubrani (UNDP); The Secretary General of the Parliamentarians for Global Action, Dr David Donat Cattin (PGA); The Secretary General of the Commonwealth Secretariat, Mr Kamalesh Sharma (COMMONWEALTH SECRETARIAT); The Country Director of World Bank Group for Timor-Leste, PNG & Pacific Islands, East Asia and Pacific Region, Mr Franz R. Drees-Gross (WORLD BANK GROUP); The Director for Asia and Pacific Department of the International Monetary Fund, Mr Chang Yong Rhee (IMF);

ENDS

Issued by the: The Prime Minister's Office, P.O. Box 62, Nuku'alofa, Tonga. Tel: (676) 24 644 Fax: (676)
23 888; For media enquiries- Email: press...@pmo.gov.to This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it

 

tv

unread,
Feb 11, 2015, 7:13:16 AM2/11/15
to Tasilisili-he-ngaluope
Takamuli, malo e kei fai e tau tasilisili. Ka mou toki faingamalie pea mou me'a hake ki he'emau ki'i me'a he facebok. Koe peesi facebook - Nepituno Media Website. Toe ifo ange ngaahi polave ha'o me'a hifo khie lau ia 'e kau tama ko ia

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 11, 2015, 12:04:54 PM2/11/15
to tasil...@googlegroups.com

Malo TV, 'ano fu'u add atu ketau oo ki'i 'eva ki ai..

Takamuli.


----- Original Message -----

To:
"Tasilisili-he-ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Thu, 12 Feb 2015 01:13:14 +1300

Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Takamuli, malo e kei fai e tau tasilisili. Ka mou toki faingamalie pea mou me'a hake ki he'emau ki'i me'a he facebok. Koe peesi facebook - Nepituno Media Website. Toe ifo ange ngaahi polave ha'o me'a hifo khie lau ia 'e kau tama ko ia

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 12, 2015, 4:05:11 PM2/12/15
to tasil...@googlegroups.com


hhh fatonutonu mai 'etau ng ongoogo 007, he ko e ongo faifekau NZ ena oku nau fakavikufau 'I 'Atalanga ...n''a ko Tu'i Tovi ia ne 'I ha taha 'o e ongo feitu'u ko eni kuo huu fakataha mai he'etau ng news..

Takamuli


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Fri, 13 Feb 2015 07:57:17 +1100

Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Malo OO7.

Ko e ngahi talanoa fekau'aki mo e ngahi fakahoko fatongia, sai pe ketau fanongo ki ai katau tokanga ange kitautolu ki he Tangata 'a Tonga, Samiuela 'Akilisi Pohiva ko e Palemia ne fili 'ehe kau fakafofonga e kakai pea fakamo'oni huafa ki ai 'a Tonga.

Ngali pe kuo fo'i 'ae Palemia hono valovaloki'i ia 'ehe  kakaii n'anau Sutt mo lolotonga Sutt 'aki e loto taaufehi'a, ko e me'a ia 'oku ongo malohi 'a'ete ongo'i 'ae 'ikai ke tokoni e valoki he 'oku tekeutua mai hufanga he fakatapu 'ae taaufehi'a 'o 'ikai ko e fai he 'ofa mo hakeaki'i.

Kuo u tui 'oku poupou si'i kakai Mamonga ki he ngaue 'ae Palemia, pea ko e me'a lelei ia ki he langa Pule'anga, ka 'oku fai hifo ke mamatea e Siasi lahi ia,,mahalo ko hano 'a'alonga pe.

Tau fiefia he'ene 'afio hono fakanofo e Kovana Hp, pea 'oku ou tui na'e tokoni 'ae fuofua meeting 'ae Tu'i mo e Palemia ki ha ng. tu'utu'uni kuo ne fakahoko hange ko ia ko fili 'o e Kovana Hp.

Kapau na'e fiefakatu'i he'ikai ke ne tali he 'oku 'iai 'ene kau Nopele, ka ko e fehu'i ia 'e taha ketau sio ki ai, pe na'e 'ikai ke toe folofola mai 'a Tupou VI, ha ne 'ikai ke fili ai ha Nopele  he taimi ne ne 'afio hifo ai ki he hingoa 'oe Kovana ?

Ko e toe oli taha , kapau na'e 'iai ha'ane ne ki'i tukuhua ki hono 'ikai fili ha Nopele ee..

He'ikai tonumia e mo'oni pea mo totonu, he kapau ko e fehalaaki 'ae Palemia , kuo pau ke e'a pe mo ia ee.

Malo e ma'u ongoongo te u foki mai pe 'o lepa atu heni mo toki fakaongoongo atu ha'atau ng news .

Takamuli.

s.piutau

unread,
Feb 12, 2015, 4:05:38 PM2/12/15
to tasilisili ngaluope
Takamuli
Ngali mooni ho lau tama ,koe tokoni atu pe koe Tu'i o Tonga Tupou vi oku lolotonga I Ataranga talu mei he tusite ke haele ki Loma kihe fknofo katinali ,
Kae heiilo na oku iai tu'i ia kuo toe fili ehe kakai hhh 


Sent from Samsung Mobile


-------- Original message --------
From: sep...@optusnet.com.au
Date:13/02/2015 9:57 AM (GMT+12:00)
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

Malo OO7.

Ko e ngahi talanoa fekau'aki mo e ngahi fakahoko fatongia, sai pe ketau fanongo ki ai katau tokanga ange kitautolu ki he Tangata 'a Tonga, Samiuela 'Akilisi Pohiva ko e Palemia ne fili 'ehe kau fakafofonga e kakai pea fakamo'oni huafa ki ai 'a Tonga.

Ngali pe kuo fo'i 'ae Palemia hono valovaloki'i ia 'ehe  kakaii n'anau Sutt mo lolotonga Sutt 'aki e loto taaufehi'a, ko e me'a ia 'oku ongo malohi 'a'ete ongo'i 'ae 'ikai ke tokoni e valoki he 'oku tekeutua mai hufanga he fakatapu 'ae taaufehi'a 'o 'ikai ko e fai he 'ofa mo hakeaki'i.

Kuo u tui 'oku poupou si'i kakai Mamonga ki he ngaue 'ae Palemia, pea ko e me'a lelei ia ki he langa Pule'anga, ka 'oku fai hifo ke mamatea e Siasi lahi ia,,mahalo ko hano 'a'alonga pe.

Tau fiefia he'ene 'afio hono fakanofo e Kovana Hp, pea 'oku ou tui na'e tokoni 'ae fuofua meeting 'ae Tu'i mo e Palemia ki ha ng. tu'utu'uni kuo ne fakahoko hange ko ia ko fili 'o e Kovana Hp.

Kapau na'e fiefakatu'i he'ikai ke ne tali he 'oku 'iai 'ene kau Nopele, ka ko e fehu'i ia 'e taha ketau sio ki ai, pe na'e 'ikai ke toe folofola mai 'a Tupou VI, ha ne 'ikai ke fili ai ha Nopele  he taimi ne ne 'afio hifo ai ki he hingoa 'oe Kovana ?

Ko e toe oli taha , kapau na'e 'iai ha'ane ne ki'i tukuhua ki hono 'ikai fili ha Nopele ee..

He'ikai tonumia e mo'oni pea mo totonu, he kapau ko e fehalaaki 'ae Palemia , kuo pau ke e'a pe mo ia ee.

Malo e ma'u ongoongo te u foki mai pe 'o lepa atu heni mo toki fakaongoongo atu ha'atau ng news .

Takamuli.



Email sent using Optus Webmail

--

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 12, 2015, 4:12:43 PM2/12/15
to tasil...@googlegroups.com

Malo Saia, 'oku to e tahikehe ange foki ka tafihu ha Ikata'ane ee.. te ne lava pe 'e ia ke fakama'ama'a'i e me'a 'oku 'ikai mokoi ki ai, ha'ane folofola atu. "Oua toe tali mai ha me'a he 'oku nofo 'a Hp 'o fakaongo mai ki he'enau Kovana,, ko me'a ena ko hoku fakafofonga, ka e fei mo fakanofo ka e fekau ke foki aa ki Hp hhh

Me'a na'a na'e fakanofo pea toki ha'ele atu .. tau ki'i fakaongo pe ka 007 ke toe fakaongo mai.


----- Original Message -----

To:
"tasilisili ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Fri, 13 Feb 2015 10:05:10 +1300

Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Takamuli
Ngali mooni ho lau tama ,koe tokoni atu pe koe Tu'i o Tonga Tupou vi oku lolotonga I Ataranga talu mei he tusite ke haele ki Loma kihe fknofo katinali ,
Kae heiilo na oku iai tu'i ia kuo toe fili ehe kakai hhh 



s.piutau

unread,
Feb 12, 2015, 4:31:30 PM2/12/15
to tasilisili ngaluope
Mahalo ko e mahuinga pe ke fknofo kae fai e fatongia ki he kakai ,
Mau koma atu kamau lele ke ave feitaumafa ho'ata ki he ena afifio , 


Sent from Samsung Mobile


-------- Original message --------
From: sep...@optusnet.com.au
Date:13/02/2015 10:12 AM (GMT+12:00)
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

Malo Saia, 'oku to e tahikehe ange foki ka tafihu ha Ikata'ane ee.. te ne lava pe 'e ia ke fakama'ama'a'i e me'a 'oku 'ikai mokoi ki ai, ha'ane folofola atu. "Oua toe tali mai ha me'a he 'oku nofo 'a Hp 'o fakaongo mai ki he'enau Kovana,, ko me'a ena ko hoku fakafofonga, ka e fei mo fakanofo ka e fekau ke foki aa ki Hp hhh

Me'a na'a na'e fakanofo pea toki ha'ele atu .. tau ki'i fakaongo pe ka 007 ke toe fakaongo mai.


----- Original Message -----

To:
"tasilisili ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Fri, 13 Feb 2015 10:05:10 +1300
Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Takamuli
Ngali mooni ho lau tama ,koe tokoni atu pe koe Tu'i o Tonga Tupou vi oku lolotonga I Ataranga talu mei he tusite ke haele ki Loma kihe fknofo katinali ,
Kae heiilo na oku iai tu'i ia kuo toe fili ehe kakai hhh 




Email sent using Optus Webmail

--

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 13, 2015, 1:31:54 PM2/13/15
to tasil...@googlegroups.com

Mei he Kaniva, si'i faka'ofa e Hoa e Palemia si'ono 'ai pehe'i 'e he kau fefine 'oe 'Api ni e Palemia ka ko e Husepaniti lelei..faka'ofa atu..ta ko e Palemia ia ne toe tahikehe moene tauhi famil, fakafeta'i ki he 'Otua, taau ke ke taki he fonua he 'oku ne tauhi famili lelei mo 'ofa hono Hoa...kamou me'a  hifo ki he lau 'ae Kaniva , ka tu oki lele 'o poaki'i.

Ko ʻAklisi Pōhiva mo hono hoa ʻofaʻangá mo e laumālie ʻo e ʻAho ʻo e ʻOfaʻangá

ʻOku ʻikai mahino pe ʻoku kuo ʻi ai ha palani ʻa ʻAkilisi mo hono hoá Neomai ki he ʻaho ʻo e Vālenitainé ka ʻoku mahino ʻa e ʻikai tūkua ʻa ʻene faʻa talanoa mo huaʻaki ʻi he ngaahi haʻofangá ʻa ʻene ʻofa mo moʻuiʻaki ʻa hono uaifí ʻa Neomai.
Ko e ʻaho ko ē naʻe fakahoko ai hono fakanofo ʻe he Tuʻí ia ki he lakanga Palēmiá ne lau afe ʻa e kakai ne nau fakamoʻoni ki heʻene ʻofa ʻi hono uaifí.
Ko e taimi ko ē ne ui ai ʻa e Palēmiá ki muʻa kae lau ʻe he Sekelitali ki he Kapinetí ʻa hono tohi fakanofo mei he tuʻí pea ke tāpuakiʻi ia ʻe he palesiteni ʻo e Siasi Uēsiliana ʻo Tonga, naʻe teke atu ʻe ʻAkilisi ʻa e sea hono uaifí ki muʻa he fale lotú ken a fakatou ʻinasi tātāmotaha ʻo e tāpuaki ko ʻení.

Ne hū hake ai heni ki he Feisipuká ha niʻihi ʻo fakahā ʻa ʻenau talamonū kia Neomai mo pehē kuo ikuna ʻa ʻAkilisi koeʻuhī ko ʻene tuʻu tafaʻaki ʻiate ia mei he kamatʻangá.

Naʻe ʻiai ha tokotaha ne ne fakahā ʻi he taha e ngaahi polokalama letiō ʻi ʻAokalaní ʻa ʻene mei tangi he taimi ne ne lau ai he fakamatala ʻo pehē ne teke pe ʻe he Palēmiá hono uaifí kae ʻikai ha taha he kau kalaké pe taha ʻene fanaú ke fai ʻa e fatongia ko iá.

Naʻe pehē ʻe he tangata ko ʻení ko e tōʻonga ʻa Pōhiva ko ʻeni ki hono uaifí ʻoku fakaʻali mai ai ʻa e faʻahinga taki ʻoku fiemaʻu ʻe Tongá.
Naʻe fakahā foki ʻe ʻAkilisi ki hono fāmili ʻi ʻAokalani ʻi haʻanau kaimeʻakai ʻi he uike kuo ʻosí neongo e faingataʻa fakasino kuo ʻi ai ʻa Neomaí ka ko e ʻaho kotoa talu e lele mai ʻa e teu fili tautefito ki he fili Palēmiá ko ʻene foki atu ai pē ki ʻapi ʻoku mahino pe ki ai ʻa e meʻa ʻoku tokanga lahi ki ai hono hoá.

________---------

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 14, 2015, 12:49:19 AM2/14/15
to tasil...@googlegroups.com

Fakamalo lahi hono Uki e lotu, Talu hono fokotu'u 'o 'AKilisi ki he lakanga Palemia mo'ene kau he 'Olita 'o e kau Taki 'oku te hufia.. me'a mahu'inga he lotu ko e faka'ata'ataa kitautolu ke 'oua na'atau tataki e 'Otua 'aki 'etau ngahi faka'amu, ka ko e me'a mahu'inga taha ketau lave'i pe ,ko e 'Otua 'oku lahi 'ene kelesi pea mohu meesi ke ne tataki 'ae Palemia.

Poupou atu ki he Uki lotu, pea fai ai pe talanoa mo e 'ofa pea mo ngahi hua faka'ei'eik pe fe'nga mo e Palemia, ka ko e me'a mahu'inga ke 'ai e talano ke mo'oni ee.

Takamuli


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Sat, 14 Feb 2015 05:31:51 +1100

Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 14, 2015, 12:05:57 PM2/14/15
to tasil...@googlegroups.com

Konga  e popoaki áe Taki óe PTOA, ki heénau kau Kanititeiti,..mou meá hifo ki ai.

Ko ho lotó ‘oku ou kumi ki aí pea ko ho lotó ‘oku fiema’u ‘e he kakaí hangē tofu ko ‘etau kumi ki honau lotó ‘i he ‘amanaki fili Fale Aleá. ‘E hoko ko e fakaongosia noa ‘etau ngaahi feingá kapau ‘oku ‘ikai ke toka ai hotau lotó. Ke toka hotau lotó ‘i he mateaki’i fonuá. Ke toka hotau lotó ‘a e mateaki’i e kakaí. Ke toka hotau lotó ‘a e mateaki’i e fakamaautotonú mo e vahevahe taaú. Ke toka hotau lotó ‘a e mateaki’i e langa fonuá. Kuo tongia ‘e he ‘Uluaki Faá, Taufa’āhau Tupou I, ‘a e fa’ahinga loto mateaki’i fonua ko ení ‘i he’ene tō folofola ‘i he huufi tuku ‘o e Fale Alea ‘o e 1885 ‘o pehē. Taufa‘āhau Tupou I

“Ko e me‘a ‘oku ou kole atu kiate kimoutolú ke ‘oua na‘a takitaha feinga ke tufi ‘a e me‘a ma‘ana, mo hono fāmili pē, kae manatu ko e Tonga koe, pea ko ho‘o ngāue mei he ‘Eikí ke ngāue ma‘a Tonga. ‘Oku ‘ikai te u mā ke lea pehē kiate kimoutolu, koe‘uhi ko ‘eni ‘a e anga ‘o ‘eku ngāué. “Ko e fiha ngofulu ta‘u ‘eni kuo mou mamata ki he‘eku ngāué, pea ‘ane fē ne u feinga ke ma‘u ha me‘a ma‘a ku mo hoku fāmilí. ‘Oku mu‘omu‘a taha mo mamafa taha pē kiate au ‘a e lelei ‘a Tongá ‘i he lelei ‘a‘aku mo hoku fāmilí. “Pea ko ia ‘oku ou faí ‘oku ou kole ke mou fai, pea ko ia ‘oku ne ‘ofa ‘iate aú ke ne muimui kiate au. Pea ke ne pehē ‘ene leá ‘o hangē ko ‘eku leá. “Kapau ‘e ‘ikai te u manatu ki Tonga, ke piki hoku ‘eleló ki hoku ‘ao‘ingutú, ‘o kapau ‘e ‘ikai te u hiki ma‘olunga hake ‘a Tonga ‘i hoku fungani fiefia‘angá.”

Ko ‘eni ‘a e fuka ‘o e mateaki‘i fonuá na‘e tō pea fusi ‘e he ‘Uluaki Faá ‘o fakama‘u mei he kamata‘angá ko ha pou tuliki ke tau fua tatau ki ai. Pea ‘oku ou ui kiate kimoutolu ke mou ‘ofa ā ke tau kaungā pukepuke ‘a e loto‘i mateaki‘i fonua ko iá ‘i he kuonga faingata‘á ni.




----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Sat, 14 Feb 2015 16:49:16 +1100

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 15, 2015, 6:55:53 AM2/15/15
to tasil...@googlegroups.com

Ko e kíí ongoongo eni ia mei he Lotu fakamanatu taú 149 e Kolisi ko Tupou , feúnga pea fakaéiéiki ia ke óat mei tepile áe Palemia, pea heíkai ketau ofo he fakaéiéiki e lea he ko e éiki Palesiteni, koe úlu ó Háa Ngata mo e Taki fakalaumalie óe Uesiliana Tauátaina ó Tonga í he Kolope, mou meá hifo ki ai..

(President Speech)
Ko e lea malie 'a e 'Eiki Palesiteni he'ene pehe koe talu 'a e tu'u 'a e Pule'anga mo e Minisita pe 'a e hou'eiki pea a'u mai ki he pule'anga fo'ou ko e hou'eiki pe, pea koe toki Hisitolia 'eni koe Palemia 'o Tonga koe fili mei he kakai pea koe fuofu'a Tangata mei he Kolisi ko Tupou pea 'i ai mohono kau Minisita mo e Kapineti koe kau ako tutuku pea koe fakahisitolia ia. mo 'ene fakamalo ki he Palemia moe kau Minisita moe Talamonu.(end of the speech)

Malo mo e fakaápaápa.
Takamuli

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 15, 2015, 1:58:23 PM2/15/15
to tasil...@googlegroups.com

To e feinga e Fly NIu ke fokiki Tonga, kataki mahalo temou manatuí pe ee..ka ko e Kaniva eni mo éne lau.

ongoongo áe fly niu.

Ka ʻoku ʻi ai pe e meʻa ʻoku kiʻi manavahē tēvolo ki ai ʻa Fīnau ʻi he foʻi feinga ko ʻení telia naʻa tali ʻe he puleʻanga ko ʻení e fokotuʻu pea lele e kautahá pea hū mai e puleʻanga hokó ia ʻo fai e meʻa tatau ne tuli fakapotoʻi mai ai kinautolu mei Tonga he 2004.
Ne ne pehē ʻoku falala ia ki he Puleʻanga ʻo ʻAkilisi Pōhivá ʻe hanga ʻe heʻene ngaahi polisií ʻo teke e feʻauʻauhi fakapisinisí ʻi he founga maʻa mo taau pea pehē ke ʻoange ʻa e faingamālie lahi maʻu pe maʻa e kautaha vakapuna ʻe lelei taha ʻene faifatonga ki he kakaí.
Naʻá ne kole ange ai ki he minisitaá pe ʻe lava ke hanga ʻe he honau puleʻangá ʻo maluʻi e tafaʻaki koi á hange ko ha tohi ke fakapapauʻi ʻe ʻikai hano fakafeʻātungaʻi ʻo e Fly Niu ʻi he kahaʻu pe tuli ʻi ha toe ʻuhinga tukukehe ka ko ha meʻa fekauʻaki mo e malu ʻa e kakaí.
Naʻe fakahā ʻe he minisitaá kia Finau ke ne fokotuʻu mo e fakakaukau koi á ʻi heʻene polopōsoló ke ʻave ki he kapinetí ke fai haʻanau lau ki ai.

Malie Minista Ngaue, tokangaí naá lava e ngahi kautaha ia ó lahi kanau fepakipaki he kií space fepunaáki a Tonga hhh..

Kapau óku kei manatu taha ki he kautaha ni, sai ke fai ai ha lavelave.

To atu e fokotuútuú..malo e siu pea foki fly niu.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 15, 2015, 11:31:03 PM2/15/15
to tasil...@googlegroups.com

Malo ko e kií ongoongo eni mei he Kaniva fekauáki moe tokoni mei NZ , ko ia ko kimoutolu kau Haapai 'oku faá folau kií NZ pea íkai sai hoómou paluplau, mou fiemalie he ko e Minista ki Muli eni á NZ óku folau mai ke fei mo ái étau langa afaa ke fakahoko aa..mou meá hifo ki he news mei he Kaniva, ka u toki lele ó Poakií..


16/02/2015 at 15:38

Kuo tūʻuta ki Tonga ʻa e Minisitā ki Muli ʻa Nuʻu Sila. ʻOnapolo Marray McCully ke ne feʻiloaki mo e kau taki ʻo e puleʻanga foʻou ʻo Tongá.

Naʻe fakafeʻiloaki mo talitali ʻa e folaú ni ʻe he Minisitā Paʻanga ʻa Tongā ʻOnapolo ʻAisake Valu Eke i he Malaʻe Vakapuna Fuaʻamotú.

Fakatatau ki ha fakamatala mei he ʻŌfisi ʻo e Palēmia, ʻAkilisi Pōhiva ʻoku ʻamanaki ke ne fakataha mo e palēmiá he ʻaho ni pea pehē ki ha konifelenisi mo e mitiá foki he efiafi ʻo e ʻaho ni aipē.

s.piutau

unread,
Feb 15, 2015, 11:36:34 PM2/15/15
to tasilisili ngaluope
He koene alu kihe langa o Haapai he nae lahi e seniti ne oatu ehe puleanga nz ke tokoni kihe langa o haapai ?


Sent from Samsung Mobile


-------- Original message --------
From: sep...@optusnet.com.au
Date:16/02/2015 5:31 PM (GMT+12:00)
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

--

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 16, 2015, 3:39:05 AM2/16/15
to tasil...@googlegroups.com

Popoaki eni mei he kakai Poto mo íloa he Kolope, sai kemou kií tokanga ki ai mo toki kumi faingamalie kemou fanongo mai ai pe ki heémau tufi nge'esi kapa mo e tapunií hina he veé hala Taufaáhau toumuá e Ófisi Palemia ee..


Ongoongo Faka-Tonga Log in to Reply

16/02/2015 at 19:49

Kuo ʻoatu hano fakamālōʻia ʻe he palēmia ʻo ʻInitiá Narenda Modi, ʻo e fonua temokalati tokolahi taha foki ʻeni ʻi māmaní, ʻa e ikuna kuo feia ʻe ʻAkilisi Pōhiva he fili palēmia ne toki ʻosí.

Pehē ʻe Modi ʻe kei tauhi ai pe ʻe ʻInitia ʻa hono vā fengāueʻaki vāʻofi mo Tongá ʻa ia kuo laui taʻu ʻene tupulekia maí.

Ko ʻOnapolo Pōhiva ʻa e fuofua tuʻa ke fili ʻe he kakaí pea ke ne hoko ai ko e palēmia ʻo e puleʻanga fakatuʻí.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 16, 2015, 3:53:31 AM2/16/15
to tasil...@googlegroups.com

Taha ó e ng moóniímeá ó e Puleánga foóu, mei he Kaniva kamou meá hifo ki ai..

16/02/2015 at 19:19

Kuo fakaʻofisiale ʻeni ʻa hono maʻu ʻe he Puleʻanga Tongá ʻa e kautaha kasa pe Tonga Gas Ltd hili ia haʻane ʻi he ngaahi kautaha muli ʻi ha taʻuʻaki ʻeni ʻe 40.
Pehē ʻe he CEO ʻo e Tonga Power John van Brink ko e kotoa e koloa ʻoku maʻu ʻe he Tonga Gas ʻoku ofi ʻi he paʻanga Tonga ʻe Tolu Milioná ʻo fakahoa ia ki he koloa ʻa e Tonga Power ʻoku ʻi he 80 milioná ia.


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 16 Feb 2015 19:39:03 +1100

Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 16, 2015, 4:46:44 AM2/16/15
to tasil...@googlegroups.com


Pau pe , ka e mahalo ko éne toki taimi pe ána eni ke fakaátaa ai e ngaue ke fakahoko, kaé toe fakalangakete ange kapau koéne álu atu eni ó vakai pe kuo lava ó fokotuú e úluaki tokoni .



----- Original Message -----

To:
"tasilisili ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 16 Feb 2015 17:36:06 +1300

Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


He koene alu kihe langa o Haapai he nae lahi e seniti ne oatu ehe puleanga nz ke tokoni kihe langa o haapai ?


sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 16, 2015, 12:43:43 PM2/16/15
to tasil...@googlegroups.com
Mahalo é tokoni pe ngahi fatongia ó e Palemia ki heétau talanoa.. Meá fekauáki mo e kau Fakamaau(Magistrates) fekauáki mo e Tuílakepa, óku íai pe mafai ó e Palemia ki ai, malo ena hono íkai tuli ..ka mou meá hifo ki ai.

PRIME MINISTER - GOVERNMENT OF THE KINGDOM OF TONGA

Prime Minister:  Hon. Samiuela 'Akilisi Pohivapm_b2015.jpg
Ministerial Portfolios includes
Minister for Foreign Affairs and Trade
Minister of Education and Training - View Full Profile.

Role of the Prime Minister

The Prime Minister is in formal terms appointed  by His Majesty the King, on the recommendation of the Legislative Assembly as provided in the Constitution and Government Act.

The Prime Minister as leading Minister of the Government, the Prime Minister :

-        presides over Cabinet.
-        leads the Government in the Legislative Assembly.
-        Is the principal spokesperson for Government.
-        has residual responsibility for the administration of any department or government property not otherwise specifically provided for.
The Prime Minister also have the power, with the consent of the Cabinet-
(a) to appoint, dismiss or discipline all Government officers (including Magistrates);
(b) to delegate to any person or persons appointed for the purposes, the power to appoint, dismiss or discipline all those officers and otherwise to administer the Civil Service, such delegation to be to
an extent specified and not to be inconsistent with the provisions of any other Act.

The Prime Minister chairs Cabinet meetings. By convention, responsibility for Cabinet procedures rests with the Prime Minister.

ENDS

Issued by the: Ministry of Information and Communications, Nuku'alofa, 2012.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 16, 2015, 1:05:35 PM2/16/15
to tasil...@googlegroups.com

''Ai e kataki ke lahi Palemia.

Tau kií Tokanga kia Mafua , Tangata ia ne meaí mei Tonga hono mafai ílo ki he Politikale,mahalo ko e tangata eni ketau tokanga ki haáne fakaanga ó tatau pe mo ha'atau tokanga ki heétau ng fakamahlo.


A former school teacher, Hon Pohiva has taken on the Foreign Affairs, Trade, Education and Training portfolios.

He said that he respected Fijian Prime Minister Frank Bainimarama, who Mr Pohiva believes showed a lot of willpower to make things happen in Fiji since he took over in a military coup in 2006.

“Mr Bainimarama did a lot of things that other governments were not able to do,” he said.

“I respect him for that and believe that Tonga also needs a Bainimarama, someone like him to ensure that we can move forward and get things done.”

Hon Pohiva is expected to demand performance from his Cabinet Ministers over the next four years.

Political analyst Dr Malakai Koloamatangi said Hon Pohiva’s election as PM signals the dawning of a new era and a lot of focus will be on his and his government’s performance.

Sione Tuifua

unread,
Feb 16, 2015, 1:23:04 PM2/16/15
to tasil...@googlegroups.com
Mahalo ko ene toki paipi ia etau Samena LOL....in fact there was no more update other than the last day of this issued 2012. 

On Mon, Feb 16, 2015 at 9:43 AM, <sep...@optusnet.com.au> wrote:
Boxbe This message is eligible for Automatic Cleanup! (sep...@optusnet.com.au) Add cleanup rule | More info


Email sent using Optus Webmail

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.




--
Sione Tu'itupou Tu'ifua
9917 Telfair Avenue, Pacoima, CA

kuli fisi'iahi

unread,
Feb 16, 2015, 3:26:35 PM2/16/15
to tasil...@googlegroups.com
Kataki Faka'otau 'oua teke felekeu holo moe me'a homau 'utoo hhh, tukuange mai a Takamuli moe Kaniva he 'oku ifo 'emau laulau ai..


Kuti

  

Kuli Fisi’iahi                                             


Presbyter for Wesley Methodist Church,
107 Normanby Street, Dargaville,
P O Box 262, Dargaville. 0310,

Phone +64 (9) 439 8724, Mob: 027 5020 507,

www.dargavillemethodist.org.nz

email: fisi...@xtra.co.nz


"I would rather have speeches that are true than those which contain merely nice distinctions. Just as I would rather have friends who are wise than merely those who are handsome." (Augustine)


sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 16, 2015, 3:36:55 PM2/16/15
to tasil...@googlegroups.com

Pea ko e meáfua ki he tonu mo e hala áe Palemia, ko e Kuata áe Sutt..katau ka fanongo atu kuo toó hono tangata malanga pea moéne hoko ko e fakafofonga Konifelnisi pea mou toki lau óku hala..

Takamuli.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 16, 2015, 3:47:02 PM2/16/15
to tasil...@googlegroups.com

Vela vela vela Haápai í hoómou Kovana mo hoómo Palemia, pea mo e fonu áe falelotu óe "Siasi ó Sisu Kalaisi moe kau maónióni óe ngahi áho ki mui ni mai "..

Kalino Latu Log in to Reply

16/02/2015 at 17:16

Na’e kātoangaʻi fiefia ʻe he kāinga Haʻapaí ʻa hono fakanofo ʻa honau fuofua Kōvana foʻou, Moʻale Fīnau, pea pehē ki heʻenau feʻiloaki ai mo e Palēmia foʻou, ʻAkilisi Pōhiva.

Naʻe fakamanatu ʻe he Palēmiá ʻi haʻane meʻa lolotonga ouau fakanofó ni ʻa e mahuʻinga ke tokanga ki he ngaahi pole ʻoku ala haʻu fakataha mo e ngeia mo e ʻū monūʻia ʻo ha lakanga māʻolunga. ʻOku faʻa tō vave ai ha niʻihi pea hē mei he taumuʻa tonu ne ʻuhinga ai ʻa e lakangá.

Ne fakahoko e ouau fakanofó ʻi he fale lotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ki mui ní pea naʻe fonu ʻa e falé ni foki.

Ko e kātoanga māfana ʻeni pea ʻikai kei maʻufiʻufia e loto vela ʻa e kainga ʻi heʻenau tōʻonga mo e fakafeangai.

Ko Moʻale Fīnau ʻa e fuofua tokotaha tuʻa ke hoko hake ki he lakanga kōvana ʻa ia ne pukepuke pe ia ʻe he houʻeikí talu mei muʻa

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 16, 2015, 4:02:33 PM2/16/15
to tasil...@googlegroups.com

Fakatonutonu mei he Ófisi e Palemia..

Ko e Tuílakepa naé faihia pea moúa he fakamaauánga ko e maú mo e meátau..

Ko Ákilisi naé íkai haáne hia ko e tutu á Nukuálofa, kataki fakafofonga ó ái pe ke fakapotopoto e fakatauhoa talanoa..

Taimi tatau óku pehe mei he Ófisi Palemia, mou tatali aa ki he fakamauuánga lahi áe é haéle mai ai áe Ëiki í hono naunau..óua temou mamahi,malava pe  ke hao heni pea  fihia í hee, kapau óku tonu hoómou mahalo neongo áe íkai ha fkmoóni moóni mo totonu ki hoómou mahalo.

Daphne Taukolonga

unread,
Feb 16, 2015, 8:06:18 PM2/16/15
to tasil...@googlegroups.com
Takamuli
 
kataki mu'a 'o 'omai 'a e sources na'ake 'omai mei ai 'a e fakamatala ko 'eni, pea ka 'ikai pea 'omai 'a e link.
 
'oku malava pe edit 'ae fakamatala ni 'o kehe meihe 'sources'.
 
malo 'a e taalanga.
 
ofa atu
 
daphne
 
 


From: "sep...@optusnet.com.au" <sep...@optusnet.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tuesday, 17 February 2015, 4:43

Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 16, 2015, 11:14:23 PM2/16/15
to tasil...@googlegroups.com
http://www.tnews.co.nz/forum/showthread.php?tid=6860

Ko e link ena ki hono interview ó Ákilisi, taa óku lotosií pe katau pehe ko e Siana Maka ee.


Takamuki

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 16, 2015, 11:16:20 PM2/16/15
to tasil...@googlegroups.com

Kataki kae óualeva ke kumi hake naá ko ha foí éti faiva pe ia ee..lahi pe meá pehe .

malo


----- Original Message -----

To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 17 Feb 2015 01:06:16 +0000 (UTC)

Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Takamuli
 
kataki mu'a 'o 'omai 'a e sources na'ake 'omai mei ai 'a e fakamatala ko 'eni, pea ka 'ikai pea 'omai 'a e link.
 
'oku malava pe edit 'ae fakamatala ni 'o kehe meihe 'sources'.
 
malo 'a e taalanga.
 
ofa atu
 
daphne
 
 


From: "sep...@optusnet.com.au" <sep...@optusnet.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tuesday, 17 February 2015, 4:43
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Mahalo é tokoni pe ngahi fatongia ó e Palemia ki heétau talanoa.. Meá fekauáki mo e kau Fakamaau(Magistrates) fekauáki mo e Tuílakepa, óku íai pe mafai ó e Palemia ki ai, malo ena hono íkai tuli ..ka mou meá hifo ki ai.
PRIME MINISTER - GOVERNMENT OF THE KINGDOM OF TONGA
Prime Minister:  Hon. Samiuela 'Akilisi Pohiva

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 16, 2015, 11:20:18 PM2/16/15
to tasil...@googlegroups.com

----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 17 Feb 2015 15:16:17 +1100

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 17, 2015, 12:25:02 AM2/17/15
to tasil...@googlegroups.com

Kataki muá pe óku maú é ha taha e email áe PA áe Palemia...

 Sikei mou kataki muá ka maú ko e tapuaki ia ki he tepile ni ke u fehuí ange ki ai pe ko e ha éne fakakaukau ki hono fokotuú ia é heéne tangataéiki ko e PA ..

 kuo lahi hono tapalasia e tangataéiki mo éne founga, ka óku taau ke u kole ki ai pe ko e ha éne lau áána..fiemaú pe ke fai í he fofonga ófa mo e langahake étau talanoa ki he Palemia, óku íkai úhinga ia óku te kau mo e Palemia he meá óku hala mo kovi, íkai.!

Moóni le lau á e kaumeá Longoteme'/Folaha, ko e kovi ia óku fisipaaí pe, ka ko e lelei óku fiu á feingaí ke maú.

Ko éte tokonaki pe ha lea lelei ki ha taha é hoko hoto fili ko e tokotaha ke te 'ófa ki ai, kehe áupito ia mo e poupou ki he kovi...

Kataki ko e fiematamuá eni ki ha email á e PA á é Palemia.

Malo mo e fakaongoongo atu.

Takamuli


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 17 Feb 2015 15:20:13 +1100

Penisimani Mone

unread,
Feb 17, 2015, 3:05:59 AM2/17/15
to tasil...@googlegroups.com
hahaha...mo'oni ai Takamuli e fa'a faiva koniseti he taimiii ko ee he ngaahi koloo ki ha tokotaha na'e 'alu 'o fakatangi ki fa'itoka ki hano kainga ke ne tokoni mai...tangi atu he funga koee, kae pehee hake fu'u mate ia aii....Tahataha atu ki hee he ko e funga mala'e kehe eni ia...pehee pe eni...Tahataha atu ki Vainii he ko e funga mala'e kehe eni ia...Mahalo 'oku kei mo'ua atu e kainga Folahaa ia mo Longoteme he fiefia he'etau Katinalee...'ofa atu ki he fano 'i he tu'a kolopee...
fakapulia

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 17, 2015, 7:04:36 AM2/17/15
to tasil...@googlegroups.com

Ko e involve ena áe Palemia í he hopo áe Tuílakepa, pea óku ne tukuakií e tokoni áteni Seniale ko e íkai maú áe fakamaau totonu,,mahalo naá naé toe taunoni ia ke maámaá e tautea ó Tuílakepa..Kuo u tui lahi ne loto e Palemia ke aú ki hano toó e Nopele meiate kinautolu óku ma'u ki ai e ng hia lalahi pehe ni..

Hon. Pohiva said Lord Lasike’s case was heard four years ago. Lord Tu’ilakepa was only heard this year and Lord Tu’iha’ateiho’s case is yet to be heard.

He expressed concern about the different sentences handed down to Lord Lasike and Lord Tu’ilakepa, saying he found them “sentences to be discriminating and excessive”.

According to the Prime Minister’s letter, only one bullet case was found in Lord Lasike’s residence while two caches of ammunitions were found at Lord Tu’ilakepa’s residences, in Longolongo and Ofu.

The Prime Minister said Kefu should have not pleaded for a lesser sentence for Lord Tu’ilakepa during his court prosecution hearing.

“Is it normal for a Crown Barrister like the Solicitor and acting Attorney General and now acting Attorney General, to be directly involved in seeking a lesser severe penalty for the defendant with the presiding judge of a case?” the Prime Minister said.

Hon Pohiva told Kefu his attitude may have been accepted by former administrations but it “has no place in my government”.

“The prolonged and unnecessary delay in bringing the case of Lord Tu’ilakepa to court baffled me,” the Prime Minister said.

stuifua99

unread,
Feb 17, 2015, 2:27:25 PM2/17/15
to tasil...@googlegroups.com
Toe kehe ange eni ia.  Mole ke mama'o ha loto kihe AG pea moe Nopele. Ka koe 'ata 'eni oe puleanga ihe ngaahi ta'u lahi. Mahalo pe e lava o bring to justice ae ngaahi manuva oe ta'u e 3 kuo hili...tau fkmolemole'i aaa ae ngaahi ta'u kimu'a. Kou tui kuo kamata ke alert ange ae kau mau mafai he foi samena ko eni. This is a live breaking news. ..mooni e lau e kau malanga koe ee oku kasino ...BINGO!!!!  hhh.


Sent from my T-Mobile 4G LTE Device



-------- Original message --------
From: sep...@optusnet.com.au
Date: 02/17/2015 4:04 AM (GMT-08:00)
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Boxbe This message is eligible for Automatic Cleanup! (sep...@optusnet.com.au) Add cleanup rule | More info
--

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 17, 2015, 3:37:26 PM2/17/15
to tasil...@googlegroups.com

King , ;oku ou tui 'oku  ngaue tonu mo lelei áki é he Palemia e mafai óku íate ia ke fakatonutonu e ngahi meá óku 'kai ha totonu mo e fakamaau totonu,, Oku ou manatu ófa ki he Tuílakepa,tuótaha éne éva mai ki homau Palepale í Sau Faupula, meá mai pe ó sií fakatokilalo he veé Matapa..toutou langa atu éhe matuá ke meá mai ó meá mei muá mavahe mei he kau Matapa mo e íkai pe. Kuo u fakahohaá atu , Tuílakepa fakamolemole ó meá hake ki  muá ki hee naá huu mai ha kakai óe fonua mei Tonga ó pehe óku íkai kemau laveí áe meá totonu ke fakahoko atu ki he feituú na.

Ko e Tuílakepa ko e thouéiki fakafeohi moóni, óua ka malieía ha foí fasi óku taa éhe fanau, kuo fakataupasi tangutu pe hufaga he fakatapu, mo haka,,kaekehe , óku tau fakameápangía pe ko éne hoko mai ki ha taha óku tau maheni, pea ko e taha he key figure óe Puleánga mo e Fonua..

Ófa pe é sií tau ki hono laumalie áe meá naáne fai pea fakatomala moóni,ó liliu pea tau kole ai ha meesi ki he Ótua Maána mo hono fale..

Takamuli


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 17 Feb 2015 11:27:19 -0800

Subject:
Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Toe kehe ange eni ia.  Mole ke mama'o ha loto kihe AG pea moe Nopele. Ka koe 'ata 'eni oe puleanga ihe ngaahi ta'u lahi. Mahalo pe e lava o bring to justice ae ngaahi manuva oe ta'u e 3 kuo hili...tau fkmolemole'i aaa ae ngaahi ta'u kimu'a. Kou tui kuo kamata ke alert ange ae kau mau mafai he foi samena ko eni. This is a live breaking news. ..mooni e lau e kau malanga koe ee oku kasino ...BINGO!!!!  hhh.


Sent from my T-Mobile 4G LTE Device



-------- Original message --------
From: sep...@optusnet.com.au
Date: 02/17/2015 4:04 AM (GMT-08:00)
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018


Daphne Taukolonga

unread,
Feb 17, 2015, 6:28:43 PM2/17/15
to tasil...@googlegroups.com
 
Tuku 'a e fakamaa Tonga, 'ave pe me'a 'a e fakamaau'anga kia kinautolu.   
 
 Kuo 'ai 'eni  ia ke toe kau hake 'a e Palemia ia kihe ngaaue 'a e fakamaau'anga.
 
'Oku 'iai ha me'a pehee 'I mamani, koe 'ulungaanga fakatikitato ia.
 
Nofo hifo mu'a ia hono mala'e pe 'o'ona, feinga ke fakatupu mai ha ngaahi fakakaukau ke lava 'o ma'u ha mo'ui 'a e kakai masiva 'o Tonga.
 
Kuo hala 'ene kato moha toe fokotu'utu'u ange?  
 
daphne


From: stuifua99 <stui...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wednesday, 18 February 2015, 6:27

Daphne Taukolonga

unread,
Feb 17, 2015, 6:37:27 PM2/17/15
to tasil...@googlegroups.com
Koe vaa fakapersonal 'ena ia 'a e Palemia mo Tu'ilakepa, hehehehe, 'oku nau nofo vaofi pe kinautolu 'I Kolomotu'a, fakahela atu fau.
 
'Ihe tu'u fakalao he'ikai pe  ke 'iai ha case ia 'e tatau, neongo 'a e hangee 'oku tatau, ka 'oku kehekehe pe 'a e ngaahi taukapo.   Fakaoli atu,kuo 'ai 'eni ia ke fakatatau 'a e case 'a Lasike kihe case 'a Tu'ilakepa.  Foki tama kane nofo pe Palemia ia kihe 'ene tafa'aki ke faka'aonga'i hono 'eaa ke kumi 'a e ngaahi founga 'e malava ke ma'u ai ha mo'ui 'a e kakai faingata'a'ia 'o Tonga.
 
'Oku hala 'a e Palemia ia moha lawyer ke fai 'ehe lawyer 'a e fakamatala ko 'ena kuo fakamovete mai?  Koe lahi ange 'ene ala kihe ngaahi tafa'aki kehee hangee koe tafa'aki 'a e Fakamaau'anga koe lahi ange ia hono expose pe tekeutua 'a e kau ta'emahino, pea kau fakataha atu pe mo ia ki ai.  hehehehe, malie atu!!!


From: "sep...@optusnet.com.au" <sep...@optusnet.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wednesday, 18 February 2015, 7:37
It is loading more messages.
0 new messages