Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au> wrote:
>
>
>Malanga Sapate 16/02/2014
>
>Same 119 :1-18 ; Teutalonome 30 :15-20 ; 1 Kolinito 3 :1-9 ; Matiu 5 :21-37
>Himi 561/534/504/114/573
>
>Veesi malanga Matiu 5: 23, 24 “Ko ia ka kuo ke ha’u mo koe ha feilaulau ki he ‘olita, ‘o ke toki manatu’i ai ‘oku ai ha me’a ‘oku kovi’ia ai ho kainga kiate koe; tuku pe hena ho’o feilaulau ‘i he ve’e ‘olita, pea ke mole atu mu’a ‘o fakalelei ho kainga, pea ke toki ha’u ‘o ‘atu ho’o feilaulau...”
>
>Kaveinga: “Ka ‘ikai ha fakamolemole he ‘ikai ha fakalelei”
>
>Talateu
>
>‘Oku tau kei fononga mai pe ‘eni he malohi moe mahu’inga ‘oe ngaahi fekau na’e fai’aki ‘e Sisu ‘ene malanga he mo’unga fekau mo e pau ke tau tauhi fakaeloto ‘ae ngaahi lao ‘ae ‘Otua. Lolotonga pe ‘etau mo’ui mo fononga he meesi moe fakamolemole ‘ae ‘Otua ‘oku tau fu’u kei tomui mama’o he angimui mo fa’ifa’itakiki ai. ‘Ikai ia ko ia pe ka ‘oku ‘ikai ke tau fakahaa’i ‘ae ‘ae mo’oni ‘oe mo’ui moe meesi ko ia ki hotau ngaahi kaungaa mo’ui ni. Koe lea fetau ia ‘oe “fakamolemole” koe “tau’ataina” he kapau ‘e ‘ikai ha fakamolemole ‘e ‘ikai ha fakataua’ataina. ‘I he sapate kuo hili na’a tau foua mai hono fakafelave’i ‘e Sisu ‘ae lao mei he Fuakava Motu’a pea moe Lao ‘i he Fuakava Fo’ou. Pea mahino koe lao ko ia na’e fa’u ia ki he kakai ‘Isileli pea na’e malu’i mo tauhi ia he ngaahi to’onga mo’ui ‘oku ha atu ki tu’a. Ka kia Sisu ‘oku ne
> hoko mai ia moe lao ke tauhi ia mei loto ‘i he mo’ui ‘ae tangata. Kia Sisu ‘oku ne mahu’inga’iaange he me’a ‘oku tau fakakaukau’i (lelei pe kovi) he ngaue ‘oku ha atu ki tu’a.“Ko ia ka kuo ke ha’u mo koe ha feilaulau ki he ‘olita, ‘o ke toki manatu’i ai ‘oku ai ha me’a ‘oku kovi’ia ai ho kainga kiate koe; tuku pe hena ho’o feilaulau ‘i he ve’e ‘olita, pea ke mole atu mu’a ‘o fakalelei ho kainga, pea ke toki ha’u ‘o ‘atu ho’o feilaulau...” ko ia hotau veesi malanga.
>
>Koe vete ‘oe potu tohi
>
>‘Oku ‘omi heni ‘e Sisu ‘ae fakakaukau ‘oe feilaulau he temipale ke fakafuo mai’aki ‘ae ngaahi akonaki ni. ‘Oku mahino foki koe feilaulau ko hono kaveinga ke kole ‘ae meesi moe ‘alo’ofa ‘ae ‘Otua “Day of Atonement). Pea kia Sisu heni koe feilaulau moe lotu ‘oku tau fai koe kole ‘ae meesi moe ‘alo’ofa ‘ae ‘Otua. Kia Sisu koe fakakaukau ‘oe lao ke fakamo’oni ki he haohaoa ‘ae ‘Otua pea moe mo’ui ta’e haohaoa ‘oe tangata. Ka ‘oku toe ‘omi ‘e Sisu heni ke toe mahinoange hono founga tauhi ‘oe lao ‘e ala fai ‘e he tangata. ‘Oku ‘ikai ‘uhinga ‘etau hao mei he fakapoo moe tamate kuo tau tauhi ai ‘ae lao ‘o haohaoa. Ka ‘oku ‘uhinga ‘a Sisu kuopau ke tau fakalelei mo hotau ngaahi kaunga mo’ui pea ki ha taha pe ‘oku ne hoko ko hoto fili. He koe ‘ita ‘oku ‘ikai koe me’a ia te ne tataki koe ke fakapoo ka koe ‘ita ‘ae loto kia Sisu ko ia ‘ae “fakapo.” Kainga kapau
> he’ikai te tau tomu’a mo’oni ki he ‘Otua ‘i he fakalelei moe fakamolemole pea he’ikai ha fakahoifua ai. Kainga he’ikai malava keu fai ‘ae fakalelei moe fakamolemole kae ‘oua keu tomu’a fai ‘ae fakatomala. He’ikai ke sio ki he fakalelei mo’oni kae ‘oua leva ke u tomu’a fakalelei moe ‘Otua.
>
>
>Koe taimi lelei taha ki he fakalelei koe taimi ni
>
>
>‘Oku fakamatala ‘e he lea ‘ae faka’ilonga taimi ki hono fai ‘oe fakelelei. Pea ‘oku ne tuhu’i mai pe ‘ae taimi koe “taimi ni pe.”...“tuku pe hena ho’o feilaulau ‘i he ve’e ‘olita, pea ke mole atu mu’a ‘o fakalelei ho kainga, pea ke toki ha’u ‘o ‘atu ho’o feilaulau...” Kia Sisu ‘oku ‘ikai koe feilaulau ‘oku mahu’inga ka koe fakalelei moe fakamolemole ‘ae feilaulau ‘oku hoifua taha ai. ‘Oku ‘ikai koe kainga ‘oku ha’u kiate koe neongo ko kinautolu ia ‘oku nau fai kovi kiate koe ka ko koe ia te ke ‘alu ki ho kainga. Ko ‘etau toe tuku atu ki he kaha’u koe loloange ia ‘a ‘etau tauhi ‘ae kona ko ia ‘i hotau loto pea ‘alu ke toe faingata’aange. Pea ka fuoloange pea te te iku ai ki he teuaki fakapoo pea ke maumau’i ai ‘ae fekau hono 6. ‘Oku ‘ikai totonu ke tau tauhi fuoloa ha ‘ita ‘i hotau loto kainga he te ne toe fakalahi hotau mamahi’anga. ‘Oku ‘ikai ngata pe
> ‘i he’etau vamama’o ai mo hotau kaungaa’api ka koe pango taha ko ‘etau vamama’o ai foki mo hotau ‘Eiki Huhu’i.
>
>
>Kainga ‘oku tatau ‘ae hoko mai he taimi kotoa pe ‘ae fakamo’ui moe meesi ‘ae ‘Otua ki hotau fa’ahinga ‘ae pau ke hoko mai ‘ae fakalelei he taimi kotoa pe ki hotau kaunga mo’ui. Koe ha hono ‘uhinga? He koe fakalelei moe ‘Eiki koe kaveinga ia ‘oe Kosipeli. Kainga kia Sisu ‘oku fu’u mahu’inga ‘oe ouau fakalelei ni he koe mu’aki ia ‘o ha feilaulau koe tomu’a tokamalie hotau vaa moe ‘Otua’aki ha’atau fakalelei mo hotau ngaahi kaunga mo’ui. Koe mamafa ia ‘oe fakamolemole kia Sisu koe “’Alu vave ‘o ‘ahi’ahi fakamolemole ki he tangata faka’ilo (toko taha ‘oku mamahi ‘iate koe), ‘o toutou kole ‘o a’u ki he fangafanga huu ki he fakamaau....”Koeha hono ‘uhinga? “Ko au ee ‘oku ou tala atu ‘e ‘ikai te ke ‘alu mei ai kae’oua ke ‘osi ho’o totongi ‘o a’u ki he toenga seniti...” Kainga koeha ‘etau fili ka ‘oku ‘ikai toe fakapulipuli mai ‘ae tautea ‘o ha kakai
> ta’e fiefakamelino mo ta’e fiefakamolemole koe heli moe mate ta’engata. Ko ia ‘ae ‘uhinga ‘a Sisu kuopau ke tau tauhi ‘ene ngaahi lao kuo ne ‘osi lave ki ai he vahe ni.
>
>
>‘Oku tupu ‘ae ‘ikai fie fai ha fakalelei mei he hulutu’a ‘ae ‘ita
>
>
>Koe’uhii kuo hulutu’a ‘ae vete mali pea feta’efiemalie’aki he ngaahi ‘aho ni pea na’e tefito kotoa pe ia mei he ‘ita/ mamahi moe ta’e fiefakamolemole’aki. ‘E ngata nai ‘a fee ‘etau lea’aki ‘ae ngaahi loto’ita ni “Kapau he’ikai tuku ho’o me’a ‘oku fai mai he’ikai tuku ‘eku me’a ‘oku fai atu?...Kapau he’ikai te ke totongi mai ho’o noo pea ko vaihi ee ha’ata toe felea’aki? Koe taha ‘oe ngaahi lea ‘ae ngaahi uaifi “‘Ai pe ke fair ‘eta me’a tangata kapau ‘oku ke fai pehee pea ‘oua te ke loto mamahi ‘i ha’aku fai pehee pe mo au.” Kapau he’ikai te ke tomu’a ha’u ‘o kole fakamolemole mai pea ‘oua na’a ke pehee teu toe lelei mo koe? Kainga ‘e feefee kapau ‘e fehu’i pehee mai moe ‘Otua kiate kitautolu kakai tonounou he houa moe miniti kotoa pe? Kainga kuo tau ‘osi fakamolemole’i nai ho uaifi pe husepaniti koe’uhii ko ha’ane mo’ui ta’e faitotonu ki ho’o
> mo nofo mali? Pea ‘oku kei hoko atu pe ‘a ho’o mo kee moe kaikaila he taimi kotoa pe? ‘E fai nai ‘eni ‘o ta’engata? ‘E fefe kapau ‘e lolotonga ho’o tafulu pea mo ho’o ta’etali ‘ene fakamolemole kuo hoko mai ‘ae ui ‘ae ‘Eiki ki ho’o mo’ui pea koeha leva ho’o poa ki ai? ‘Ikai kuo tomui ‘a Matiu 5:23 ia? Fefe kitautolu kakai lotu mo malanga kae kei fai pe ‘ae taa mali pea mo hono ngaohi kovi’i hotau ngaahi hoa? Talamai ‘e Sisu heni “Ko ia ka kuo ke ha’u mo koe ha feilaulau ki he ‘olita, ‘o ke toki manatu’i ai ‘oku ai ha me’a ‘oku kovi’ia ai ho kainga kiate koe; tuku pe hena ho’o feilaulau ‘i he ve’e ‘olita, pea ke mole atu mu’a ‘o fakalelei ho kainga, pea ke toki ha’u ‘o ‘atu ho’o feilaulau...” Koe ‘ita koe me’a faka’auha ki he’etau mo’ui he ‘oku ne fakapopula’i ‘etau tau’ataina / motuhia ‘ae fetu’utaki moe kaungaa mo’ui/ fakangatangata ‘etau
> feohi etc. Kainga ko ha’atau nofo ‘o taufehi’a ki ha taha ‘oku tau fakapo ‘i hotau ngaahi loto “Ko ia ‘oku ne fehi’a ki hono tokoua koe tamate tangata ia: pea ‘oku mou ‘ilo, ‘ilonga ha tamate tangata ‘oku ‘ikai te ne ma’u ‘ae nofo’ia ‘ehe mo’ui ta’engata” (1 Sione 3:15).
>
>‘E Lava Fēfē ke tau fakamelino mo e Ni‘ihi Kehé?
>
>KO E lau eni ‘a Paula “Kuo faiangahala kotoa pē mo tōnounou ‘o ‘ikai ma‘u ‘a e lāngilangi ‘o e ‘Otuá.”(Loma 3:3)Koe‘uhi ‘oku natula ta‘ehaohaoa ‘a e kakai kotoa pe i he māmaní, kuopau ai he‘ikai ala kalofi pe ke tau hola mei he fepakipaki ‘a hotau anga’i tangata ko ia. Ka koe fehu’ia leva ‘e lava fēfē ai ke tau fakamelino ‘i he malumalu ‘o e ngaahi tu‘unga peheé? ‘Oku ‘omai ‘e he Tohi Tapú ha fale‘i lelei. ‘Okú ne fakamatala‘i ‘a e Tokotaha-Fakatupú ko e “‘Otua ‘o e melinó,” ‘a ia ko hono huafá ko Sihova. (Hepelu 13:20)Saame 83:18) ‘Oku fiema‘u ‘e he ‘Otuá ‘a ‘ene fānau fakaemāmaní ke nau ma‘u ha ngaahi vaha‘angatae melino. ‘I he taimi na‘e faiangahala ai ‘a e ‘uluaki ongo me‘a fakaetangatá ki he ‘Otuá, ‘o motuhia ai ‘a e vaha‘angatae melinó, na‘á ne fai leva ha me‘a ke fakalelei mo ‘ene me‘a fakatupu ko e
> fa‘ahinga ‘o e tangata ‘a ia koe pau ke pekia hono ‘Alo ko Sisu Kalaisi kae malava ‘ae fakalelei ko ia (2 Kolinito 5:19)
>
>Fakamolemole‘i Loto-Lelei.
>
>Vakai angé ki he me‘a ‘e tolu ‘e lava ke ke fai ke fakamelino ai mo e ni‘ihi kehé. Fakamolemole‘i Loto-Lelei. Ko e hā e lau ‘a e Tohi Tapú? “Hokohoko atu ‘a e fekātaki‘aki mo e fefakamolemole‘aki loto-lelei neongo ai pē ‘o kapau ‘oku ‘i ai ha taha ‘okú ne ma‘u ha ‘uhinga ke lāunga ai fekau‘aki mo ha taha. Hangē tofu pē ko ia ne fakamolemole‘i loto-lelei kimoutolu ‘e Sihová, kuo pau foki ke mou fai ‘a e me‘a tatau pē.”—Kolose 3:13. Ko e hā ‘a e polé? Mahalo nai ‘oku ‘i ai ha‘o “‘uhinga [totonu] ke lāunga ai” peá ke ongo‘i tonuhia ‘i hono motuhi ‘a e vā mo e tokotaha fakalotomamahí. Te ke toe faka‘uhinga nai ‘oku totonu ke ‘uluaki kole fakamolemole atu ‘a e tokotaha fakalotomamahí. Ka ‘o kapau ‘oku ‘ikai ke lāu‘ilo ‘a e tokotahá ia ki he‘ene fakalotomamahí, pe ‘okú ne tui ko koe ‘oku halá, ngalingali ko e vātamakí ‘e
> ta‘emalava ai pē ke fakalelei‘i. Ko e hā ‘a e me‘a ‘e lava ke ke faí? Tokanga ki he fale‘i ‘a e Tohi Tapú ‘aki hono fakamolemole‘i loto-lelei ‘a e tokotahá, tautautefito kapau ko e ki‘i palopalema si‘isi‘i pē. Manatu‘i, kapau na‘e tauhi ‘e he ‘Otuá ha lēkooti ‘o ‘etau ngaahi fehālaakí, ‘e ‘ikai ‘aupito lava ke tau tu‘u ‘i hono ‘aó. (Saame 130:3) ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú “‘oku manava‘ofa mo angalelei ‘a Sihova! ‘Oku ne tuai ki he houhau, pea mohu ‘alo‘ofa. He ‘oku ne ‘ilo ‘e ia hota anga; ‘oku ne manatu ai pe ko e efu pe kitaua.”—Saame 103:8, 14. “Ko e fakapotopoto ‘a ha tangata ‘a ia ‘oku ne fakatotoka ai ki he ‘ita: Pea ko ‘ene lakai ha angahala ko hono langilangi ia.” (Palōveepi 19:11) Ko e fakapotopotó pe vavangá ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke tau sio ‘o fakalaka atu ‘i he me‘a ‘oku hā maí, ke ‘ilo‘i
> ‘a e ‘uhinga ‘oku fai ai ‘e he kakaí ‘a e lea pe tō‘onga peheé. Ko ia ‘eke hifo kiate koe, ‘Ko e tokotaha na‘e faihala mai kiate aú, na‘e hela‘ia nai, puke, pe fakavaha’avaha’a mo loto kovi?’ Ko hono ‘ilo‘i ‘a e ngaahi ongo‘i, mo e ngaahi tu‘unga mo‘oni ‘o e ni‘ihi kehé ‘e lava ke ne fakalolou hifo ai ho‘o ‘itá pea tokoni‘i ai koe ke ke tukunoa‘i ‘enau ngaahi fehālaakí.
>
>‘Alu ki ai ke mo talanoa
>
>Ko e hā e lau ‘a e Tohi Tapú? “Kapau ‘oku fai ‘e ho tokouá ha angahala, ‘alu ‘o fakahā ‘ene faihalá kiate ia fakaekimoua pē. Kapau te ne fanongo kiate koe, kuó ke ma‘u mai ho tokouá.” (Matiu 18:15) Ko e hā ‘a e polé? ‘Oku fa’a natula pe ia ke fa’a hoko kiate kitautolu ‘oku tau teuteu ke ‘alu ‘o fai ha talanoa moe toko taha mamahi ‘o hangē ko e ilifiá, ‘itá mo e maá te ne ta‘ofi nai koe mei ha‘o lea ki he tokotahá ke fakalelei‘i ‘a e palopalemá. ‘E toe fakatauele‘i nai koe ke ke feinga ke kau ‘a e ni‘ihi kehé mo koe ‘aki ho‘o tala kiate kinautolu ‘a e palopalemá, ‘o ala lava ai ke toe fakalalahi mo fakautuutu ange ‘a e vātamakí? Ko e hā ‘a e me‘a ‘e lava ke ke faí? ‘I he hoko ha palopalema mafatukituki pea ‘okú ke ongo‘i ‘oku ‘ikai lava ke ke fakangalo‘i ia, lea ki he tokotahá ke talanoa‘i ia. ‘Ahi‘ahi fakalelei‘i
> ‘a e me‘á ‘o hangē ko ení:
>(1) Fai vave:‘Oua ‘e tautoloi. Kapau te ke fai pehē, ‘e lava ke kovi ange ‘a e palopalemá. ‘Ahi‘ahi ngāue‘aki ‘a e fale‘i ‘a Sīsū, ‘a ia ‘oku pehē: “Kapau ‘okú ke ha‘u mo ho‘o me‘a foakí ki he ‘ōlitá peá ke manatu‘i hake ai ‘oku ‘i ai ha me‘a ‘oku kovi‘ia ai ho tokouá ‘iate koe, tuku ho‘o me‘a foakí ‘i mu‘a ‘i he ‘ōlitá peá ke ‘alu. ‘Uluaki fakamelino mo ho tokouá, pea ‘i he hili iá, ‘i ho‘o foki maí, fai leva ho‘o foakí.” (Matiu 5:23,24)
> (2) Fakaekimoua pē:Taliteke‘i ‘a e fakatauele ke fai ha lau mo e ni‘ihi kehé ‘o fekau‘aki mo e palopalemá. “Ka ai ha’amo fakakikihi mo ha taha, fai pe, kae ‘oua ‘e fakaha ai ‘ae me’a ne tala fufuu ‘e ha taha kehe (paaki ‘a Molitoni) “Ka mo fai tokoua be hoo mo fakakikihi mo ho kaugaabi; bea oua naa fakaha ha tala fakalilolilo ki ha taha kehe.” (Palovepi 25:9)
> (3) ‘I he melino: Taliteke‘i ‘a e hehema ke ‘analaiso ko hai ‘oku tonú mo hai ‘oku halá. Ko ho‘o taumu‘á ke fai ha fakamelino, kae ‘ikai ko e mālohi ‘i he fakakikihí. ‘Ahi‘ahi ngāue‘aki ‘a e kupu‘i lea “ko au” kae ‘ikai “ko koe.” Ko hono tala ange ki he tokotahá “Ko au ‘oku ou ongo‘i loto-mamahi koe‘uhí . . . ” ‘e malava ke ola lelei lahi ange ia ‘i he pehē: “Ko koe ‘okú ke fakalotomamahi‘i aú!” ‘Oku peheni hono fakalea ia ‘e Paula: “Tuli ki he ngaahi me‘a ‘oku fakatupu melinó pea mo e ngaahi me‘a ‘oku fai ai ‘a e felangahake‘akí.” (Loma 14:19)
>
>Kātaki-Fuoloa
>
>Ko e hā e lau ‘a e Tohi Tapú? “‘Oua ‘e fetongi ‘a e koví ‘aki ‘a e kovi ki ha taha. . . . Ka, ‘‘o kapau ‘oku fiekaia ho filí, fafanga ia; kapau ‘okú ne fieinua, ‘oange ha me‘a ke ne inu.’”(Loma 12:17, 20) Ko e hā ‘a e polé? Kapau ‘oku ‘ikai tali ‘a ho‘o ‘uluaki ngaahi feinga ke fakamelinó, ‘e fakatauele‘i nai ai koe ke ke fo‘i? Ko e hā ‘a e me‘a ‘e lava ke ke faí? Fa‘a-kātaki. ‘Oku kehekehe ‘a e natula ‘o e kakaí mo honau tu‘unga matu‘otu‘á. ‘Oku fiema‘u ‘e he ni‘ihi ‘a e taimi lahi ange ke nau mokomoko hifo ai; ko e ni‘ihi ‘oku nau kei ako ke fakahāhā ‘a e ngaahi ‘ulungaanga faka‘otuá. Hokohoko atu hono fakahāhā kiate kinautolu ‘a e anga-leleí mo e ‘ofá. “‘Oua na‘a tuku ke ikuna‘i koe ‘e he koví, ka ke hanganaki ikuna‘i ‘a e koví ‘aki ‘a e leleí,”(Loma 12:21) Ke fakamelino mo e ni‘ihi
> kehé, ‘oku fiema‘u ke tau ngāue ke fakahāhā ‘a e anga-fakatōkilaló, vavangá, kātakí mo e ‘ofá.
>
>Fakama’opo’opo
>
>Ka ‘ikai ha fakamolemole he ‘ikai ha fakalelei. Na’e talaange ‘e ha toko taha kia Sione Uaisele he ‘aho ‘e taha “Ko au he’ikai pe te u fakamolemole’i pe fakangalo’iha’ane fai kovi mai kiate iaha taha” pea koe tali ‘a Sione Uaisele “Tangata ‘oku ou faka’amu pe ke ke hao ai pe ‘o ‘oua na’a ke fai ha angahala” Koe fakakaukau mahino ‘eni ‘oe fekau ‘a Sisu ki he fakamolemole he kuopau ke ne fakamolemole ‘ae hia ‘o kinautolu ‘oku tangi hake ki he’ene meesi. Koe fakaleleiko e taha ia ‘oe ngaahi tefito’i makau’unga pau ‘o ha Kalaisitianehe ko hono uho koe fakamolemole. Kapau he’ikai te tau lava ‘ae fakamolemolemoe fakaleleipea taa ‘oku ‘ikai ha kaha’u ma’ae angahala pea kuo tau angatu’u kiate ia. Ka ‘i he mahino mo ‘uhinga lelei kiate kitautolu na’e tomu’a fai ‘e Kalaisi hotau “fakalelei”‘aki hono ta’ata’a ‘i Kalevale ko ia ‘oku taau ke tau ‘alu ‘o fai pehee
> foki mo kitautoluki he kakai kehe...Ka ‘ikai ha fakamolemole he ‘ikai ha fakalelei. ‘Emeni!
>
>Kavauhi
>
>--
>--
>Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
>Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
>Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>---
>You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
>To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
>For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.