Kuli Fisi’iahi
Phone +64 (9) 439 8724, Mob: 027 5020 507,
www.dargavillemethodist.org.nz
email: fisi...@xtra.co.nz
"Patience is the companion of wisdom." - St Augustine
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.
----- Original Message -----To:<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Mon, 05 Jan 2015 13:52:26 +1100Subject:[tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
----- Original Message -----To:<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:
Fri, 23 Jan 2015 09:40:58 +1100Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Takamuli ‘oku toe malie ange ‘a e takai ia ko eni……
1. ‘Oku ‘ikai keu tui ko e fakamole fakapa’anga pe ko e vahenga ‘a e me’a mahu’inga taha heni ka ko e fepakipaki lahi ‘a e principle ‘a e Palemia ‘oku totonu ke ne fakatokanga’i pea kuo ‘osi maumau pea ‘oku ‘atā ‘a e maumau ke hoko.
2. Koe ha nai ha me’a fakapulipuli‘oku teu kena fūfū’i meihe fonua, pule’anga moe kakai kuo fili ai pe hono fohā.
Ko e fifili pe, ka ‘oku fai pe Lotu ma’ae Palemia mo ‘oange ha faingamalie kotoa ke ne taki ‘a e Fonua.
‘ofa atu moe LOTU
Rev K Fihaki
Fuakava Ta’engata ‘o Kenani, Otahuhu
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com]
On Behalf Of sep...@optusnet.com.au
Sent: Tuesday, 27 January 2015 3:23 p.m.
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Tali fehu'i malie lahi 'a e Palemia kihe kau huhumama ki hono fatongia,fakatatau ki he ngahi me'a ne ne malanga'i,hange 'oku 'ikai ko ia ia 'oku kamata'aki e Pule'anga.
--
Malo e ng. fakamaama pea óku tau sio atu ki ha tataki lelei áe moúngaí tangata ko eni ó Toga he Politikale, ka ko e tangata ko Samiuela Ákilisi Pohiva. 'Oku makehe atu áe ivi vilitaki ai í ha tuí ,pe ko ha takilotu. Ko e faáhinga laumalie tui eni óku malava ke hiki moúnga ai éne faahoko fatongia he ko e Tangata Malanga Hoko, pea ko e Fakafofonga Konifelenisi áe Sutt. Ko e faáhinga tui eni óku ne fakapuna e Palemia mei heni ki he taéíloa, pea ko e Palofita eni ó Tonga ke ne tokoni ki he Puleánga ó Tupou hono tauhi malu hono kakai pea ke fakatuúmalie á Tonga í he nofo melino o fiefia.
Malo pe sií kau ako í Muli e fietokoni ki he Palemia, ka óku ou tui óku ne máu pe hoómou tokoni mo pehe, ka nenau nofo mai í Tonga ni ee , mahalo kuo fuoloa énau ósi toe book pe haánau tikite o folau ki Muli..kehe áupito á Tonga ia , he óku ío mai he fesiofaki, sitúaatu pe kuote ka'anga... Ko e faáhinga feohi eni ai naé íkai tuénia ia é he Tangata ni.
Sailosi tuku aa e mamahi homou fakafofonga Hp, he ne kií fakafihiaí pe ia é he tauátaina ke ne spoke person maáe tauátaina he ne mei toe fili pe ia ía Ákilisi..ne tokoni é ne fakamalanga ána kia Ákilisi ka e íkai ko e tokotaha ne ne malangaí ke Palemia..maalie Angakehe .
Te u kau he muimuií e kuohili e houéiki Kapineti pe óku nau meá ki muá , naánau toe holomui ki honau kuohili pea é óatu ha tohi launga ki he Palemia..ka ko e kau tangata na ia kuo nau ósi fakapapau kuo nau tali e moui Temokalati pea tenau ngaue ó fakatatau ki ai.
Malo Naulivou,.
Puleánga óku tapu e hu lalo uaea, kuo u manako he foí fkaalea ko ia, pea óku mahino áupito ia kiate kitautolu áe moóni ko ia í he Politikale ó e Temokalati.
Tau lotua pe ke tuli á Setane ke hola mei he Puleánga óku tataki é Samiuela Ákilisi Pohiva, pea ke hoko sií kau Takilotu moéne Kapineti ko ha nima tokoni ofi ia ó e Ótua ki heéne Taki , í ha nofoía kinautolu é he Laumalie Maónióni.
Takamuli
----- Original Message -----To:<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:
Sat, 31 Jan 2015 22:14:40 +1100
Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Na'e osi lea pe 'a Akilisi kapau tenau Pule'anga 'e to'o pe 'ene timi mei he kakai kuo fili 'e he kakai tatau ai pe pe koha va'akau viku 'e kei tafu'aki pe afi he koe loto e kakai,ka na'e 'osi iai pe moe faingamalie 'a e kau kanititeiti fefine 'e toko 15 na'e kau ki he fili Falealea kenau hu ki Falealea,koe fehu'i,koe ha na'a nau to ai?koe lau mahalo 'a e Pule'anga ko'eni 'oku tapu 'a e hu lalo uaea ki he tu'unga minisita.Tokoni mai malo
, visit https://groups.google.com/d/optout.
Kalolo,
Óku ou fakaámu mai pe heíkai ke íai ha toe meá óku fufuí mei he kato óe Palemia te ne hanga ó ái au ke óua naáku toe hoko ko ha taha ke poupou ki ai mei muli ni, ki heéne taki Politikale maá Tonga.
Fakaámu mai ko 'ene founga óku íkai mahakulea é he kakai, ka óku íkai ko e fepakipaki óe ngahi principle, he ko éku vakai ki he Palemia ni, naé íkai ha áta ó ha veiveiua e meá naáne pehe é hoko ai ko ha taha Fakafofonga ,pea vilo mai ki hono term fakaósi, ne íkai ke toe veiveiua éne tuúmaú ke hoko ai ko e Palemia.
Ko eni áe ímisi ha mai kiate au , ne ne ósi toutou malanga áki pe áe meá 'oku ne tui ki ai, kuo ne ósi meaí lelei pe áe naghi élia mo hono principle .. ka óku ou malieía ai heéne ngaue fkpotopoto áki hono mafai ke fakangingilaí áki e meá naá ne malangaí hange ko ia ko e íkai haáne toe ui ha minisita mei tuá, óku ui ko e ngaue lelei áki hono mafai, he óku ne meaí lelei te ne lava pe mo e timi kuo fili éhe kakai ...mahalo naá kuio u fou atu au ki he Hunga-loto, ka ko e moóni pe ena ia oku ke fokotuú mai..
Poupou atu ai pe he lotu hufia , he óku tau kei Tapinga pe í Maama, pea óku tuu lavea ngofua pe ha taha te ne máu ha fatongai Taki, hange ko Samiuela Ákilisi Pohiva.
Takamuli
----- Original Message -----To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Tue, 27 Jan 2015 03:55:06 +0000Subject:RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Takamuli ‘oku toe malie ange ‘a e takai ia ko eni……
1. ‘Oku ‘ikai keu tui ko e fakamole fakapa’anga pe ko e vahenga ‘a e me’a mahu’inga taha heni ka ko e fepakipaki lahi ‘a e principle ‘a e Palemia ‘oku totonu ke ne fakatokanga’i pea kuo ‘osi maumau pea ‘oku ‘atā ‘a e maumau ke hoko.
2. Koe ha nai ha me’a fakapulipuli‘oku teu kena fūfū’i meihe fonua, pule’anga moe kakai kuo fili ai pe hono fohā.
Ko e fifili pe, ka ‘oku fai pe Lotu ma’ae Palemia mo ‘oange ha faingamalie kotoa ke ne taki ‘a e Fonua.
‘ofa atu moe LOTU
Rev K Fihaki
Fuakava Ta’engata ‘o Kenani, Otahuhu
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of sep...@optusnet.com.au
Sent: Tuesday, 27 January 2015 3:23 p.m.
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Tali fehu'i malie lahi 'a e Palemia kihe kau huhumama ki hono fatongia,fakatatau ki he ngahi me'a ne ne malanga'i,hange 'oku 'ikai ko ia ia 'oku kamata'aki e Pule'anga.
1. Kau Fe'auaki- Kuo mau tukupa ke tukuange homau kuohili.. Ngalingali ka 'iai ha kele'i kuohili 'e kei pipiki holo he kau fe'auaki 'o toki mapuna hake he lolotonga 'o'enau 'i he ngahi Sea Minisita 'e toe malie ange tali ia 'a e Palemia ki ai ee.
2. Ko si'ono foha ke ngaue pe ma'ae Palemia- Ko e fo'i laka lelei lahi eni he 'oku hao ai e budget 'ae Pule'anga, pea ko hono foha pe 'oku ne 'ilo'i lelei e 'atami mo e laumalie 'o e Palemia, ke fa'u ha'ane lea mo fokotu'utu'u ke ofi ma'u pe 'ae form 'ae Palemia he kaveinga 'ae PTOA pea ke fakakonisitutone 'ene me'a kotoa pe..ko hono foah pe he'ikai ke ne lavaki'i..
Sailosi 'oku fefe 'a Hunga-loto, naglingali kohai e Nopele te ne tofi'a 'aki e e motu fo'ou na..na'a sai ke faka'ilonga'i ai e Palemia, ke foaki mo'ona he ko e faka'ilonga e 'epoki fo'ou kuo a'u ki ai 'a Tonga..
Takamuli
Email sent using Optus Webmail
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.
ÓKu lahi pe ngahi meá óku tukuakií ki ai e Palemia, fakaámu mai é lava e PTOA ó rate e lea mo e fakahoko ngaue,pea ki he moúi áe Palemia he ngahi meá óku tukuakií ki ai, fakahoa moéne tali fehu'i, ka ko e ongo meá pe eni é 2 kuo eá mai ó lahi e laau lea ki ai.
1. Ko éne fakangaué hono foha ó vahe mei hono Vahenga , ko e Palemia.
2. Ko e íkai ke ngaueáki e lao kuo fakaátaa ke ne Ui mei tuá ha taha pe ua ó éne kau Minisita, pea ui ha Fefine.
Excellent.
Fika 1. - 30%.
Fika 2.- 95%
Good
Fika 1- 20%
Fika 2- 4%
Fair
Fika 1- 10 %
Fika 2- 1%
Poor
Fika 1- 40%
Fika 2- 0%
Pea tau toki fetukuaki holo ai pe mo lotua e Palemia, ka óku íai pe haánua toakanga ki he leó óe kakai.
Mahalo kuo ke hoha'a'ía Koe hono toutou kola'í mai Koe ki he tepile ee..hhhhh
Ka toki íai pe hatau news pea toki tuku mai ke feingaíáki e fuú kulo topai ko eni ke ósi..
'ofa atu Losi .
Takamuli
----- Original Message -----To:"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:
Mon, 2 Feb 2015 00:16:33 +0000
Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Pesi,Malo mu’a e kei fai si’i tu’uaki kuo fai atui pe ‘eni tu’uaki pea kuo meimei tui kia koe he fo’i me’a pe taha kou tui pe kia koe kene taki e Pule’anga ko e ‘uhi ko e tama na’e ako ‘ia Siupeli pea kuo tui ki ai he ko e kau THS ‘oku ‘aonga pe ha tama Toloa kene pule’i nautolu eee fefe ia pesiMalo losi
Ái e Kataki MInisita Ngaue, pehe atu pe Koe ó kuku mai á Haápai ó faáki ki hono fatafata. Losi óku kei totolo holo pe í hoku loto áe launga sií kakai ó Haapai he pehe atu áe Tokoni Palemia Puleánga kuo ósi, pea ómai ai sií fakahahano mei motu na" pehe ange mai naátau Paleimia Kotoa pe", ko siónau lelei taha, kae taa koaa óku tahi kehe atu e Puleánga óe PATOA moénau úluaki taupatuu atu ki he foíóneóne he fuú Minisita Nague( ko Lavu ia nai ?), fiefia au ai, kapau óku fiefia ai á Haápai na.
Koétau lotu kenau fakavave naá hoko mai e Puleánga hoko ó mole ai énau palomesi pe koha toe too mai ha afaa ia..., malo muá sií ngaue mo e ófa kakai áe PATOA mo éne Kapineti, ko e toe eni peé fakamoóni e Tuí ki he naghi lao ke fakapekia, pe ko e lao pe ia ne foú ke faiáki e langa kae nofo pe hono malohi he Palemia,íkai ko e tuí mo e fonua????
Malie ee, langa pea sií maú é he taha leó ápi e fale , manatu ka Mokena éne faá maú hoómou inu nia pea tohimoúa ó fekau kemou foki mai ki lotoápi kae tangutu atu ia ó toínevea hoómou toenga hihiloku ee..
Malo temau lepa pe ó fakaongoongo atu..he kuo íkai kei toe iai haátau faiongoongo volunteer hotau ápi ni.
Takamuli
----- Original Message -----To:"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:
Mon, 2 Feb 2015 17:12:29 +0000
Losi Kataki he mutumutu e feíloaki, lolotonga fai e takamili teéki ha fakaáu ki ápi, pea ko e post eni é fiha mo e íkai ke eá hake ia , íkai ko ha foúi ia hotau apí ni, ko e átunga pe eni ia e takamili .
Fakafiefia lahi áe fakamanava hake áe Minista Ngaue he taimi ó e nofo í lelenga áe ótu Haápai, fakafetaí kapau é fei mei fai leva e ngahi langa naá úluaki ''osi e langa ia á e ngahi Siasi óku téeki ósi e Puleánga.
Ko Moále naé nofo Ámelika ko aa ? Kataki Sailosi kuo fuoloa fau e fakapaea í muli, ka óku íkai ke u laveí pe ko e Kovana kohai óku ne fokotuú..Kapau ko e Palemia, óku íkai ke u loto tatau mo e Palemia, pea kapau ko e Tuí , seuke ! kohai é toe lea atu, ka ko Moále óku Siasi ha?
Fiemaú ha Kovana,óku ne puke áe sepita 'oku puke é he Tuí mo e Palemia pea ke ne ílo e taimi é ngaue áki í hono taimi totonu ...
toki hoko atu , ka u ekoloí fói toll tuna ko eni ke sio ki heéne poto ee..
Takamuli
----- Original Message -----To:"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:
Wed, 4 Feb 2015 15:00:52 +1200Subject:RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
| 'AKILISI POHIVA THE DEFENDER OF DEMOCRACY AWARD 2013 PGA AWARDS: 'AKILISI POHIVA THE DEFENDER OF DEMOCRACY AWARD 2013 Thursday, October 24, 2013 - 12:45 Nuku'alofa, Tonga 'Akilisi Pohiva, the People's Representative No. 1 for Tongatapu has been declared the recipient of the Defender of Democracy Award for 2013, by the Parliamentarians for Global Action PGA. A letter inviting 'Akilisi to receive his award at a ceremony to be held at Bogota, Colombia from 9-10 December was read in the Tongan Parliament this morning, 24 October. The Speaker of the House, Lord Fakafanua and members of the Tongan Parliament were also invited to attend the occasion which will be held in conjunction with the Annual Parliamentary Forum of PGA. An economy air-fare and all expenses of 'Akilsi to attend the award presentation ceremony will be paid for by PGA. The expenses of the Speaker and a Tongan delegation will be paid for by the Tongan parliament. Following a long debate over the expense of sending a Tongan parliamentarian delegation to Bogot, which was estimated to be about $20,000 per head, the House voted in favor for 'Akilisi to be accompanied by a member of his family, and for the Speaker to be accompanied by three members and a secretary. The Defender of Democracy Award DOD is presented annually to individuals who, through their own commitment and active engagement, have made significant progress in strengthening democracy and democratic practices. The winners of the 2012 DOD Award were Sister Simone Campbell, Italy and Ms. Khady Koita, France. Sister Simone Campbell was the executive Director of NETWORK, a National Catholic Social Justice Lobby organization. Ms. Khady Koita was the founder and the President of La PALABRE which seek to defend the human rights of women and children by fighting against all harmful traditional practices affecting their health through education and training. For over 20 years, she has been at the forefront of the fight against Female Genital Mutilation (FGM) and forced marriage. The PGA is non-profit, non-partisan international network of over 1000 legislators from about 130parliaments around the world. PGA promotes peace, democracy, rule of law, human rights, sustainable development and population issues by informing, convening, and mobilizing parliamentarians to realize these goals. The PGA head office is at the UN Headquarter, New York, USA. |
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.
Sailosi, kapau te u maú éne ngahi lea mo e talifehuí, te u lava ó rate éne ngaue Fakapalemia mei heni..óku ou maú e meáfua lelei áupito ki hano rate ha Palemia,,,
ÓKu kau e talanoa Politikale áe kakai Tonga ó NZ he fuú tomuá he me'a ko e Politikale, pea óku ha ia heénau talitali lelei maú pe á Ákilsi , ó aú eni ki he fuú talitali fakatuputupulagi ó e Palemia.
Fakafetaí ki he Ótua he Taki lelei áe Faifekau Pule ó e Vahenga Metotisi Tonga ó NZ, Tevita Finau( kataki pe ko e talaihanga atu eni ia) ne u mamata ai he KanivaTonga, pea u pehe pe,,éee,,taaa ko aa ko NZ ia óku nau poupou mo lotua e Palemia ó Tonga, fakafetaí tuó lahi ki he Ótua ía Ákilsi Pohiva.
Malolo moutolu NZ he talanoa , fuú poto moutolu he Politikale pea mou ílo lahi ange ki he Temokalati.
Takamuli.
----- Original Message -----To:<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Thu, 05 Feb 2015 06:46:49 +1100
Subject:RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Ko e ngahi fakaanga ki hono fakangaueí óe foha ó Ákilisi óku ou kau au he fakaámu ke fakaofi í ha founga lelei ange hono employ hono foha, kae vahe..
Ko e Tuí , pea ke Pilinisi mo Pilinisensi , ko ha lakanga fakafamili ia pe Politikale ? ko ia kapau óku lava ai , ha óku íkai lava ai ke fai pehe Palemia ki hono Foha.
Kapau ne teéki ai pehe á mamani , sai ke ílo é mamani óku teéki a'u énau Politikale ki he Politikale óku íai á Tonga, pea nau ílo ai leva óku malava ke fai pehe.
Kuo ósi kamata eá nai he fonua pe óku lelei pe kovi si'ne fakahoko fatongai ki heene éiki, ka ko e Palemia ó Tonga ?
Ko e PTOA óku nau fakalele e Puleánga óku íkai ko Mamani, he ko mamani ko Setane ia óku Palemia ai , pea heíkai ómai e lau á mamani ia ke fakalele 'aki hotau Puleánga óku lotu mo fakaÓtua hono taki, he ko e Tangata Malanga hoko he Siasi Uesilia Tauátaina ó Tonga..
Kei poupou au ki he meá óku totonu mo moóni, ka óku hala e Palemia, pea óku taau ketau lea ke lahi, ka e tali muá ki ha fehalaaki ómi mala, katau toki taa kapa, mahino ko e foí áhiohio ia te ne holoki étau nofo.
Mou manatuí pe ko e Palemia ne ósi Tokangaekina fakaPolitikale ia he Malaé ó e Politikale pea í he Temokalati , pea ko e lau ááku ko e Tuúkimuá taha ia he Politikale í Tonga he áho ni mo e hikuhiku mai óe senituli 2000..
Taimi tatau , óku íkai ko ha meá ia ke tuku ai haátau poupou, he óku kei lava pe ke malele ngofua áe Palemia hange ko ia kuo mou pehe kuo ne fili hono Foha, ka kiate au ko e foí laka ia ke ako ai á Tonga, he ko e moóni ia . Kapau óku ílo é he Palemia, ko hono foha te ne fákahoko lelei e ngaue áe PTOA kiate ia ko e Palemia, pea pehe atu pe ke ái ai pea ái,ko e to e ha e ngeesi kapa ia óku kei longoaá holo he toumuá e ófisi e Palemia, pea fei mo hiko atu ia ó fua ke maú ai ha meí suka..
Takamuli
Hhh Heneli, malo e tau mo e kei taulaí e Fonua, íkai ke u laveí pe ko e fakavave áe kau meá ni ki fe, sai he óku lahi e kelesi úfihia ke fakamalumalu atu mautolu mo e PTOA..maú pe haátau fknounou poo mai ki he ngai kumete óku kei pito pea ka 'oku inu ngataá pe pea huaí aa naá aho hhh.
ófa atu.
----- Original Message -----To:
"TASILISILI" <tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Fri, 6 Feb 2015 23:57:31 +1300
Subject:RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
sep...@optusnet.com.au wrote:
Hhh Heneli, malo e tau mo e kei taulaí e Fonua, íkai ke u laveí pe ko e fakavave áe kau meá ni ki fe, sai he óku lahi e kelesi úfihia ke fakamalumalu atu mautolu mo e PTOA..maú pe haátau fknounou poo mai ki he ngai kumete óku kei pito pea ka 'oku inu ngataá pe pea huaí aa naá aho hhh.
ófa atu.
----- Original Message -----
From:
tasil...@googlegroups.com
To:
"TASILISILI" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:
Sent:
Fri, 6 Feb 2015 23:57:31 +1300
Subject:
RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Malo e polave mo e faka'ahu'ahu
sep...@optusnet.com.au wrote:
Ko e ngahi fakaanga ki hono fakangaueí óe foha ó Ákilisi óku ou kau au he fakaámu ke fakaofi í ha founga lelei ange hono employ hono foha, kae vahe..
Ko e Tuí , pea ke Pilinisi mo Pilinisensi , ko ha lakanga fakafamili ia pe Politikale ? ko ia kapau óku lava ai , ha óku íkai lava ai ke fai pehe Palemia ki hono Foha.
Kapau ne teéki ai pehe á mamani , sai ke ílo é mamani óku teéki a'u énau Politikale ki he Politikale óku íai á Tonga, pea nau ílo ai leva óku malava ke fai pehe.
Kuo ósi kamata eá nai he fonua pe óku lelei pe kovi si'ne fakahoko fatongai ki heene éiki, ka ko e Palemia ó Tonga ?
Ko e PTOA óku nau fakalele e Puleánga óku íkai ko Mamani, he ko mamani ko Setane ia óku Palemia ai , pea heíkai ómai e lau á mamani ia ke fakalele 'aki hotau Puleánga óku lotu mo fakaÓtua hono taki, he ko e Tangata Malanga hoko he Siasi Uesilia Tauátaina ó Tonga..
Kei poupou au ki he meá óku totonu mo moóni, ka óku hala e Palemia, pea óku taau ketau lea ke lahi, ka e tali muá ki ha fehalaaki ómi mala, katau toki taa kapa, mahino ko e foí áhiohio ia te ne holoki étau nofo.
Mou manatuí pe ko e Palemia ne ósi Tokangaekina fakaPolitikale ia he Malaé ó e Politikale pea í he Temokalati , pea ko e lau ááku ko e Tuúkimuá taha ia he Politikale í Tonga he áho ni mo e hikuhiku mai óe senituli 2000..
Taimi tatau , óku íkai ko ha meá ia ke tuku ai haátau poupou, he óku kei lava pe ke malele ngofua áe Palemia hange ko ia kuo mou pehe kuo ne fili hono Foha, ka kiate au ko e foí laka ia ke ako ai á Tonga, he ko e moóni ia . Kapau óku ílo é he Palemia, ko hono foha te ne fákahoko lelei e ngaue áe PTOA kiate ia ko e Palemia, pea pehe atu pe ke ái ai pea ái,ko e to e ha e ngeesi kapa ia óku kei longoaá holo he toumuá e ófisi e Palemia, pea fei mo hiko atu ia ó fua ke maú ai ha meí suka..
Takamuli
_____________________________________________
Email sent using Optus Webmail
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.
_____________________________________________
Malie áupito e Kaniva Toga he lau áe kakai ki he íai áe Palemia,,, tokotaha ai naáne pehe ," fakafiefia énau sio kia Akilisi, íkai áupito ha faáhinga liliu í hono teuteu , ko e kií teuteu ai pe ia ó éne kei koe Fakafofonga Falealea"
Tkmuli
Ko e lakanga Palemia kainga Tonga naé maú ia he founga ne fou mai ai á Ákilsi, é lava fefe ke tukuakií á Ákilisi ko e ósi pe eni pea hoko hake hono foha lolotonga ko ia ko e process e Palemia, ko e Kanititeiti ke fili é he kakai ko e fakafofonga Falealea, pea mei heéne Falealea ke toki fili mei ai ke Palemia. Óku íkai ko e process eni e Palemia e lakanga kuo foaki é Ákilisi ki hono foha.
Óku ou poupou atu ki hono nafui áki e fakaanga á Ákilisi he ko e matengataá , ka e ái ha foí fakaanga é ongoí é he Tangata ''oku mamafa...Óku tatau étau fakanga mo e family nenau uhu atu ki he ápi e fahu ke fai énau ótoóta, oo atu nautolu kuo ósi maá mai e Ápi ia, ta ko ee ne áa e fahu ia tufi e veve hono ápi he efiafi pea pongipongi ke fai e ótoóta, talu ai afe hake kau liongi ó paki mai e lau tanetane ó laku holo he ápi e fahu , ke íai pe ha veve kenau tufi í honau fatongai Liongi..
Óku ou tui ko e foha pe ó Ákilisi te ne lava tui e su ó'Ákilisi maá Tonga, hange pe eni ia ko Palesiteni Pusi, ósi atu e Pusi ko ee hoko mai e Pusi hono foha..lava ai e ngahi tau lahi mo lelei mo e hahake lotoloto,mate ai mo e tokolahi e kau Sotia he UN.
Takamuli.
----- Original Message -----
Óku tau kai kotoa pe hufanga he fakatapu, ka óku faá toki pehe pe é he kau kai, tangata kai ifo moóni ko Meá eee.
Óku tau fkanga kotoa pe teéki keu sio ha taha heétau kau fakanga é ifo ange mo manakoaange , ka ko e "Tangata ó Tonga " he áho ni, ko e Palemia ó Tonga ko Samiuela Ákilisi Pohiva.
Sií kaumeá ! naáku pehe ko e pehe é Ákilisi heenau asenita K'ntiteiti , te nau tokanga mavahe ki he kau Siaina, te ne hanga feingaií ke fei mo fetukutuku kinautolu mei Tonga, ka e taa ko aa ko e úhinga ia ketau AKO MEI HE KAU SIAINA. Óku ne fakaámu ke sií nofo lelei mo malu e kau Siaina he ko e kahaú ,mahalo é fai ha femaliáki.fakafetaí he ki he Éiki..
Ko e ako he kau Siaina, he óku nau tokanga ki heénau ngaue, nau mohe tuai mo áa pongipongi ki heenau ngahi ngaue fktohitapu áupito e fakatokanga meá á e Paleimia ó Tonga
Lau he Kaniva á e Úhinga éne fkngaueí hono foha, ko e konga ia ó éne Polisii ki he Pule lelei, ke maluí lelei e paanga tax áe kakai e fonua áki áe maú vahenga pe éne Personal Assistant mei hono Vahenga.
Kapau ko e toki Palemia eni óku fai pehe, kuo u fiefia ke sio á mamani ki ai, ko e sipinga lelei eni kiha fonua masiva ko e ínasi pe he peleti é taha... Fakatohitapu áupito e PTOA ia ee.
Mahino mai ko Ákilisi naáne mapuleí lelei hono family heéne fakamaama é ne fanau mei he peleti óe topono..fakafetaí ki he 'Otua hono uhuí e laumalie óe Palemia ke ne feia ha mo'ui pehe , feilaulau ia mo hono foha, ka e hao e $ tax ke sií áonga ki he kakai ó e fonua, neongo ko e lau coin pe ka óku hao.
Takamuli
----- Original Message -----To:<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:
Sat, 07 Feb 2015 16:08:35 +1100
Subject:RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Óku ou poupou atu ki hono nafui áki e fakaanga á Ákilisi he ko e matengataá , ka e ái ha foí fakaanga é ongoí é he Tangata ''oku mamafa...Óku tatau étau fakanga mo e family nenau uhu atu ki he ápi e fahu ke fai énau ótoóta, oo atu nautolu kuo ósi maá mai e Ápi ia, ta ko ee ne áa e fahu ia tufi e veve hono ápi he efiafi pea pongipongi ke fai e ótoóta, talu ai afe hake kau liongi ó paki mai e lau tanetane ó laku holo he ápi e fahu , ke íai pe ha veve kenau tufi í honau fatongai Liongi..
Ko e ngutu tamulea eni te u fai pea óku ou fakatapu ki he Fale óe tuí mole ke mamaó haáku huhumama ki he fataki óe fonua he ngahi ta'u lahi pea aú ki he époki foóu ko enii. Óku ou kei fiefia au he kei mahino óku Puleánga fakatuí pe hotau fonua, maú mo ha Palemia óku ófa moóni he Tuí mo e kakai.
Ko éku fakahohaá tupu mei he ngahi maú hala ne hanga é he Palemia ó fakaangai lahi e Tuí heéne ngaue áki e faleálo ki he ngahi Pisinisi nenau own . Ko e Tui kuo toki ungafonua na'ane own atu e ia é Uhila ápe, pea ko e Taáhine Pilinisesi Hoihoifua laulotaha ó Tonga óku ne Pisinisi mo ia he Koloa nae pehe é he Palemia he áho ni', ko e Koloa áe Puleángaa. Naé moóni áupito áe íkai toe falala á Tupou IV ki he kakai , he ko e fiha e maaímoa mo e kai éhe kakai ó mate ia.
Me'apango he ne huu mai á Ákilisi ia he foí taimi kuo to lalo e toe falala mai ia mei he Fale óe Tuí ki he kakai kenau to e tauhi ha ma'ímoa áe Tuí ka ko e faleálo pee, tapu mo e Tuí ófeina ó Tonga. Ko e foí kuonga eni ne fakaangaí é Ákilisi, íkai ke tuku mai ki he Puleánga mo e kakai kenau ngaueí he ko e Koloa ia á Tonga Kotoa, ka óku íkai maú ínasi áe Puleánga mei ai íhono Paánga Tupu..Naé ikai ke fakaagái é Äkilisi ke pehe óku kovi hono ngaueáki é he Tuí hono Ngahi Álo, ka ko e meá ne hala kia Ákilisi, ko e ngahi koloa ne fakatupu paánga ai e Faleálo óku taau ke áe Puleánga ia mo e kakai.
Ko fakangaueí é Ákilisi hono foha hala átaa ha'ane fepaki mo e meá naáne fakaangaí , óku íkai ko ha huu hono foha ke fakalele ha Pisinisi mei he Koloa á Tonga he lau á Ákilisi, áee ne fai pehe í onoáhoo. KO éne huu ke PA maáe Palemia ó vahe he vahenga óe Palemia...mou kataki ó toki fakatonutonu mai pe he kuo fuoloa fau pea ko e sio mamaó eni.
Takamuli
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.
Losi mo TV, ko e ngahi laaulea óku ási ki hono fakangaueí é he Palemia hono foha mo lau óku hala, ko e ha e lau ki ai áe Lao ó Tonga? Ko ia áe aofangatuku ki he tonu mo e hala ?
Tuú he tami ni, kuo mahino eni óku maá e veve he api e Fahu, kuo paki hifo eni mo e lauí tanetane he fakatalanoa áe tokolahi mei hoómou tepile.. te u lue pe he tepile ko eni , he ko e tepile tapu ia áe Palemia, pea kuo fakatapui au ai ke u muimui ki he Palemia he lelei mo e kovi ó lotu he ko e tangata pe, pea ka íai haane fehalaaki , te u lea ki ai.
Hange kuo ási e ngahi loto taaufehi'a he taimi ni mei he ngahi laaulea, mei he kakai ne úlungia he pue fakataha mo e Palemia, kakai ne íkai pe mahalo kenau saiía he Palemia ko éne vilitaki he moóni.. teéki keu sio ki ha hala áe Palemia, ka óku ou tui óku íai pe he ko e tangata pea ko e meá é taha,,teéki lea mai e kakai óku ngaue mo e Palemia. Ko mautolu eni nofo í Muli óku mau sií taunoni atu..malo pe hoómou kei fakaátaa kemau fakamahamalo atu ee.
Éke ange ki he lao, ka Tomasi Fakahua mo fakamaau Salesi Mafi mo e kau Loea pe óku átaa he lao ke fakangauéi é he Palemia hono foha ki he lakanga PA ?
Ko motu ia óku kei moóni e lea áe kaivai mei onoáho, lea e foí topai,, ka óku íkai ko e úhinga lelei Losi ee hhh
Kuo u sio atu é iku ó mou tau kapekape í hoómou tepile , hhh.
Takamuli
----- Original Message -----To:
"Tasilisili-he-ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:
Mon, 9 Feb 2015 12:20:55 +1300Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Tv , koe toe lau ki he mamonga kuo nau hela hono tufa meakai mo inu a Haapai kotoa ,eke hake Losi ee , taimi kai he ma a e mamonga losi ee iiiioooo .
----------------Tali mai mu'a he kuo mei maau e Tekina-'i-Moana .......hhh .... Hiki au ki Vava'u .. fiema'u nopele pe mautolu!
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.
Naé kamata mai pe hono fakaangaí e tahiítoa ó Tonga he Politikale, ka ko e Palemia ó e áho ni, Hon Samiuela Ákilisi Pohiva mei heénau kei fetukuaki he kau Kaniteitia áe PTOA. Mou meá hifo ki ai he óku íkai ko ha meá foóu kia Ákilisi eni kuo ne fakangaueí áki hono foha ke hook koén PA
Pulu called out the allegations, which put him at odds with Pohiva.
Also stuck in the mix is the Editor of Pohiva’s propaganda machine the Kele’a, Mateni Tapueluelu, who Pulu alleges is also unduly influencing the Party’s selection.
Mateni Tapueluelu is Pohiva’s son-in-law, and son of sacked PTOA MP Semisi Tapueluelu.
By sacking incumbents from the nominations list, Pohiva claims to have ‘no fear nor favor’ in making tough decisions.
Decisions, which in his opinion, are “for the people
----- Original Message -----To:
<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Mon, 09 Feb 2015 15:48:12 +1100
ko e okooko pe eni ia ma'a Tonga ke fakamahino óku kei lahi ange lelei áe Éiki ne íhe Palemia he kovi ne ne fakaámu ke hoko, mahalo pe.
Why is Pohiva’s election to be Tonga’s Prime Minister of historical significance at this juncture of Tonga’s march into a full democracy?
It’s not just because he has been the founder and head of the popular Pro-democracy Movement for the past 30 years, but he holds hope for a new Tonga, a small island nation that must change pathway in every sphere of development if it is to produce different results
Takamuli
Mahalo é au ko Äkilisi ko ha Nephew ''o e Palofita ko ee ko Áisea pe ko Selemaia,, ka óku íkai ke u ílo pe óku ne ha 'áki á Motekiai ? Losi mo TV, monuía á Hp he ko e hakohako óe kau Palofita .
Maá lahi atu homou fakafofonga mo hoómou Kovana hhh.. Sai ai e PTOA íkai ke lau Siasi, sai e Papi í Motu he ko e tekeí fakakauhala atu pe ki tahi , koenau mamonga kotoa ia hh.
Sailosi fefe áho ni ,íai haátau ongoongo mei he Palemia mo e Kovana Hp ?
Takamuli
----- Original Message -----To:
<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Mon, 09 Feb 2015 16:49:21 +1100
Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
sep...@optusnet.com.au wrote:
To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:
_____________________________________________
Email sent using Optus Webmail
Malie ae tauáki too éne tui he loto mo e konisenisi e kakai,, too é Akilisi éne tui fakapolitikale ó meimei totofuhia ai á Tonga he áho ni, ko e meá eni te u toki mavahe ai mei he PATOA,ka faifai ange kuo tali éhe totonu áe tangata e Fakasotoma í Tonga pea nau tuku taéfai ha ngaue ki he kau feáuaki, kovi áupito ia he áfio mai áe Ótua ki hotau fonua, tetau ofi ai tautolu í Sotoma mo Komola.
Losi ha e ávalisi e vete mali í Tonga, ha mo e ngahi úhinga óku fai ai e faá touotu vete mali ? Kuo mou fakakaukau ke taófi aa e float áe kau fakaleitií mo e fakatupulua he nofo áe Tonga,kaekehe ko e 'tunga ai pe ia e totonu áe Tangata ee.. Hange kiate au ko e PTOA óku te ke tuá atu he ngahio foí event ko eni ee..
Takamuli
----- Original Message -----To:<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:
Mon, 09 Feb 2015 17:09:39 +1100
Naá ko ha foí Palofisai ne íkai ha he ng. Siasi ka e malama hake ia heétau kau matu'a ko ee., fakamahlo pe.
Faifekau fuú poto ko e he talanoa, íkai kemou ílo kava mo mou femeáki atu ai hhh.
ófa atu.
----- Original Message -----To:
"TASILISILI" <tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Mon, 9 Feb 2015 19:25:56 +1300
Óku íai haó maú ki he faitoó konatapu ko ena óku maú í Tokomololo ? Ko e sií fanau nai eni mei he takanga faikava fe ?
Sai he óku ke ósi hiki Koe, ka ko e fehuí noa pe naá naé sií kau he takanga mama kava..
ófa atu.
----- Original Message -----To:
"TASILISILI" <tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Mon, 9 Feb 2015 19:25:56 +1300
Atunga e Heneli hoó toe lea ki Nukuálofa kuo ongosia mai á Fatai ki he Tepile faikava ni, Hi Fatai, haó meá pe áu he óku ke meaí ange pe á Ákilisi íate kimautolu..malo e kei fakalekesi e ápi ni, kuo u nofonofo atu pe heni pea tataha e úluaki afe mai ai,pea afe mai ko e toe fononga tapu mo ia.
Kapau ko nautolu nenau tutu, ta óku íai ha kií meí fakaílonga fakatomla ee ,ái haó meá ki he kau pekia he Ásika , kuo osi mai nai ke fktomala sií kau taki ko ia ? ko hoó pehe pe kuo feúnga é ku lea pea é tuku leva ia hhh.
öfa atu.
Sepesi.
----- Original Message -----To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Mon, 9 Feb 2015 07:56:18 +0000Subject:RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
sep...@optusnet.com.au wrote:
Malie ae tauáki too éne tui he loto mo e konisenisi e kakai,, too é Akilisi éne tui fakapolitikale ó meimei totofuhia ai á Tonga he áho ni, ko e meá eni te u toki mavahe ai mei he PATOA,ka faifai ange kuo tali éhe totonu áe tangata e Fakasotoma í Tonga pea nau tuku taéfai ha ngaue ki he kau feáuaki, kovi áupito ia he áfio mai áe Ótua ki hotau fonua, tetau ofi ai tautolu í Sotoma mo Komola.
Losi ha e ávalisi e vete mali í Tonga, ha mo e ngahi úhinga óku fai ai e faá touotu vete mali ? Kuo mou fakakaukau ke taófi aa e float áe kau fakaleitií mo e fakatupulua he nofo áe Tonga,kaekehe ko e 'tunga ai pe ia e totonu áe Tangata ee.. Hange kiate au ko e PTOA óku te ke tuá atu he ngahio foí event ko eni ee..
Takamuli
----- Original Message -----
From:
tasil...@googlegroups.com
To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:
Sent:
Mon, 09 Feb 2015 17:09:39 +1100
Fakalalafi talanoa pe ki he Palemia , Hon Samiela Ákilisi Pohiva mei heéne moúi fakafoítuitui óku online pe.
Nae kamata he 70s hono form e Kulupu Temokalati, tui 'a'aku ne ne kamata ke ue'i ke fei mo ngaue e komiti he'ene kamata 'ae polokalama letioo ko e Matalafolaukai. Nemou mea'i ne hanga ai 'e he tangata 'o faofao e 'atamai 'o e Tonga 'oku lava pe ke anga'i ha ngaue hala he Pule'anga, pea 'I he'ene pehe ne 'osi tu'u lavea ngofua pe ia 'I he'ene kei fakahoko fatongia he Pule'anga.
'Oku ou tui foki, ne kamata mei heni 'ae fakasio 'e e Pule'anga ke fei mo 'iai ha ki'i me'a laulaunoa 'e fihia ai kae tuli. Ko e fuofua ikuna lahi ia 'aha tu'a he Pule'anga ko'ene hopo' i e Pule'anga 'I hono unfair dismissal ia mei he ngaue fakapule'anga (Unfair dismissal is a term in labour law to describe an act of employment termination without good reason, or contrary to the country's specific legislation}.
Taimi eni ne hange ha penisina 'oku lingi he fonua 'ae 'ikai toe mamotu e lea tau'ataina 'a 'Akilisi , hala atu e ni'ihi , tonu atu e ni'ihi,iku atu ki he nofo Pilisone e ni'ihi pea neongo ai 'ae mama mo e hopohopokia , ka ne fai e lusia ki Taulanga 'o fakahoko ia 'I he Tu'i hono V(5) 'o Tonga , liliu ai e me'a lahi ke meimei fofolinga e Pule'anga mo ha pule 'aha Tokolahi, ka e 'ikai ko ha toko ni'ihi pe.
Takamulki
Tuesday, December 17, 2013 - 21:30. Updated on Thursday, December 19, 2013 - 21:21.
Please subscribe to access premium content.
Submitted by sesimanif on Wednesday 18 December 2013 3:14am
Permalink'Oku 'ikai ha toe me'a si'i, 'oku 'ikai ha toe me'a lahi, ke u polepole ai, ka ko hono fakatokanga'i mei mamani lahi (PGA) ha tokotaha Tonga, 'Akilisi Pohiva, 'o foaki ki ai 'a e pale ma'olunga taha 'o 'enau polokalama (DOD Award), koe'uhi ko 'ene taukave'i 'a e 'Democracy', totonu 'a e tangata, tauhi 'a e lao etc. 'Oku mau nofo 'aunofo 'i he fonua hau ko'eni (USA), ka 'oku mau kai mo inu 'a hono ngaahi lelei kotoape, lave ai pea mo Tonga, koe'uhi he 'oku 'ikai ke laulanu'i kimautolu 'i he fonua ni, ke nau lau kimautolu ko e muli, pe ko e kehe, koe'uhi ko 'enau tui ki he tokateline 'o e 'democracy'. Ko Dr King na'e fakapoongi ia 'i 'Amelika 'i he funga 'o 'ene taukave'i 'a e totonu 'a e tangata (democracy). Ko Mandela 'o 'Afilika na'e fakahu pilisone ia 'i he ngaahi ta'u lahi koe'uhi ko 'ene taukave'i 'a e 'democracy'. 'I he ngaahi 'ahoni 'i 'USA/South Africa', pea mo e ngaahi fonua lahi 'o mamani 'oku fakalele honau pule'anga 'i he malumalu 'o e tokateline faka-'Otua 'o e 'democracy'. Koe'uhi ko e ongo kihe loto 'o e kakai 'o USA/South Africa 'a e ngaue ma'ongo'onga na'e fai 'e Dr King/Mandela kiate kinautolu pea mo 'enau fanau, pea 'oku nau hanga 'o langa ha ngaahi maka fakamanatu, fakahingoa ngaahi hala, mo e ngaahi feitu'u fakahisitolia ke fakamanatu 'aki 'a e hingoa 'o e ongo helo ni. Fefe ke langa 'e he Pule'anga Tonga ha makafakamanatu 'o 'Akilisi Pohiva 'i he ve'e Falealea, pea fakahingoa ha taha 'o e ngaaahi hala 'o Nuku'alofa ko 'Akilisi Pohiva Road, ko e 'Champion of Democracy' 'i he 'Otu Felenite. He ko e kamata'anga ('alifa), pea mo e ngata'anga ('omeka) pe 'eni ha toe taha mei Tonga 'e toe fakatokanga'i mei mamani lahi 'i hono malu'i 'o e 'democracy', pea mo e totonu 'a e tangata. SAIA
---------------
Fakatonutonu mei he tepile ae Palemia, kataki kamou me'a ki he award 'a Samiuela 'Akilisi Pohiva, na'e fakamo'oni'i mei he Falealea 'o Tonga pea nau fakataha kuopau ke folau ha taha mei he Fale 'o moimoi'i 'a 'Akilisi ke ma' u hono pale, ko e lea siolalo mo e ta'eako eni 'ae pehe oku sasakisi kinautolu poupou kia 'Akilisi, he ko e Pule'anga Tonga pe nenau sasakisi ai ..
Ko e lau ena mei he kau p
Takamuli.
Mei he tepile ai pe 'ae Palemia..'I fe ia 'oku ma' u ai e fa' ahinga award 'oku te fokotu'u atu pe 'e kita ? He 'oku 'ikai ko 'Akilsi pe 'oku feima'u award, 'oku mau feimau award pe mo mautolu he mama kava.
Takamuli
----- Original Message -----To:<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:
Tue, 10 Feb 2015 01:30:48 +1100
Subject:RE: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
'Aua ! ko moutolu ena 'oku kei takai pe 'I Tonga kuo mou mamata ki he fu'u faikehekehe, fakafeta'i mua' ki he 'Otua hono fakahaa'i 'o e lelei ki he kakai 'oe fonua, mei he tataki 'ae Palemia.
Taim 'oku malama ai e maama 'oe Pule lelei pea 'oku toki e'a 'aupito ai 'ae Pule fa'iteliha,kaekehe tau sio ki mu'a ke 'ofa mai aa 'o fakatoe ha pangike 'I Tonga hhh.
Malo e ma'u ongoongo TV mo Losi .
Ko 'eku fakatotolo, ne mo'oni 'a Tevita Tonga Mohenoa - ... 'ave 'ae me'a 'a hou'eiki ia (hingoa 'Ulukalala) fakafoki - he 'e 'iai e 'aho 'e 'eiki e ako 'i Tonga. Kuo kamata nga'unu 'a Tonga ki ai ... ki'i lahilahi taa noo kau nopele he ngaahi 'aho ni. Pangikee Wespec nau noo'i, pea nau hanga hake ki he pangikee Siaina fo'ou 'o noo'i, pea ko eni 'e ngali 'e tapuni ... 'ouaaaaKaniseli mo e monuu ne 'i ai e silini makehe ki hono ako'i e taha mei he fale 'o e nopele (somehow it has been abused). 'Ikai toe lava ke me'a hake pee hou'eiki ki he minista 'o na feme'a'aki pea 'oange leva e contract ngaue 'ae potungaue ma'a 'ene kautaha 'ae nopele ko ia (fou he procedure totonu),.. moe haafua.
Fakamalo lahi mi he tepile 'ae Palemia he ngahi talanoa mo'ui fekau'aki mo e Tangata 'a Tonga, ka ko Hon Samiuela Akilisi Pohiva. Fakamalo lahi heni ka Teita Vaikona hono hiki'i e me' afua 'o e Temokalati, 'a ee ne fakatoka e Tupou 1, 'oku kei hoko ko e kaimelia'enga 'o Tonga.
Ngali ta'ta'o loto kolo ai pe 'a Makahokovalu ia ee ,'ai mua ke pau pe ko ho'o malanga eni he Pule'anga pe ko e konga ia e Tango 'a Makahokovalu , maalie.
Takamuli
----- Original Message -----To:
<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Tue, 10 Feb 2015 07:22:16 +1100
Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
'Aua ! ko moutolu ena 'oku kei takai pe 'I Tonga kuo mou mamata ki he fu'u faikehekehe, fakafeta'i mua' ki he 'Otua hono fakahaa'i 'o e lelei ki he kakai 'oe fonua, mei he tataki 'ae Palemia.
Taim 'oku malama ai e maama 'oe Pule lelei pea 'oku toki e'a 'aupito ai 'ae Pule fa'iteliha,kaekehe tau sio ki mu'a ke 'ofa mai aa 'o fakatoe ha pangike 'I Tonga hhh.
Malo e ma'u ongoongo TV mo Losi .
Takamuli
Malo e laumalie 'a Hou'eiki , tau ma'u e 'aho fo'ou ko eni. Ko e 4.45am eni he feitu'u Takamilo'anga , lelei e me'a kotoa , ko e lau Tohitapu pe mo e 'eva noa'ia , kau ai e kaukau mo e fakala'ala'aa he Sinou, hufanga he fakatapu.
Kuo u vakai ki he news 'ae Kaniva hono ta'ofi 'e he Pule'anga fo'ou 'oku Palemia ai 'a Hon. Samiuela A Pohiva e fepuna'aki 'ae MA60. Ko e ki'i fakalea 'oku pehe , ko e vakapuna mohu tukuaki'i, mahalo 'oku falala ange pe 'ae Pule'anga ko eni ki he me'afua laula puna 'a NZ, ko ia 'e toe fai hano lesisita fo'ou pea hangehage ko 'ene leveleva ai pe eni ia e MA60, kiate au mei he fakamatala ngali e faingata'a fau e halafononga ki he toe lesisita, ko ia 'oku nau pehe 'e 'ikai toe puna e MA60, ka tenau kumi ha vakapuna fo'ou ke fetongi 'aki.
Malo Naulivou mo kimoutolu Tonga e fai 'apasia si'omou taukave ki he mahino kiate kimoutolu me'a 'I Tonga na , mau fa'a to'o hake me'a faka'ata la'a e ngahi fonua muli 'oku mau fetangutu'i ai 'o faka'ata'i 'aki 'a Tonga na, hili ko ia 'oku kehe pe mo'ui ia 'I Tonga na mo muli ni.
Ko Tonga na ia, kenau kei piki ma'u pe ki he'enau lotu tohitapu, pea tama tonga tu'u 'o ngaue hotau koloa ke fakamonuu, kuo tau 'osi makona tautolu he ngaahi lelei fakalangi, pea 'oku 'e kei talamahu ai pe tokonaki me'a 'ae 'Otua 'I Ngatai mo Tokanga pea ki Falehanga.
Takamuli.
----- Original Message -----
To:<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:
Tue, 10 Feb 2015 17:47:37 +1100
Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Fakamalo lahi mi he tepile 'ae Palemia he ngahi talanoa mo'ui fekau'aki mo e Tangata 'a Tonga, ka ko Hon Samiuela Akilisi Pohiva. Fakamalo lahi heni ka Teita Vaikona hono hiki'i e me' afua 'o e Temokalati, 'a ee ne fakatoka e Tupou 1, 'oku kei hoko ko e kaimelia'enga 'o Tonga.
Ngali ta'ta'o loto kolo ai pe 'a Makahokovalu ia ee ,'ai mua ke pau pe ko ho'o malanga eni he Pule'anga pe ko e konga ia e Tango 'a Makahokovalu , maalie.
Takamuli
Talanoa ki ha me'a mahu'inga oku taau ke fakamahu'inga'i pea ke mo'oni foki mo totonu hono fe'aveaki e ng talanoa . Mou me'a hifo kapau ne te'eki kemou me'a ki he ngahi talamonu mo e faka'amanaki lelei ki he Palemia ka ko e " Tangata 'a Tonga "
11th February 2015 The Office of the Prime Minister is honored to acknowledge the receipts of congratulatory messages from the Head of States and Governments around the world, to the Honorable Prime Minister, Hon. Samuela ‘Akilisi Pohiva, on his new position, as the newly elected Prime Minister of Tonga and the Tongan Government, for this year 2015 parliamentary term. It has been a sincere gratitude to have received these warm and good wishes from these leaders, which is seen and understood to be of strategic significance to the team morale of the Prime Minister’s New Government.
In short and amongst these are Heads of State and Government leaders: Her Majesty the Queen of England and Head of the Commonwealth, Queen Elizabeth II (UK); The Premier of State Council of the People’s Republic of China His Excellency Mr. LI Keqiang(PRC); The Honorable Prime Minister of the Imperial Government of Japan, His Excellency Shinzo ABE (JAPAN); The Honourable Prime Minister of the Royal Thai Government – His Excellency General Prayut Chan-O-Cha (THAILAND); The Honorable Prime Minister of the Government of Fiji, Honorable Josaia Voreqe Bainimarama (FIJI); The Honorable Prime Minister of the Government of Western Samoa, Honorable Tuilaepa Sailele Malielegaoi (SAMOA); The President of the of the Republic of Marshall Islands, His Excellency Christopher J. Loeak (MARSHALL ISLANDS); The Honorable Prime Minister of the Government of Tuvalu, Honorable Enele Sosene Sopoaga (TUVALU); The Honorable Prime Minister of the Government of Cook Islands, His Excellency Mr Henry Puna (COOK ISLANDS); The President of the Government of Kiribati, His excellency Anote Tonga (KIRIBATI); The Premier of the Government of Niue, Honorable Toke Talagi (NIUE); Congratulatory messages were also received from the Honourable Prime Minister’s counterparts in his capacity as Ministerfor Foreign Affairs and Trade and Minister for Education and Training from all around the world and the region.
Messages of support and goodwill were also received from leaders of renowned International Agencies: the Secretary General for the United Nations, His Excellency Mr BAN Ki Moon (UN); The United Nations Development Programme Administrator, Her Excellency Helen Clark (UNDP); The UNDP Resident Coordinator and UNDP Resident Representative – Ms Osnat Lubrani (UNDP); The Secretary General of the Parliamentarians for Global Action, Dr David Donat Cattin (PGA); The Secretary General of the Commonwealth Secretariat, Mr Kamalesh Sharma (COMMONWEALTH SECRETARIAT); The Country Director of World Bank Group for Timor-Leste, PNG & Pacific Islands, East Asia and Pacific Region, Mr Franz R. Drees-Gross (WORLD BANK GROUP); The Director for Asia and Pacific Department of the International Monetary Fund, Mr Chang Yong Rhee (IMF);
ENDS
Issued by the: The Prime Minister's Office, P.O. Box 62, Nuku'alofa, Tonga. Tel: (676) 24 644 Fax: (676)
23 888; For media enquiries- Email: press...@pmo.gov.to This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
Malo TV, 'ano fu'u add atu ketau oo ki'i 'eva ki ai..
Takamuli.
----- Original Message -----To:
"Tasilisili-he-ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Thu, 12 Feb 2015 01:13:14 +1300
Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Takamuli, malo e kei fai e tau tasilisili. Ka mou toki faingamalie pea mou me'a hake ki he'emau ki'i me'a he facebok. Koe peesi facebook - Nepituno Media Website. Toe ifo ange ngaahi polave ha'o me'a hifo khie lau ia 'e kau tama ko ia
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.
hhh fatonutonu mai 'etau ng ongoogo 007, he ko e ongo faifekau NZ ena oku nau fakavikufau 'I 'Atalanga ...n''a ko Tu'i Tovi ia ne 'I ha taha 'o e ongo feitu'u ko eni kuo huu fakataha mai he'etau ng news..
Takamuli
----- Original Message -----To:
<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Fri, 13 Feb 2015 07:57:17 +1100
Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Malo OO7.
Ko e ngahi talanoa fekau'aki mo e ngahi fakahoko fatongia, sai pe ketau fanongo ki ai katau tokanga ange kitautolu ki he Tangata 'a Tonga, Samiuela 'Akilisi Pohiva ko e Palemia ne fili 'ehe kau fakafofonga e kakai pea fakamo'oni huafa ki ai 'a Tonga.
Ngali pe kuo fo'i 'ae Palemia hono valovaloki'i ia 'ehe kakaii n'anau Sutt mo lolotonga Sutt 'aki e loto taaufehi'a, ko e me'a ia 'oku ongo malohi 'a'ete ongo'i 'ae 'ikai ke tokoni e valoki he 'oku tekeutua mai hufanga he fakatapu 'ae taaufehi'a 'o 'ikai ko e fai he 'ofa mo hakeaki'i.
Kuo u tui 'oku poupou si'i kakai Mamonga ki he ngaue 'ae Palemia, pea ko e me'a lelei ia ki he langa Pule'anga, ka 'oku fai hifo ke mamatea e Siasi lahi ia,,mahalo ko hano 'a'alonga pe.
Tau fiefia he'ene 'afio hono fakanofo e Kovana Hp, pea 'oku ou tui na'e tokoni 'ae fuofua meeting 'ae Tu'i mo e Palemia ki ha ng. tu'utu'uni kuo ne fakahoko hange ko ia ko fili 'o e Kovana Hp.
Kapau na'e fiefakatu'i he'ikai ke ne tali he 'oku 'iai 'ene kau Nopele, ka ko e fehu'i ia 'e taha ketau sio ki ai, pe na'e 'ikai ke toe folofola mai 'a Tupou VI, ha ne 'ikai ke fili ai ha Nopele he taimi ne ne 'afio hifo ai ki he hingoa 'oe Kovana ?
Ko e toe oli taha , kapau na'e 'iai ha'ane ne ki'i tukuhua ki hono 'ikai fili ha Nopele ee..
He'ikai tonumia e mo'oni pea mo totonu, he kapau ko e fehalaaki 'ae Palemia , kuo pau ke e'a pe mo ia ee.
Malo e ma'u ongoongo te u foki mai pe 'o lepa atu heni mo toki fakaongoongo atu ha'atau ng news .
Takamuli.
Malo OO7.
Ko e ngahi talanoa fekau'aki mo e ngahi fakahoko fatongia, sai pe ketau fanongo ki ai katau tokanga ange kitautolu ki he Tangata 'a Tonga, Samiuela 'Akilisi Pohiva ko e Palemia ne fili 'ehe kau fakafofonga e kakai pea fakamo'oni huafa ki ai 'a Tonga.
Ngali pe kuo fo'i 'ae Palemia hono valovaloki'i ia 'ehe kakaii n'anau Sutt mo lolotonga Sutt 'aki e loto taaufehi'a, ko e me'a ia 'oku ongo malohi 'a'ete ongo'i 'ae 'ikai ke tokoni e valoki he 'oku tekeutua mai hufanga he fakatapu 'ae taaufehi'a 'o 'ikai ko e fai he 'ofa mo hakeaki'i.
Kuo u tui 'oku poupou si'i kakai Mamonga ki he ngaue 'ae Palemia, pea ko e me'a lelei ia ki he langa Pule'anga, ka 'oku fai hifo ke mamatea e Siasi lahi ia,,mahalo ko hano 'a'alonga pe.
Tau fiefia he'ene 'afio hono fakanofo e Kovana Hp, pea 'oku ou tui na'e tokoni 'ae fuofua meeting 'ae Tu'i mo e Palemia ki ha ng. tu'utu'uni kuo ne fakahoko hange ko ia ko fili 'o e Kovana Hp.
Kapau na'e fiefakatu'i he'ikai ke ne tali he 'oku 'iai 'ene kau Nopele, ka ko e fehu'i ia 'e taha ketau sio ki ai, pe na'e 'ikai ke toe folofola mai 'a Tupou VI, ha ne 'ikai ke fili ai ha Nopele he taimi ne ne 'afio hifo ai ki he hingoa 'oe Kovana ?
Ko e toe oli taha , kapau na'e 'iai ha'ane ne ki'i tukuhua ki hono 'ikai fili ha Nopele ee..
He'ikai tonumia e mo'oni pea mo totonu, he kapau ko e fehalaaki 'ae Palemia , kuo pau ke e'a pe mo ia ee.
Malo e ma'u ongoongo te u foki mai pe 'o lepa atu heni mo toki fakaongoongo atu ha'atau ng news .
Takamuli.
Malo Saia, 'oku to e tahikehe ange foki ka tafihu ha Ikata'ane ee.. te ne lava pe 'e ia ke fakama'ama'a'i e me'a 'oku 'ikai mokoi ki ai, ha'ane folofola atu. "Oua toe tali mai ha me'a he 'oku nofo 'a Hp 'o fakaongo mai ki he'enau Kovana,, ko me'a ena ko hoku fakafofonga, ka e fei mo fakanofo ka e fekau ke foki aa ki Hp hhh
Me'a na'a na'e fakanofo pea toki ha'ele atu .. tau ki'i fakaongo pe ka 007 ke toe fakaongo mai.
----- Original Message -----To:
"tasilisili ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Fri, 13 Feb 2015 10:05:10 +1300
Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
TakamuliNgali mooni ho lau tama ,koe tokoni atu pe koe Tu'i o Tonga Tupou vi oku lolotonga I Ataranga talu mei he tusite ke haele ki Loma kihe fknofo katinali ,Kae heiilo na oku iai tu'i ia kuo toe fili ehe kakai hhh
Malo Saia, 'oku to e tahikehe ange foki ka tafihu ha Ikata'ane ee.. te ne lava pe 'e ia ke fakama'ama'a'i e me'a 'oku 'ikai mokoi ki ai, ha'ane folofola atu. "Oua toe tali mai ha me'a he 'oku nofo 'a Hp 'o fakaongo mai ki he'enau Kovana,, ko me'a ena ko hoku fakafofonga, ka e fei mo fakanofo ka e fekau ke foki aa ki Hp hhh
Me'a na'a na'e fakanofo pea toki ha'ele atu .. tau ki'i fakaongo pe ka 007 ke toe fakaongo mai.
----- Original Message -----
To:"tasilisili ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:
Sent:Fri, 13 Feb 2015 10:05:10 +1300
Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
TakamuliNgali mooni ho lau tama ,koe tokoni atu pe koe Tu'i o Tonga Tupou vi oku lolotonga I Ataranga talu mei he tusite ke haele ki Loma kihe fknofo katinali ,Kae heiilo na oku iai tu'i ia kuo toe fili ehe kakai hhh
Mei he Kaniva, si'i faka'ofa e Hoa e Palemia si'ono 'ai pehe'i 'e he kau fefine 'oe 'Api ni e Palemia ka ko e Husepaniti lelei..faka'ofa atu..ta ko e Palemia ia ne toe tahikehe moene tauhi famil, fakafeta'i ki he 'Otua, taau ke ke taki he fonua he 'oku ne tauhi famili lelei mo 'ofa hono Hoa...kamou me'a hifo ki he lau 'ae Kaniva , ka tu oki lele 'o poaki'i.
Ko ʻAklisi Pōhiva mo hono hoa ʻofaʻangá mo e laumālie ʻo e ʻAho ʻo e ʻOfaʻangá
ʻOku ʻikai mahino pe ʻoku kuo ʻi ai ha palani ʻa ʻAkilisi mo hono hoá Neomai ki he ʻaho ʻo e Vālenitainé ka ʻoku mahino ʻa e ʻikai tūkua ʻa ʻene faʻa talanoa mo huaʻaki ʻi he ngaahi haʻofangá ʻa ʻene ʻofa mo moʻuiʻaki ʻa hono uaifí ʻa Neomai.
Ko e ʻaho ko ē naʻe fakahoko ai hono fakanofo ʻe he Tuʻí ia ki he lakanga Palēmiá ne lau afe ʻa e kakai ne nau fakamoʻoni ki heʻene ʻofa ʻi hono uaifí.
Ko e taimi ko ē ne ui ai ʻa e Palēmiá ki muʻa kae lau ʻe he Sekelitali ki he Kapinetí ʻa hono tohi fakanofo mei he tuʻí pea ke tāpuakiʻi ia ʻe he palesiteni ʻo e Siasi Uēsiliana ʻo Tonga, naʻe teke atu ʻe ʻAkilisi ʻa e sea hono uaifí ki muʻa he fale lotú ken a fakatou ʻinasi tātāmotaha ʻo e tāpuaki ko ʻení.
Ne hū hake ai heni ki he Feisipuká ha niʻihi ʻo fakahā ʻa ʻenau talamonū kia Neomai mo pehē kuo ikuna ʻa ʻAkilisi koeʻuhī ko ʻene tuʻu tafaʻaki ʻiate ia mei he kamatʻangá.
Naʻe ʻiai ha tokotaha ne ne fakahā ʻi he taha e ngaahi polokalama letiō ʻi ʻAokalaní ʻa ʻene mei tangi he taimi ne ne lau ai he fakamatala ʻo pehē ne teke pe ʻe he Palēmiá hono uaifí kae ʻikai ha taha he kau kalaké pe taha ʻene fanaú ke fai ʻa e fatongia ko iá.
Naʻe pehē ʻe he tangata ko ʻení ko e tōʻonga ʻa Pōhiva ko ʻeni ki hono uaifí ʻoku fakaʻali mai ai ʻa e faʻahinga taki ʻoku fiemaʻu ʻe Tongá.
Naʻe fakahā foki ʻe ʻAkilisi ki hono fāmili ʻi ʻAokalani ʻi haʻanau kaimeʻakai ʻi he uike kuo ʻosí neongo e faingataʻa fakasino kuo ʻi ai ʻa Neomaí ka ko e ʻaho kotoa talu e lele mai ʻa e teu fili tautefito ki he fili Palēmiá ko ʻene foki atu ai pē ki ʻapi ʻoku mahino pe ki ai ʻa e meʻa ʻoku tokanga lahi ki ai hono hoá.
________---------
Fakamalo lahi hono Uki e lotu, Talu hono fokotu'u 'o 'AKilisi ki he lakanga Palemia mo'ene kau he 'Olita 'o e kau Taki 'oku te hufia.. me'a mahu'inga he lotu ko e faka'ata'ataa kitautolu ke 'oua na'atau tataki e 'Otua 'aki 'etau ngahi faka'amu, ka ko e me'a mahu'inga taha ketau lave'i pe ,ko e 'Otua 'oku lahi 'ene kelesi pea mohu meesi ke ne tataki 'ae Palemia.
Poupou atu ki he Uki lotu, pea fai ai pe talanoa mo e 'ofa pea mo ngahi hua faka'ei'eik pe fe'nga mo e Palemia, ka ko e me'a mahu'inga ke 'ai e talano ke mo'oni ee.
Takamuli
----- Original Message -----To:
<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Sat, 14 Feb 2015 05:31:51 +1100
Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Konga e popoaki áe Taki óe PTOA, ki heénau kau Kanititeiti,..mou meá hifo ki ai.
Ko ho lotó ‘oku ou kumi ki aí pea ko ho lotó ‘oku fiema’u ‘e he kakaí hangē tofu ko ‘etau kumi ki honau lotó ‘i he ‘amanaki fili Fale Aleá. ‘E hoko ko e fakaongosia noa ‘etau ngaahi feingá kapau ‘oku ‘ikai ke toka ai hotau lotó. Ke toka hotau lotó ‘i he mateaki’i fonuá. Ke toka hotau lotó ‘a e mateaki’i e kakaí. Ke toka hotau lotó ‘a e mateaki’i e fakamaautotonú mo e vahevahe taaú. Ke toka hotau lotó ‘a e mateaki’i e langa fonuá. Kuo tongia ‘e he ‘Uluaki Faá, Taufa’āhau Tupou I, ‘a e fa’ahinga loto mateaki’i fonua ko ení ‘i he’ene tō folofola ‘i he huufi tuku ‘o e Fale Alea ‘o e 1885 ‘o pehē. Taufa‘āhau Tupou I
“Ko e me‘a ‘oku ou kole atu kiate kimoutolú ke ‘oua na‘a takitaha feinga ke tufi ‘a e me‘a ma‘ana, mo hono fāmili pē, kae manatu ko e Tonga koe, pea ko ho‘o ngāue mei he ‘Eikí ke ngāue ma‘a Tonga. ‘Oku ‘ikai te u mā ke lea pehē kiate kimoutolu, koe‘uhi ko ‘eni ‘a e anga ‘o ‘eku ngāué. “Ko e fiha ngofulu ta‘u ‘eni kuo mou mamata ki he‘eku ngāué, pea ‘ane fē ne u feinga ke ma‘u ha me‘a ma‘a ku mo hoku fāmilí. ‘Oku mu‘omu‘a taha mo mamafa taha pē kiate au ‘a e lelei ‘a Tongá ‘i he lelei ‘a‘aku mo hoku fāmilí. “Pea ko ia ‘oku ou faí ‘oku ou kole ke mou fai, pea ko ia ‘oku ne ‘ofa ‘iate aú ke ne muimui kiate au. Pea ke ne pehē ‘ene leá ‘o hangē ko ‘eku leá. “Kapau ‘e ‘ikai te u manatu ki Tonga, ke piki hoku ‘eleló ki hoku ‘ao‘ingutú, ‘o kapau ‘e ‘ikai te u hiki ma‘olunga hake ‘a Tonga ‘i hoku fungani fiefia‘angá.”
Ko ‘eni ‘a e fuka ‘o e mateaki‘i fonuá na‘e tō pea fusi ‘e he ‘Uluaki Faá ‘o fakama‘u mei he kamata‘angá ko ha pou tuliki ke tau fua tatau ki ai. Pea ‘oku ou ui kiate kimoutolu ke mou ‘ofa ā ke tau kaungā pukepuke ‘a e loto‘i mateaki‘i fonua ko iá ‘i he kuonga faingata‘á ni.
----- Original Message -----To:<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:
Sat, 14 Feb 2015 16:49:16 +1100
Ko e kíí ongoongo eni ia mei he Lotu fakamanatu taú 149 e Kolisi ko Tupou , feúnga pea fakaéiéiki ia ke óat mei tepile áe Palemia, pea heíkai ketau ofo he fakaéiéiki e lea he ko e éiki Palesiteni, koe úlu ó Háa Ngata mo e Taki fakalaumalie óe Uesiliana Tauátaina ó Tonga í he Kolope, mou meá hifo ki ai..
To e feinga e Fly NIu ke fokiki Tonga, kataki mahalo temou manatuí pe ee..ka ko e Kaniva eni mo éne lau.
ongoongo áe fly niu.
Ka ʻoku ʻi ai pe e meʻa ʻoku kiʻi manavahē tēvolo ki ai ʻa Fīnau ʻi he foʻi feinga ko ʻení telia naʻa tali ʻe he puleʻanga ko ʻení e fokotuʻu pea lele e kautahá pea hū mai e puleʻanga hokó ia ʻo fai e meʻa tatau ne tuli fakapotoʻi mai ai kinautolu mei Tonga he 2004.
Ne ne pehē ʻoku falala ia ki he Puleʻanga ʻo ʻAkilisi Pōhivá ʻe hanga ʻe heʻene ngaahi polisií ʻo teke e feʻauʻauhi fakapisinisí ʻi he founga maʻa mo taau pea pehē ke ʻoange ʻa e faingamālie lahi maʻu pe maʻa e kautaha vakapuna ʻe lelei taha ʻene faifatonga ki he kakaí.
Naʻá ne kole ange ai ki he minisitaá pe ʻe lava ke hanga ʻe he honau puleʻangá ʻo maluʻi e tafaʻaki koi á hange ko ha tohi ke fakapapauʻi ʻe ʻikai hano fakafeʻātungaʻi ʻo e Fly Niu ʻi he kahaʻu pe tuli ʻi ha toe ʻuhinga tukukehe ka ko ha meʻa fekauʻaki mo e malu ʻa e kakaí.
Naʻe fakahā ʻe he minisitaá kia Finau ke ne fokotuʻu mo e fakakaukau koi á ʻi heʻene polopōsoló ke ʻave ki he kapinetí ke fai haʻanau lau ki ai.
Malie Minista Ngaue, tokangaí naá lava e ngahi kautaha ia ó lahi kanau fepakipaki he kií space fepunaáki a Tonga hhh..
Kapau óku kei manatu taha ki he kautaha ni, sai ke fai ai ha lavelave.
To atu e fokotuútuú..malo e siu pea foki fly niu.
Malo ko e kií ongoongo eni mei he Kaniva fekauáki moe tokoni mei NZ , ko ia ko kimoutolu kau Haapai 'oku faá folau kií NZ pea íkai sai hoómou paluplau, mou fiemalie he ko e Minista ki Muli eni á NZ óku folau mai ke fei mo ái étau langa afaa ke fakahoko aa..mou meá hifo ki he news mei he Kaniva, ka u toki lele ó Poakií..
16/02/2015 at 15:38
Kuo tūʻuta ki Tonga ʻa e Minisitā ki Muli ʻa Nuʻu Sila. ʻOnapolo Marray McCully ke ne feʻiloaki mo e kau taki ʻo e puleʻanga foʻou ʻo Tongá.
Naʻe fakafeʻiloaki mo talitali ʻa e folaú ni ʻe he Minisitā Paʻanga ʻa Tongā ʻOnapolo ʻAisake Valu Eke i he Malaʻe Vakapuna Fuaʻamotú.
Fakatatau ki ha fakamatala mei he ʻŌfisi ʻo e Palēmia, ʻAkilisi Pōhiva ʻoku ʻamanaki ke ne fakataha mo e palēmiá he ʻaho ni pea pehē ki ha konifelenisi mo e mitiá foki he efiafi ʻo e ʻaho ni aipē.
Popoaki eni mei he kakai Poto mo íloa he Kolope, sai kemou kií tokanga ki ai mo toki kumi faingamalie kemou fanongo mai ai pe ki heémau tufi nge'esi kapa mo e tapunií hina he veé hala Taufaáhau toumuá e Ófisi Palemia ee..
Ongoongo Faka-Tonga Log in to Reply
16/02/2015 at 19:49
Kuo ʻoatu hano fakamālōʻia ʻe he palēmia ʻo ʻInitiá Narenda Modi, ʻo e fonua temokalati tokolahi taha foki ʻeni ʻi māmaní, ʻa e ikuna kuo feia ʻe ʻAkilisi Pōhiva he fili palēmia ne toki ʻosí.
Pehē ʻe Modi ʻe kei tauhi ai pe ʻe ʻInitia ʻa hono vā fengāueʻaki vāʻofi mo Tongá ʻa ia kuo laui taʻu ʻene tupulekia maí.
Ko ʻOnapolo Pōhiva ʻa e fuofua tuʻa ke fili ʻe he kakaí pea ke ne hoko ai ko e palēmia ʻo e puleʻanga fakatuʻí.
Taha ó e ng moóniímeá ó e Puleánga foóu, mei he Kaniva kamou meá hifo ki ai..
16/02/2015 at 19:19
Kuo fakaʻofisiale ʻeni ʻa hono maʻu ʻe he Puleʻanga Tongá ʻa e kautaha kasa pe Tonga Gas Ltd hili ia haʻane ʻi he ngaahi kautaha muli ʻi ha taʻuʻaki ʻeni ʻe 40.
Pehē ʻe he CEO ʻo e Tonga Power John van Brink ko e kotoa e koloa ʻoku maʻu ʻe he Tonga Gas ʻoku ofi ʻi he paʻanga Tonga ʻe Tolu Milioná ʻo fakahoa ia ki he koloa ʻa e Tonga Power ʻoku ʻi he 80 milioná ia.
----- Original Message -----To:<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:
Mon, 16 Feb 2015 19:39:03 +1100
Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Pau pe , ka e mahalo ko éne toki taimi pe ána eni ke fakaátaa ai e ngaue ke fakahoko, kaé toe fakalangakete ange kapau koéne álu atu eni ó vakai pe kuo lava ó fokotuú e úluaki tokoni .
----- Original Message -----To:
"tasilisili ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Mon, 16 Feb 2015 17:36:06 +1300
Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
He koene alu kihe langa o Haapai he nae lahi e seniti ne oatu ehe puleanga nz ke tokoni kihe langa o haapai ?
PRIME MINISTER - GOVERNMENT OF THE KINGDOM OF TONGA

Role of the Prime Minister
The Prime Minister is in formal terms appointed by His Majesty the King, on the recommendation of the Legislative Assembly as provided in the Constitution and Government Act.
The Prime Minister as leading Minister of the Government, the Prime Minister :
The Prime Minister chairs Cabinet meetings. By convention, responsibility for Cabinet procedures rests with the Prime Minister.
ENDS
Issued by the: Ministry of Information and Communications, Nuku'alofa, 2012.
''Ai e kataki ke lahi Palemia.
Tau kií Tokanga kia Mafua , Tangata ia ne meaí mei Tonga hono mafai ílo ki he Politikale,mahalo ko e tangata eni ketau tokanga ki haáne fakaanga ó tatau pe mo ha'atau tokanga ki heétau ng fakamahlo.
A former school teacher, Hon Pohiva has taken on the Foreign Affairs, Trade, Education and Training portfolios.
He said that he respected Fijian Prime Minister Frank Bainimarama, who Mr Pohiva believes showed a lot of willpower to make things happen in Fiji since he took over in a military coup in 2006.
“Mr Bainimarama did a lot of things that other governments were not able to do,” he said.
“I respect him for that and believe that Tonga also needs a Bainimarama, someone like him to ensure that we can move forward and get things done.”
Hon Pohiva is expected to demand performance from his Cabinet Ministers over the next four years.
Political analyst Dr Malakai Koloamatangi said Hon Pohiva’s election as PM signals the dawning of a new era and a lot of focus will be on his and his government’s performance.
![]()
This message is eligible for Automatic Cleanup! (sep...@optusnet.com.au) Add cleanup rule | More info
Email sent using Optus Webmail
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.
Kuli Fisi’iahi
Phone +64 (9) 439 8724, Mob: 027 5020 507,
www.dargavillemethodist.org.nz
email: fisi...@xtra.co.nz
"I would rather have speeches that are true than those which contain merely nice distinctions. Just as I would rather have friends who are wise than merely those who are handsome." (Augustine)
Pea ko e meáfua ki he tonu mo e hala áe Palemia, ko e Kuata áe Sutt..katau ka fanongo atu kuo toó hono tangata malanga pea moéne hoko ko e fakafofonga Konifelnisi pea mou toki lau óku hala..
Takamuli.
Vela vela vela Haápai í hoómou Kovana mo hoómo Palemia, pea mo e fonu áe falelotu óe "Siasi ó Sisu Kalaisi moe kau maónióni óe ngahi áho ki mui ni mai "..
16/02/2015 at 17:16
Na’e kātoangaʻi fiefia ʻe he kāinga Haʻapaí ʻa hono fakanofo ʻa honau fuofua Kōvana foʻou, Moʻale Fīnau, pea pehē ki heʻenau feʻiloaki ai mo e Palēmia foʻou, ʻAkilisi Pōhiva.
Naʻe fakamanatu ʻe he Palēmiá ʻi haʻane meʻa lolotonga ouau fakanofó ni ʻa e mahuʻinga ke tokanga ki he ngaahi pole ʻoku ala haʻu fakataha mo e ngeia mo e ʻū monūʻia ʻo ha lakanga māʻolunga. ʻOku faʻa tō vave ai ha niʻihi pea hē mei he taumuʻa tonu ne ʻuhinga ai ʻa e lakangá.
Ne fakahoko e ouau fakanofó ʻi he fale lotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ki mui ní pea naʻe fonu ʻa e falé ni foki.
Ko e kātoanga māfana ʻeni pea ʻikai kei maʻufiʻufia e loto vela ʻa e kainga ʻi heʻenau tōʻonga mo e fakafeangai.
Ko Moʻale Fīnau ʻa e fuofua tokotaha tuʻa ke hoko hake ki he lakanga kōvana ʻa ia ne pukepuke pe ia ʻe he houʻeikí talu mei muʻa
Fakatonutonu mei he Ófisi e Palemia..
Ko e Tuílakepa naé faihia pea moúa he fakamaauánga ko e maú mo e meátau..
Ko Ákilisi naé íkai haáne hia ko e tutu á Nukuálofa, kataki fakafofonga ó ái pe ke fakapotopoto e fakatauhoa talanoa..
Taimi tatau óku pehe mei he Ófisi Palemia, mou tatali aa ki he fakamauuánga lahi áe é haéle mai ai áe Ëiki í hono naunau..óua temou mamahi,malava pe ke hao heni pea fihia í hee, kapau óku tonu hoómou mahalo neongo áe íkai ha fkmoóni moóni mo totonu ki hoómou mahalo.
Ko e link ena ki hono interview ó Ákilisi, taa óku lotosií pe katau pehe ko e Siana Maka ee.
Takamuki
Kataki kae óualeva ke kumi hake naá ko ha foí éti faiva pe ia ee..lahi pe meá pehe .
malo
----- Original Message -----To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Tue, 17 Feb 2015 01:06:16 +0000 (UTC)
Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Takamulikataki mu'a 'o 'omai 'a e sources na'ake 'omai mei ai 'a e fakamatala ko 'eni, pea ka 'ikai pea 'omai 'a e link.'oku malava pe edit 'ae fakamatala ni 'o kehe meihe 'sources'.malo 'a e taalanga.ofa atudaphne
From: "sep...@optusnet.com.au" <sep...@optusnet.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tuesday, 17 February 2015, 4:43
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018
Mahalo é tokoni pe ngahi fatongia ó e Palemia ki heétau talanoa.. Meá fekauáki mo e kau Fakamaau(Magistrates) fekauáki mo e Tuílakepa, óku íai pe mafai ó e Palemia ki ai, malo ena hono íkai tuli ..ka mou meá hifo ki ai.PRIME MINISTER - GOVERNMENT OF THE KINGDOM OF TONGAPrime Minister: Hon. Samiuela 'Akilisi Pohiva
http://www.mic.gov.to/government/got/4050-head-of-government-of-tonga-prime-minsiter-lord-tuivakano
Ta ko ena, mou toki meá hake ki ai..
malo.
----- Original Message -----To:<tasil...@googlegroups.com>
Cc:Sent:Tue, 17 Feb 2015 15:16:17 +1100
Kataki muá pe óku maú é ha taha e email áe PA áe Palemia...
Sikei mou kataki muá ka maú ko e tapuaki ia ki he tepile ni ke u fehuí ange ki ai pe ko e ha éne fakakaukau ki hono fokotuú ia é heéne tangataéiki ko e PA ..
kuo lahi hono tapalasia e tangataéiki mo éne founga, ka óku taau ke u kole ki ai pe ko e ha éne lau áána..fiemaú pe ke fai í he fofonga ófa mo e langahake étau talanoa ki he Palemia, óku íkai úhinga ia óku te kau mo e Palemia he meá óku hala mo kovi, íkai.!
Moóni le lau á e kaumeá Longoteme'/Folaha, ko e kovi ia óku fisipaaí pe, ka ko e lelei óku fiu á feingaí ke maú.
Ko éte tokonaki pe ha lea lelei ki ha taha é hoko hoto fili ko e tokotaha ke te 'ófa ki ai, kehe áupito ia mo e poupou ki he kovi...
Kataki ko e fiematamuá eni ki ha email á e PA á é Palemia.
Malo mo e fakaongoongo atu.
Takamuli
----- Original Message -----To:<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:
Tue, 17 Feb 2015 15:20:13 +1100
Ko e involve ena áe Palemia í he hopo áe Tuílakepa, pea óku ne tukuakií e tokoni áteni Seniale ko e íkai maú áe fakamaau totonu,,mahalo naá naé toe taunoni ia ke maámaá e tautea ó Tuílakepa..Kuo u tui lahi ne loto e Palemia ke aú ki hano toó e Nopele meiate kinautolu óku ma'u ki ai e ng hia lalahi pehe ni..
Hon. Pohiva said Lord Lasike’s case was heard four years ago. Lord Tu’ilakepa was only heard this year and Lord Tu’iha’ateiho’s case is yet to be heard.
He expressed concern about the different sentences handed down to Lord Lasike and Lord Tu’ilakepa, saying he found them “sentences to be discriminating and excessive”.
According to the Prime Minister’s letter, only one bullet case was found in Lord Lasike’s residence while two caches of ammunitions were found at Lord Tu’ilakepa’s residences, in Longolongo and Ofu.
The Prime Minister said Kefu should have not pleaded for a lesser sentence for Lord Tu’ilakepa during his court prosecution hearing.
“Is it normal for a Crown Barrister like the Solicitor and acting Attorney General and now acting Attorney General, to be directly involved in seeking a lesser severe penalty for the defendant with the presiding judge of a case?” the Prime Minister said.
Hon Pohiva told Kefu his attitude may have been accepted by former administrations but it “has no place in my government”.
“The prolonged and unnecessary delay in bringing the case of Lord Tu’ilakepa to court baffled me,” the Prime Minister said.
King , ;oku ou tui 'oku ngaue tonu mo lelei áki é he Palemia e mafai óku íate ia ke fakatonutonu e ngahi meá óku 'kai ha totonu mo e fakamaau totonu,, Oku ou manatu ófa ki he Tuílakepa,tuótaha éne éva mai ki homau Palepale í Sau Faupula, meá mai pe ó sií fakatokilalo he veé Matapa..toutou langa atu éhe matuá ke meá mai ó meá mei muá mavahe mei he kau Matapa mo e íkai pe. Kuo u fakahohaá atu , Tuílakepa fakamolemole ó meá hake ki muá ki hee naá huu mai ha kakai óe fonua mei Tonga ó pehe óku íkai kemau laveí áe meá totonu ke fakahoko atu ki he feituú na.
Ko e Tuílakepa ko e thouéiki fakafeohi moóni, óua ka malieía ha foí fasi óku taa éhe fanau, kuo fakataupasi tangutu pe hufaga he fakatapu, mo haka,,kaekehe , óku tau fakameápangía pe ko éne hoko mai ki ha taha óku tau maheni, pea ko e taha he key figure óe Puleánga mo e Fonua..
Ófa pe é sií tau ki hono laumalie áe meá naáne fai pea fakatomala moóni,ó liliu pea tau kole ai ha meesi ki he Ótua Maána mo hono fale..
Takamuli
----- Original Message -----To:<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:
Tue, 17 Feb 2015 11:27:19 -0800
Subject:Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018Toe kehe ange eni ia. Mole ke mama'o ha loto kihe AG pea moe Nopele. Ka koe 'ata 'eni oe puleanga ihe ngaahi ta'u lahi. Mahalo pe e lava o bring to justice ae ngaahi manuva oe ta'u e 3 kuo hili...tau fkmolemole'i aaa ae ngaahi ta'u kimu'a. Kou tui kuo kamata ke alert ange ae kau mau mafai he foi samena ko eni. This is a live breaking news. ..mooni e lau e kau malanga koe ee oku kasino ...BINGO!!!! hhh.Sent from my T-Mobile 4G LTE Device
-------- Original message --------
From: sep...@optusnet.com.au
Date: 02/17/2015 4:04 AM (GMT-08:00)
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Palemia o Tonga 2015- 2018