Sione 14:1-14

644 views
Skip to first unread message

jione havea

unread,
May 16, 2011, 6:57:42 PM5/16/11
to tasil...@googlegroups.com

Kataki ‘Ana & Kau Tasilisili, ko e fakakohukohu motu’a eni mei he 2002, ke toki fakafana’i atu e me’a ‘oku ‘aonga pea laku atu e toenga ki tu’a. ‘oku kamata’aki e fakamatala ‘a tkh pea faka’osi ‘aki e a’usia ‘a Sami

 

Talateu ki he vahe 14

Ko e vahe 13-17 ‘o Sione ‘oku taku ko e Talatalaifale mo e Tukutukulaumea ki he kau ako. (Kuo lava e tokangaekina ‘o e kakai kehe ‘i he 1-12). ‘Oku ‘iloa ‘a e vahe 1-12 ko e Tala ‘o e ngaahi Mana, pea ko e vahe 13-20, ko e Tala ‘o e Kololia.

‘Oku tau lolotonga ‘i he fa‘ahita‘u ‘o e Toetu‘u ka ko e ngaahi vahe eni ia kimu‘a ‘i he Pekia.  Ka neongo ia ‘oku hoko ‘a e fakalotolahi mo e talatalaifale faka‘osi ki he kau ako ko e fakalotolahi ki he kau Kalisitiani ‘o e ‘aho ni.

Ko e vahe 13 ‘oku tanaki ‘e Sisü e kau ako ki he Loki ‘i ‘Olunga ki he Pasova.  ‘Oku ‘ilo lelei pe ‘e he kau ako ‘a e me‘a ‘e hoko kia Sisü pea moe fakatanga ‘oku fai ‘e he kau ma‘u mafai ‘o e Lotu Siu pea mo e iku‘anga ‘o ‘enau feohi. Ko e ngalutuku eh!

‘Oku kamata ‘a e feohi ‘i he loki ‘i olunga mo e fufulu ‘e Sisü ‘a e va‘e ‘oe kau akonga (13.1-20). Pea hoko ki he tala ‘e LAVAKI‘I ia pea mo e fekau atu ‘o Siutasi ke “fai ke vave” ‘a e me‘a na‘a ne tokateu kiate ia.  Hoko ai ki he fakamatala ki hono FAKALANGILANGI‘I ia ‘e he Tamai, ‘a ia ‘e hoko ‘i he‘ene pekia (13.31-33). Pea fekau leva mo e kau ako ke nau fe‘ofa‘aki (13.34-35) pea tala mo e teu fakafisinga‘i ia ‘e Pita (13.36-38).

Ko e me‘a mälie heni ko hono tomu‘a tala ‘o e ngaahi me‘a ‘e hoko kimu‘a‘oku te‘eki ke hoko pea ‘e pehë ai pë ‘a e toenga ‘o e vahe 14-17.

Hoko heni ‘a e vahe 14, te tau toki täsilisili ki ai.

Ko e vahe 15 ‘oku lea ai ‘a Sisü ki he Vaine mo hono ngaahi va‘a (15.1-17) pea mo e fakatokanga ki he kau ako ‘e fehi‘anekina‘i kinautolu (15.18-27).

Ko e vahe 16 ‘oku ne palomesi ai ki he kau akonga ‘a e Laumälie Ma‘oni‘oni  (16.4015) pea ‘e hoko mai ‘a e Laumälie ‘o liliu ‘enau mamahi ko e fiefia (16.16-24) pea te nau ma‘u foki mo e nonga mo e fiemälie (16.25-33).

Ko e vahe 17 ko e Lotu FakaTaula‘eiki, ko e hüfia ‘o e kau akonga.

 

Fakatokanga‘i eni:

(1) Ko e tükunga ko ë ‘oku kamata ai ‘a e Loki ‘i ‘Olunga, ‘a e fakamävae mo e keinanga faka‘osi,  Talatalaifale mo e Tukutukulaumea, ‘oku tolonga pë ‘o a‘u ki he vahe 17.

(2) ‘Oku muimui ‘a Sione ‘i he founga (pattern) ko eni: ‘oku ‘i ai ‘a e me‘a ‘oku hoko (event)  pea muimui ai ha ki‘i fealea‘aki (discussion) pea faka‘osi‘aki hano toe fakamahino ‘e Sisü ‘a e ‘uhinga ‘o e me‘a na‘e hoko.

(3) Ko e discussion ‘i ‘olunga ‘i he (2) ‘oku fakae‘a ai ‘a e ta‘e tui ‘a e kau ako pea mo e ‘ikai ke nau makupusi ‘a e ‘uhinga ‘o Sisü.

(4) ‘I he pattern ko eni ‘oku tomu‘a fakamatala ai ‘e Sione ha me‘a ‘e hoko ‘oku te‘eki ke hoko ‘a e me‘a ko ia.

(5) Pea hange ko e ‘Imisi ‘o e Tauhi Lelei mo e Matapä kuo tau lave ki ai ‘i ‘Epeleli 21, ‘e fonu mo e ngaahi vahe ko eni ‘i he ngaahi ‘Imisi käinga tatau hange ko e Hala & Vaine.

Ko ha taha ‘e malanga ‘ia Sione 13-17 ‘oku ‘aonga ke ne pukepuke ‘a e pattern ko eni he ‘e tokoni ia ki hono velohi mo unuhi ‘o ha fakakaukau mei he Talatalaifale mo e Tukutukulaumea ‘a Sisü ki he‘ene kau akonga.

 

Sione 14.1 Ko e PUPUTU‘U ko ha loto kuo UE‘I pe malele!

Ko e puputu‘u (tarasso) ko hono fakatupu ha me‘a ke ngaue.  Ko talanoa ki he tangata mamatea kuo ta‘u 38 ‘ene tokoto ‘i he ve‘e vai ‘o Peteseta ‘oku pehë ko ‘ene tali ke hifo mai ‘a e ‘angelo ‘a e ‘Eiki ‘o UE‘I ‘a e vai ke ngaue, pea ko ‘ene ngaue ko ia, pea ko ia ‘e fua hifo ki ai ‘e fakamo‘ui.  Ko e ue‘i ko ia, ‘a e tefito‘i lea ‘oku ohi mei ai ‘a e lea ki he PUPUTU‘U heni. Ko e lea leva ia ‘a Sisü: ‘Oua ‘e tuku ke ue‘i homou loto.  Ko e fehangahangai ‘o e Ue‘i heni ko e Tu‘uma‘u pe tokamälie, ‘a ia ko e TUI ia. ‘Oku sio ‘a e Ue‘i ki he loto ‘oku hehema ngofua ‘o ‘ikai ke tu‘uma‘u. Pea ko e lea ia ‘a Sisü, ‘oua ‘e tuku ke lulu‘i homou loto kae tu‘uma‘u ho‘omou tui pikitai ki he ‘Otua, tui pikitai foki kiate au.

‘Oku nau kei ‘i he loki ‘i ‘olunga he Pasova faka‘osi, pea kuo toki fekau‘i atu ‘a Siutasi ke ‘alu ‘o teuteu mo fakakakato ‘a e me‘a na‘e teu ki ai, ‘a ia ko hono lavaki‘i ia ‘i Ketisemani.  Kaekehe, ‘oku tau sio loto atu pë ki he fu‘u UE‘I honau loto ‘i he ‘ilo ko honau taha pë te ne lavaki‘i ‘a e ‘Eiki.  Fakataha mo ia ‘a e mahino mei he talatalaifale faka‘osi ‘a Sisü ko e me‘a na‘a ne fa‘a lea‘aki kau ki hono fakamaau‘i ia pea kalusefai ‘e hoko pea ‘e ‘ikai ke ta‘e hoko.  Ko e fu‘u UE‘I lahi mo ia ki he loto ‘o e kau ako.

‘Oku mahu‘inga ‘i he tükunga ko ia ke fai ‘e Sisü ‘a e  fakalotolahi ‘i he veesi 1: ‘oua ‘e tuku ke puputu‘u pe UE‘I ho‘omou Tui, ka mou tui pikitai ki he Tamai--pea kiate au foki.

Ka fakamahu‘inga‘i ‘a e tu‘unga faka-Kalama ‘o e TUI ‘i he veesi 1, pea ‘e ala ‘uhinga ki he me‘a kehekehe ‘e ua.  (i) Ko e FEKAU ke nau tui ki he ‘Otua … pea kia Sisü.  (ii) Ko e FAKAHAA‘I ‘o e tükunga ‘oku nau ‘i ai ‘a ia ko e pehë: ‘Oku mou TUI ki he ‘Otua pea ‘oku mou TUI foki kiate au.

Ko e FEKAU ke tui pe ko e FAKAHAA‘I ‘oku nau tui.  ‘E fakatou ngäue pe ‘a e FEKAU mo e FAKAHAA‘I ‘i he ue‘i pe puputu‘u.  Kapau kuo kamata ngaue honau loto ‘i he ngaahi me‘a kuo hoko (cf. Siutasi) pea ‘e tonu ‘a e FEKAU: ‘oua ‘e tuku ke UE‘I honau loto.  Pea kapau kuo hoko ‘a e me‘a kia Siutasi ka nau TUI pë pea ‘e tonu ‘a e Fakahä‘i: ‘OKu mou TUI ki he ‘Otua, pea pehë pë ho‘omou Tui kiate au.

‘Oku ou malohiange ki he pehë, kuo UE‘I honau loto pea kuo tu‘u-hei ‘a e muimui kia Sisü.  Pea ko e lea ‘a Sisü ko e FEKAU ke ta‘ofi ‘a e loto ngaungaue mo e tui veiveiua mo hamumu kae Tui pë (ki he ‘Otua  mo Sisü). Fakatokanga‘i ‘oku ‘ikai ko ha fakakolekole eni ka ko e FEKAU (imperative).

Ko e anga mo‘oni eni ‘o e Tui, he ko e Tui ko e tui ki ha me‘a ‘oku te‘eki ke hoko, ka ‘oku tui pë.  Ko e fekau ‘o ‘Epalahame ke ‘ave hono foha, na‘ e ‘alu tui pe ‘a e Peteliake ‘one toki ‘ilo ai hono monü.

Kaekehe, ‘oku faingata ‘a e Tui´ ‘i he loto ‘oku ngaungaue. Pea ko e fekau ia ‘a Sisü ke nau makatu‘u hifo ‘o tui “he ‘oku fengaue‘aki ‘a e me‘a kotoa pë ki he lelei ‘a e fa‘ahinga ‘oku ‘ofa ki he ‘Otua (Loma 8.28).  Kapau ‘oku kau mo kitautolu ‘a e ‘Otua, ko e hä ai te tau manavahë (Loma 8.31).

 

Veesi 2-3: ‘Api ‘o ‘eku Tamai ko e FEITU‘U ‘o e FEKAU‘AKI.

Ko e ‘api (oikia) ko e feitu‘u ‘oku nofo ai ha famili. ‘Oku ala ‘uhinga ki he kelekeke pe ko e fale pea toe ngaue‘aki pë ‘a e oikia ki he hako hange ko e pehë: fale ‘o Siuta ‘o ‘uhinga ki he hako pe kainga tukufakaholo ‘o Siuta.

‘Oku ngaue‘aki ‘a e ‘api (oikia) heni ke fetongi ‘a e Hevani (ouranos), ko e nofo‘anga ‘o e ‘Otua ko e tamai.  Ko e fili ke ngaue‘aki ‘a e oikia (‘api) kae ‘ikai ko e ouranos (hevani) ‘oku mahino ai ko e FEKAU‘AKI (relations) ‘oku tu‘ukimu‘a kae ‘ikai ko e feitu‘u (place).  ‘Oku fakamamafa‘i ‘a e fekau‘aki ‘i he ngaue‘aki ‘a e lea ‘tamai’ mo e pronuon ‘‘eku”.  Ko ‘EKU tamai, ko hono ‘api, ko hoku ‘api ....  Ko e toenga ‘o e lesoni ko eni ‘e toutou tanumki ai ‘a e mahu‘inga ‘o e fekau‘aki, ‘i he taha ‘a e tamai mo e ‘alo pea mo e taha ‘a e ‘alo mo kau tui, etc. etc.  Pea ko e HALA ki ‘api ko Sisü: Ko au ko e HALA, MO‘ONI mo e MO‘UI.

Ko e tala‘ofa ‘o e nofo ki he ‘api ‘o e tamai ko e hoko ‘a e ‘api ko ia ko hotau ‘api, pea ka hoko ‘a e ‘api ko hotau ‘api, pea tä ‘e hoko ai pë foki mo e tamai ko ‘etau tamai.

Ko e lave ki he ngaahi nofo‘anga he veesi 2 ‘oku faka‘imisi mai ai ‘a e nofo hange ha kolo ‘o lahi ai ‘a e ngaahi fale.  Ka ko e fale kotoa pë ko e fale ‘o e tamai.

Ko e ngaahi nofo‘anga (monai) ko hono ‘elito ko e FEKAU‘AKI ai pë.  He ko e noun ko e monai ko e ohi mei he veape ko e menw--‘oku ‘uhinga ko e nofo-ma‘u ma‘u ai pë.  Ko Sione 6.56 ‘oku lau ai ki he fa‘ahinga ‘oku kai mo inu ‘a e sino mo e ta‘ata‘a ‘o e ‘EIki “‘e nofo ma‘u (menw) ‘iate au mo au ‘iate ia.”   Tatau mo ia ‘a Sione 15.4 ‘i he talanoa ki he Vaine: “‘E ‘ai ke mou nofo ma‘u (menw) ‘iate au mo au ‘iate kimoutolu.  Ko e menw ko e fe-nofo-‘aki ‘a ha ongo me‘a ‘e ua pea ko e fe-nofo-‘aki ko ia ko e FEKAU‘AKI.  Kaekehe, ko e ‘api mo e ngaahi nofo‘anga ko e ongo lea mo fakakaukau ‘oku na fakamatala ki he FEKAU‘AKI (kae ‘ikai foki puli ai ‘a e FEITU‘U).

‘Oku ‘ikai toe kehe ‘a e ‘api ‘o e tamai mo hono ngaahi nofo‘anga pea mo e loto‘ä sipi ‘a e tauhi lelei (Sione 10) pe ko e tokotoko ‘o e Tauhi Sipi (Saame 23) mei he uike kuo‘osi.  Ko e FEKAU‘AKI ‘oku malu ai mo fiefia ‘a e kakai ‘oku nofo ki ai.  Ko e fakatu‘amelie ia ki he ‘api mo e ngaahi nofo‘anga ‘o e Tamai--ko ‘ene pau, malu, ‘ikai toe totongi rent, ‘ikai toe totongi bill, ‘ikai toe hae ‘e ha kaiha‘a ‘o ‘ave ai ha fu‘u bass guitar, ‘ikai ke toe fai ai ha fiekaia, pea ‘ikai toe fai ai ha kë mo ha tau-lau, etc. etc.

Ko e tala‘ofa ia ‘i he veesi 2b-3, ko e ‘alu ‘a Sisü ki he ‘api ‘o ‘ene tamai pea ‘e ‘ikai mo‘unofoa ai, ka ‘e to e foki mai ke ‘ave hono kau mateaki ki he ngaahi fu‘u ‘api ko ia.  ‘Oku fakahoko ‘e Sisü‘a e Fekau‘aki mo e Tamai (langi) mo hono kau mateaki ‘i mämani.

Ko e me‘a ‘a e sevaniti ‘a e teuteu ‘o ha ‘api pea ko e me‘a ‘a e taha mä‘olunga ‘a e toki me‘a atu pë kuo maau ‘a e ‘api.  Pea ko e fekau ia ‘o e mu‘a ‘a Sisü: ko e ‘alu ‘a e sevaniti ke teuteu hatau ‘api.  Tau pehë pe: ‘Amusia mu‘a kitautolu ‘oku ‘i ai ‘etau tangata teuteu ‘api, tau toki pehë atu pe kuo maau!  Pea vakai ange ä ki hotau mahu‘inga mo hotau ma‘olunga--‘oku teuteu ‘api ‘a Sisü (maid) kiate kitautolu.

Ko e mele pe ‘a e ngaahi fu‘u ‘api ‘e ni‘ihi he ko e talu ë hono huo mo fakamaau mo e ‘ikai ha taha ia ‘e faka‘aonga‘i!  Ko e me‘a fakamamahi ha‘ate fakaafe‘i ha taha pea maau ‘a e teu ia pea ‘ikai ‘asi mai. ‘Ikai ko e ta‘e ha‘u pe ka ko e lau mai J  Pea ‘oku mo‘oni foki he ko e ‘api ‘oku teu ‘e Sisü--ko hotau ‘api fakafamili ia, he ko e ‘api ia ‘etau tamai.

PEA KO E HALA KI API --ko SISÜ.

 

Veesi 4-7: Ko Au ko e Hala, mo e Mo‘oni, mo e Mo‘ui.

Ko e hala (fefononga‘aki) ‘oku ne fakahoko ha feitu‘u ‘e ua.  Pea ‘oku tau toe maheni mo e hala ‘e taha, hange ko e “hala-kuo-papa,” ko ha FOUNGA maheni ‘o hano fai ha me‘a.  ‘E fakatou fe‘unga e hala-fefononga‘aki mo e hala-founga mo Sione 14.  He ko Sisü ‘a e fetaulaki‘anga ‘o mamani mo e Tamai (fefononga‘aki) pea ko to e Sisü pë ‘a e founga pau ki he Tamai.  Ko Sisü ko e Founga mo e Fou‘anga.

Ko e fehu‘i ‘a Tomasi (v.5) ‘oku konga ua, (i) na‘e ‘ikai ko ha fehu‘i ‘o e Founga pe ko e Fou‘anga ka ko e fehu‘i ‘o e iku‘anga.  “‘Oku ‘ikai te mau ‘ilo pe ko ho‘o ‘aluu KI FEE.”  Pea (ii), ko e ‘eke ‘a e Fou‘anga mo e Founga.  “Te mau ‘ilo fëfë ‘a e hala (Founga/Fou‘anga).  Pea toki tali ai ‘e Sisü: “Ko au ‘a e Hala, pea ko au ‘a e Mo‘oni, pea ko au ‘a e Mo‘ui (v.6).  Pea hiki ‘a Sisü mei he fakahinohino hala ‘i he v.6 ki he‘ene FEKAU‘AKI mo e Tamai he v.7.

Kuo ‘osi toutou tala ‘e Sisü ‘a e hala ki he Tamai ‘i he 8.21-30, 10.11, 12.23-24 ka na‘e ‘ikai fu‘u mahino fëfë ai pea tonuhia pë ‘a Tomasi mo ‘ene fehu‘i heni.  Na‘e ‘ikai ke mahino ki he kau ako ko ‘ene pekia ko e hala ia ‘e fou ai pe foki ai ki he Tamai.  Na‘a nau ‘ilo ‘e pekia, ka ko e hoko ‘a e pekia ko e tofa-hala ia, ko ‘ene toki fakamatala mahino eni ki ai ko e hala mo ‘ene pekia ko e tofa-hala.  Tofa-hala he ‘oku te‘eki ke ‘i ai ha taha ‘e pekia pehë kimu‘a.

“KO AU ko e Hala, Mo‘oni mo e Mo‘ui, ko e taha ia ‘o e ngaahi lea maheni ‘a Sione kuo tau lave ki ai ‘i he ngaahi uike kuo maliu atu (vakai ki ai).

Ko ‘etau ‘eke fakahinohino hala ‘oku tau fa‘a ma‘u ‘a e tali ko eni: ‘alu hangatonu, ‘osi ha afe ‘e 2 pea toki mata‘u ai, pea lele atu ai ‘o to e hema atu he maama hono 4 pea fakatokanga‘i ‘a e ngoue temata he tuliki, etc. etc.  Taau pë na‘e te‘eki toli ‘a e temata!

Ko e ‘alu ki he ‘api ‘o e Tamai ‘oku ‘ikai ke toe ‘i ai hano mape hema mo mata‘u mo ha ngoue kapisi ai. ‘Ikai ko ia pë, ‘oku ‘ikai ke tau toe fiema‘u ha fakahinohino he ‘oku tau ö pë mo e tokotaha ‘oku ne ‘ilo ‘a e hala.  Ko ‘ete heka ‘i ha me‘alele ‘oku mahino ‘oku ‘ilo ‘e he faka‘uli ‘a e hala ki he feitu‘u ‘oku tau ö ki ai, ‘oku ‘ikai te tau to e hoha‘a ki he hema mo e mata‘u he ‘oku tau falala te tau a‘u koe‘uhi ko e ‘ilo mo e taukei ‘a e faka‘uli.  ‘Oku pehë ‘a e hala ki he ‘api ‘o e Tamai. ‘E ‘ave kitautolu ki ai ‘e he tokotaha fakahinohino hala pea ko hono fakalotolahi, he ko Ia na‘e tofa-hala mo tanu-hala ‘i he Kolosi.  ‘Alu ‘aho pe ‘alu po‘uli, ‘e ‘ikai te tau manavahë, he ‘oku lakaange foki ‘a e ‘alu po‘uli mo ia ‘i he fononga ‘aho kae ‘alu tokotaha (Himi: ‘Oku ‘ilo ‘eku Tamai)

‘Oku ta‘ota‘o atu ki he pau ‘o e Hala ‘a e to e pehë: Ko au ko e Mo‘oni pea mo e toe pehë ko au ko e Mo‘ui.

Na‘e maheni ‘a e kakai Siu mo e Tohi Lao, ko e tohi fakahinohino Mo‘oni ia mo e Mo‘ui.  Kuo hoko eni ‘a Sisü ko e Tohi Lao/fakamatala ‘o e mo‘oni mo e mo‘ui.

Ko e FEKAU‘AKI na‘a tau lave ki ai ‘i he ‘api ‘o e Tamai mo Sisü, ko e FEKAU‘AKI tatau pë heni.  Ko e taha ‘a e hala, mo‘oni mo e mo‘ui ‘ia Sisü koe‘uhi ko e FEKAU‘AKI ‘a Sisü mo e Tamai ‘oku makehe ia.  Te tau hoko pë ko e fanau ‘a e ‘Otua, ka ‘e kei kehe pë ‘a e tu‘unga ‘Alo ia ‘o Sisü ki he Tamai he ko e ‘Alo TOFU pë ia ‘e taha, pea ko e ‘Alo pele ia.

Kapau ‘oku to e ‘i ai ha hala kehe (hange ko e pehë ‘okapau ‘oku toe ‘i ai ha matapä kehe ki he ‘ä sipi) pea ko e hala ia ki he feitu‘u kehe.  ‘Oku taha pë ‘a e hala ki ‘api.  Na‘e taha pë ‘a e Tauhi Lelei, taha pë mo e Matapä (‘i he uike kuo‘osi) pea ‘oku pehë ‘a e taha pë ‘a e Hala, taha pë ‘a Mo‘oni, pea taha pë ‘a e Mo‘ui.

Na‘e lahi ‘i he taimi ‘o Sione ia e fanga ki‘i tofa hala kehekehe pea ko e fo‘i ta‘ofi eni ‘o ha toe lau ki ha to e hala kehe.  Pea ‘oku ‘ikai ko e taha ‘a e hala ke fakafaikehekehe‘i ‘a e kakai ‘oku ‘alu ai (Siasi) mei he kakai ‘oku ‘ikai (ta‘e tui), ka ko e fakamahino‘i e tu‘unga MAKEHE ‘o e FEKAU‘AKI ‘oku ma‘u ‘e he kau ako mo e kau Kalisitiani mo Sisü ko e FOUNGA mo e FOU‘ANGA ki he Tamai.

 

Veesi 8-10: Kupesi taha

Ko ia kuo ne mätä au kuo ne matä foki ‘a e Tamai, ko e tali ia ki he fehu‘i ‘a Filipe. Ko e konga ‘i ‘olunga ko e tali ia ki he fehu‘i ‘a Tomasi. Kuo ‘osi fai ‘a e tali ki he fehu‘i ‘a Pita ‘i he 13.25. ‘Oku nau kei ‘i he loki ‘i ‘olunga pea ko e natula pë ia ‘o e fakamävae ko e fehu‘i mo e tali ki he ngaahi me‘a ke hoko atu ai ‘a e tauhi ‘o e fatongia …

Ko e fehu‘i ‘a Filipe ke fakahä (deikumi) mai ‘a e Tamai.  Ko e loto ‘o Filipe ke, tapu mo ia, taki mai ‘a e Tamai ki honau lotolotonga.  Pe ko e ‘omi hano la‘i tä ke tau sio ki ai.  Pea tali ai ‘a Sisü, ko e ngaahi afo ko ë ‘oku tä‘aki ‘a e kupesi ‘o‘oku ko e afo tatau pë ia ‘oku tä‘aki ‘a e kupesi ‘o e Tamai. Pea ko e fokotu‘u ‘o e kupesi ‘e taha ‘e hä ai pë mo e kupesi ‘e taha.  Hange ha negative filimi, ‘e to e faito‘o pë ‘o ma‘u ‘a e tatau tofu pë ‘o e lau‘i tä tatau.

‘Oku toe langa‘i hake ‘a e nofo ‘i ‘api moli kae fuu hala (hange ko e lau ‘a Sami Päkofe) heni.  Ko ‘enau nofo e he ‘aho mo e ‘aho kae ‘ikai ke ‘ilo‘i au mo e Tamai!

Na‘e ‘osi tala kia Mosese ‘e ‘ikai lava ‘o mamata ki he fofonga ‘o e ‘Otua (Ekisoto 33.20, cf. Siope 9.11, 23.8-9, Saame 18.11, 97.2).  Pea ne ‘osi tala ‘e Sisü kimu‘a ko ‘ene ngäue mo e lea ko e ngäue mo e lea ‘a e Tamai (8.28); ‘oku na taha (unity) ‘i he ngäue mo e lea.  Ko e fakakaukau ‘o e TAHA (unity) heni ‘oku tefito ‘i he mahino na‘e toka ‘i he kakai Siu, ko ha talafekau falala‘anga (emmissary) kuopau ke ne ma‘u ‘a e mafai ‘o e taha na‘e fekau‘i mai ia.  Ko e fakakaukau heni ‘oku pehë, ko ha ‘aposetolo ‘a Kalaisi kuopau ke ne ma‘u ‘a e mafai ‘o Kalaisi, pea lea ‘i he lea ‘oku lea‘aki ‘e Kalaisi mo fai ‘a e tö‘onga ‘a Kalaisi. Ko e me‘a ia ‘oku feinga ki ai ‘a Sisü, ke fakamo‘oni ‘ene Taha mo e Tamai ‘i he‘ene mo‘ui mo e ngäue koe‘uhi ko hono mafai mo e ngäue mo e lea ‘oku fonu-Tamai ma‘u pë.

Kaekehe, ko e kupesi taha ‘oku mahino ai ‘a e TATAU/TAHA (unity) pea ko e a‘ua‘u ia ‘a e FEKAU‘AKI ki he taupotu taha faufaua ‘a e hoko ha me‘a ‘e ua ‘o TAHA. Ko e kupesi ko e me‘a fakatolonga ‘imisi.  Pea ko e kupesi ‘o Sisü ‘oku kei tolonga ‘i hotau lotolotonga, ‘i he ‘ene mo‘ui mo ‘ene ngäue kuo tuku mai.  Pea ko ‘etau matä ‘a e ngäue‘a Sisü ‘i hotau lotolotonga--ko ‘etau matä ai pë ia ‘a Tamai.

 

Veesi 11-13:  KOLE mai ha me‘a ‘i hoku hingoa.

Ko e FEKAU‘AKI ‘a Sisü mo e Tamai mo ‘ena TAHA ‘oku malava ai ke fakahoko ‘e Sisü ha me‘a pea lau pë ia ko e fakahoko ‘e he Tamai.  Pea muimui ai pë ‘a e fakamahino: kohai ‘i he kau ako te ne tui kia Sisü, ‘o FEKAU‘AKI mo TAHA mo Sisü, ‘e FEKAU‘AKI mo TAHA ai pë ia mo e Tamai.

Ko e seini ‘o e fekau‘aki ‘oku hoko ‘a Sisü ko e fo‘i liki (link) mei he Tamai ki he kau Tui.  ‘Oku malava ‘e Sisü ke fai ‘a e ngäue ‘a e Tamai koe‘uhi ko ‘ene taha mo e Tamai, pea ‘e pehë ‘a e lava ‘e ha taha ‘oku tui kia Sisü ke fai ‘a e ngäue ‘oku fai ‘e Sisü koe‘uhi ko ‘ene tui (kia Sisü) kuo ne fakaTAHA‘I ai ia mo Sisü.  Ko e tükunga eni ‘e lava ai ke KOLE ha taha kia Sisü pea fai ‘e Sisü ‘a e me‘a ‘oku kole ki ai.

Ko e palomesi lalahi ‘e ua ‘oku fai ‘e Sisü. (i) Ko ia ‘oku tui kiate ia te ne fai me‘a lahi (v.12), pea (ii) ‘i hoku huafa/hingoa, kole ha me‘a pë, pea teu fai ia (v.14, cf. Mt 7.7-11, 21.21, Mk 16.17-18, 1 Sione 5.14-15).

Pea fakatokanga‘i ‘a e tukia‘anga maheni ko eni mu‘a.  Ko e taha pë ko ë ‘oku tui pea fekau‘aki pea taha mo Sisü ‘oku ‘uhinga ki ai ‘a e KOLE ‘i hoku hingoa pea te u fai. ‘Oku ‘ikai ke KOLE noa pë ha taha noa pë, ka ko e fa‘ahinga pë ‘oku FEKAU‘AKI mo TAHA mo Sisü, FEKAU‘AKI mo TAHA mo e TAMAI ‘ia Sisü, ‘e fai ‘enau kole ‘i hono huafa pea ‘e tali.  Ko e huafa ‘o Sisü ko e me‘a lahi mo mahu‘inga, ‘oku mohu ivi ke tali-kole, ka ‘oku ‘ikai ko ha me‘a ke va‘inga‘aki mo fainoa pë ki ai!  Ko ia, ‘oua ‘e ‘amanaki ‘e ofi ‘a e mate pea kaila-Sisü keu mo‘ui pea tali, he ko e KOLE ‘i he Huafa ko e me‘a ‘a e kakai TUI.

Ko e KOLE ko e me‘a ‘a e Kupesi taha mo e ‘Alo mo e Tamai.  Ko e KOLE ko e fakahä‘i ‘o e uho taha mo e fekoekoe‘i ‘o e FEKAU‘AKI pea ko e FEKAU‘AKI ko ia ‘oku malava ke tau kau ki ai, ‘i he TUI kia Sisü.

 

 

 

Ko e tala a’usia ‘a Sami Päkofe ‘ia Sione 14

‘Oku ou lave atu 'aki 'eku a'usia fekau'aki moe talanoa ni. Hihiki 'a e lesoni, ko e himi 'oku ha'u ki hoku 'atamai, KO E TUI PE TE TAU LAVA AI 'A E TUI MO E FA'A KATAKI.  Ne kamata 'a e lesoni mo e ake 'eku manatu ki he pö 'alo'i, 'Oua te mou manavahe, he kuo u ha'u mo au ha tala fakafiefia. 'Oua ‘e tuku ke puputu'u homou loto, ka mou tui pikitai ki he 'Otua pea tui pikitai kiate AU: koe tala 'o e faka'amanaki lelei, mo e fakatu'amelie ki ha kakai 'oku NAU TUI ki he 'Otua. Pea 'oku anga pehë ni: 'Oku 'I AI honaunNofo'anga 'e 'alu 'a SISU 'O TEUTEU MAI, pea ne toki ha'u 'o ma'u kinautolui.

Veesi 6, 7 ,9 -12: Fakamatala 'a Sisu, ko Ia 'ae Hala, Mo'oni, mo e Mo'ui, pea ko Ia 'oku ne TAHA moe Tamai. Ko e tu'utu'uni 'eni hange 'oku ‘ikai toe lava 'o u'e'i, kuo pau ke fai, koe tui kia SISU koe'uhi ko e HALA IA moe Mo'oni moe Mo'ui kihe MO'UI TA'ENGATA. 'Oku compulsory 'oku 'ikai ke toe fai ha fili ia heni, ke pehë 'ikai teu hu au 'ia Malia, pe ko Siosefa , pe koe Kau Saints, pe Palofita.  ‘Ikai aupito. Ko Sisu pe koe Hala ia tokotaha pe.  Ko e fakakoloa ia kiate kinautolu 'oku fai 'eni: KA 'iloange ha me'a te nau kole 'i Hono huafa te ne fai. 'O ka mou talangofua kihe 'eku ngaahi fekau , he Koe ha 'ene Fekau?

** 1. Kuo pau ke mou 'Ofa ki homou 'otua 'aki homou Loto, Sino, mo e Atamai Kotoa.( loto moe 'atamai ko ho pule'anga ia)

** 2. Kuo pau ke mou 'Ofa ki homou kaunga'api 'o hange ko ho’omou 'ofa kia kimoutolu.

penisimani mone

unread,
May 17, 2011, 12:24:56 AM5/17/11
to tasil...@googlegroups.com
tkh/Sami:
Kapau ‘oku to e ‘i ai ha hala kehe (hange ko e pehë ‘okapau ‘oku toe ‘i ai ha matapä kehe ki he ‘ä sipi) pea ko e hala ia ki he feitu‘u kehe.  ‘Oku taha pë ‘a e hala ki ‘api.  Na‘e taha pë ‘a e Tauhi Lelei, taha pë mo e Matapä (‘i he uike kuo‘osi) pea ‘oku pehë ‘a e taha pë ‘a e Hala, taha pë ‘a Mo‘oni, pea taha pë ‘a e Mo‘ui.
-----------
Malo jione e tokoni, pea 'oku mau 'inasi fakataha aipe mo e kau teu fatongia ki he Sapate na...neu toki hu mai ki hotau 'api ni he 2008, ka kuo fiefia ke mamata mo lau he fotunga na'e folau mai ai e tslsl he 2002..
 
Ka kuo u ki'i fifili pe Sami he kounga postmodernity ni, talu mei he uike kuo 'osii, 'i he pehee 'e Sisu "Ko au PE ko e Matapaa", and no others?...they are (who?) thieves/robbers...pea 'i he uike ni, Ko au PE ko e hala, mo'oni, mo'ui...Tauhi Lelei (and no others?)...fu'u modern 'aupito 'o fakangatangata pe kia Sisu tokotaha 'oku mo'onii pea hala 'a e toenga ia 'o mamanii...ko e hala ki he Tamaii ko Sisu tokotaha pe pea hala 'aupito 'a mamani kotoa pe? Ko e haa 'a e lau 'a e ngaahi lotu kehee ki he fu'u fakapapau'i ko eni 'a Sione/Sisu? Ko e haa ha fakamo'oni 'a e kau Kalisitianee ko Sisu tokotaha pe 'a e hala, mo'oni, mo'ui pea hala 'a Mahome,  Baha'u, Mow, etc...? Mahalo 'oku kei kumi atu 'a e ngaahi lotu kehee ki he MO'ONII, ka kuo tatapuni matapaa e lotu Kalisitianee ia he kuo ne 'osi ma'u 'e ia 'a e MO'ONII 'ia Sisu?...ko e haa ha'atau fakamatala?...ko e fakakaukau longoa'a aipe...
 
2011/5/16 jione havea <jha...@gmail.com>
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili



--
fakapulia

penisimani mone

unread,
May 19, 2011, 12:49:55 AM5/19/11
to tasil...@googlegroups.com
'Oku fakamamafa nai 'a e postmodernism 'i he plurality/possipility/chance/relativism, tautefito ki he truth, lahi e mo'onii, lahi e hala ki aii, lahi mo e mo'uii, lahi mo e meaning, 'ikai ke taha pe, 'ikai ha absolute, pea nau (postmodernists/deconstructionists) faka'ise'isa 'i ha taha te ne pehee, hangee ko e folofola ko enii, ko ia tokotaha pe 'a e halaa, mo'onii, mo e mo'uii, 'oku fu'u fakaehaua ia, pea mahalo kuo kei faka'ai'ai ke tau kei kumi atu pe ki he hala/mo'oni/mo'ui he 'oku lahi, 'oku 'ikai ke taha pe, pe te'eki ma'u...
 
...pea ka 'ikai pea nau compromise leva - isn't all religions lead to God?...fai pe ena, fai pe eni kehe pe ke tau lelei...aaah!...fepaki lahi 'aupito ia mo e absolute "Ko au pe ko e hala, mo e mo'oni, mo e mo'ui! 'Oku 'ikai ha'u ha taha ki he Tamaii ka 'i he'ene fou 'iate au."...pea ko e taukave nai ia 'a Sionee...Sisu ko e Misaia, 'Alo 'o e 'Otua, ('ikai palofita, lawgiver, pe healer, pe magician, etc) pea 'i he'etau tuii 'oku tau ma'u ai 'a e mo'uii 'i hono huafaa (Jn 20:30-31)...kainga!...ko Sisu tokotaha pe 'oku tau ma'u ai 'a e fakamo'ui ko iaa, 'a e halaa, mo'onii mo e mo'uii...not in anyothers...he is absolute/purpose, not play, there is a design, not a chance, there is a center not dispersal, there is a selection/choice to make, not a combination of all religion...'iiiooo...o'i keu kumi atu, 'o fakahaa 'a e hala, ki hoku laumalie, mo'ui ta'engata...
2011/5/16 penisimani mone <peni...@gmail.com>



--
fakapulia

ke...@post.com

unread,
May 19, 2011, 4:58:56 AM5/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Ko e fakakaukau talanoa'i pe eni, pea malo hono puke mai e fakakaukau ko eni Peni.

Ko e fehu'i ne fai 'e C.S Song (tangata teolosia 'o 'Esia) fekau'aki moe taukave ko eni: Sisu pe 'a e hala, mo'oni mo e mo'ui, "Ko e mo'oni pe eni ia kuo fakahaa'i mai kiate kitautolu?" Hange ko e taalafili, fefe 'a e Hindus, Moslems, esetela ko e ha kuo 'u'ufi ai e mo'oni meiate kinautolu? 'oku to e 'i ai nai mo ha mo'oni ia kuo 'u'ufi meiate kitautolu Kalisitiani ka 'oku fakae'a pe ia ki he ng. lotu kehe? Te tau 'ilo fefe ia?

'I he fakakaukau ko ia 'oku to e fehu'i ai 'e he tokotaha ni, Ko e 'Otua 'oku mahino kiate kitautolu he 'aho ni ko e 'Otua ia ne mahino kia Sisu? Ko e 'Otua 'oku tau lotu ki ai, ko e 'Otua ia ne lotu ki ai 'a Sisu? 'Oku tau 'ilo fefe ia?


ko e fakalanga atu pe na'a to e ma'u mai ha talanoa,
loke



__________________________________ 
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide (1869 - 1951)


----- Original Message -----

From: penisimani mone

Sent: 05/18/11 09:49 PM

To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

Semisi Kava

unread,
May 19, 2011, 5:39:25 AM5/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Loke: Hange ko e taalafili, fefe 'a e Hindus, Moslems, esetela ko e ha kuo 'u'ufi ai e mo'oni meiate kinautolu? 'oku to e 'i ai nai mo ha mo'oni ia kuo 'u'ufi meiate kitautolu Kalisitiani ka 'oku fakae'a pe ia ki he ng. lotu kehe?
 
Malo Faifekau ka tau ki'i faofao ai leva heni ee! Ko hai 'oku ne 'ufi'ufi mo ta'e'ufi'ufi ha mo'oni kiate kitautolu he lotu? Koe ha leva 'ae mo'oni ko ia? 'E ala lau 'ae ngata'anga 'oe fekumi 'ae tangata takitaha ko ha 'ufi'ufi ia ma'ana? Kapau 'oku tau ui 'a Sisu ko e mo'oni pe ia pea koe ha 'ae 'uhinga 'oku tau toe ngaue'aki ai 'ae mo'oni ko ia ki ha toe me'a makehe meia Sisu? 'E lava nai 'e he'etau fifili ni ke toe fakasi'isi'i mo fakalahi 'ae mo'oni ko ia? Pea kapau 'oku 'ikai pea koe ha leva ha mo'oni mei ai ke tokoni ke ne fakamaama 'ae potu tohi "Ko au pe 'ae hala, mo'oni moe mo'ui"
 
malo
Kavauhi

From: "ke...@post.com" <ke...@post.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Thu, 19 May, 2011 6:58:56 PM

Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

Ko e fakakaukau talanoa'i pe eni, pea malo hono puke mai e fakakaukau ko eni Peni.

Ko e fehu'i ne fai 'e C.S Song (tangata teolosia 'o 'Esia) fekau'aki moe taukave ko eni: Sisu pe 'a e hala, mo'oni mo e mo'ui, "Ko e mo'oni pe eni ia kuo fakahaa'i mai kiate kitautolu?" Hange ko e taalafili, fefe 'a e Hindus, Moslems, esetela ko e ha kuo 'u'ufi ai e mo'oni meiate kinautolu? 'oku to e 'i ai nai mo ha mo'oni ia kuo 'u'ufi meiate kitautolu Kalisitiani ka 'oku fakae'a pe ia ki he ng. lotu kehe? Te tau 'ilo fefe ia?

'I he fakakaukau ko ia 'oku to e fehu'i ai 'e he tokotaha ni, Ko e 'Otua 'oku mahino kiate kitautolu he 'aho ni ko e 'Otua ia ne mahino kia Sisu? Ko e 'Otua 'oku tau lotu ki ai, ko e 'Otua ia ne lotu ki ai 'a Sisu? 'Oku tau 'ilo fefe ia?


ko e fakalanga atu pe na'a to e ma'u mai ha talanoa,
loke



__________________________________ 
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide (1869 - 1951)


----- Original Message -----

From: penisimani mone

Sent: 05/18/11 09:49 PM

To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14


'Oku fakamamafa nai 'a e postmodernism 'i he plurality/possipility/chance/relativism, tautefito ki he truth, lahi e mo'onii, lahi e hala ki aii, lahi mo e mo'uii, lahi mo e meaning, 'ikai ke taha pe, 'ikai ha absolute, pea nau (postmodernists/deconstructionists) faka'ise'isa 'i ha taha te ne pehee, hangee ko e folofola ko enii, ko ia tokotaha pe 'a e halaa, mo'onii, mo e mo'uii, 'oku fu'u fakaehaua ia, pea mahalo kuo kei faka'ai'ai ke tau kei kumi atu pe ki he hala/mo'oni/mo'ui he 'oku lahi, 'oku 'ikai ke taha pe, pe te'eki ma'u...
 
...pea ka 'ikai pea nau compromise leva - isn't all religions lead to God?...fai pe ena, fai pe eni kehe pe ke tau lelei...aaah!...fepaki lahi 'aupito ia mo e absolute "Ko au pe ko e hala, mo e mo'oni, mo e mo'ui! 'Oku 'ikai ha'u ha taha ki he Tamaii ka 'i he'ene fou 'iate au."...pea ko e taukave nai ia 'a Sionee...Sisu ko e Misaia, 'Alo 'o e 'Otua, ('ikai palofita, lawgiver, pe healer, pe magician, etc) pea 'i he'etau tuii 'oku tau ma'u ai 'a e mo'uii 'i hono huafaa (Jn 20:30-31)...kainga!...ko Sisu tokotaha pe 'oku tau ma'u ai 'a e fakamo'ui ko iaa, 'a e halaa, mo'onii mo e mo'uii...not in anyothers...he is absolute/purpose, not play, there is a design, not a chance, there is a center not dispersal, there is a selection/choice to make, not a combination of all religion...'iiiooo...o'i keu kumi atu, 'o fakahaa 'a e hala, ki hoku laumalie, mo'ui ta'engata...
2011/5/16 penisimani mone <peni...@gmail.com>
tkh/Sami:
Kapau ‘oku to e ‘i ai ha hala kehe (hange ko e pehë ‘okapau ‘oku toe ‘i ai ha matapä kehe ki he ‘ä sipi) pea ko e hala ia ki he feitu‘u kehe.  ‘Oku taha pë ‘a e hala ki ‘api.  Na‘e taha pë ‘a e Tauhi Lelei, taha pë mo e Matapä (‘i he uike kuo‘osi) pea ‘oku pehë ‘a e taha pë ‘a e Hala, taha pë ‘a Mo‘oni, pea taha pë ‘a e Mo‘ui.
-----------
Malo jione e tokoni, pea 'oku mau 'inasi fakataha aipe mo e kau teu fatongia ki he Sapate na...neu toki hu mai ki hotau 'api ni he 2008, ka kuo fiefia ke mamata mo lau he fotunga na'e folau mai ai e tslsl he 2002..
 
Ka kuo u ki'i fifili pe Sami he kounga postmodernity ni, talu mei he uike kuo 'osii, 'i he pehee 'e Sisu "Ko au PE ko e Matapaa", and no others?...they are (who?) thieves/robbers...pea 'i he uike ni, Ko au PE ko e hala, mo'oni, mo'ui...Tauhi Lelei (and no others?)...fu'u modern 'aupito 'o fakangatangata pe kia Sisu tokotaha 'oku mo'onii pea hala 'a e toenga ia 'o mamanii...ko e hala ki he Tamaii ko Sisu tokotaha pe pea hala 'aupito 'a mamani kotoa pe? Ko e haa 'a e lau 'a e ngaahi lotu kehee ki he fu'u fakapapau'i ko eni 'a Sione/Sisu? Ko e haa ha fakamo'oni 'a e kau Kalisitianee ko Sisu tokotaha pe 'a e hala, mo'oni, mo'ui pea hala 'a Mahome,  Baha'u, Mow, etc...? Mahalo 'oku kei kumi atu 'a e ngaahi lotu kehee ki he MO'ONII, ka kuo tatapuni matapaa e lotu Kalisitianee ia he kuo ne 'osi ma'u 'e ia 'a e MO'ONII 'ia Sisu?...ko e haa ha'atau fakamatala?...ko e fakakaukau longoa'a aipe...
 

--

penisimani mone

unread,
May 19, 2011, 9:57:42 PM5/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Loke:
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide (1869 - 1951)
---
Malo Loke e langa mai ha'atau usuusu...ka ko Andre Gide ko enii, ko e Kalisitiane, pe ko ha atheist, pe filoosefa, postmodernist, etc...? 'Oku ne faka'ai'ai 'a e keep on seeking the (many/absolute) truth? 'Oku ne uki heni ha'atau doubt/disbelief 'i ki ha taha kuo ne ma'u 'a e moonii 'ia Sisu Kalaisi? Kataki ko e feinga pe keu mahino'i, na'a ko ha fu'u Kalisitiane pe ia ka na'e 'uhinga 'ene lauu 'a'ana ki ha fa'ahinga mo'oni 'a e kau ta'elotuu...mo e 'ofa aipee..
--
fakapulia

ke...@post.com

unread,
May 19, 2011, 10:27:33 PM5/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Fakapulia. Na'a ku talanoa atu au 'ia C S Song. Ko e lau 'a Andre ko e tepile ia 'e taha ke toki fokotu'u ke fai ai ha usuusu.

Misi malo e fakatalanoa. 'Oku ou fakatokanga'i pe 'oku ongo kehe pe 'a ho'o fokotu'utu'u talanoa mo ia ne fai 'e C. S Song. Pe ko e ha nai?

loke

 

----- Original Message -----

From: penisimani mone

Sent: 05/19/11 06:57 PM

To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14


--

'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

 





__________________________________ 

Saikolone Taufa

unread,
May 19, 2011, 10:51:18 PM5/19/11
to tasil...@googlegroups.com

Na’e ‘iai ‘ae old joke na’e ‘asi ‘i faleni ‘i mu’a pea ‘oku matamata ‘oku ‘iai ‘ene mo’oni ‘i hono fakafelave’i moe founga ‘oku tau fa’a ngaue ‘aki ki he konga folofoloa ko’eni.

******************

Seems this man died and was ushered into heaven, which appeared to be an enormous house. An angel began to escort him down a long hallway past "many rooms".

 

"What's in that room?" the man asked, pointing to a very sombre-looking group of people chanting a Gregorian mass. "That's the Roman Catholic room," said the angel. "Very high church."

 

"What's in that room?" the man asked, pointing to a group of half-naked dancers gyrating their hips and occasionally shrieking out loud. "That's the Balinese group," said the angel. "Very lively."

 

"What's in that room?" asked the man, pointing to a group of bald-headed people meditating to the sound of an enormous gong. "That's the Zen group," said the angel. "Very quiet. You would hardly know they were here."

 

Then the angel stopped the man, as they were about to round a corner. "Now, when we get to the next room," said the angel, "I would appreciate it if you would tiptoe past. We mustn't make any sound."
 
"Why's that?" asked the man. "Because in that room there's a bunch of very fundamentalist Christians; and they think they're the only ones here."
*******************
Matamata koe ki’i fakahua ko’eni ‘oku ne hanga ‘o fakamaama’i lelei ‘ae founga  angamaheni ‘oku tau ngaue’aki kiai ‘ae folofola ko’eni. Ke fakamo’oni 'aki kia kinautolu ‘oku te’eki tui ko kitautolu pe kau Kalisitiane ‘oku tonu mo mo’oni taha pea koe toengaa leva, ‘o kau ai ‘a Mamonga, Siu, Hindu, Muslim moe ha fua e ngaahi lotu kehee, ‘oku nau hala nautolu.
Matamata kiate au, na’e ‘ikai ke ‘uhinga pehee hono ngaue’aki ‘e he ‘aposetolo ko Sione, (pe ko ha ako ‘ae ‘aposetoloni) ‘ae konga folofolani. Ka koe feinga ‘eni ‘ae tokotaha fa’utohi ke fakalotolahi’i, fakafiemalie’i ‘ae kakai ne puputu’u mo ilifia, it is a pastoral attempt, by the apostle, to comfort those friends of his who were afraid and who needed assurance.
 
I can’t see MY JESUS or the author of the gospel - using these words as a kind of a challenge to those Jewish rivals, ‘o hange koia ‘oku tau ngaue’aki. Koe’uhi he ‘e fepaki ia moe toenga ‘oe ngaahi ako ‘a Sisu felave’i moe melino, moe ‘ofa, pea pehee ki he fakamolemole ta tu’o lahii. Pea  ‘e fu’u irresponsible ‘aupito ha taha kene kei ngaue’aki ‘ae ngaahi kupu’i lea ko’eni ke fakafepaki’i ‘aki ha fa’ahinga tui – he ‘e fepaki pe ia mo’etau tui ki he Melino, Fakamolemole, Fakalelei moe ‘Ofa moe ha fua ‘etau ngaahi value fakakalisitiane.
 
Teu feinga ke ngaue ‘aki ‘ae konga folofolani he sapate, ke hange pe ko hono ngaue ‘aki ‘ehe aposetolo – ke fakafiemalie’i ‘akinautolu ‘oku puputu’u mo ilifia he ngaahi me’a ‘oku hoko ki hotau mamani he taimi ni. Pea koe fakafiemale’i koia kohono toe fakapapau’i ki he kaingaa –that  "Our Way" to God is not a set of doctrines of memorize or a set of propositions to assent to. It is a path, a roadmap to a lifelong journey toward God, and at the same time it is a lifelong journey with God. This is a recognition of a pariticular way but not discarding other ways. Moe 'ofa moe lotu. Lone

Sione 'Atupuha Koloti

unread,
May 20, 2011, 12:25:33 AM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com

Mo'oni e paloveape hotau fonua "Ko e koloa 'a (e) Tonga ko e fakamalo".
 
ma'u ha faka'osinga uike maau!
koloti

sep...@optusnet.com.au

unread,
May 20, 2011, 12:39:58 AM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Malo Loke, ka 'oku ou vakai ki he fakapatonu ki he kau Ako, kau ai e Kalisitiane 'ae fakahinohino ko eni 'a Sisu " ko au koe hala, mo'oni mo e mo'ui, 'oku fakamamafa'i 'aki 'ae tui pikitai .

Hange 'oku tokanga 'a Sisu ki ha ongo me'a lalahi 'e 2 pe( lahi hake ), kiate au ko e 1.Mo'oni 'o e Pule'anga 'oe 'Otua , mo e 2. 'Otua ko e Tamai. 'Oku ne fakapatonu pe kiate Ia he'ikai fou ha taha ki ai ta'e fou 'iate Ia.

Ki he lau 'a Song, 'oku taau ke fakamahino'i pe 'a'ene ma'u'anagtala pea toki fai ai hano fulifulihi pe tetau ngaue 'aki 'ae ma'u'angatala fe .

Mahino 'aupito 'ae lau 'ae Mosilemi mo e ngahi lotu kehe, ka kohai ko aa tene fakamalohi'i kianutolu ke tui ki a Sisu, he ko e si'i Kosipeli 'oku mou malanga'i mai koe Kosipeli tui.

kaui talanoa pe.

takamuli.

> it."---Andre Gide (1869 - 1951) class=messagebody>

Sione M. Veituna

unread,
May 20, 2011, 12:44:42 AM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Peni,
I thought - Jesus did not only find the turth, He is the truth; should we doubt him? lolz, mahalo 'e au 'oku 'uhinga pe 'a loke ia mo andre to doubt those not he or she who finds the truth, he he he, or esle Adre meant to always double check those who claimed they got it - i think this is what the Bereans were doing, instead of believing the apostles right away, they went home and search the Scripture if it so...

ma'u ha fiefia he faka'onga 'o e uike
Ma'ananga



From: penisimani mone <peni...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, May 20, 2011 1:57:42 PM

Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

Sione 'Atupuha Koloti

unread,
May 20, 2011, 12:53:05 AM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
"love their mother" ma'a lahi masi'i Ma'ananga! ko e  manga4 fa'a li'aki 'ena 'oku ke to e langa'i hake!
 
Hoko atu aa e lau tohi...pea ma'u aipe mo e tohi ataa mei a Uitou.
 
ma'u ha po Falaite lelei!
 
koloti
 
 
...
2011/5/20 Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>

Ikani Fakasiieiki

unread,
May 20, 2011, 1:03:27 AM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
kapau ko Sisu ko e mo'oni pe mo'ui - ko e ha 'a e 'uhinga 'o e toe pehe ko e hala, hala ki he ha?


Date: Thu, 19 May 2011 21:44:42 -0700
From: svei...@yahoo.com

Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

Sione 'Atupuha Koloti

unread,
May 20, 2011, 1:09:41 AM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
mahalo 'oku sio ia ki he system instead of road/way/hala!
 
kae mo'oni foki he ko Hevani 'oku 'ikai koha potu!
 
malo e laumalie!


 
2011/5/20 Ikani Fakasiieiki <ika...@hotmail.com>

Ikani Tolu

unread,
May 20, 2011, 1:16:30 AM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Koe uhinga ia e hiva "He is everything"


From: Ikani Fakasiieiki <ika...@hotmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, May 20, 2011 5:03:27 PM
Subject: RE: [tasilisili] Sione 14:1-14

ke...@post.com

unread,
May 20, 2011, 2:24:03 AM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Ko e me'a faka'ofo'ofa ia 'a e "'ai" ma'u'angatala, ko e me'a pe na'a 'ikai mahino ia. 'Oku tohoaki'i au 'e he teolosia 'a Song koe'uhi he 'oku ou a'usia hono ng. fakamo'oni 'i he tasilisili kuo fai 'i 'api ni. Pea ko e fakatata eni, ko e kau kalistiani kotoa pe kitautolu,lau pe he tohitapu tatau, ma'u e ng. mahino tatau 'i he ng. talanoa mo e tohi 'e ni'ihi ka 'oku lahi ange 'a e kehekehe (lahi ange e 'ilo 'a A 'ia B, tupu ai e 'ikai tui 'a A kia B). Ko e ongo faifekau, 'osi fakanofo, potalanoa ki he ngaue mo e anga hono fai, ma'u'angatala ko e Tohitapu pe, kei lahi ange pe fehulunaki mo e kauhala kehekehe he ngaue, tui 'a A ko e me'a ke pehe kae talaange 'e B, ki'i totomui hifo.

Ko e haa kuo mahino ange ai ki hee kae 'ikai ki hee kae hili ko ia ko e ongo faifekau pe, ako tohitapu pe. Lau 'e Song ko e "mohenga pe 'e taha ka 'oku hoko ai e ng. misi kehekehe". Ko e 'Otua pe 'e taha ka 'oku kehekehe 'ilo ai ha tokoua pe lahi ange...ko hai leva ke fakatonua? Tonu ange 'a e fakakaukau 'a A ki he 'Otua 'ia B? Kia Song, kuo tau ma'u nai e mahino ne 'ilo'aki 'e Sisu 'a e 'Otua? Kapau kuo tau 'ilo, ko 'ene fehu'i, "Ko ia pe? 'I he lau 'a hai?"

ko e fakatalanoa pe,
loke


__________________________________ 

"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide (1869 - 1951)


 

 

----- Original Message -----

From: sep...@optusnet.com.au

Sent: 05/19/11 09:39 PM

To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

Sam Pakofe

unread,
May 20, 2011, 4:22:09 AM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Loke e faokotu'u talanoa pea tuku keu ki'i fakatu'akoka atu , meihe lalo'akau 'oe kau a'uisa ,ka mou toki  fakatonutonu mai ..
 
Koe saame 31:5 , oku 'iai e lea ko'eni :
  'Oku ou tuku hoku Laumalie kiho Nima , kuo ke huhu'i au Sihova koe 'Otua MO'ONIA "
 Loke ko'eku ki'i veesi lauloto 'eni kihe uike ni :, pea kuou nofo 'o fakaukau loto kiai, pea vaki'i'i mo hakule'ii e ki'i vees ni, pea koe me'a 'eni na'e ha'u kiate au ......
 
" Tokua koe 'Otua Mo'onia "....... koe 'Otua 'MO'UI "..
 
Koe Fehu'ii leva , koe ha 'e Fuoloa 'o Buddah, Koe ha e Fuolao 'o Shiva ( Hindu) koe nai e fuolao 'o Muhammad,  Kapau kuo  "fe'a'ao pe 'ae Otua 'i Mu'a moe Kau Palofita , pe koe kau LOtu..
 
 LOke 'oku 'ikai teu kau au he kumi ke Fakamo'oni pe fakafaikehekeh'ii ........ Ka Kuo kau au he kakai ke " fai-kihe 'ene fekau " ..
 
Koe fekau ia 'e kei tatau pe kiate au pe kohai  pe ko Buddha  Muhham , Shiva , Ka koia pe 'OKU "MO'UI " KOIA IA 'AE TOKOTAHA TEU FAI 'ENE FEKAU .KOIA AI ko SISU Pe , 'ae tokotaha 'oku 'a'ana 'ae Fekau - talafungani ni: Koe tokotaha ia 'oku Mo'ui .... KO au pe koe hala, mo'oni moe Mo'ui ...
 
pe 'oku ofi atu 'eni koaa ...
 meihe lalo 'akau -tali'anga lelue aipe..
Sami.
 
 

Sam Pakofe

unread,
May 20, 2011, 4:30:12 AM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
every sunday morning , kids always sing a song " this is the way to my Father's House > this is the way to my Father's House "
 
have a good  week end.
sami
 
---------------------------------------------------------------------------------------------

Heneli Viliami Vete

unread,
May 20, 2011, 6:27:38 AM5/20/11
to JIONE HAVEA
Malo e tau moe tauhi e 'api ni! Ko e anga tu'uma'u ia 'o 'Ene Faiako..na'a ne ngaue 'aki e Founga 'e 3. Ko e Lea Lea Fakatata...; Ko e Talanoa Fakataataa, Pea moe LEA FAKAHOATATAU....HE ko HONO tatau 'a e HALA ....ki he 'Orua ko e Tamai mo e HALA ki he MO'UI mo e MO'ONI.
Latu Tufunga, Fuoloa e pui ee..Fefe e famili? 'Ofa & Mo e Lotu ke mou ma'u ha Uike Lelei mo Kelesi'ia foki

 

Date: Fri, 20 May 2011 01:30:12 -0700
From: pak...@yahoo.com.au

Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14
To: tasil...@googlegroups.com

mohetaulanga kupu

unread,
May 20, 2011, 6:37:52 AM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Faifekau oku ou fakamalo atu he malanga 'oku ke fai mai hange kiate au ko'etau me'a ia koe fakaloto lahi'i e kakai pea fakahanga o tala kia nautolu thats our way to god fakaha kiate ki nautolu. Lone malie 'ofa moe lotu. Seniale


From: Saikolone Taufa <taufach...@xtra.co.nz>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, 20 May, 2011 2:51:18 PM

Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14
--

Finau Halaleva

unread,
May 20, 2011, 10:19:26 AM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Seniale,
 
'Ai 'o puke hangatonu e ipu ke 'iai ha me'i me'a ai pe koe ha kuo fakatau fakatafa ai, ha!ha! 'ofa atu pea malo ho'omou hanga 'o faka'ahuina'i kitautolu. 'Oku mou kei ifi pe koaa moutolu 'i loto na?
Koe tali 'a Joe Mckan 'o Kolovai - NO DEAL - tatau aipe ha hala, mo'oni, mo ha mo'ui ia 'e toe viki mai teu kei pipiki pe au he feilaulau kuo fai 'e he masi'i koee, to'oa ho'oku ia loto. 'Oku lahi pe ngaahi papa fakahinohino ia 'oku nau tuhu ki ha ngaahi hala lelei ke fononga'i ka koe tama puke papa moe hala ke fononga'i pe malakaki koe ongo me'a kehekehe pe kinaua  e 2. Ko Sisu oku ne tuhu pe ia kiate ia, ko ene mo'oni mo 'ene mo'ui 'ae hala ke fononga'i pea malakaki. 'Oku 'ikai mo ha toe mo'oni ka koe mo'ui kuo hoko koe hala keu lue'i. Pea ka fehu'i mai 'e ha taha Mosilemi pe Buhda pe koe ha 'eku me'a 'e fai kapau 'e a'u atu kihe 'aho-fakamui kuo 'alu 'a Sisu ia ki Heli, teu talaange: ka 'alu a Sisu ki heli teu 'alu aipe mo au ia ki heli he ko hoku hevani ia 'o'oku 'oku 'ikai ko ha feitu'u ka ko 'eni pe ia 'oku ou muimui ai.
Seniale, kou 'ilo pe 'e au 'oku tokolahi e ni'ihi ia hena hange ko fkpulia mo loke te nau talamai mahalo kuo te'eki folo 'eku fo'i'akau ka koe koe anga ia 'oe poletaki 'oku ou fai he 'aho ni, 'oua e sio mai he aneafi, he pope eh! haha! teu pipiki pe ke ma oo!!! 'Alu ke toe 'ahuina ange eh!
 
tui talanoa pe
kiti
 
   
From: mohetaulanga kupu <senia...@yahoo.co.nz>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Friday, 20 May 2011 8:07 AM
Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

Faifekau oku ou fakamalo atu he malanga 'oku ke fai mai hange kiate au ko'etau me'a ia koe fakaloto lahi'i e kakai pea fakahanga o tala kia nautolu thats our way to god fakaha kiate ki nautolu. Lone malie 'ofa moe lotu. Seniale

ke...@post.com

unread,
May 20, 2011, 1:57:21 PM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Finau kiti:


> Seniale, kou 'ilo pe 'e au 'oku tokolahi e ni'ihi ia hena hange ko fkpulia mo loke
> te nau talamai mahalo kuo te'eki folo 'eku fo'i'akau ka koe koe anga ia 'oe poletaki 
> 'oku ou fai he 'aho ni, 'oua e sio mai he aneafi, he pope eh! haha! teu pipiki pe ke ma oo!!!
>  'Alu ke toe 'ahuina ange eh!

---

Sai foki hota 'aneafi ia 'o kitaua Nau he ko e inukava pe mo e hu ta'ovala kae toki mamahi si'i kainga ko ia. Ko pope pe ia ne kehe hono 'aneafi he ko e hake mai e kau fua kolukalu 'osi tu'u atu e tangata ia mo e fu'u kane, ka te fanongo atu ki he fetangihi hono fa'ao 'enau kolukalu. Malo e lotu 'a pope mo nau.

Fakafiefia 'a ho'o to e fakakohukohu mai, ko e lolotonga pe 'etau usuusu kuo mou puli pe 'o 'ikai to e 'asi mai. 'Ikai ha me'a fo'ou ko e fakalikoliko tepile ai pe, fakafeta'i he kuo to e lahi ange e ngaahi mui'i fonua kuo nau fai e ta'alo mo e fakakohukohu, tau ma'u maama ai pe.

 
kae hoko atu e fakatalanoa, fakamafana!
loke

Sam Pakofe

unread,
May 20, 2011, 6:53:12 PM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Faifekau, Malo mu'a etau moe Tauhi hotau 'Api  mei Tonga na, pea 'oku fakafiefia ho'o 'asi mai- pea malie moe Fakamaama kuo ke fai , sai ia 'oua pe tuku ho'o toutou fa'a 'asi mai he 'oku kau lelei ia kihe fononga 'ae motu'a vaivai ni.. Koe famili 'eni oku nau sai pe , koe tangakanga inukava 'oku nau lelei pe..
 
'Ofa atu kihe Famili moe Kainga LOtu ..
 pea fakataunge kemou ma'u ha faka'osing 'oe uike mohu tapuaki..
 
sami, pam & family
( Latu-Tufunga)


From: Heneli Viliami Vete <hvv...@hotmail.com>
To: JIONE HAVEA <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Fri, 20 May, 2011 8:27:38 PM

Subject: RE: [tasilisili] Sione 14:1-14

Sam Pakofe

unread,
May 20, 2011, 7:20:37 PM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
  Tuku keu ki'i huu atu meihe lalo-'akau 'oe kau a'usia, ka mou vahevahe mai ia Andre Gide , kae tuku keu muimui atu pe he fakalanga talanoa kihe " Hala" , Mo'oni moe Mo'ui ...
 
Koe tangata laukonga au  he ngaahi tohi lahi, ka kohono malie koe 'osi pe koee 'eku lau , pea Pangungu moe ngaahi faka'uhinga pe laaulea 'ae Fa'utohi koia pe hiki tohi , pea kau ka ki'i sifaa, pea 'oku fai leva 'eku "ki'i-lotu" ,, koe lotu he'ilo pe oku a'u kihoku fungafale , ka koe me'a koee kuo 'ilo'ii , 'oku "tafe-mai" kiate au 'ae Nonga , pea 'oku kau ia he fakamelino 'anga 'eku Fononga.
 
Hange koe Fakalanga talanoa 'a Rev Heneli Vete ,,,, Koe anga 'ene Faiako .
 
Kuou fiefia he fakalanga talanoa 'ae Faifekau ( Rev Vete), ke toe fakamanatu mai ai kiatautolu ,,, Ko Sisu koe " Fai ako ". pea 'oku hange oku lavemalie 'ae tala 'oe fekau ni ,, "Mou Ha'u kiate au ">. Koau pe koe Hala, Mo'oni moe Mo'ui ..... koe lea ia ;'ae Faiako ,,,,,,,, koe lea 'oe Fakatu'amlie kihe kau ongosia he fononga , koe lea ke 'oua e hoha'a'asi , he ongo molu PE IA MO momokomoko ..
 
talanoa kiai 'a mOlitoni,,, Kau Mafasia mou Ha'u Kia Au, 'ai 'eku Ioke ,he 'Oku MOlu.."
 
teu toki hoko atu , kae 'oau leva ke 'uluaki tufiange nge'esi hina pia ko'eni,,
sami.
 
 
 
 


From: Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, 20 May, 2011 6:22:09 PM

Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

Sepesi H Piukala

unread,
May 20, 2011, 8:35:19 PM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
 
vs1. Óua na'a tuku ke puputuú homou loto , tui pikitai ki he Ótua ,tui pikitai foki kiate au.
 
Ko e meáa pe ena , óua tetau toe ngaue katau fakamatuú he falala ki hotau Éiki  he óku íkai ke ako áki kitauolu ha toe lau á Moslemi mo Buhda pehe ki a Gide, ka koe lau áétau fehuí moe tali :
 
Vahe III: Ko e Folofola.
 
Fehuí 1 : Óku fai áki áe haa é he Éiki áe ako ó éne lotu ?
 
Tali :  ÁKi éne folofola, pea áki Hono Laumalie.
 
Ko e pehe ko e á Sisu "Ko Au pe ko e hala moóni mo e moúi " óku taau ketau tui ki ai pea tau ngaue áki á Gide ki hétau faikava ó hange ko ia óku tau lolotonga feáveaki holo heétau kumete he pongipongi ni.
 
Malo hono kei pukemáu áe tui totonu, mo e moóni taha he lalo laá ni.
 
takamuli.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Sepesi H. Piukala
Ph: +61401 590 917
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************

Sepesi H Piukala

unread,
May 20, 2011, 8:55:14 PM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Ha ha ha , ngali óku fuú mamafa i aee.
 
Óku tupu e mahino mei hono akoí pea óku tupu e akoí kapau óku íai ha átamai, ko ia heíkai ke u tui é fuú ngangau fau ha taha ke íkai mahinoí ha meá kuo tohi mei heéne maúángatala ó hange ko ia kuo kamata ke fai hono fakamanakoaí mai he tepili Kalisitiane. Óku faingofua pe , ko e meá eni pe é fai ha tui ki ai , hange ko e íkai kene tui mai 'ki he Tohitapu óku tau ngaue áki.
Ko e palopalema óku tau moúa ai he fehulunaki óe lau mo hono fakaúhinga ó e Tohitapu, koe palopalema kuo ósi haa mahino mei he ngahi feituú óku akoí ai e Tohitapuki he kau Faifekau mahalo, pea ko kimautolu kau malanga ko e palopalema ia ó e siongutu he kau Faifekau ka e íkai lau mo lau e TOhitapu mo faá lotu ki he Laumalie kene ako mai kiate kimautolu, ka óku óu tui heíka hoko étau fehulunaki ke pehe ai kuo loi é Sisu ó e Tohitapu moe Tohitapu koe Folofola áe Ótua, Ko au pe ko e Hala Moóni mo e Moúi.
 
 
 
takamuli
 
 
 
 
Sepesi H. Piukala
Ph: +61401 590 917
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************
On Behalf Of ke...@post.com

Epeli

unread,
May 20, 2011, 9:44:51 PM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com

Takamuli keu heka fktaha atu pe mo koe he ‘oku mei Sapate ee!

 

Sione 14:1 – Ko e lea ‘a Sisu ko ‘ene response ki he present condition of life - ko e tu’unga mo’ui ‘oku LOLOTONGA ‘i ai ‘a e kau Ako!

 

Palopalema Fk-loto – puputu’u  ko e taimi ia ‘oku pule aoniu, fa’iteliha, ‘alu tavale ai ‘a ilifia, ta’emahino, ta’emanonga, fkpo’uli, mokosia, manavahe ‘i he LOTO.

 

Fo’i ‘akau ke folo – TUI

 

Founga – PIKITAI fkhoua fa kae ‘oleva kuo sai!

 

Ka lava ia – Te ke ‘ilo ‘a e hala, mo’oni pea mo e mo’ui! – Ko e founga pe mei Pulotu!

 

‘Ofa ke mou ma’u ha Sapate fonu kelesi’ia – kau leleange ki he ki’i ‘akapulu ‘i hee! Ke fai ai ha fo’i ‘eheee – ko e kumi ha kelesi ki he Sapateeee!

 

Ma’u.

 


From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Sepesi H Piukala
Sent: Saturday, May 21, 2011 12:35 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: RE: [tasilisili] Sione 14:1-14

 

 

vs1. Óua na'a tuku ke puputuú homou loto , tui pikitai ki he Ótua ,tui pikitai foki kiate au.

 

Ko e meáa pe ena , óua tetau toe ngaue katau fakamatuú he falala ki hotau Éiki  he óku íkai ke ako áki kitauolu ha toe lau á Moslemi mo Buhda pehe ki a Gide, ka koe lau áétau fehuí moe tali :

 

Vahe III: Ko e Folofola.

 

Fehuí 1 : Óku fai áki áe haa é he Éiki áe ako ó éne lotu ?

 

Tali :  ÁKi éne folofola, pea áki Hono Laumalie.

 

Ko e pehe ko e á Sisu "Ko Au pe ko e hala moóni mo e moúi " óku taau ketau tui ki ai pea tau ngaue áki á Gide ki hétau faikava ó hange ko ia óku tau lolotonga feáveaki holo heétau kumete he pongipongi ni.

 

Malo hono kei pukemáu áe tui totonu, mo e moóni taha he lalo laá ni.

 

takamuli.

 

 

 

 

 

 

 

 

--

Sepesi H Piukala

unread,
May 20, 2011, 9:53:43 PM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Ko e ki'i fakalea atu pee na'a fakafolo panatolo e kakai, ka 'oku fiem'au kenau tui pikitai, 'oku mo'oni he'ikai pe mo ha toe Hala ki he Tamai, koe hala pe ne fou ai 'a Kalaisi , kolosi mo fonualoto pea tetau fou ai pe 'iate Ia.  'E 'ikai mo ha toe"  Mo'oni"  kene fakamatala'i 'ae 'Otua ko e Tamai pehe ki he Pule'anga 'o e 'Otua ngata pe 'ia Sisu he kuo ne fakaha 'oku 'iai 'ae 'api , pea 'oku 'uhinga pa ia kiate au koe 'Api feitu'u ketau nofo ki ai, he ko e 'alu 'o teuteu, tuu ketau tui ki ai ka e tuku aa e puputu'u. Ko e mo'oni 'ae " Mo'ui " he na'a mo fu'u hetesi ne 'ikai kenau lava 'o puke 'a Sisu, ko ia ai 'oku 'ikai ko ha fananga pe ko ha me'a ketau toe pehe ai 'oku 'iai ha taha mo'ene lau , he ko Sisu tonu ,eni ne ne pehe mai " tui pikitai ki he 'Otua , tui pikitai foki kaite au ".

ke...@post.com

unread,
May 20, 2011, 10:03:03 PM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
'Oku 'i ai e fakakaukau 'a C S Song 'oku ou mahu'inga'ia ai Takamuli. Ko e fakakaukau te u fulihi mai kiate kitautolu Tonga pe Uesiliana, 'oku 'ikai tonu ma'u pe ke fuatautau'aki e tukunga 'o e lotu mo e a'usia 'oku tau ma'u 'i Tonga 'a e lotu mo e tui 'Otua 'oku fai 'i 'Esia pe ko ha toe fonua ange.

ko e ha 'oku tau mohenga taha ai kae kehekehe 'etau misi? ko e me'a 'oku mahu'inga kiate au ke tau 'uluaki siofi ange kitautolu pe ko e ha 'oku lahi ai e faikehekehe 'etau 'ausia mo e tala'otua. Kia Song, ko e kehekehe ko ia 'oku 'i ai e me'a ai ke 'compromise' he ko e mohenga pe 'e taha. 'e lava nai? 'oua 'e situ'a kia Song Takamuli he ko e 'Esia ia lea ki he 'Esia ko e anga ta'efaka'apa'apa ia, situ'a mai kia au mo 'eku fakahanga 'ene fakakaukau he ko e tonga au talanoa atu ki he tonga. 

ko e fakaninimo ai pe,
loke


__________________________________ 
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide (1869 - 1951)

 

----- Original Message -----

From: Sepesi H Piukala

Sent: 05/20/11 05:55 PM

To: tasil...@googlegroups.com

Subject: RE: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14


Ha ha ha , ngali óku fuú mamafa i aee.
 
Óku tupu e mahino mei hono akoí pea óku tupu e akoí kapau óku íai ha átamai, ko ia heíkai ke u tui é fuú ngangau fau ha taha ke íkai mahinoí ha meá kuo tohi mei heéne maúángatala ó hange ko ia kuo kamata ke fai hono fakamanakoaí mai he tepili Kalisitiane. Óku faingofua pe , ko e meá eni pe é fai ha tui ki ai , hange ko e íkai kene tui mai 'ki he Tohitapu óku tau ngaue áki.
Ko e palopalema óku tau moúa ai he fehulunaki óe lau mo hono fakaúhinga ó e Tohitapu, koe palopalema kuo ósi haa mahino mei he ngahi feituú óku akoí ai e Tohitapuki he kau Faifekau mahalo, pea ko kimautolu kau malanga ko e palopalema ia ó e siongutu he kau Faifekau ka e íkai lau mo lau e TOhitapu mo faá lotu ki he Laumalie kene ako mai kiate kimautolu, ka óku óu tui heíka hoko étau fehulunaki ke pehe ai kuo loi é Sisu ó e Tohitapu moe Tohitapu koe Folofola áe Ótua, Ko au pe ko e Hala Moóni mo e Moúi.
 
 
 
takamuli
 
 
 
 
Sepesi H. Piukala
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************

Sepesi H Piukala

unread,
May 20, 2011, 11:11:52 PM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Hange eni óku tupu e kehekehe mei he mohenga taha, kae tuku ke laveí e talanoa.
 
Ko e mohenga taha kuopau ke fakapapauí áe Fale taha, loki taha, peito taha mo e bathroom taha he óku fafanga áe mohe misi áki e meá naáte sio ai peate ávea, meá naáte sio pe fanongo ó tokanga ki ai tupu ai háate mohe tokanga, pea ko haáte ongosia he ngahi fatongia ó e áho, tupu ai e mohe ongosia , pe koha moúi kuo ne teía kita pea íkai ke kei nofo mamaó kae hange óku te mohe mo ia, tupu ai e mohe ávea....moe haa fua,. ka óku fakamisia kitautolu é heétau teía ó fakatatau ki he lahi ó é meá kuo aú mo ia ki hoto mohenga he ngahi meá ne u lave ki ai .
 
 
Takamuli.
 
 
 
 
 
 
Sepesi H. Piukala
Ph: +61401 590 917
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************
On Behalf Of ke...@post.com

Sam Pakofe

unread,
May 20, 2011, 11:27:39 PM5/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Ko'eni kuo 'osi e hiko veve, ka i'i huu atu ..
 
Ihe Lesoni 'oe uike  na'e 'iai 'e lave 'ae lesoni 'o pehee :
 
Koia 'oku ne tuku 'ene mo'ui ke mate , koia 'oku Kau moau , Ka koia 'oku ne kalofaki 'ene Mo'ui 'oku 'ikai kau mo au.  (mou toki fakaotnuotnu mai pe 'oku tonu 'eku ma'u pe 'oku hala )
 
Oku ou mahalo 'ii , na'a koe konga lea ni , koia 'oku fai ai e fakatalanoa 'a Gide ..
Koe 'uhi , he koia 'oku ne tuku 'ene mo'ui ke mate .. Koe ia 'oku ngaue'aki 'ehe Mosilemi, ihe tefito'i tui 'a Muhammad .. pea koe me'a ia 'oku fai ai e fematematei he suicide bom he tenau huu ki langi ..
 
Ka [but];;;;;;;;; Oku 'ikai  'uhinga pehee 'ae Fakatonulea ia 'ae Kau Kalisitiane, ke tamate noa'ai pea te mate ai, pea te hu ki Hevani,, koe Fakatonulea 'ae kau Kalisitiane,, koe " tamate'i [ hoto-kita] 'ae fili 'i Loto ihe Mo'ui ,, ka 'oku 'ikai koe lingi toto...
 
 Kiate au , mahalo na'e totonu ke Fakalea ke pehee ni,, '
Koia 'oku ne Kalofi 'ene mo'ui meihe NAGAHALA mo Fili ,, koia 'oku kau moau, ka koia 'oku ne tuku 'ene Mo'ui ke mate noa 'ia, 'oku mate ai pe iaaa.. hahhaaaa.
 
koe malolo pe kae vakai kihe KOniseti hiva Fakalotu 'ae Kau Afilika he poo ni meihe meihe 5pm -8 pm. ihe City ..'e  fai kiai ha ki'i malolo faka-malolo'ii e 'atamai moe sino kae teu kihe "me'e moe pa'ehee fakalaumalie..
 
'ofa atu kiho mou ngaahi Sapate...fakatauange kemou ma'u ha Sapate" no'o - ho- mou- no'o , ke ma'u , pea fakama'u ho suu ke 'oua na'a homo.. pea hiki 'ae Kolosi koe fuka 'o laka atu, hiva fiefia , pea laka-laka 'oua e ilifia , hiva hiva - hiva fiefia ,he ko Kalaisi 'oku takimu'a ..emeni

 

sami.


Sent: Sat, 21 May, 2011 9:20:37 AM

Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

  Tuku keu ki'i huu atu meihe lalo-'akau 'oe kau a'usia, ka mou vahevahe mai ia Andre Gide , kae tuku keu muimui atu pe he fakalanga talanoa kihe " Hala" , Mo'oni moe Mo'ui ...
 
Koe tangata laukonga au  he ngaahi tohi lahi, ka kohono malie koe 'osi pe koee 'eku lau , pea Pangungu moe ngaahi faka'uhinga pe laaulea 'ae Fa'utohi koia pe hiki tohi , pea kau ka ki'i sifaa, pea 'oku fai leva 'eku "ki'i-lotu" ,, koe lotu he'ilo pe oku a'u kihoku fungafale , ka koe me'a koee kuo 'ilo'ii , 'oku "tafe-mai" kiate au 'ae Nonga , pea 'oku kau ia he fakamelino 'anga 'eku Fononga.
 
Hange koe Fakalanga talanoa 'a Rev Heneli Vete ,,,, Koe anga 'ene Faiako .
 
Kuou fiefia he fakalanga talanoa 'ae Faifekau ( Rev Vete), ke toe fakamanatu mai ai kiatautolu ,,, Ko Sisu koe " Fai ako ". pea 'oku hange oku lavemalie 'ae tala 'oe fekau ni ,, "Mou Ha'u kiate au ">. Koau pe koe Hala, Mo'oni moe Mo'ui ..... koe lea ia ;'ae Faiako ,,,,,,,, koe lea 'oe Fakatu'amlie kihe kau ongosia he fononga , koe lea ke 'oua e hoha'a'asi , he ongo molu PE IA MO momokomoko ..
 
talanoa kiai 'a mOlitoni,,, Kau Mafasia mou Ha'u Kia Au, 'ai 'eku Ioke ,he 'Oku MOlu.."
 
teu toki hoko atu , kae 'oau leva ke 'uluaki tufiange nge'esi hina pia ko'eni,,
sami.
 
 
 
 


From: Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, 20 May, 2011 6:22:09 PM
Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

Malo Loke e faokotu'u talanoa pea tuku keu ki'i fakatu'akoka atu , meihe lalo'akau 'oe kau a'uisa ,ka mou toki  fakatonutonu mai ..
 
Koe saame 31:5 , oku 'iai e lea ko'eni :
  'Oku ou tuku hoku Laumalie kiho Nima , kuo ke huhu'i au Sihova koe 'Otua MO'ONIA "
 Loke ko'eku ki'i veesi lauloto 'eni kihe uike ni :, pea kuou nofo 'o fakaukau loto kiai, pea vaki'i'i mo hakule'ii e ki'i vees ni, pea koe me'a 'eni na'e ha'u kiate au ......
 
" Tokua koe 'Otua Mo'onia "....... koe 'Otua 'MO'UI "..
 
Koe Fehu'ii leva , koe ha 'e Fuoloa 'o Buddah, Koe ha e Fuolao 'o Shiva ( Hindu) koe nai e fuolao 'o Muhammad,  Kapau kuo  "fe'a'ao pe 'ae Otua 'i Mu'a moe Kau Palofita , pe koe kau LOtu..
 
 LOke 'oku 'ikai teu kau au he kumi ke Fakamo'oni pe fakafaikehekeh'ii ........ Ka Kuo kau au he kakai ke " fai-kihe 'ene fekau " ..
 
Koe fekau ia 'e kei tatau pe kiate au pe kohai  pe ko Buddha  Muhham , Shiva , Ka koia pe 'OKU "MO'UI " KOIA IA 'AE TOKOTAHA TEU FAI 'ENE FEKAU .KOIA AI ko SISU Pe , 'ae tokotaha 'oku 'a'ana 'ae Fekau - talafungani ni: Koe tokotaha ia 'oku Mo'ui .... KO au pe koe hala, mo'oni moe Mo'ui ...
 
pe 'oku ofi atu 'eni koaa ...
 meihe lalo 'akau -tali'anga lelue aipe..
Sami.
 
 

--

jhavea

unread,
May 21, 2011, 12:41:50 AM5/21/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Sepesi:
> Ko e palopalema óku tau moúa ai he fehulunaki óe lau mo hono fakaúhinga ó e
> Tohitapu, koe palopalema kuo ósi haa mahino mei he ngahi feituú óku akoí ai
> e Tohitapuki he kau Faifekau mahalo, pea ko kimautolu kau malanga ko e
> palopalema ia ó e siongutu he kau Faifekau ka e íkai lau mo lau e TOhitapu
> mo faá lotu ki he Laumalie kene ako mai kiate kimautolu

=====

'oku ou kau he fakakaungatamaki he ngaahi feitu'u 'oku teu'i ai e kau
faifekau mo e kakai kehe pe, pea kole fakamolemole atu kapau kuo u
fakaheeki ha taha. 'oku mafasia hoku loto kapau 'e hoko 'e ku fai pehe
ke mou mamahi ai ki he fu'u kau faifekau tokolahi, tangata mo fafine,
'oku nau fai lelei'i pe honau fatongia

salute atu, mo holomu oma ki he laine 'a e kau fanongo na'a ta mai e
fasi 'a e kau kolisi tutuku

Finau Halaleva

unread,
May 21, 2011, 12:52:15 AM5/21/11
to tasil...@googlegroups.com
malo loke hono lulu kitautolu ke fai 'a'a 'etau lotu kae tuku aa 'etau lotu mohe. Mahu'inga ke tau matanga mei he akenga motu'a 'oe faiva fuhu koe ponoi moe fakanaafala, haha! 'Oku mole ai hoto poini kapau na'e 'iai ha poini eh! Sometimes one creates a dynamic impression by saying something, and sometimes ones create as significant an impression by remaining silent.
'Oku malie 'ae mohenga taha kae misi kehekehe. Pea hangee ko ho'o lave 'oku taau ke tauhi e mahu'inga 'o 'ena kehekehe 'aki e fefaka'apa'apa'aki 'ae ongo fa'ahi pe ko hono fai e compromise, he 'oku takitaha mo'ona pe misi mo hono fa'unga moe tukunga ne fai hono fakalanga mei ai.Mahalo kapau e fakahangamai e talanoa a Song ihe Jesus, the crucified people ki kakai 'o 'Esia kia kitaua Tonga, te ta iku liliu e taua koe Jesus, the collapse social, economical, and political kingdom. Pea ka vahe a kavauhi ke hiki 'o ngaue fakamisinale ki Cambodia kou tui e ikai lava ha uike kuo fkfisi ia he lahi e kai laise, haha! Mahu'inga ke tau aware 'oku 'iai moe mo'oni ae ngaahi misi kehe 'o fakatatau kihe mo'oni 'o 'enau mo'ui faka'aho (daily lives) moe 'ea 'oku nau manava ai. Even e ngaahi lotu kehe like Muslim, Buhda, Hindu estella. 'Oku tau takitaha tauhi pe 'etau tukufakaholo fakalotu fekau'aki mo 'etau tui and basically we carry the same message that is love, compassion and forgiveness, koe me'a mahu'inga is that they should be part of our daily lives.
Mahu'inga foki mo hono faka'apa'apa'i kapau te tau loto ki ai. If you cant do that, at least do not harm them he 'e fepaki ia moe lau 'a Sisu felave'i mo hono 'ofa'i e fili. In practice of tolerance, one's enemy is the best teacher he 'oku ne toe fakaofi ange kita kihe hala, mo'oni, moe mo'ui.
Neongo foki etau kikivi he fakamo'oni kihe hoko a kalaisi as the one and only truth comes from God ka 'oku 'ikai tuku ai hono 'ofa'i ia 'ehe 'Otua moe ngaahi lotu kehe. mahalo tama 'oku mo'oni e lau ia 'ae kau taloa, oku tau toe loloa ni koe toe 'ai lotu moe siasi. Kapau koia, if you have a particular faith or religion thats good but we can still survive without it. Mahalo pe! We can live without religion and philosophies but we cannot survive with human affection, ka koe ha ia koe lotu aipe mo ia...haha!
 
Koe nono'o aipe
kiti

Sepesi H Piukala

unread,
May 21, 2011, 12:59:09 AM5/21/11
to tasil...@googlegroups.com
Maú malo e tau mo e fafanga fakalaumalie e Siasi, malo e moúi.
 
Ko e meá feúnga pe i aé oo mo Kalaisi koe Tui, tui pikitai kiate ia ko ia tokotaha pe áe Hala, Moóni mo e Moúi, kapau é toe pehe é ha taha ia óku hala á Sisu Kalaisi , palopalema ia óóna/onautolu.
 
Tatau pe ia mo 'eku tui tevolo ko eni ki he kau Maú heíkai fou ha taha ki Pulotu , taé fakatakei é Maú ee.ha ha ha
 
 
 
maú ha sapate lelei.
 
takamuli
 
 
 
Sepesi H. Piukala
Ph: +61401 590 917
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************

Epeli

unread,
May 21, 2011, 1:11:44 AM5/21/11
to tasil...@googlegroups.com

Takamuli,

 

‘Oku ke mo’oni – Ko Ma’u pe ia ‘a e Hala, Mo’oni pea ke toki Mo’ui ‘i Pulotu – Malie ko ‘eku ki’i mo’oni – to e lahi ange ai ‘a e puke ‘i he puputu’u ee!

 

Me’a ni ‘oku ‘ikai ke ‘iai ha fa’ahinga mahaki ‘oku fktupu ‘e he PUPUTU’U. Ha fa’ahinga kalasi ‘o e ‘avanga! He’ilo ki MAAMA ka ko PULOTU ko e kohutu’u atu!!

 

Ma’u

ke...@post.com

unread,
May 21, 2011, 4:04:35 AM5/21/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Takamuli. Ka ko e lau eni 'a hai? Ko e lau ne ke tupu mo ia? Pe ko e lau ne toki tanaki holo? Kapau 'oku mo'oni ho'o talanoa ko eni, kia Song ko e ha kuo tau kehekehe ai hono faka'uhinga'i 'o e mohenga taha?

malo e fakatalanoa,

loke
__________________________________ 
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide (1869 - 1951)

----- Original Message -----

From: Sepesi H Piukala

Sent: 05/20/11 08:11 PM

To: tasil...@googlegroups.com

Subject: RE: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14


Hange eni óku tupu e kehekehe mei he mohenga taha, kae tuku ke laveí e talanoa.
 
Ko e mohenga taha kuopau ke fakapapauí áe Fale taha, loki taha, peito taha mo e bathroom taha he óku fafanga áe mohe misi áki e meá naáte sio ai peate ávea, meá naáte sio pe fanongo ó tokanga ki ai tupu ai háate mohe tokanga, pea ko haáte ongosia he ngahi fatongia ó e áho, tupu ai e mohe ongosia , pe koha moúi kuo ne teía kita pea íkai ke kei nofo mamaó kae hange óku te mohe mo ia, tupu ai e mohe ávea....moe haa fua,. ka óku fakamisia kitautolu é heétau teía ó fakatatau ki he lahi ó é meá kuo aú mo ia ki hoto mohenga he ngahi meá ne u lave ki ai .
 
 
Takamuli.
 
 
 
 
 
 
Sepesi H. Piukala
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************
 
On Behalf Of ke...@post.com

seni taniela

unread,
May 21, 2011, 5:05:16 AM5/21/11
to tasil...@googlegroups.com
Sepesi H Piukala <sep...@optusnet.com.au> wrote:
Ko e meá feúnga pe i aé oo mo Kalaisi koe Tui, tui pikitai kiate ia ko ia tokotaha pe áe Hala, Moóni mo e Moúi, kapau é toe pehe é ha taha ia óku hala á Sisu Kalaisi , palopalema ia óóna/onautolu.
 
Tatau pe ia mo 'eku tui tevolo ko eni ki he kau Maú heíkai fou ha taha ki Pulotu , taé fakatakei é Maú ee.ha ha ha
==========================================================
Piki hifo hena Pesi. 

'Oku 'ikai fo'ou e tukuaki'i o pehee oku fasi'i, 'afungi, ta'e'ofa, ta'efaka'apa'apa 'a e tala 'e he kau Kalisitiane tautautefito ki he kau conservative pe evangelical oku taha pe halaa ki he 'Otuaa.  Ko e fananga e pehee all religions are basically the same, 'oku tau feinga katoa pee ki he 'ofaa, faitotonuu, etc.  Ko e mo'oni 'oku tatau e feinga e kotoa 'a ha'a tangata pe tui 'otua pe 'ikai ke tau fe'ofa'aki, faitotonu etc mo e haa fua e ngaahi ulungaanga lelei, ka ko 'etau view e 'Otua pea mo 'etau tali ki he ngaahi fehu'i mo e ngaahi fehu'i mahu'inga e mo'uii eg. Questions of Origin, Meaning/Purpose, Ethics, Destiny 'oku tau vavamama'o mo fepakipaki pea ko e practical outworking of these differences oku lava ke haa ki tu'a he personal level, political level etc.

Ha e 'uhinga oku faingata'a fau ai ke lele temokalati e ngaahi fonua mosilemii? Koe'uhi religion as suppose to deal with man-God relationship has become a political ideology.  Fakaoli e tipeiti i Pilitania e taha faifekau Kalisitiane mo e sea e association e kau Mosilemii fekau'aki mo e teu langa e fu'u mosque lahi i Lonitoni, pea tala pee 'e he scholar pilitania Mosilemii ko e lotu melino mo 'ofa e Mosilemi, pea fehu'i 'e he taha e kau fanongo pee ko e haa ene lau ki he faingofua e ha'u e kau Mosilemi langa mosque i he ngaahi fonua o e Uesitee oku dominate 'e he lotu fakaKalisitianee ka e fakamamahi'i pea faingata'a fau ke oo atu ha kau kalisitiane o langa falelotu honau ngaahi fonuaa?  Ne hee holo e scholar ko enii.

Ko hono mo'onii "TRUTH" matters for it's practical outworking (whether for good or for evil) goes far beyond the interfaith academics' peaceful discussions in multimillion dollar classrooms etc.  Taku ko e Buddhism e lotu melino taha pea tolerate e ngaahi lotu kehee 'o tatau pee mo e lotu Hinituu.  'I he tohi ko e "Buddhism: A Christian Exploration and
Appraisal" by Keith Yandell and Harold Netland oku na fakatotolo ai ki he hisitolia e Buddhism mei hono fanau'i i Initia o mafola mai ki Esia o 'au mai ki Iulope, 'oku haa e fele e fetaatu'usi fakateolosia/filosofia e kau scholar Buddhist 'iate kinautolu pee pea a'u ki he ngaahi fakamamahi mo e lingitoto iate kinautolu pee. 

I he kuonga ni, neongo e tala oku tali e Hinduism oku nau tali e lotu kotoa pee, ka mou feinga atu ki Initia ki hono fakapoongi e kau ngaue fakamisinale Kalisitiane pea mo e feinga fakapolitikale ke ta'ofi ha langa falelotu he ngaahi state e ni'ihi.

Lava fefee ke compromise etau tui kia Sisu mo e 'ikai tui 'a e Buddhism ki ha 'otua pea mo e lava lelei ke tui e kau Hinitu ki he 'otua e taha, otua e 30 miliona, pea mo e ikai ha 'otua etc. pea mo e 'ikai tui a e Isilami ki he 'Alo 'o e 'Otua?  What is the truth about God, if there is a God, while there are contradicted truth claims about God?  Talamai e he common sense, IT IS IMPOSSIBLE TO BE ALL TRUE, BUT IT'S POSSIBLE TO BE ALL NON-SENSE INCLUDING US (CHRISTIANITY) he oku lolotonga fepakipaki etau talanoa fekau'aki mo e 'Otuaa.  Mahalo ko e taimi eni oku mo'oni ai Richard Dawkins, mo Hawkings mo Sam Harris mo Karl Marx kuo fakakonahi mo fakaninimo'i 'e he lotuu e mamanii.

'Oku lolotonga fakamamahi'i atu e kau Kalisitiane tokolahi i he ngaahi fonua Mosilemi, Hinitu, Kominiusi,  etc koe'uhii ko enau tui kia Sisu, pee ko e ni'ihi he ngahi tui ko 'enii oku nau ului o Kalisitiane, lolotonga oku ha'u e kau ngaue fakamisinale o e ngaahi lotu ko eni o lotu fa'iteliha he ngaahi fonua dominate e he lotu Kalisitiane.  Truth matters koe'uhii ko e truth oku tui ki ai e ni'ihi oku ne 'ai kinautolu ke nau fakakamamahi'i e ni'ihi pea ko e truth e ni'ihi oku ne tataki kinautolu ke 'oange tau'ataina ki he taha kotoa.

Truth matters he na'e pehee mai e Sisu ia Sione 8.32 you will know the truth and the truth will set you free. 






ke...@post.com

unread,
May 21, 2011, 5:18:17 AM5/21/11
to tasil...@googlegroups.com
'Oku fakalanga atu pe talanoa Takamuli ke tau potalanoa ai, fakamolemole atu ka kuo 'ikai hoa ia mo ho'o faka'amu. Ka 'e lava nai ke ke taukave pea ke mavahe mei he matapa na'a molo ha taha 'ia koe?

ko e fakanunununu atu pe ke 'omi ena ke 'osi,
loke


__________________________________ 
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide (1869 - 1951)



 

----- Original Message -----

From: Sepesi H Piukala

Sent: 05/20/11 06:53 PM

To: tasil...@googlegroups.com

Subject: RE: [tasilisili] Sione 14:1-14


Ko e ki'i fakalea atu pee na'a fakafolo panatolo e kakai, ka 'oku fiem'au kenau tui pikitai, 'oku mo'oni he'ikai pe mo ha toe Hala ki he Tamai, koe hala pe ne fou ai 'a Kalaisi , kolosi mo fonualoto pea tetau fou ai pe 'iate Ia.  'E 'ikai mo ha toe"  Mo'oni"  kene fakamatala'i 'ae 'Otua ko e Tamai pehe ki he Pule'anga 'o e 'Otua ngata pe 'ia Sisu he kuo ne fakaha 'oku 'iai 'ae 'api , pea 'oku 'uhinga pa ia kiate au koe 'Api feitu'u ketau nofo ki ai, he ko e 'alu 'o teuteu, tuu ketau tui ki ai ka e tuku aa e puputu'u. Ko e mo'oni 'ae " Mo'ui " he na'a mo fu'u hetesi ne 'ikai kenau lava 'o puke 'a Sisu, ko ia ai 'oku 'ikai ko ha fananga pe ko ha me'a ketau toe pehe ai 'oku 'iai ha taha mo'ene lau , he ko Sisu tonu ,eni ne ne pehe mai " tui pikitai ki he 'Otua , tui pikitai foki kaite au ".
 
 
takamuli.
 
Sepesi H. Piukala
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************
 
-----Original Message-----

 





Iki Pope

unread,
May 21, 2011, 5:31:54 AM5/21/11
to tasil...@googlegroups.com

Fakapulia:

pea ka 'ikai pea nau compromise leva - isn't all religions lead to God?...fai pe ena, fai pe eni kehe pe ke tau lelei...aaah!...fepaki lahi 'aupito ia mo e absolute "Ko au pe ko e hala, mo e mo'oni, mo e mo'ui! 'Oku 'ikai ha'u ha taha ki he Tamaii ka 'i he'ene fou 'iate au."...

 

Malie lahi fakapulia fefee kapau ‘e fakakau atu mo e kii tanaki ko ‘enii…he’ikai fepaki ‘a e absolute (sisu ko e hala)  ‘i he’ene lau kia Sisuu ka ko ‘ene fepaki he taimi ‘oku tau faka’uhinga ai ‘a e absolute ke tatau matematee mo ‘etau tuii mo e me’a ‘oku tau faka’amu ki aii.  Eg. Ko Sisu ko e hala ia ki hevani, etc.   ‘I he ‘ene pehee kapau te tau siofi ‘a e absolute ‘i he me’a ‘oku haa mahino mai kia kiatautolu ‘i heni (here and now) ‘o hangee ko e me’a na’e fai ‘e sisu ‘I hono taimii pea mo e me’a ‘oku ke fakalau ‘i laloo.  Pea hangee ko e lau ‘a Loke ‘oku tau kalisitiane faufaua ‘i he funga pee ‘o ‘etau kehekehee pea mo e kehekehe ‘etau a’usia ‘o hangee ko  ia ‘oku lolotonga hoko ‘ia kitautoluu.

 

Kau foki ki he poini ‘i ‘olungaa kapau te tau tali ‘a e absolute he maama mo e mahino ‘a ‘i sisuu he “here and now” kou tui ‘e kei tu’uloa pee ‘a ‘etau absolute ‘i he taimi ‘o sisu ‘o a’u mai pee ki he taimi mo e kaha’u foki.  Eg.  Ko e taha he ngaahi akonaki ‘a Sisuu ko e ‘ofa ho kaunga’apii pe ‘ofa’i ho filii.  Kou tui ko e ‘ofa’i ho kaunga’apii mo e filii ko e ‘imisi ia (metaphor) ‘o e faka’apa’apa’i ‘o e kehekehe, tali ‘ae kehekehe, value ‘ae kehekehe, etc.  ‘A ia ko e uho ia ‘o e absolute ko e ‘ofa/fk’apa’apa’I/toka’i pea kei tonu faufaua ai pee ‘ae absolute kia kitautolu and others. 

 

Pea tukuange pee ‘a e others..imisi – kaunga’api/fili ke ‘ai pee ‘enau absolute ‘anautolu ka ‘I he ‘ofa (sisu) he’ikai fepaki ia mo ha absolute.  Kou tui ko ‘etau palopalemaa ko e puputu’uu (fear) hangee ko e me’a na’e lau ki ai ‘a Lone.  Pea hanga ‘ehe fear/hoha’a/puputu’uu (sione 14:1) ‘o tataki kitautolu ki he ngaahi nunu’a kuo tau sio mata aii.  Talamai ‘e he tangata’eiki homau siasii.  Ko ‘eku kei si’I hake na’a ku sio ki he tau kaluseti ko e kau helo ia koe’uhii ko enau fkmoleki ‘enau mo’uii ke malu’I ‘etau tuii.  Toki mahino kia au he taimi ni ko e fu’u fo’I me’a maumau taimi ia, ko e tangata’eiki mai ia. 

 

Mahalo ko e poini tatau pee mo ia ‘oku pulonga ai ‘a e moslem (extremists) ‘ihe ngaue’aki ‘a e hevani ko e reward ia ki hevani ki he kau ma’ata/suicide bombers.  Kaekehe ko e faofao pee foki mo e teu malanga ki he Wesley day….pope

 

From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of penisimani mone
Sent: Thursday, 19 May 2011 4:50 p.m.
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

 

'Oku fakamamafa nai 'a e postmodernism 'i he plurality/possipility/chance/relativism, tautefito ki he truth, lahi e mo'onii, lahi e hala ki aii, lahi mo e mo'uii, lahi mo e meaning, 'ikai ke taha pe, 'ikai ha absolute, pea nau (postmodernists/deconstructionists) faka'ise'isa 'i ha taha te ne pehee, hangee ko e folofola ko enii, ko ia tokotaha pe 'a e halaa, mo'onii, mo e mo'uii, 'oku fu'u fakaehaua ia, pea mahalo kuo kei faka'ai'ai ke tau kei kumi atu pe ki he hala/mo'oni/mo'ui he 'oku lahi, 'oku 'ikai ke taha pe, pe te'eki ma'u...

 

...pea ka 'ikai pea nau compromise leva - isn't all religions lead to God?...fai pe ena, fai pe eni kehe pe ke tau lelei...aaah!...fepaki lahi 'aupito ia mo e absolute "Ko au pe ko e hala, mo e mo'oni, mo e mo'ui! 'Oku 'ikai ha'u ha taha ki he Tamaii ka 'i he'ene fou 'iate au."...pea ko e taukave nai ia 'a Sionee...Sisu ko e Misaia, 'Alo 'o e 'Otua, ('ikai palofita, lawgiver, pe healer, pe magician, etc) pea 'i he'etau tuii 'oku tau ma'u ai 'a e mo'uii 'i hono huafaa (Jn 20:30-31)...kainga!...ko Sisu tokotaha pe 'oku tau ma'u ai 'a e fakamo'ui ko iaa, 'a e halaa, mo'onii mo e mo'uii...not in anyothers...he is absolute/purpose, not play, there is a design, not a chance, there is a center not dispersal, there is a selection/choice to make, not a combination of all religion...'iiiooo...o'i keu kumi atu, 'o fakahaa 'a e hala, ki hoku laumalie, mo'ui ta'engata...

2011/5/16 penisimani mone <peni...@gmail.com>

tkh/Sami:

Kapau ‘oku to e ‘i ai ha hala kehe (hange ko e pehë ‘okapau ‘oku toe ‘i ai ha matapä kehe ki he ‘ä sipi) pea ko e hala ia ki he feitu‘u kehe.  ‘Oku taha pë ‘a e hala ki ‘api.  Na‘e taha pë ‘a e Tauhi Lelei, taha pë mo e Matapä (‘i he uike kuo‘osi) pea ‘oku pehë ‘a e taha pë ‘a e Hala, taha pë ‘a Mo‘oni, pea taha pë ‘a e Mo‘ui.

-----------

Malo jione e tokoni, pea 'oku mau 'inasi fakataha aipe mo e kau teu fatongia ki he Sapate na...neu toki hu mai ki hotau 'api ni he 2008, ka kuo fiefia ke mamata mo lau he fotunga na'e folau mai ai e tslsl he 2002..

 

Ka kuo u ki'i fifili pe Sami he kounga postmodernity ni, talu mei he uike kuo 'osii, 'i he pehee 'e Sisu "Ko au PE ko e Matapaa", and no others?...they are (who?) thieves/robbers...pea 'i he uike ni, Ko au PE ko e hala, mo'oni, mo'ui...Tauhi Lelei (and no others?)...fu'u modern 'aupito 'o fakangatangata pe kia Sisu tokotaha 'oku mo'onii pea hala 'a e toenga ia 'o mamanii...ko e hala ki he Tamaii ko Sisu tokotaha pe pea hala 'aupito 'a mamani kotoa pe? Ko e haa 'a e lau 'a e ngaahi lotu kehee ki he fu'u fakapapau'i ko eni 'a Sione/Sisu? Ko e haa ha fakamo'oni 'a e kau Kalisitianee ko Sisu tokotaha pe 'a e hala, mo'oni, mo'ui pea hala 'a Mahome,  Baha'u, Mow, etc...? Mahalo 'oku kei kumi atu 'a e ngaahi lotu kehee ki he MO'ONII, ka kuo tatapuni matapaa e lotu Kalisitianee ia he kuo ne 'osi ma'u 'e ia 'a e MO'ONII 'ia Sisu?...ko e haa ha'atau fakamatala?...ko e fakakaukau longoa'a aipe...

 

2011/5/16 jione havea <jha...@gmail.com>

Kataki ‘Ana & Kau Tasilisili, ko e fakakohukohu motu’a eni mei he 2002, ke toki fakafana’i atu e me’a ‘oku ‘aonga pea laku atu e toenga ki tu’a. ‘oku kamata’aki e fakamatala ‘a tkh pea faka’osi ‘aki e a’usia ‘a Sami

 

Talateu ki he vahe 14

Ko e vahe 13-17 ‘o Sione ‘oku taku ko e Talatalaifale mo e Tukutukulaumea ki he kau ako. (Kuo lava e tokangaekina ‘o e kakai kehe ‘i he 1-12). ‘Oku ‘iloa ‘a e vahe 1-12 ko e Tala ‘o e ngaahi Mana, pea ko e vahe 13-20, ko e Tala ‘o e Kololia.

‘Oku tau lolotonga ‘i he fa‘ahita‘u ‘o e Toetu‘u ka ko e ngaahi vahe eni ia kimu‘a ‘i he Pekia.  Ka neongo ia ‘oku hoko ‘a e fakalotolahi mo e talatalaifale faka‘osi ki he kau ako ko e fakalotolahi ki he kau Kalisitiani ‘o e ‘aho ni.

Ko e vahe 13 ‘oku tanaki ‘e Sisü e kau ako ki he Loki ‘i ‘Olunga ki he Pasova.  ‘Oku ‘ilo lelei pe ‘e he kau ako ‘a e me‘a ‘e hoko kia Sisü pea moe fakatanga ‘oku fai ‘e he kau ma‘u mafai ‘o e Lotu Siu pea mo e iku‘anga ‘o ‘enau feohi. Ko e ngalutuku eh!

‘Oku kamata ‘a e feohi ‘i he loki ‘i olunga mo e fufulu ‘e Sisü ‘a e va‘e ‘oe kau akonga (13.1-20). Pea hoko ki he tala ‘e LAVAKI‘I ia pea mo e fekau atu ‘o Siutasi ke “fai ke vave” ‘a e me‘a na‘a ne tokateu kiate ia.  Hoko ai ki he fakamatala ki hono FAKALANGILANGI‘I ia ‘e he Tamai, ‘a ia ‘e hoko ‘i he‘ene pekia (13.31-33). Pea fekau leva mo e kau ako ke nau fe‘ofa‘aki (13.34-35) pea tala mo e teu fakafisinga‘i ia ‘e Pita (13.36-38).

Ko e me‘a mälie heni ko hono tomu‘a tala ‘o e ngaahi me‘a ‘e hoko kimu‘a‘oku te‘eki ke hoko pea ‘e pehë ai pë ‘a e toenga ‘o e vahe 14-17.

Hoko heni ‘a e vahe 14, te tau toki täsilisili ki ai.

Ko e vahe 15 ‘oku lea ai ‘a Sisü ki he Vaine mo hono ngaahi va‘a (15.1-17) pea mo e fakatokanga ki he kau ako ‘e fehi‘anekina‘i kinautolu (15.18-27).

Ko e vahe 16 ‘oku ne palomesi ai ki he kau akonga ‘a e Laumälie Ma‘oni‘oni  (16.4015) pea ‘e hoko mai ‘a e Laumälie ‘o liliu ‘enau mamahi ko e fiefia (16.16-24) pea te nau ma‘u foki mo e nonga mo e fiemälie (16.25-33).

Ko e vahe 17 ko e Lotu FakaTaula‘eiki, ko e hüfia ‘o e kau akonga.

 

Fakatokanga‘i eni:

(1) Ko e tükunga ko ë ‘oku kamata ai ‘a e Loki ‘i ‘Olunga, ‘a e fakamävae mo e keinanga faka‘osi,  Talatalaifale mo e Tukutukulaumea, ‘oku tolonga pë ‘o a‘u ki he vahe 17.

(2) ‘Oku muimui ‘a Sione ‘i he founga (pattern) ko eni: ‘oku ‘i ai ‘a e me‘a ‘oku hoko (event)  pea muimui ai ha ki‘i fealea‘aki (discussion) pea faka‘osi‘aki hano toe fakamahino ‘e Sisü ‘a e ‘uhinga ‘o e me‘a na‘e hoko.

(3) Ko e discussion ‘i ‘olunga ‘i he (2) ‘oku fakae‘a ai ‘a e ta‘e tui ‘a e kau ako pea mo e ‘ikai ke nau makupusi ‘a e ‘uhinga ‘o Sisü.

(4) ‘I he pattern ko eni ‘oku tomu‘a fakamatala ai ‘e Sione ha me‘a ‘e hoko ‘oku te‘eki ke hoko ‘a e me‘a ko ia.

(5) Pea hange ko e ‘Imisi ‘o e Tauhi Lelei mo e Matapä kuo tau lave ki ai ‘i ‘Epeleli 21, ‘e fonu mo e ngaahi vahe ko eni ‘i he ngaahi ‘Imisi käinga tatau hange ko e Hala & Vaine.

Ko ha taha ‘e malanga ‘ia Sione 13-17 ‘oku ‘aonga ke ne pukepuke ‘a e pattern ko eni he ‘e tokoni ia ki hono velohi mo unuhi ‘o ha fakakaukau mei he Talatalaifale mo e Tukutukulaumea ‘a Sisü ki he‘ene kau akonga.

 

Sione 14.1 Ko e PUPUTU‘U ko ha loto kuo UE‘I pe malele!

Ko e puputu‘u (tarasso) ko hono fakatupu ha me‘a ke ngaue.  Ko talanoa ki he tangata mamatea kuo ta‘u 38 ‘ene tokoto ‘i he ve‘e vai ‘o Peteseta ‘oku pehë ko ‘ene tali ke hifo mai ‘a e ‘angelo ‘a e ‘Eiki ‘o UE‘I ‘a e vai ke ngaue, pea ko ‘ene ngaue ko ia, pea ko ia ‘e fua hifo ki ai ‘e fakamo‘ui.  Ko e ue‘i ko ia, ‘a e tefito‘i lea ‘oku ohi mei ai ‘a e lea ki he PUPUTU‘U heni. Ko e lea leva ia ‘a Sisü: ‘Oua ‘e tuku ke ue‘i homou loto.  Ko e fehangahangai ‘o e Ue‘i heni ko e Tu‘uma‘u pe tokamälie, ‘a ia ko e TUI ia. ‘Oku sio ‘a e Ue‘i ki he loto ‘oku hehema ngofua ‘o ‘ikai ke tu‘uma‘u. Pea ko e lea ia ‘a Sisü, ‘oua ‘e tuku ke lulu‘i homou loto kae tu‘uma‘u ho‘omou tui pikitai ki he ‘Otua, tui pikitai foki kiate au.

‘Oku nau kei ‘i he loki ‘i ‘olunga he Pasova faka‘osi, pea kuo toki fekau‘i atu ‘a Siutasi ke ‘alu ‘o teuteu mo fakakakato ‘a e me‘a na‘e teu ki ai, ‘a ia ko hono lavaki‘i ia ‘i Ketisemani.  Kaekehe, ‘oku tau sio loto atu pë ki he fu‘u UE‘I honau loto ‘i he ‘ilo ko honau taha pë te ne lavaki‘i ‘a e ‘Eiki.  Fakataha mo ia ‘a e mahino mei he talatalaifale faka‘osi ‘a Sisü ko e me‘a na‘a ne fa‘a lea‘aki kau ki hono fakamaau‘i ia pea kalusefai ‘e hoko pea ‘e ‘ikai ke ta‘e hoko.  Ko e fu‘u UE‘I lahi mo ia ki he loto ‘o e kau ako.

‘Oku mahu‘inga ‘i he tükunga ko ia ke fai ‘e Sisü ‘a e  fakalotolahi ‘i he veesi 1: ‘oua ‘e tuku ke puputu‘u pe UE‘I ho‘omou Tui, ka mou tui pikitai ki he Tamai--pea kiate au foki.

Ka fakamahu‘inga‘i ‘a e tu‘unga faka-Kalama ‘o e TUI ‘i he veesi 1, pea ‘e ala ‘uhinga ki he me‘a kehekehe ‘e ua.  (i) Ko e FEKAU ke nau tui ki he ‘Otua … pea kia Sisü.  (ii) Ko e FAKAHAA‘I ‘o e tükunga ‘oku nau ‘i ai ‘a ia ko e pehë: ‘Oku mou TUI ki he ‘Otua pea ‘oku mou TUI foki kiate au.

Ko e FEKAU ke tui pe ko e FAKAHAA‘I ‘oku nau tui.  ‘E fakatou ngäue pe ‘a e FEKAU mo e FAKAHAA‘I ‘i he ue‘i pe puputu‘u.  Kapau kuo kamata ngaue honau loto ‘i he ngaahi me‘a kuo hoko (cf. Siutasi) pea ‘e tonu ‘a e FEKAU: ‘oua ‘e tuku ke UE‘I honau loto.  Pea kapau kuo hoko ‘a e me‘a kia Siutasi ka nau TUI pë pea ‘e tonu ‘a e Fakahä‘i: ‘OKu mou TUI ki he ‘Otua, pea pehë pë ho‘omou Tui kiate au.

‘Oku ou malohiange ki he pehë, kuo UE‘I honau loto pea kuo tu‘u-hei ‘a e muimui kia Sisü.  Pea ko e lea ‘a Sisü ko e FEKAU ke ta‘ofi ‘a e loto ngaungaue mo e tui veiveiua mo hamumu kae Tui pë (ki he ‘Otua  mo Sisü). Fakatokanga‘i ‘oku ‘ikai ko ha fakakolekole eni ka ko e FEKAU (imperative).

Ko e anga mo‘oni eni ‘o e Tui, he ko e Tui ko e tui ki ha me‘a ‘oku te‘eki ke hoko, ka ‘oku tui pë.  Ko e fekau ‘o ‘Epalahame ke ‘ave hono foha, na‘ e ‘alu tui pe ‘a e Peteliake ‘one toki ‘ilo ai hono monü.

Kaekehe, ‘oku faingata ‘a e Tui´ ‘i he loto ‘oku ngaungaue. Pea ko e fekau ia ‘a Sisü ke nau makatu‘u hifo ‘o tui “he ‘oku fengaue‘aki ‘a e me‘a kotoa pë ki he lelei ‘a e fa‘ahinga ‘oku ‘ofa ki he ‘Otua (Loma 8.28).  Kapau ‘oku kau mo kitautolu ‘a e ‘Otua, ko e hä ai te tau manavahë (Loma 8.31).

 

Veesi 2-3: ‘Api ‘o ‘eku Tamai ko e FEITU‘U ‘o e FEKAU‘AKI.

Ko e ‘api (oikia) ko e feitu‘u ‘oku nofo ai ha famili. ‘Oku ala ‘uhinga ki he kelekeke pe ko e fale pea toe ngaue‘aki pë ‘a e oikia ki he hako hange ko e pehë: fale ‘o Siuta ‘o ‘uhinga ki he hako pe kainga tukufakaholo ‘o Siuta.

‘Oku ngaue‘aki ‘a e ‘api (oikia) heni ke fetongi ‘a e Hevani (ouranos), ko e nofo‘anga ‘o e ‘Otua ko e tamai.  Ko e fili ke ngaue‘aki ‘a e oikia (‘api) kae ‘ikai ko e ouranos (hevani) ‘oku mahino ai ko e FEKAU‘AKI (relations) ‘oku tu‘ukimu‘a kae ‘ikai ko e feitu‘u (place).  ‘Oku fakamamafa‘i ‘a e fekau‘aki ‘i he ngaue‘aki ‘a e lea ‘tamai’ mo e pronuon ‘‘eku”.  Ko ‘EKU tamai, ko hono ‘api, ko hoku ‘api ....  Ko e toenga ‘o e lesoni ko eni ‘e toutou tanumki ai ‘a e mahu‘inga ‘o e fekau‘aki, ‘i he taha ‘a e tamai mo e ‘alo pea mo e taha ‘a e ‘alo mo kau tui, etc. etc.  Pea ko e HALA ki ‘api ko Sisü: Ko au ko e HALA, MO‘ONI mo e MO‘UI.

Ko e tala‘ofa ‘o e nofo ki he ‘api ‘o e tamai ko e hoko ‘a e ‘api ko ia ko hotau ‘api, pea ka hoko ‘a e ‘api ko hotau ‘api, pea tä ‘e hoko ai pë foki mo e tamai ko ‘etau tamai.

Ko e lave ki he ngaahi nofo‘anga he veesi 2 ‘oku faka‘imisi mai ai ‘a e nofo hange ha kolo ‘o lahi ai ‘a e ngaahi fale.  Ka ko e fale kotoa pë ko e fale ‘o e tamai.

Ko e ngaahi nofo‘anga (monai) ko hono ‘elito ko e FEKAU‘AKI ai pë.  He ko e noun ko e monai ko e ohi mei he veape ko e menw--‘oku ‘uhinga ko e nofo-ma‘u ma‘u ai pë.  Ko Sione 6.56 ‘oku lau ai ki he fa‘ahinga ‘oku kai mo inu ‘a e sino mo e ta‘ata‘a ‘o e ‘EIki “‘e nofo ma‘u (menw) ‘iate au mo au ‘iate ia.”   Tatau mo ia ‘a Sione 15.4 ‘i he talanoa ki he Vaine: “‘E ‘ai ke mou nofo ma‘u (menw) ‘iate au mo au ‘iate kimoutolu.  Ko e menw ko e fe-nofo-‘aki ‘a ha ongo me‘a ‘e ua pea ko e fe-nofo-‘aki ko ia ko e FEKAU‘AKI.  Kaekehe, ko e ‘api mo e ngaahi nofo‘anga ko e ongo lea mo fakakaukau ‘oku na fakamatala ki he FEKAU‘AKI (kae ‘ikai foki puli ai ‘a e FEITU‘U).

‘Oku ‘ikai toe kehe ‘a e ‘api ‘o e tamai mo hono ngaahi nofo‘anga pea mo e loto‘ä sipi ‘a e tauhi lelei (Sione 10) pe ko e tokotoko ‘o e Tauhi Sipi (Saame 23) mei he uike kuo‘osi.  Ko e FEKAU‘AKI ‘oku malu ai mo fiefia ‘a e kakai ‘oku nofo ki ai.  Ko e fakatu‘amelie ia ki he ‘api mo e ngaahi nofo‘anga ‘o e Tamai--ko ‘ene pau, malu, ‘ikai toe totongi rent, ‘ikai toe totongi bill, ‘ikai toe hae ‘e ha kaiha‘a ‘o ‘ave ai ha fu‘u bass guitar, ‘ikai ke toe fai ai ha fiekaia, pea ‘ikai toe fai ai ha kë mo ha tau-lau, etc. etc.

Ko e tala‘ofa ia ‘i he veesi 2b-3, ko e ‘alu ‘a Sisü ki he ‘api ‘o ‘ene tamai pea ‘e ‘ikai mo‘unofoa ai, ka ‘e to e foki mai ke ‘ave hono kau mateaki ki he ngaahi fu‘u ‘api ko ia.  ‘Oku fakahoko ‘e Sisü‘a e Fekau‘aki mo e Tamai (langi) mo hono kau mateaki ‘i mämani.

Ko e me‘a ‘a e sevaniti ‘a e teuteu ‘o ha ‘api pea ko e me‘a ‘a e taha mä‘olunga ‘a e toki me‘a atu pë kuo maau ‘a e ‘api.  Pea ko e fekau ia ‘o e mu‘a ‘a Sisü: ko e ‘alu ‘a e sevaniti ke teuteu hatau ‘api.  Tau pehë pe: ‘Amusia mu‘a kitautolu ‘oku ‘i ai ‘etau tangata teuteu ‘api, tau toki pehë atu pe kuo maau!  Pea vakai ange ä ki hotau mahu‘inga mo hotau ma‘olunga--‘oku teuteu ‘api ‘a Sisü (maid) kiate kitautolu.

Ko e mele pe ‘a e ngaahi fu‘u ‘api ‘e ni‘ihi he ko e talu ë hono huo mo fakamaau mo e ‘ikai ha taha ia ‘e faka‘aonga‘i!  Ko e me‘a fakamamahi ha‘ate fakaafe‘i ha taha pea maau ‘a e teu ia pea ‘ikai ‘asi mai. ‘Ikai ko e ta‘e ha‘u pe ka ko e lau mai J  Pea ‘oku mo‘oni foki he ko e ‘api ‘oku teu ‘e Sisü--ko hotau ‘api fakafamili ia, he ko e ‘api ia ‘etau tamai.

PEA KO E HALA KI API --ko SISÜ.

 

Veesi 4-7: Ko Au ko e Hala, mo e Mo‘oni, mo e Mo‘ui.

Ko e hala (fefononga‘aki) ‘oku ne fakahoko ha feitu‘u ‘e ua.  Pea ‘oku tau toe maheni mo e hala ‘e taha, hange ko e “hala-kuo-papa,” ko ha FOUNGA maheni ‘o hano fai ha me‘a.  ‘E fakatou fe‘unga e hala-fefononga‘aki mo e hala-founga mo Sione 14.  He ko Sisü ‘a e fetaulaki‘anga ‘o mamani mo e Tamai (fefononga‘aki) pea ko to e Sisü pë ‘a e founga pau ki he Tamai.  Ko Sisü ko e Founga mo e Fou‘anga.

Ko e fehu‘i ‘a Tomasi (v.5) ‘oku konga ua, (i) na‘e ‘ikai ko ha fehu‘i ‘o e Founga pe ko e Fou‘anga ka ko e fehu‘i ‘o e iku‘anga.  “‘Oku ‘ikai te mau ‘ilo pe ko ho‘o ‘aluu KI FEE.”  Pea (ii), ko e ‘eke ‘a e Fou‘anga mo e Founga.  “Te mau ‘ilo fëfë ‘a e hala (Founga/Fou‘anga).  Pea toki tali ai ‘e Sisü: “Ko au ‘a e Hala, pea ko au ‘a e Mo‘oni, pea ko au ‘a e Mo‘ui (v.6).  Pea hiki ‘a Sisü mei he fakahinohino hala ‘i he v.6 ki he‘ene FEKAU‘AKI mo e Tamai he v.7.

Kuo ‘osi toutou tala ‘e Sisü ‘a e hala ki he Tamai ‘i he 8.21-30, 10.11, 12.23-24 ka na‘e ‘ikai fu‘u mahino fëfë ai pea tonuhia pë ‘a Tomasi mo ‘ene fehu‘i heni.  Na‘e ‘ikai ke mahino ki he kau ako ko ‘ene pekia ko e hala ia ‘e fou ai pe foki ai ki he Tamai.  Na‘a nau ‘ilo ‘e pekia, ka ko e hoko ‘a e pekia ko e tofa-hala ia, ko ‘ene toki fakamatala mahino eni ki ai ko e hala mo ‘ene pekia ko e tofa-hala.  Tofa-hala he ‘oku te‘eki ke ‘i ai ha taha ‘e pekia pehë kimu‘a.

“KO AU ko e Hala, Mo‘oni mo e Mo‘ui, ko e taha ia ‘o e ngaahi lea maheni ‘a Sione kuo tau lave ki ai ‘i he ngaahi uike kuo maliu atu (vakai ki ai).

Ko ‘etau ‘eke fakahinohino hala ‘oku tau fa‘a ma‘u ‘a e tali ko eni: ‘alu hangatonu, ‘osi ha afe ‘e 2 pea toki mata‘u ai, pea lele atu ai ‘o to e hema atu he maama hono 4 pea fakatokanga‘i ‘a e ngoue temata he tuliki, etc. etc.  Taau pë na‘e te‘eki toli ‘a e temata!

Ko e ‘alu ki he ‘api ‘o e Tamai ‘oku ‘ikai ke toe ‘i ai hano mape hema mo mata‘u mo ha ngoue kapisi ai. ‘Ikai ko ia pë, ‘oku ‘ikai ke tau toe fiema‘u ha fakahinohino he ‘oku tau ö pë mo e tokotaha ‘oku ne ‘ilo ‘a e hala.  Ko ‘ete heka ‘i ha me‘alele ‘oku mahino ‘oku ‘ilo ‘e he faka‘uli ‘a e hala ki he feitu‘u ‘oku tau ö ki ai, ‘oku ‘ikai te tau to e hoha‘a ki he hema mo e mata‘u he ‘oku tau falala te tau a‘u koe‘uhi ko e ‘ilo mo e taukei ‘a e faka‘uli.  ‘Oku pehë ‘a e hala ki he ‘api ‘o e Tamai. ‘E ‘ave kitautolu ki ai ‘e he tokotaha fakahinohino hala pea ko hono fakalotolahi, he ko Ia na‘e tofa-hala mo tanu-hala ‘i he Kolosi.  ‘Alu ‘aho pe ‘alu po‘uli, ‘e ‘ikai te tau manavahë, he ‘oku lakaange foki ‘a e ‘alu po‘uli mo ia ‘i he fononga ‘aho kae ‘alu tokotaha (Himi: ‘Oku ‘ilo ‘eku Tamai)

‘Oku ta‘ota‘o atu ki he pau ‘o e Hala ‘a e to e pehë: Ko au ko e Mo‘oni pea mo e toe pehë ko au ko e Mo‘ui.

Na‘e maheni ‘a e kakai Siu mo e Tohi Lao, ko e tohi fakahinohino Mo‘oni ia mo e Mo‘ui.  Kuo hoko eni ‘a Sisü ko e Tohi Lao/fakamatala ‘o e mo‘oni mo e mo‘ui.

Ko e FEKAU‘AKI na‘a tau lave ki ai ‘i he ‘api ‘o e Tamai mo Sisü, ko e FEKAU‘AKI tatau pë heni.  Ko e taha ‘a e hala, mo‘oni mo e mo‘ui ‘ia Sisü koe‘uhi ko e FEKAU‘AKI ‘a Sisü mo e Tamai ‘oku makehe ia.  Te tau hoko pë ko e fanau ‘a e ‘Otua, ka ‘e kei kehe pë ‘a e tu‘unga ‘Alo ia ‘o Sisü ki he Tamai he ko e ‘Alo TOFU pë ia ‘e taha, pea ko e ‘Alo pele ia.

Kapau ‘oku to e ‘i ai ha hala kehe (hange ko e pehë ‘okapau ‘oku toe ‘i ai ha matapä kehe ki he ‘ä sipi) pea ko e hala ia ki he feitu‘u kehe.  ‘Oku taha pë ‘a e hala ki ‘api.  Na‘e taha pë ‘a e Tauhi Lelei, taha pë mo e Matapä (‘i he uike kuo‘osi) pea ‘oku pehë ‘a e taha pë ‘a e Hala, taha pë ‘a Mo‘oni, pea taha pë ‘a e Mo‘ui.

Na‘e lahi ‘i he taimi ‘o Sione ia e fanga ki‘i tofa hala kehekehe pea ko e fo‘i ta‘ofi eni ‘o ha toe lau ki ha to e hala kehe.  Pea ‘oku ‘ikai ko e taha ‘a e hala ke fakafaikehekehe‘i ‘a e kakai ‘oku ‘alu ai (Siasi) mei he kakai ‘oku ‘ikai (ta‘e tui), ka ko e fakamahino‘i e tu‘unga MAKEHE ‘o e FEKAU‘AKI ‘oku ma‘u ‘e he kau ako mo e kau Kalisitiani mo Sisü ko e FOUNGA mo e FOU‘ANGA ki he Tamai.

 

Veesi 8-10: Kupesi taha

Ko ia kuo ne mätä au kuo ne matä foki ‘a e Tamai, ko e tali ia ki he fehu‘i ‘a Filipe. Ko e konga ‘i ‘olunga ko e tali ia ki he fehu‘i ‘a Tomasi. Kuo ‘osi fai ‘a e tali ki he fehu‘i ‘a Pita ‘i he 13.25. ‘Oku nau kei ‘i he loki ‘i ‘olunga pea ko e natula pë ia ‘o e fakamävae ko e fehu‘i mo e tali ki he ngaahi me‘a ke hoko atu ai ‘a e tauhi ‘o e fatongia …

Ko e fehu‘i ‘a Filipe ke fakahä (deikumi) mai ‘a e Tamai.  Ko e loto ‘o Filipe ke, tapu mo ia, taki mai ‘a e Tamai ki honau lotolotonga.  Pe ko e ‘omi hano la‘i tä ke tau sio ki ai.  Pea tali ai ‘a Sisü, ko e ngaahi afo ko ë ‘oku tä‘aki ‘a e kupesi ‘o‘oku ko e afo tatau pë ia ‘oku tä‘aki ‘a e kupesi ‘o e Tamai. Pea ko e fokotu‘u ‘o e kupesi ‘e taha ‘e hä ai pë mo e kupesi ‘e taha.  Hange ha negative filimi, ‘e to e faito‘o pë ‘o ma‘u ‘a e tatau tofu pë ‘o e lau‘i tä tatau.

‘Oku toe langa‘i hake ‘a e nofo ‘i ‘api moli kae fuu hala (hange ko e lau ‘a Sami Päkofe) heni.  Ko ‘enau nofo e he ‘aho mo e ‘aho kae ‘ikai ke ‘ilo‘i au mo e Tamai!

Na‘e ‘osi tala kia Mosese ‘e ‘ikai lava ‘o mamata ki he fofonga ‘o e ‘Otua (Ekisoto 33.20, cf. Siope 9.11, 23.8-9, Saame 18.11, 97.2).  Pea ne ‘osi tala ‘e Sisü kimu‘a ko ‘ene ngäue mo e lea ko e ngäue mo e lea ‘a e Tamai (8.28); ‘oku na taha (unity) ‘i he ngäue mo e lea.  Ko e fakakaukau ‘o e TAHA (unity) heni ‘oku tefito ‘i he mahino na‘e toka ‘i he kakai Siu, ko ha talafekau falala‘anga (emmissary) kuopau ke ne ma‘u ‘a e mafai ‘o e taha na‘e fekau‘i mai ia.  Ko e fakakaukau heni ‘oku pehë, ko ha ‘aposetolo ‘a Kalaisi kuopau ke ne ma‘u ‘a e mafai ‘o Kalaisi, pea lea ‘i he lea ‘oku lea‘aki ‘e Kalaisi mo fai ‘a e tö‘onga ‘a Kalaisi. Ko e me‘a ia ‘oku feinga ki ai ‘a Sisü, ke fakamo‘oni ‘ene Taha mo e Tamai ‘i he‘ene mo‘ui mo e ngäue koe‘uhi ko hono mafai mo e ngäue mo e lea ‘oku fonu-Tamai ma‘u pë.

Kaekehe, ko e kupesi taha ‘oku mahino ai ‘a e TATAU/TAHA (unity) pea ko e a‘ua‘u ia ‘a e FEKAU‘AKI ki he taupotu taha faufaua ‘a e hoko ha me‘a ‘e ua ‘o TAHA. Ko e kupesi ko e me‘a fakatolonga ‘imisi.  Pea ko e kupesi ‘o Sisü ‘oku kei tolonga ‘i hotau lotolotonga, ‘i he ‘ene mo‘ui mo ‘ene ngäue kuo tuku mai.  Pea ko ‘etau matä ‘a e ngäue‘a Sisü ‘i hotau lotolotonga--ko ‘etau matä ai pë ia ‘a Tamai.

 

Veesi 11-13:  KOLE mai ha me‘a ‘i hoku hingoa.

Ko e FEKAU‘AKI ‘a Sisü mo e Tamai mo ‘ena TAHA ‘oku malava ai ke fakahoko ‘e Sisü ha me‘a pea lau pë ia ko e fakahoko ‘e he Tamai.  Pea muimui ai pë ‘a e fakamahino: kohai ‘i he kau ako te ne tui kia Sisü, ‘o FEKAU‘AKI mo TAHA mo Sisü, ‘e FEKAU‘AKI mo TAHA ai pë ia mo e Tamai.

Ko e seini ‘o e fekau‘aki ‘oku hoko ‘a Sisü ko e fo‘i liki (link) mei he Tamai ki he kau Tui.  ‘Oku malava ‘e Sisü ke fai ‘a e ngäue ‘a e Tamai koe‘uhi ko ‘ene taha mo e Tamai, pea ‘e pehë ‘a e lava ‘e ha taha ‘oku tui kia Sisü ke fai ‘a e ngäue ‘oku fai ‘e Sisü koe‘uhi ko ‘ene tui (kia Sisü) kuo ne fakaTAHA‘I ai ia mo Sisü.  Ko e tükunga eni ‘e lava ai ke KOLE ha taha kia Sisü pea fai ‘e Sisü ‘a e me‘a ‘oku kole ki ai.

Ko e palomesi lalahi ‘e ua ‘oku fai ‘e Sisü. (i) Ko ia ‘oku tui kiate ia te ne fai me‘a lahi (v.12), pea (ii) ‘i hoku huafa/hingoa, kole ha me‘a pë, pea teu fai ia (v.14, cf. Mt 7.7-11, 21.21, Mk 16.17-18, 1 Sione 5.14-15).

Pea fakatokanga‘i ‘a e tukia‘anga maheni ko eni mu‘a.  Ko e taha pë ko ë ‘oku tui pea fekau‘aki pea taha mo Sisü ‘oku ‘uhinga ki ai ‘a e KOLE ‘i hoku hingoa pea te u fai. ‘Oku ‘ikai ke KOLE noa pë ha taha noa pë, ka ko e fa‘ahinga pë ‘oku FEKAU‘AKI mo TAHA mo Sisü, FEKAU‘AKI mo TAHA mo e TAMAI ‘ia Sisü, ‘e fai ‘enau kole ‘i hono huafa pea ‘e tali.  Ko e huafa ‘o Sisü ko e me‘a lahi mo mahu‘inga, ‘oku mohu ivi ke tali-kole, ka ‘oku ‘ikai ko ha me‘a ke va‘inga‘aki mo fainoa pë ki ai!  Ko ia, ‘oua ‘e ‘amanaki ‘e ofi ‘a e mate pea kaila-Sisü keu mo‘ui pea tali, he ko e KOLE ‘i he Huafa ko e me‘a ‘a e kakai TUI.

Ko e KOLE ko e me‘a ‘a e Kupesi taha mo e ‘Alo mo e Tamai.  Ko e KOLE ko e fakahä‘i ‘o e uho taha mo e fekoekoe‘i ‘o e FEKAU‘AKI pea ko e FEKAU‘AKI ko ia ‘oku malava ke tau kau ki ai, ‘i he TUI kia Sisü.

 

 

 

Ko e tala a’usia ‘a Sami Päkofe ‘ia Sione 14

‘Oku ou lave atu 'aki 'eku a'usia fekau'aki moe talanoa ni. Hihiki 'a e lesoni, ko e himi 'oku ha'u ki hoku 'atamai, KO E TUI PE TE TAU LAVA AI 'A E TUI MO E FA'A KATAKI.  Ne kamata 'a e lesoni mo e ake 'eku manatu ki he pö 'alo'i, 'Oua te mou manavahe, he kuo u ha'u mo au ha tala fakafiefia. 'Oua ‘e tuku ke puputu'u homou loto, ka mou tui pikitai ki he 'Otua pea tui pikitai kiate AU: koe tala 'o e faka'amanaki lelei, mo e fakatu'amelie ki ha kakai 'oku NAU TUI ki he 'Otua. Pea 'oku anga pehë ni: 'Oku 'I AI honaunNofo'anga 'e 'alu 'a SISU 'O TEUTEU MAI, pea ne toki ha'u 'o ma'u kinautolui.

Veesi 6, 7 ,9 -12: Fakamatala 'a Sisu, ko Ia 'ae Hala, Mo'oni, mo e Mo'ui, pea ko Ia 'oku ne TAHA moe Tamai. Ko e tu'utu'uni 'eni hange 'oku ‘ikai toe lava 'o u'e'i, kuo pau ke fai, koe tui kia SISU koe'uhi ko e HALA IA moe Mo'oni moe Mo'ui kihe MO'UI TA'ENGATA. 'Oku compulsory 'oku 'ikai ke toe fai ha fili ia heni, ke pehë 'ikai teu hu au 'ia Malia, pe ko Siosefa , pe koe Kau Saints, pe Palofita.  ‘Ikai aupito. Ko Sisu pe koe Hala ia tokotaha pe.  Ko e fakakoloa ia kiate kinautolu 'oku fai 'eni: KA 'iloange ha me'a te nau kole 'i Hono huafa te ne fai. 'O ka mou talangofua kihe 'eku ngaahi fekau , he Koe ha 'ene Fekau?

** 1. Kuo pau ke mou 'Ofa ki homou 'otua 'aki homou Loto, Sino, mo e Atamai Kotoa.( loto moe 'atamai ko ho pule'anga ia)

** 2. Kuo pau ke mou 'Ofa ki homou kaunga'api 'o hange ko ho’omou 'ofa kia kimoutolu.

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili



--
fakapulia




--
fakapulia

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com

Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili=

ke...@post.com

unread,
May 21, 2011, 5:39:30 AM5/21/11
to tasil...@googlegroups.com
seni:

> Lava fefee ke compromise etau tui kia Sisu mo e 'ikai tui 'a e Buddhism
> ki ha 'otua pea mo e lava lelei ke tui e kau Hinitu ki he 'otua e taha,
> otua e 30 miliona, pea mo e ikai ha 'otua etc. pea mo e 'ikai tui a e
> Isilami ki he 'Alo 'o e 'Otua?

---

kapau na'a ke afe mai heni 'e 'ikai te ke fai e fehu'i ko eni. Ko e ngaahi kehekehe ena ia 'oku ke fakatalanoa ki ai, 'oku unique pea 'oku mau faka'apa'apa'i ia, pea 'oku 'i ai e me'a 'a e tangata pea tuku atu ha me'a ki he 'Otua. ko e ngaahi mo'oni ke compromise 'i he ng. lotu ko eni 'oku lahi faufaua. pe te ke pehe mai 'oku hala 'a 'eku ngaue'aki e mo'oni na'a ku ma'u mei hono compromise e buddhism mo e christianity te u kei pehe atu pe 'oku 'ikai te u tui tatau mo koe.

loke
 

Iki Pope

unread,
May 21, 2011, 5:42:46 AM5/21/11
to tasil...@googlegroups.com

Lone:

I can’t see MY JESUS or the author of the gospel - using these words as a kind of a challenge to those Jewish rivals, ‘o hange koia ‘oku tau ngaue’aki. Koe’uhi he ‘e fepaki ia moe toenga ‘oe ngaahi ako ‘a Sisu felave’i moe melino, moe ‘ofa, pea pehee ki he fakamolemole ta tu’o lahii. Pea  ‘e fu’u irresponsible ‘aupito ha taha kene kei ngaue’aki ‘ae ngaahi kupu’i lea ko’eni ke fakafepaki’i ‘aki ha fa’ahinga tui – he ‘e fepaki pe ia mo’etau tui ki he Melino, Fakamolemole, Fakalelei moe ‘Ofa moe ha fua ‘etau ngaahi value fakakalisitiane.

 

Teu feinga ke ngaue ‘aki ‘ae konga folofolani he sapate, ke hange pe ko hono ngaue ‘aki ‘ehe aposetolo – ke fakafiemalie’i ‘akinautolu ‘oku puputu’u mo ilifia he ngaahi me’a ‘oku hoko ki hotau mamani he taimi ni. Pea koe fakafiemale’i koia kohono toe fakapapau’i ki he kaingaa –that  "Our Way" to God is not a set of doctrines of memorize or a set of propositions to assent to. It is a path, a roadmap to a lifelong journey toward God, and at the same time it is a lifelong journey with God. This is a recognition of a pariticular way but not discarding other ways. Moe 'ofa moe lotu. Lone

 

Lone, kou hanga ‘o highlight pee ‘a hoo lave ko ‘enii he kou tui ‘oku mahu’inga ia ke tau tokanga ki ai kau toki lave atu ki ai ‘a nai ange kae ‘ai ha kii me’a ki’a uhu ‘ouaaa fakamafana…..ngali kuo malohi pee hoo mou timi kae tuku pee timi ‘a valingi mo e chief ke nau toe vakalelei sii

--

 

 

 

 

From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Saikolone Taufa
Sent: Friday, 20 May 2011 2:51 p.m.
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

 

Na’e ‘iai ‘ae old joke na’e ‘asi ‘i faleni ‘i mu’a pea ‘oku matamata ‘oku ‘iai ‘ene mo’oni ‘i hono fakafelave’i moe founga ‘oku tau fa’a ngaue ‘aki ki he konga folofoloa ko’eni.

******************

Seems this man died and was ushered into heaven, which appeared to be an enormous house. An angel began to escort him down a long hallway past "many rooms".

 

"What's in that room?" the man asked, pointing to a very sombre-looking group of people chanting a Gregorian mass. "That's the Roman Catholic room," said the angel. "Very high church."

 

"What's in that room?" the man asked, pointing to a group of half-naked dancers gyrating their hips and occasionally shrieking out loud. "That's the Balinese group," said the angel. "Very lively."

 

"What's in that room?" asked the man, pointing to a group of bald-headed people meditating to the sound of an enormous gong. "That's the Zen group," said the angel. "Very quiet. You would hardly know they were here."

 

Then the angel stopped the man, as they were about to round a corner. "Now, when we get to the next room," said the angel, "I would appreciate it if you would tiptoe past. We mustn't make any sound."

 

"Why's that?" asked the man. "Because in that room there's a bunch of very fundamentalist Christians; and they think they're the only ones here."

*******************

Matamata koe ki’i fakahua ko’eni ‘oku ne hanga ‘o fakamaama’i lelei ‘ae founga  angamaheni ‘oku tau ngaue’aki kiai ‘ae folofola ko’eni. Ke fakamo’oni 'aki kia kinautolu ‘oku te’eki tui ko kitautolu pe kau Kalisitiane ‘oku tonu mo mo’oni taha pea koe toengaa leva, ‘o kau ai ‘a Mamonga, Siu, Hindu, Muslim moe ha fua e ngaahi lotu kehee, ‘oku nau hala nautolu.

Matamata kiate au, na’e ‘ikai ke ‘uhinga pehee hono ngaue’aki ‘e he ‘aposetolo ko Sione, (pe ko ha ako ‘ae ‘aposetoloni) ‘ae konga folofolani. Ka koe feinga ‘eni ‘ae tokotaha fa’utohi ke fakalotolahi’i, fakafiemalie’i ‘ae kakai ne puputu’u mo ilifia, it is a pastoral attempt, by the apostle, to comfort those friends of his who were afraid and who needed assurance.

 

I can’t see MY JESUS or the author of the gospel - using these words as a kind of a challenge to those Jewish rivals, ‘o hange koia ‘oku tau ngaue’aki. Koe’uhi he ‘e fepaki ia moe toenga ‘oe ngaahi ako ‘a Sisu felave’i moe melino, moe ‘ofa, pea pehee ki he fakamolemole ta tu’o lahii. Pea  ‘e fu’u irresponsible ‘aupito ha taha kene kei ngaue’aki ‘ae ngaahi kupu’i lea ko’eni ke fakafepaki’i ‘aki ha fa’ahinga tui – he ‘e fepaki pe ia mo’etau tui ki he Melino, Fakamolemole, Fakalelei moe ‘Ofa moe ha fua ‘etau ngaahi value fakakalisitiane.

 

Teu feinga ke ngaue ‘aki ‘ae konga folofolani he sapate, ke hange pe ko hono ngaue ‘aki ‘ehe aposetolo – ke fakafiemalie’i ‘akinautolu ‘oku puputu’u mo ilifia he ngaahi me’a ‘oku hoko ki hotau mamani he taimi ni. Pea koe fakafiemale’i koia kohono toe fakapapau’i ki he kaingaa –that  "Our Way" to God is not a set of doctrines of memorize or a set of propositions to assent to. It is a path, a roadmap to a lifelong journey toward God, and at the same time it is a lifelong journey with God. This is a recognition of a pariticular way but not discarding other ways. Moe 'ofa moe lotu. Lone

--

seni taniela

unread,
May 21, 2011, 7:02:31 AM5/21/11
to tasil...@googlegroups.com
On Sat, 21/5/11, ke...@post.com <ke...@post.com> wrote:
kapau na'a ke afe mai heni 'e 'ikai te ke fai e fehu'i ko eni. Ko e ngaahi kehekehe ena ia 'oku ke fakatalanoa ki ai, 'oku unique pea 'oku mau faka'apa'apa'i ia, pea 'oku 'i ai e me'a 'a e tangata pea tuku atu ha me'a ki he 'Otua. ko e ngaahi mo'oni ke compromise 'i he ng. lotu ko eni 'oku lahi faufaua. pe te ke pehe mai 'oku hala 'a 'eku ngaue'aki e mo'oni na'a ku ma'u mei hono compromise e buddhism mo e christianity te u kei pehe atu pe 'oku 'ikai te u tui tatau mo koe
=============================================
Malo Loke,

Lolotonga 'etau kehekehee, 'oku 'ikai tui ha taha 'iate kitautolu 'oku hala e me'a 'oku tui ki aii.  Pea ko e kotoa e ngaahi argument ke ne support e ngaahi tui mo e ngaahi akonaki 'ae ngaahi lotu pehee mo kitauaa, they are not all equally valid.

Ikai uhinga eku pehee oku ta'emalava ke compromise e tui faka-Kalisitiane mo e tuifakaPuta keu pehee ai oku kovi kotoa pe hala kotoa 'a e ngaahi akonaki fakaulungaanga a Puta.  Fele 'a e ngaahi akonaki lelei a Puta pea fele mo e ngaahi akonaki lelei he Koran mo e Vedas.   

Ko e me'a 'oku fai ki ai e tokangaa ko e ngaahi fundamental questions about God, salvation, purpose, destiny.  These are critical questions--life and death questions--which we should not downplay our quest for truth about each one of these, kae tautautefito ki he fehu'i fekau'aki pea mo e 'Otuaa moe founga ke tau 'ilo ai Iaa. 

Oku ai ho'o mo'oni oku lava ke fai e compromise ka te tau lava pee o compromise at the peripherals, but never on the fundamentals.  Ka fai ha talanoa he ngaahi lotuu, tau kamata mei he ngaahi makatu'ungaa (our view of God, salvation, destiny etc.) te tau sio ai ki he irreconcilable contradictions of world religions and worldviews.  Pea oku te'eki lava 'e he kau interfaith conferences o fakamali'i e ngaahi kehekehe ko iaa.  Ko e ofi taha he feinga ke fakamali'i e ngaahi lotuu i he'eku vakai ko e view a Miroslav Volf 'o Yale ka ko 'ene feinga pee ke compromise e lotu kalisitiane, mosilemi, mo e Siuu he'enau view e 'Otuaa ka oku ikai lave ki he salvation  mo e toenga e gaahi tefito'i e ngaahi lotu ni.

Oku te tui oku kei mo'oni pee lea a Sisu 'o tatau ai pee pe 'e tui kiai ha taha pee 'e ta'etui ki ai 'a mamani.

Lava lelei pee ke te tau kei fefaka'apa'apa'aki pea mo tui 'oku hala e tama koee ka te tonu kita fakatatau ki he 'ilo kuo 'omi 'e he 'Otuaa i he'ene Folofola, pea ko e 'uhinga ia oku kei mo'ui ai e ngaahi potungaue evangelioo e ngaahi siasi conservative.  Oku tui pehee pee mo e tama Mosilemii, pehee foki pea mo e tama scholar Putaa.  Na'a mo e scholar mo e tangata fa'utohi puta ko Ven S. Dhammika, fakataha pea mo Puta, oku ne talamai hangatonu, "Buddhists do not believe in God.There are several reasons for this. The Buddha, like modern sociologists and psychologists, believed that religious ideas and especially the god idea have their origin in fear. The Buddha says, 'Gripped by fear, men go to the sacred mountains, sacred groves, sacred trees and shrines.' " So, for most orthodox Buddhists (in the Theravada tradition), the concept of a personal supreme being is at best unimportant, at worst an oppressive superstition."  Essentially, they are saying, "We are right and those who believe in God are wrong." And I applause them for saying that.

ke...@post.com

unread,
May 21, 2011, 1:22:31 PM5/21/11
to tasil...@googlegroups.com
> Oku ai ho'o mo'oni oku lava ke fai e compromise ka
> te tau lava pee o compromise at the peripherals,
> but never on the fundamentals. 

---

Mahino mo faka'ofo'ofa Seni pea 'oku ou poupou atu ki he ng. fakakaukau 'oku mou feinga ke ue'i pea kamata mei ai e compromise. Hange pe ko ia ne u lave atu ki ai. Ko e me'a 'oku unique ki ha kautaha lotu, 'i heni, faka'apa'apa'i. Ko e taimi 'e faka'aonga'i ki hano ue'i pe faka'ikai'i, 'omi ia 'o ue'i'aki e memipa he christianity pea ke faka'aonga e taimi ko ia ke toho mai kinautolu (buddhism, moslem) ke mau oo 'o tokoni'i e kau homeless mo hikoveve he community. Ko e me'a eni 'oku ou a'usia, ko hono ue'i 'enau uniqueness pea 'oku tupu ai 'emau fe-vamama'o'aki 'i he feohi mo hono mafana, ko e takitaha 'ai pe pea tuku ki he 'Otua ke ne toki fai mai e toenga pea 'oku lava ai e fu'u me'a lahi. Kapau 'oku hala eni fakakaukau pea toki 'Otua homau fakatonutonu mo tautea. Ko 'eku faka'apa'apa ki he ng. tui kehe 'oku pehe 'eku faka'ap'apa atu ki he feinga 'oku mou fai.

malo ai pe taukave,
loke

Saikolone Taufa

unread,
May 21, 2011, 2:15:07 PM5/21/11
to tasil...@googlegroups.com
Loke, 'oku 'ikai ke mahu'inga malie kiate au 'ae feinga ke compromise, he 'oku matamata koe fa'ahinga kalasi 'eni ia 'oe instituational discrimination pe racist 'aee 'oku kei fai 'aki hono fakapulo'i 'ehe tokolahi 'ae tokosi'ii.
 
Koe fepotalanoa'aki 'oku mau fai 'i heni moe ngaahi lotu kehee, 'oku 'ikai ke fakataumu'a ia ke compromise ( 'o hange koe me'a 'oku fai he ngaahi feitu'u kehee) ka 'oku fakataumu'a ia ki he femahino'aki. Ko e founga 'o 'eku manage 'ae ngaahi kehekehe with in 'i homau parish ni, 'oku fakataumu'a pe moia ki he femahino'aki ka 'oku 'ikai koe feinga 'aee ke fakahalaki 'aeee pe ko ha feinga ke fakatahataha'i ki hee.  Moe 'ofa moe lotu. Lone

ke...@post.com

unread,
May 21, 2011, 3:17:15 PM5/21/11
to tasil...@googlegroups.com
Lone, 'e tokoni 'eku lave kia Seni ke fakama'ala'ala ha konga 'o e fakakaukau, pea ko ho'o fakatalanoa ko ia pe 'oku fai heni. Ko e fakatata eni 'o e compromise, 'oku tui e puta mo e mosilemi ki hono tokoni'i ha visone ke fakakakato hange ko e langa ha ng. fale ma'ae lowincome, kau masiva mo e fiekaia, tui ki he fakama'a e community, tokoni ki hono kumi ha ngaue 'o e ni'ihi kuo toki 'ataa mai mei pilisone, kau heni e mo'ui taau mo e tauhi vaa.

Na'e talanoa 'e Song 'enau fakataha mo e kau takilotu kehkehe pea ne fakaofi ange ha takilotu 'o 'eke ange pe ko e haa 'ene lau ki he pehe ko e fakahaofi mo fakamo'ui 'e 'a kinautolu pe 'oku tui fakakalisitiani, "Io 'oku ou tui ki ai," ko Song ange ia. To e 'eke ange 'e he takilotu ni pe ko e ha leva e me'a 'e hoko ki he laumiliona kuo 'ikai Kalisitiani, "Fakatatau ki he Tohitapu 'e faka'auha kinautolu", ko e tali ange ia 'a Song. Ne tu'u 'a e takilotu mo e ta'efiemalie 'o mavahe. Ne toki 'analaiso 'e Song 'a e fakavalevale mo e fakapotopoto 'ene tali mo e tu'u fakavave 'a e takilotu, pea ne pehe 'oku 'i ai e me'a 'oku totonu ke na femahino'aki ai (kae lava 'o tangutu hifo).

loke

__________________________________ 
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide (1869 - 1951)

 

----- Original Message -----

From: Saikolone Taufa

Sent: 05/21/11 11:15 AM

To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14


Sam Pakofe

unread,
May 22, 2011, 12:38:16 AM5/22/11
to tasil...@googlegroups.com
 Kiti , malo e faka-a'ua'u mai pea mo'oni 'aupito .......... Kuou fakatokanga'ii 'e potalanoa ni,  'oku meimei ofi masi'i Kiti he taimi nemau fai e va'inga-mapu ..
 
Pea 'oku 'iai hono fa'ahinga ( kalasi) e va'inga mapu oku ke lave'ii pe.
 
1. Kele
2. Fesi
 
Pea 'oku nau fakatou fakangatangta pe , 'aia koe kohi'i fuopotopoto e fo'i laini, pea kohono fuolahi mo'ene fuosi'i e tu'ukunga pe ia meihe kau mapu..
 
Pea neongo pe pe 'oku te Kele pe 'oku te poto he fesi,, Ka koe Va'inga 'oku kei fai pe he fo'i " laine Fuopotopoto ..
 
'Oku meimei koe tokolahi 'e fakatu'unga pe ia , mehe kau mapu , pe 'e toko 2, 3 kihe 6 pe 8..
 
Pea kuou fakatokanga'ii , tete toki Tepu / kenani holo ai pe ke ofi kihe fo'i mapu , ka Oku kei fai pe 'i loto.. he ko'ene tau pe 'ene fana( kele /fesi) ha fo'i mapu 'o 'alu ki tu'a laine, ko'ene 'osi ia 'ae fo'i mapau koia..
 
Pea neongo e vave pe oma 'ae fesi , kae tuma 'ae kele , Ka oku nau kei va'inga pe 'iloto...
 
Pea kuou fiefia he kau va'inga ni ( Faka-talanoa) koe malava ke mou kei nofo pe 'i Loto ( tuku kehe kapau , kuo kaila haatah ia , oku ke kau lalahi koe - koe me'a kehe ia )...........
 
Koe me'a pe 'eni masi'i Kiti ,,,,,,,, vakai na'ake lele moe mapu , he 'oku ke fu'u veve vae ke toe fai hano tuli Koeee., hahaaaa.. he koe sio 'a Mulikitonga koe lele mapu atu eee. hahahaaaa
 
poupou atu kihe takitaha, fakamalanga 'oku fai,
 
moe 'ofa aipe....
sami.

From: Finau Halaleva <fhal...@yahoo.com>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Sat, 21 May, 2011 2:52:15 PM
Subject: Re: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

Sam Pakofe

unread,
May 22, 2011, 1:11:31 AM5/22/11
to tasil...@googlegroups.com
Sent: Sat, 21 May, 2011 6:04:35 PM

Subject: RE: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

  kia Song ko e ha kuo tau kehekehe ai hono faka'uhinga'i 'o e mohenga taha?
------------------------------------------------------------------

 

Loke tuku kei ki'i Break atu na'a faifai kuo fulutamiaki ha taha heheheheee .....

 

Koe tali faingofua a'upito kihe fehu'i 'a Song .... Koe ha koaa 'oku tau kehekehe ai hono faka'uhinga 'i e Mohenga taha ?

 

Kataki pe LOke koe tali ko'eni meihe 'atakai mo'oni- " reality ".

 

Ko'eku tali, oku 'ikai pe ke tau mohenga tatau , 

He'ikai hanga 'e Song , 'o kola'i au keu mohenga tatau moia .

koe mo'oni ia Loke, he oku mohe mohenga sipilingi mahalo 'a Song ia , ka oku oku ou  kei mohe pe au he faliki  

 

 Koe tu'unga fakatu'utamaki ia 'oe " tu'uga mahalo 'oku feinga kiai 'ae kau hikitohi pe koe kau teolosia pe filofefia, ko'enau feinga ke Fakamalohi'i pe kola'i atu kitautolu kihe 'enau Faka'uhinga  isa, 'enau a'usia .

( eg. Osama bin laden )

 

Koia 'oku ou manako aipe au keu tala atu 'eku a'usia 'o 'ikai koha " Fakaa'usia'ii au 'eha " taha " tukukehe 'ae sipinga na'e ta 'e Sisu ,

( Sisu lami na'ake tamasi'i mu'a , peau fiefai 'alaa he sipinga na'ke taa)

 

Kapau 'e feinga mai 'a Song kema Mohenga tatau, he'ikai teu tali ia 'e au,he 'oku 'iai hoku mali ia 'o'oku pea kohoku mali pe 'e lava ke mohe hoku mohenga ,pea oku ou " tangulu au ia.

 

He'ikai lava 'a sONGA IA 'O MOHE HOKU MOHENGA ,,  he 'oku OU 'olunga la'i papa au ia kae 'olunga pilo   moluu 'a Song ia .

 

hahahaaa

 

Loke , heikai teu tali 'e au 'a Songa he 'oku namu laise ia mo noodle hhhahahaha, mahalo 'e pehee mai 'a Song ia, sami oku ke namu manioke koe ia hahahaa..hihihiiii

 

koe faofao atu pe ,koe 'uhi ko'etau " Faikehekehe, oku ou tui kihe talanoa 'oe Tufa taleniti ,,,,,, teu kei 1 pe au, kake 2 koe, pea 5 atu 'ahai..... Koe Fakakoloa pe ke lava 'o NGAUE'II ...pea kohono Ngaue'ii he'ikai ke " tokakava ai hataha KEHE , kau mo'ui au ia ai ,,,,,, 'ikai , ko 'eku to-kakava , koia pe teu utu, koia pe teu ma'u .. 

 

meihe lalo'akau 'oe kaua'usia.

sami

tv

unread,
May 22, 2011, 4:55:39 AM5/22/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Malo e kei ma'u ivi ki he tasilisili. Ko e fakalea tu'u pee.

Ko e statement 'uluaki, hangee 'oku ne langa mo ha fehu'i ke tulimui
atu - i) "I am the way". Ko au pee koe hala! "The way to what". "hala
ki he ha?"

Kapau ko e hala ki he makona - McDonald ia. Kapau ko e hala ki he
laulau ta'anga - Nau Saimone ia. Kapau ko e hala ki he Rugby World Cup
- 'ikai ko Graham Henry ia. Kapau ko e talanoa ki he tu'umalie he real
estate - Donlad Trump? If you want to learn about the eight noble
truths or the four-fold path, Buddha is the way, not Jesus. If you
want to learn about submission to Allah, Jesus can’t help you, but
Mohammed can. ....

Kapau ko e talanoa ki he "Kingdom of God", tu'u kimui Budha,
Mohamed ... etc.

Ko 'eku mahalo kapau 'oku te tu'u mei he tu'unga 'o e "ko 'eku lotu
kalisitiane ke 'oua teu vela ta'engata 'i heli ...etc", langa leva 'e
Sione 14:6 e fehu'i - ko Sisu pee 'a e hala (the only way)? Pea
fakamalohi'i leva e kalisitiane to answer either Yes or No. Ko 'eku
langa atu nai pe 'e fefee ke fakamahino angee mo e fehu'i 'oku
pikinima mai mo e staement ko eni: "hala ki he ha/fe?"

'atunga eni e kumi 'ea he toafa Palm Spring

Iki Pope

unread,
May 22, 2011, 6:54:28 AM5/22/11
to tasil...@googlegroups.com
Ko e hala ki he world cup ko isitolo maka ia mo toutai kefu mo e 'ikale tahi
ha ha...koehaa tv 'oku ke ta'eloto ai kia henry 'osi koiaa 'oku 'ikai ke mou
kau he lauu he kuo 'osi homou taimi ha ha ha ..
Mahalo ko e me'a mo'oni ia 'e taha ...'a e pehee ko e hala kia hai? Pea
'oua te tau kola'i 'a e toenga ke tui tatau mo tautoluu ka tau fiemalie pee
tautolu 'i he 'etau halaa pea tau tali 'oku 'iai mo e hala ia 'a e kau tama
koee o hange kuo ke lave ki ai tv.

Ko e me'a ko ee ke pehee ko 'etau halaa 'oku tahaa pea te tau mate tautolu
ia 'oku te'eki te tau lava 'o fufusi e laui piliona i mamani 'oku nau moslem
ke nau tali 'e tau halaa pee koe piliona 'o mamani 'oku nau Butta ke nau
tui mai ki he 'etau halaa ...tau taki taha fononga pee 'i he'ene road pea
tau fefaka'apa'apa'aki ai pee mo fononga melino..

-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On

--

Semisi Kava

unread,
May 22, 2011, 8:15:38 AM5/22/11
to tasil...@googlegroups.com
'Oku ou faka'amu ke tuku atu pe mu'a moe ngahi fehu'i ni na'a tokoni pe ki hano fakakohukohu e mataafi ni. Koe fakakaukau ki ha mohenga taha koe toki fakakaukau kuo tataliu mai e kau tangata he ngaahi kuonga kehekehe pe hono feinga'i pe ala taha fefe ha me'a 'i mamani? Ko fe 'ae mo'oni kuo olo kuonga he tohitapu kuo tala hake ai he tepile ni ke tau hiki ki ha me'a fo'ou? Koeha leva 'ae mo'oni motu'a ia? Koe fekau 'e hai ke tau hiki? Ko ha 'ae me'a fua tala matangi ki ai? Pea koe me'afua 'a hai? Pea fakamafai'i 'e hai?  Me'a ni 'oku kei popo'uli 'ae ngaahi fefakamo'oni'aki 'ae Tohitapu (Unity of the Bible) ki he hoko 'a Sisu koe "Hala, Mo'oni moe Mo'ui."
 
Koe ha kuo fakamoleki ai hotau taimi he lau 'ae motu'a ko 'eni Song? Uanoa ha'ane mafatua atu (Author intent) ee!! 'E malava nai 'e he'ene fifili 'oe toe fakamalohi'i 'etau mo'oni fakakalisitiane ke tokoni ki hono 'ilo 'a Sisu moe mo'ui ta'engata? Kohaa kuo tau fa'a fakamoleki ai hotau taimi lahi hono 'analaiso ha lea ha ki'i motu'a palangi kae 'ikai fakamoleki ha taimi lahi hono talanga'i ha "lea 'a Sisu kuo mahino mai 'ene 'aonga/tokoni/'ofa/ tauhi/ malu'i/ fakamo'ui?" Na'a 'oku tau mo'ua he fa'a fifili e me'a he'ikai malava 'e hotau fakangatngata 'o mangungu pea iku 'oe toe fakalahi 'ae puputu'u moe ta'e mahino 'ae kakai 'oku tau tauhi fakalaumalie. Ko au ko hoku ongo kaunga'api koe Sri Lanka moe Uganda .Na'a na faka'eke'eke au moe anga 'eku ma'u lotu he ngaahi houa lotu 'ae siasi he sapate, pea talu mei ai koe 'aho Sapate 'oku 'ikai ke nau fai ha'anau ngaue faka'aho ngofua ai hangee koe Kosi moe tu'utu'u 'akau etc! ko 'ena faka'apa'apa'i 'eku tui. 'Oku ou tauhi hoku vaa mo hoku kaungaa mo'ui ni ke nau malava ke sio he mo'oni e 'Otua 'oku ou tauhi ki ai he'eku to'onga mo'ui neongo koe "Hindu" moe "Moslem." Koe fakahinohino 'ae Tohitapu "'ofa ki he 'Otua 'o hangee tofu ko ho'o 'ofa ki ho kaunga'api" 'osi lava pe  he folofola ko 'eni 'o 'ave 'ae mo'oni 'oku uo tui ki ai ki ha kakai 'oku mau funga vaka kehekehe. 'Oku ou tui kau tasilisili kuo mou 'osi mea'i lelei koe fiha'i to'utangata 'eni he ngaahi kuonga kehekehe pea he'ikai teu toe lave ki ai he kuo mou 'osi mea'i 'ae kakai kuo nau papahia he fofota/ fehu'i'aki/ felingiaki/ fetuiaki/ 'ae mo'oni kuo tau lave ki ai pea ko honau ngaahi iku'anga pe koe tuku ta'e'osi atu 'ae ngaahi pepa 'e ni'ihi/ mate/ 'atamai vaivai / ma'u 'enau silini hono fakamaketi oe fekumi ko ia moe te'eki pe ke ma'u ha faito'o fe'unga ke tali fakamamani lahi ki he fa'ahinga fifili ni. Kapau pe ko ha 'ai pe ko ha ki'i feinga fakatokanga'i fakaako he mala'e ni ka 'oku ou tui kuo tau toutou mo liliu hono lau 'ae ngaahi article/ Documentary / Edition /Series 'ae kau Scholars kehekehe he mala'e ni pea 'oku fakama'opo'opo kotoa pe 'ae ngaahi fakamahamahalo ni ki he fo'i solution 'oku ui fakatasilisili koe "teetee holo pe" /abstractive.
 
'Oku ou fiefia Loke he'ikai ke tau mohenga taha he kapau na'e malava na'e mei pehe ni ha'atau kahoa holo fakataha moe fu'u kau muimui ko 'ena ho'omou sulu ko Haloti Campling 'ae fu'u papa ki he "Judgement Day" na'e lau ki he 'aho ni. Mahalo koe fakamatala mahino ia 'oe 'ikai malava ke tau mohenga taha he faka'uhinga ka 'e pule'i 'etau faka'uhinga 'o fakatatau ki he founga/ mafai/ tataki 'ae Laumalie ki he tangata takitaha. 'Oku ou fokotu'u atu 'e mole noa hotau taimi he talanga e me'a 'oku 'ikai hano mo'oni 'ae "Mo'oni teetee" pea ko 'etau samena pe ki ai moe nafu'aki 'ae "Matamata" ke a'u ki he tu'u lelei. Kae lolotonga ia 'oku te'eki ke matungau 'etau Tohitapu hono 'a'au hake 'ae fakakoloa ke tokoni'i hotau kaunga fononga. Kuo ha? Kuo motu'a e lea ia 'a Sisu he Tohitapu kuo tau toe kakapa atu ai ke toe kumi fakamo'oni mai mei ha fakamatala 'a ha kakai kehe? 'E faifai 'etau mimio mo mimio 'ae mo'oni ni pea iku faikehe 'etau samena ni.
 
Kiate au 'oku mole ke mama'o keu ta'ofi 'ae talanga'i 'ae issue ni ka ko hono mo'oni kainga he'ikai pe 'e toe fiemalie 'a mamani ha solution ki ai koe fakafekiki pe! moe tau'aki fola la'ipele mo fakatupunga ha ngaahi loto tangia 'o tau 'aki fusi 'ene mo'oni/ tau'aki fusi fuka 'o mo'u nofoa ai kae ngalo ke fafanga fakalaumalie 'ae kakai 'ae 'Eiki! Taumaia kau tsilisili 'e 'i ha'ane fu'u tokoni ki he 99.9 % 'oe paenga ni. 'Otua tokotaha pe 'oku 'i ai 'ene fakama'opo'opo taau ki he me'a ni. 'i hono taimi pe !
 
Kavauhi.
 

Sent: Sun, 22 May, 2011 3:11:31 PM
Subject: Re: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14
--

Talakai Finau

unread,
May 22, 2011, 5:07:02 PM5/22/11
to tasil...@googlegroups.com

>
> Sepesi:
> > Ko e palopalema oku tau mosa ai he fehulunaki oe lau mo hono fakashinga o e
> > Tohitapu, koe palopalema kuo osi haa mahino mei he ngahi feitus oku akoīŋŊ ai

> > e Tohitapuki he kau Faifekau mahalo, pea ko kimautolu kau malanga ko e
> > palopalema ia o e siongutu he kau Faifekau ka e īŋŊkai lau mo lau e TOhitapu
> > mo faīŋŊ lotu ki he Laumalie kene ako mai kiate kimautolu
>
---------------------------------
Ko e fakahinohino na'e fai kiate au he lautohi fakasapate--ko'ete huu ki he ako Tohitapu, kuo pau ke tomu'a fakapapau'i 'a e me'a 'oku tu'u ai pea te toki huu.  Ka 'ikai pea te te hange ha vaomasalungaue pe limutu'u'i'au.
 
Fakaloloma kuo u toki a'usia, ko e fanongoa 'a e lotu 'i he lotofale 'o e famili pea faka'osi pehe ni 'a e lotu--pea 'oku ou kole 'eni 'i he ------------------------------------longo pause---------------- 'Emeni.  The question is, was it a language problem? or was it kuo tui 'a e tokotaha ako ia ki he fakahinohino 'a e Faiako mo e ngaahi naunau 'o e fekumi?  Hangahanga ta'e fakapapau'i pe ho'o TUI pea mo'oni e lea Tonga, "Tai-e-oko-atu."  tkf

penisimani mone

unread,
May 22, 2011, 10:42:47 PM5/22/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Ma'ananga, faka'amu ange mai pe ko ia, ke nau kei doubt about me kovi 'i he kovi fau, kae 'oua te nau doubt ai about our Christ the way/truth/life...'aaah!...ko e toki kainga ia, 'a e 'OFA FAU!...mo e 'ofa aipee..

2011/5/19 Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>
Peni,
I thought - Jesus did not only find the turth, He is the truth; should we doubt him? lolz, mahalo 'e au 'oku 'uhinga pe 'a loke ia mo andre to doubt those not he or she who finds the truth, he he he, or esle Adre meant to always double check those who claimed they got it - i think this is what the Bereans were doing, instead of believing the apostles right away, they went home and search the Scripture if it so...

ma'u ha fiefia he faka'onga 'o e uike
Ma'ananga



From: penisimani mone <peni...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, May 20, 2011 1:57:42 PM

Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

Loke:
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide (1869 - 1951)
---
Malo Loke e langa mai ha'atau usuusu...ka ko Andre Gide ko enii, ko e Kalisitiane, pe ko ha atheist, pe filoosefa, postmodernist, etc...? 'Oku ne faka'ai'ai 'a e keep on seeking the (many/absolute) truth? 'Oku ne uki heni ha'atau doubt/disbelief 'i ki ha taha kuo ne ma'u 'a e moonii 'ia Sisu Kalaisi? Kataki ko e feinga pe keu mahino'i, na'a ko ha fu'u Kalisitiane pe ia ka na'e 'uhinga 'ene lauu 'a'ana ki ha fa'ahinga mo'oni 'a e kau ta'elotuu...mo e 'ofa aipee..
--
fakapulia

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili



--
fakapulia

Finau Halaleva

unread,
May 22, 2011, 11:58:50 PM5/22/11
to tasil...@googlegroups.com
Masi'i Kavauhi, oku penalty try e fa'ahinga maumau lao ia ko 'eni pea toe tuli ta'u 30 kita ia mei he mala'e kae'oua kuo te matu'otu'a fe'unga, ha!ha!
 
ofa atu
likiliki

From: Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Sunday, 22 May 2011 9:45 AM
Subject: Re: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

 Kapau pe ko ha 'ai pe ko ha ki'i feinga fakatokanga'i fakaako he mala'e ni. 
 
Kavauhi.

Semisi Kava

unread,
May 23, 2011, 2:09:13 AM5/23/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Kid kae sai pe he koe kalasi 30 iiki 'a Niuafe ee! 'e toe vave pe ha'aku toe hu atu ee! 'Ikai ha toe su kehe koe hoa'i su pe 'eni na'a ke 'omai ke fai'aki e ako laka! 'ofa atu ki he famili. Uee! kohai koaa 'ae fakamaau 'akapuluu??
 
Kavauhi

Sent: Mon, 23 May, 2011 1:58:50 PM

ke...@post.com

unread,
May 23, 2011, 2:38:43 AM5/23/11
to tasil...@googlegroups.com
Semisi 'ai e kataki ke lahi. 'Omi ha me'a ke ta potalanoa ai.

loke


 

----- Original Message -----

From: Semisi Kava

Sent: 05/22/11 05:15 AM

To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14


'Oku ou faka'amu ke tuku atu pe mu'a moe ngahi fehu'i ni na'a tokoni pe ki hano fakakohukohu e mataafi ni. Koe fakakaukau ki ha mohenga taha koe toki fakakaukau kuo tataliu mai e kau tangata he ngaahi kuonga kehekehe pe hono feinga'i pe ala taha fefe ha me'a 'i mamani? Ko fe 'ae mo'oni kuo olo kuonga he tohitapu kuo tala hake ai he tepile ni ke tau hiki ki ha me'a fo'ou? Koeha leva 'ae mo'oni motu'a ia? Koe fekau 'e hai ke tau hiki? Ko ha 'ae me'a fua tala matangi ki ai? Pea koe me'afua 'a hai? Pea fakamafai'i 'e hai?  Me'a ni 'oku kei popo'uli 'ae ngaahi fefakamo'oni'aki 'ae Tohitapu (Unity of the Bible) ki he hoko 'a Sisu koe "Hala, Mo'oni moe Mo'ui."
 
Koe ha kuo fakamoleki ai hotau taimi he lau 'ae motu'a ko 'eni Song? Uanoa ha'ane mafatua atu (Author intent) ee!! 'E malava nai 'e he'ene fifili 'oe toe fakamalohi'i 'etau mo'oni fakakalisitiane ke tokoni ki hono 'ilo 'a Sisu moe mo'ui ta'engata? Kohaa kuo tau fa'a fakamoleki ai hotau taimi lahi hono 'analaiso ha lea ha ki'i motu'a palangi kae 'ikai fakamoleki ha taimi lahi hono talanga'i ha "lea 'a Sisu kuo mahino mai 'ene 'aonga/tokoni/'ofa/ tauhi/ malu'i/ fakamo'ui?" Na'a 'oku tau mo'ua he fa'a fifili e me'a he'ikai malava 'e hotau fakangatngata 'o mangungu pea iku 'oe toe fakalahi 'ae puputu'u moe ta'e mahino 'ae kakai 'oku tau tauhi fakalaumalie. Ko au ko hoku ongo kaunga'api koe Sri Lanka moe Uganda .Na'a na faka'eke'eke au moe anga 'eku ma'u lotu he ngaahi houa lotu 'ae siasi he sapate, pea talu mei ai koe 'aho Sapate 'oku 'ikai ke nau fai ha'anau ngaue faka'aho ngofua ai hangee koe Kosi moe tu'utu'u 'akau etc! ko 'ena faka'apa'apa'i 'eku tui. 'Oku ou tauhi hoku vaa mo hoku kaungaa mo'ui ni ke nau malava ke sio he mo'oni e 'Otua 'oku ou tauhi ki ai he'eku to'onga mo'ui neongo koe "Hindu" moe "Moslem." Koe fakahinohino 'ae Tohitapu "'ofa ki he 'Otua 'o hangee tofu ko ho'o 'ofa ki ho kaunga'api" 'osi lava pe  he folofola ko 'eni 'o 'ave 'ae mo'oni 'oku uo tui ki ai ki ha kakai 'oku mau funga vaka kehekehe. 'Oku ou tui kau tasilisili kuo mou 'osi mea'i lelei koe fiha'i to'utangata 'eni he ngaahi kuonga kehekehe pea he'ikai teu toe lave ki ai he kuo mou 'osi mea'i 'ae kakai kuo nau papahia he fofota/ fehu'i'aki/ felingiaki/ fetuiaki/ 'ae mo'oni kuo tau lave ki ai pea ko honau ngaahi iku'anga pe koe tuku ta'e'osi atu 'ae ngaahi pepa 'e ni'ihi/ mate/ 'atamai vaivai / ma'u 'enau silini hono fakamaketi oe fekumi ko ia moe te'eki pe ke ma'u ha faito'o fe'unga ke tali fakamamani lahi ki he fa'ahinga fifili ni. Kapau pe ko ha 'ai pe ko ha ki'i feinga fakatokanga'i fakaako he mala'e ni ka 'oku ou tui kuo tau toutou mo liliu hono lau 'ae ngaahi article/ Documentary / Edition /Series 'ae kau Scholars kehekehe he mala'e ni pea 'oku fakama'opo'opo kotoa pe 'ae ngaahi fakamahamahalo ni ki he fo'i solution 'oku ui fakatasilisili koe "teetee holo pe" /abstractive.
 
'Oku ou fiefia Loke he'ikai ke tau mohenga taha he kapau na'e malava na'e mei pehe ni ha'atau kahoa holo fakataha moe fu'u kau muimui ko 'ena ho'omou sulu ko Haloti Campling 'ae fu'u papa ki he "Judgement Day" na'e lau ki he 'aho ni. Mahalo koe fakamatala mahino ia 'oe 'ikai malava ke tau mohenga taha he faka'uhinga ka 'e pule'i 'etau faka'uhinga 'o fakatatau ki he founga/ mafai/ tataki 'ae Laumalie ki he tangata takitaha. 'Oku ou fokotu'u atu 'e mole noa hotau taimi he talanga e me'a 'oku 'ikai hano mo'oni 'ae "Mo'oni teetee" pea ko 'etau samena pe ki ai moe nafu'aki 'ae "Matamata" ke a'u ki he tu'u lelei. Kae lolotonga ia 'oku te'eki ke matungau 'etau Tohitapu hono 'a'au hake 'ae fakakoloa ke tokoni'i hotau kaunga fononga. Kuo ha? Kuo motu'a e lea ia 'a Sisu he Tohitapu kuo tau toe kakapa atu ai ke toe kumi fakamo'oni mai mei ha fakamatala 'a ha kakai kehe? 'E faifai 'etau mimio mo mimio 'ae mo'oni ni pea iku faikehe 'etau samena ni.
 
Kiate au 'oku mole ke mama'o keu ta'ofi 'ae talanga'i 'ae issue ni ka ko hono mo'oni kainga he'ikai pe 'e toe fiemalie 'a mamani ha solution ki ai koe fakafekiki pe! moe tau'aki fola la'ipele mo fakatupunga ha ngaahi loto tangia 'o tau 'aki fusi 'ene mo'oni/ tau'aki fusi fuka 'o mo'u nofoa ai kae ngalo ke fafanga fakalaumalie 'ae kakai 'ae 'Eiki! Taumaia kau tsilisili 'e 'i ha'ane fu'u tokoni ki he 99.9 % 'oe paenga ni. 'Otua tokotaha pe 'oku 'i ai 'ene fakama'opo'opo taau ki he me'a ni. 'i hono taimi pe !
 
Kavauhi.
 

 





__________________________________ 

Semisi Kava

unread,
May 23, 2011, 3:01:51 AM5/23/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo 'aupito Loke e poupou! pea malo moe fokotu'u mai! Loke hema'i atu 'a likiliki moe kata mai he tafa'aki!ha!ha! 'ofa atu ongo ta'okete!
 
Kavauhi
( koe kimui...)


Sent: Mon, 23 May, 2011 4:38:43 PM

Molisi Mila

unread,
May 23, 2011, 3:19:02 AM5/23/11
to tasil...@googlegroups.com
Kavauhi tokoni mai ki he lesoni 'o e Sapate he 'e tokoni ki he fatongi ni mo e 'ofa atu pe Molisi



From: Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Mon, 23 May, 2011 7:01:51 PM

Ikani Fakasiieiki

unread,
May 23, 2011, 12:13:47 PM5/23/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo e potalanoa ko e me'a lelei pe potalanoa pea mou tokoni mai pe, 'oku ou tui 'oku kei mahu'inga pe hono fehu'i e hala ko eni - he ko e pehe - ko e Tamai mo Sisu 'oku na taha pe - pea  'e 'ikai leva ko e hala 'a Sisu - he ko e Taamai ia. ka 'okapau 'e kei hoko pe 'a Sisu ko e hala - pea ka ko hono fakalea 'e taha ko e Tamai ko e hala pe mo ia. ko e hala ia ki fe? 

fusi mapuhoi a tevolo

unread,
May 23, 2011, 12:44:46 PM5/23/11
to tasilisili Tasilisili-he-ngaluope
Semisi 'ai e kataki ke lahi. 'Omi ha me'a ke ta potalanoa ai.

loke...
 
malo kau taula'eiki e ma'u koloa!
 
Ko e fo'i lea fo'ou 'eni ia, kuo langa hake 'i he 'emau 4ikavaa...??? fekau'aki moe  LEA TATAU, kae kehe2 e ngaahi fk'uhingaa...'oku 'ikai toe ui, ko e mohenga taha kae kehe2 e misi?
 
'Oku mau ui ia ko e "tau fusi fano!",  Ko e li atu pe ki loto??? ke mou toki 'akahi mai ki tu'a!
 
'ai ai mo sione ia, moe talanoa ta'emahinoo...'ai e hala ki he Mcdonald, 'oku pau ange iaa, tv ee...[nou2 pea mahino]
 
mapuhoi 'a tevolo ai pe,
<span class=messagebody>__________________________________ 
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide (1869 - 1951)</span class=messagebody>

tv

unread,
May 23, 2011, 4:21:24 PM5/23/11
to tasil...@googlegroups.com


2011/5/22 Iki Pope <iki....@tonganyouth.org.nz>

Ko e hala ki he world cup ko isitolo maka ia mo toutai kefu mo e 'ikale tahi
ha ha...koehaa tv 'oku ke ta'eloto ai kia henry 'osi koiaa 'oku 'ikai ke mou
kau he lauu he kuo 'osi homou taimi ha ha ha ..
Mahalo ko e me'a mo'oni ia 'e taha ...'a e pehee ko e hala kia hai?  Pea
'oua te tau kola'i 'a e toenga ke tui tatau mo tautoluu ka tau fiemalie pee
tautolu 'i he 'etau halaa pea tau tali 'oku 'iai mo e hala ia 'a e kau tama
koee o hange kuo ke lave ki ai tv.

Ko e me'a ko ee  ke pehee ko 'etau halaa 'oku tahaa pea te tau mate tautolu
ia 'oku te'eki te tau lava 'o fufusi e laui piliona i mamani 'oku nau moslem
ke nau tali 'e tau halaa pee koe  piliona 'o mamani 'oku nau Butta ke nau
tui mai ki he 'etau halaa  ...tau taki taha fononga pee 'i he'ene road pea
tau fefaka'apa'apa'aki ai pee mo fononga melino..
--------

Malo Faifekau

tau toki vakai pee mu'a Faifekau he 'aho e fetau pe ko hai ne tonu 'ene kini halaa .... hahaha. Ko e fika 1, fika 1 he ranking, ko 'ene a'u pee ki he 'aho lahi kuo fiu kumi e lanu 'uli'uli ....

Mahalo kuo fai e futengia ia 'a e kau fanongo he lesoni ni ka 'oku ou manavasi'i na'a ko e tapale ha ngaahi me'atokoni 'oku 'ikai sai ki he tau mini 'e 80?

'Oku hangee kiate au ia ko e fetakai he "hala" ko eni 'oku tau fakakaukau ko e hala ki "hevani" - tu'a fa'itoka 'apee? That particular view opens this particular text to very slippery interpretation. 'A ia 'oku ou siosio ko e takitaha talanoa 'oku tau fai ni ki he text ko eni 'oku makatu'unga mei he anga 'etau view of what the "Kingdom of God". He 'oku hangee ko hono interpret 'o e konga text ko eni 'oku tautau ki he 'fai e lotu ke te hao ai mei heli'. Ka 'oku ;ikai ke u fu'u falala ki he maatu'aki male'i hake 'o hoko k oe social gospel 'ataa. He 'oku ou kamata muimui hifo he potalanoa 'a Loke mo Seni pea u pehee loto pee - ko e haa nai e message 'a Loke (in light of his quote of Andre Gide) 'oku ne 'oange ke sustain 'aki ha taha 'oku recover from alchaholism, drugs or something deep rooted like that? Ko 'ete luelue mai mo kinatulu 'oku fiema'u tokoni (kumi e hala ki he resotration - in any shape or form), pea ko e ha e ivi ke ne sustain 'a e transformation ko eni?

Ko 'uhinga ia 'oku ou falala ange ai pee ki he nofo'anga 'oku tasilisili mei ai 'a Seni. At some point of our ministry (our walk & being friendly .... 'a eni 'oku tau ui ko e fefaka'apa'apa'apa'aki/femahino'aki 'apee) Jesus has to be preached as the only way! Ko e anga pee 'eku fanongo mei he talaloto 'a e kau misinale mo e anga 'enau ngaue. Pea ko 'eku 'imasi he potu tohi ni he vahevahe mai 'a e misinale - Jesus becomes the only way if he walks the way you are walking. kapau ko e tama 'iate au, 'oku toki hoko pee 'a Sisu the only way if I am to do my 'iate the way he would do it - His way!
Jesus becomes the only truth if I look to Him to answers my questions - he 'oku lahi e ngaahi mo'oni 'oku fafanga faka'aho 'aki kitautolu, mei he televisone, mei he ngaahi fakamatala 'a e kau teolosia, mei he fakamatala 'a e kau faifekau, mei he ngaahi tohi 'a e kau mataotao. But look up his truths (His answers), and only if you stand by it that He beomes the only truth. He is the life if you want him in the life you are living .... etc. Ko e eternal journey ia 'oku ou piki ai he lau 'o e text ko eni.

mo e talamonuu atu.

Kitione Tuitupou

unread,
May 23, 2011, 7:33:54 PM5/23/11
to tasil...@googlegroups.com


From: tv <ti.va...@gmail.com>
Sione 14:1-14


'Oku hangee kiate au ia ko e fetakai he "hala" ko eni 'oku tau fakakaukau ko e hala ki "hevani" - tu'a fa'itoka 'apee? That particular view opens this particular text to very slippery interpretation. 'A ia 'oku ou siosio ko e takitaha talanoa 'oku tau fai ni ki he text ko eni 'oku makatu'unga mei he anga 'etau view of what the "Kingdom of God". He 'oku hangee ko hono interpret 'o e konga text ko eni 'oku tautau ki he 'fai e lotu ke te hao ai mei heli'. Ka 'oku ;ikai ke u fu'u falala ki he maatu'aki male'i hake 'o hoko k oe social gospel 'ataa.

-- ------------------------------------------------------------------------

tv,

fakatokanga atu 'oku 'ikai taha pe 'a e hala!! ko 'ete hopo pe 'i LAX 'oku hange ha tahi 'a e halaa, 'oku 'ikai ko e hala pe ki Palm Spring, he he!. ''Ikai ke ke ki'i afe mai homau hala ni 'o ma'u ha fakamokomoko mailo, he he! 'a ha, sai ange pe aa ho'o 'alu he hala ko ena 'oku pau na'a puli kae iku tangi 'etau kau fakamokomoko, he he!

'oku ou pehe 'e au ko e potu 'oku teu ke 'alu kiai 'a Sisu (13:3, 14:3)) ko e 'kolosi', pea 'oku ne hoko ai ko e 'hala'(fakakavakava), he 'oku ne fakafehokotaki 'a e fu'u vanu kuo hanga 'e he fa'ahinga 'o e tangata 'o fokotu'u 'i hono va pea mo e 'Otua. Koia 'a e 'hala' kuo hiki fu'u mai ai 'a e 'ofa 'a e 'Otua ki hotau lotolotonga, koia 'a e 'hala' kuo fou mai ai hotau fakalelei, hotau fakamolemole, hotau fakatonuhia, hotau fakahaohaoa mo hotau fakamo'ui.

Masi'i tv, ngali 'e mo'oni e lau 'a e finemotu'a 'e taha "Kapau ko Hevani ko e nofo'anga ia 'o e 'Otua pea ta ko 'etau ma'u pe 'a e 'Otua ko 'etau 'i Hevani ia". Ko futu koaa 'eku 'iate kimoutolu 'oku te'eki te mou 'ilo au? Ko e Tamai pea mo au 'oku ma taha pe!! Ko ho'o mou sio/ma'u pe au ko ho'o mai sio/ma'u ia 'a e Tamai.  Ta he 'ikai ke tau kei tali ai pe ki tu'a faitoka ke toki ma'u a hevani, tau ki'i hehevani atu pe 'i mamani mo lue ai pe he 'hala' kuo papaa!!

Hey, ko eni teu ki'i afe he hala koee ki 'apii he ko e melino ia hao he tangii, he he!, ko e kau tasilisili ena ia kuo nau fakangalo atu kinautolu ki he lesoni 'o e Sapate kaha'u 'oku tau kei taulani mai pe kitautolu he uike kuo hili, he he! toki afe mai,

kiti

sep...@optusnet.com.au

unread,
May 23, 2011, 8:14:37 PM5/23/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Ikani, 'oku tau 'i he vahe 'oku tokoni ki he Tokateline 'oe Tolu Taha
i 'Otua, ko ia ke fakatalatala pehe pe 'ae Hala Mo'oni moe Mo'ui.

Ko e taha moe tamai hange 'oku 'ataa ia mei he Hala, ka tene ma'u 'e ia 'ae Mo'oni mo e Mo'ui mei ai, mahalo.

takamuli.

sep...@optusnet.com.au

unread,
May 23, 2011, 8:22:02 PM5/23/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Te na taha he" 'Otua," Tamai 'Alo Laumalie, tenau Taha he" 'Otua," kei ko e Hala pe 'a Sisu .

kataki kae fakangaloki atu e fo'i post ta'etokanga ko ena 'i lalo., kamou hanga hake ki he fo'i fakamahamahalo ko ena.

takamuli.
------

Lasinga Piutau

unread,
May 23, 2011, 10:31:07 PM5/23/11
to tasil...@googlegroups.com
Kau tangata mou kataki 'o fakatatafe atu a 'a Sione 14: 1- 14, ka mou Paki mai 'ia Sione 14 :15- 21 ke tufitufi ai ha momo kihe uike ni.


From: "sep...@optusnet.com.au" <sep...@optusnet.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Cc: tasil...@googlegroups.com; tasil...@googlegroups.com
Sent: Tue, 24 May, 2011 12:22:02 PM
Subject: Re: Re: RE: [tasilisili] Sione 14:1-14

mohetaulanga kupu

unread,
May 23, 2011, 11:55:28 PM5/23/11
to tasil...@googlegroups.com
Lasinga ai o Lea malohi mai ho tu'unga koe Faifekau he koe kau tama. 'Oku ou tui 'oku mou to'u ako pe i Siatoutai  eee. Afe hifo koe ki he FKTu'amelie 'o Lili ai mo Dr Epeli. 'Ofa moe Lotu. Seniale

--- On Tue, 24/5/11, Lasinga Piutau <lasing...@yahoo.com> wrote:

ke...@post.com

unread,
May 24, 2011, 1:55:50 AM5/24/11
to tasil...@googlegroups.com

Kapau 'e feinga mai 'a Song kema Mohenga tatau, he'ikai teu tali ia 'e au,he 'oku 'iai hoku mali ia 'o'oku pea kohoku mali pe 'e lava ke mohe hoku mohenga ,pea oku ou " tangulu au ia.

 

He'ikai lava 'a sONGA IA 'O MOHE HOKU MOHENGA ,,  he 'oku OU 'olunga la'i papa au ia kae 'olunga pilo   moluu 'a Song ia .

 

hahahaaa

 

Loke , heikai teu tali 'e au 'a Songa he 'oku namu laise ia mo noodle hhhahahaha, mahalo 'e pehee mai 'a Song ia, sami oku ke namu manioke koe ia hahahaa..hihihiiii

 Loke tuku kei ki'i Break atu na'a faifai kuo fulutamiaki ha taha heheheheee .....

 ----


taa ko e hee takai holo 'a e fakatonulea 'a Semisi Kava ki he "mohenga" ko koe ee...

huu mai e 'malimali' ho'o fo'i break Sami. Ka hiki mei he lau ki he 'mohenga taha' ki he "mohenga 'e taha" ko e fakamafana mo'oni ia.

malo e faka'aa'aa, ma'u ai pe lesoni mo e mahafu sami
loke

ke...@post.com

unread,
May 24, 2011, 2:19:43 AM5/24/11
to tasil...@googlegroups.com
Ko e fakamalo atu pe he ng. potalanoa fekau'aki mo e fakatalanoa 'a Song. Na'e langa atu pe ke tau potalanoa ai, ka ko e kole e ke tau hiki ki he lesoni 'o e uike pea 'e fai e talangofua atu.

loke

Sam Pakofe

unread,
May 24, 2011, 3:48:30 AM5/24/11
to tasil...@googlegroups.com
hahahaaa,  malo Loke ..pea fakafiefia potalanoa oku mou fai ..
 
sami.

From: "ke...@post.com" <ke...@post.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tue, 24 May, 2011 3:55:50 PM

Subject: Re: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14

--

tv

unread,
May 24, 2011, 7:15:30 AM5/24/11
to Tasilisili-he-ngaluope

>
> fakatokanga atu 'oku 'ikai taha pe 'a e hala!! ko 'ete hopo pe 'i LAX  'oku
> hange ha tahi 'a e halaa, 'oku 'ikai ko e hala pe ki Palm Spring, he he!.  
> ''Ikai ke ke ki'i afe mai homau hala ni 'o ma'u ha fakamokomoko mailo,  he he!
> 'a ha, sai ange pe aa ho'o 'alu he hala ko ena 'oku pau na'a puli  kae iku tangi
> 'etau kau fakamokomoko, he he!
> -----------------

Masi'i tokoua, sio hifo ki he taimi tasilisili ko e valenga poo ...
mohe kimoutolu he taimi mohe ka e kei hala e taimi ia. 'Oua leva ke
'ai ai leva ha me'i la'aa mo fakatonutonu e taimi pea mo kole ha visa
inu mailo. Ka e 'uluaki feinga'i ange eni na'a tuai mai 'a hevani, kuo
fuhifuhinga heli ho'otaua mata ha taufale.

'Oku faingofua ke tau kumi ivi he konga tohi ni mei he immediate
context 'o e ngaue 'a Sisu, ka e 'oua mu'a na'a ngalo the larger
context 'o 'ene misiona ki mamani. Kapau te tau foki ki he kama'anga
'o e popolave ni 'a Sisu mo 'ene kau Tisaipale - " ... ko e feitu'u
'oku ou teu 'alu ki ai 'e 'ikai te mou lava 'o 'alu ki ai, 13:31
-33 ..." . Taimi eni 'oku kamata ke hamumu mo hoha'a e kau tisaipale
he kuo hangee kuo talatalanoa faikehe 'a Sisu (although we now see
He's start talking about the cross).

Hoko atu ki he'en talaange 'a e "fekau fo'ou". Fekau fo'ou? mou
fe'ofa'aki .... etc (mirror 'a Mosese mo 'ene hifo mo e fekau/lao?).
'o Lele mai ai e ngaahi potalanoa. Ko e momona 'o e 'o e konga tohi ni
'oku ou tui 'oku toki falute 'e he veesi 9 - 'osi e toe fakafehu'i 'a
Filipe. Pea ko e me'a ia 'oku ou ki'i manavasi'i ai he tasilisili 'a
Loke mo Saikolen Taufa, fekau'aki mo e 'ikai ke tau lava 'o tatae 'a e
kaatokatoi 'o e 'Otua. Vakai ki he flow mai 'a e poopoolave ko eni pea
'oku hangee tofu pee ko 'etau 'ai'ai ko eni ....

- Feinga 'a Sisu ke mahino 'a 'ene hifo ki he kolosi ko ia tokotaha
pee. te'eki fe'unga/taimi si'i kau Akonga ke nau hifo ki Selusalema mo
e kolosi. kuo hhu foki 'a Siutasi ia 'o 'alu - start of my
'glorification'

- talatalanoa fakalotolahi faka'osi'osi pee mo 'oange 'new
commandments' ... etc

- ka ko Pita: ne hangee ia ha ongo 'ofa'anga, efiafi 'e taha kamata e
tamaa .... 'e si'i 'ofa'anga, neu 'alu 'ane nai 'o kumi e fo'i mama he
'oku ou faka'amu ke fakamahino kiate koe 'a 'eku 'ofa mo'oni, pea 'i
he momeniti ko eni .... (pehee atu e ta'ahine he fo'i taimi ko eni) ..
'oleva angee - ko e falekoloa fee na'a ke 'alu ki ai? na'a ke 'alu mo
hai, pea ko e taimi fee ia?
pehee atu 'a Pita: 'oualeva angee ... ko 'ai koaa ke ke 'alu ki fee
tangata Sisu? ... etc

- hangee 'oku kamata ke mahino 'oku 'ikai fai ha fetaulaki - 'oku
'ikai pee teitei misi e kau Akonga ki he 'uhinga 'a Sisu. pea ko e
me'a 'oku haa mahino mai 'oku 'ikai ko e 'uhinga eni 'a Sisu ko 'ene
teu 'alu ki "hevani".

- words of assurance (14:1-3) - hanga mai ai 'a Sisu 'o lea
fakalotolahi .... ko e sulu ee kuo 'alu ia (Siutasi), pea ko e hala
'oku ou 'amanaki foua is going to be dramatic and shocking (Pita,
'oualeva he 'e te'eki 3 e 'u'ua 'a e moa kuo ke fakafinga'i au). do
not your hearts be troubled. Believe in God, believe also in me ...

- 'E lava nai ke tau pehee ko e 'uhinga 'a Sisu ki he'ene foki mai -
toetu'u hili pee 'a e 'aho hono 3 (in light of the flow of this
conversation?).

- masi'i ko Tomasi: (14:4-5) - Sisu, 'oku hala'ataa ha'amau 'ilo ki he
feitu'u 'oku ke lau ki ai. How can we know the way? Mahalo ko e
immediate context eni 'o e konga text 'oku tau fetakai ai: Kapau
he'ikai ke tau mahino'i e mohenga 'o e fehu'i, 'e fefee ai ha'atau
mahino'i e tali. Clearly Thomas is not asking pee 'e fefee kinautolu
'oku te'eki ke nau fanongo 'i a Sisu. Hei'ilo pee ne fakakaukau 'a
Sisu ki he kau Hindu, kau Moslem, kau ... etc, he'ene attempt to
answer Thomas. 'Ikai keu tui ne pehee fakakaukau 'o e tali 'a Sisu.

- Faka'ofa ko e si'i confuse 'a e kau "muimui". Anga fefee 'ene fongo
holo ee mo kinautolu pea a'u mai eni ki he taimi - te tau toki
fetaulaki ha hili 'eku 'alu ki he feitu'u 'oku 'ikai ke mou muimui mai
moutolu he hala ko ia. So we will meet later, but you aren't following
me now! Mo'oni pee si'i confuse 'a e kau muimui.

- Ko e tali 'a Sisu: look ...

tv

unread,
May 24, 2011, 7:47:07 AM5/24/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Jesus said to him, “I am the way, and the truth, and the life. No one
comes to the Father except through me. If you know me, you will know
my Father also. From now on you do know him and have seen
him.” (14:6-7)

Kau tangata, 'oku 'ikai ke fu'u mahu'inga kiate au pee 'oku mou
mahino'i 'eku talanoa ki he feitu'u 'oku ou teu 'alu ki ai. 'A e
feitu'u 'oku ou talaatu 'e 'ikai te moou muimui mai ai. Mou 'ofa mai
kapau teu 'oatu ha fakahinohino (some kind of formula, instructions,
text book manual .... etc), 'e 'ikai te mou toe fiema'u 'e kimoutolu
au.

Ko e talu ee 'etau feohi mai, pea tau kai, tau mohe, tau faikava, tau
fangota .... talu 'etau feohi mai. Ko e ngaahi me'a kotoa ko ia ko e
kakato mai ia 'a Langi. You have seen Him. Ko e haa koaa e hala mo e
toe mo'oni moe toe mo'ui 'oku mou kei fakafehufehu'i? You seen me you
seen the Father.

In this light, Jesus is saying, “Listen, you don’t need to understand
all this. You simply need to trust me. Don’t look for a way apart from
me. Don’t look for a route or destination – some concept or technique
or system of thought that is separate from me. I’m not trying to give
you information or instructions so you no longer need me and can
instead depend on the information or instructions.
No – just trust me. Everything you need is in me. I will bring you to
my Father’s house [whether that means heaven after death or the
kingdom of God on earth]. ‘The way’ or ‘the truth’ or ‘the life’
aren’t things separate from me. I am these things, so you’ll find them
in me! Whether or not you know what I’ve been talking about, if you
know me, you know the Father, you know the way, you know the truth,
you know the life.”

Kau tangata, it is not about knowing techniques, instructions, or a
secret formula. Ko e piki ma'u kiate au, tui mai kiate au, in
relationship with me. Even when I am gone! Ko e haa pee capcity ho
brain, 'a e lahi ho mafu, 'a e lahi ho'o silini, ho vaka ... etc.
'oua'e puputu'u ho loto - trust in God, trust also in me!

'A e 'eke 'a Tomasi - ko e fee hala? Sisu: kau tangata, 'oku 'ikai
fiema'u ia keu hiki faka'auliliki atu ..... I am it.

Filipe: Kei fai pee ta'emahino ia. Show us the Father -
Ko e tali 'a Sisu mahalo 'e tokoni ki he'etau tukunga faka'uhinga 'oe
'alu ki hevani (in light of the verse 6). I am in the Father & Father
is in me. 'Ofa 'oku 'aonga atu he kuo maa'uloloa e kohikohi,



Finau Halaleva

unread,
May 25, 2011, 4:27:48 AM5/25/11
to tasil...@googlegroups.com


Malo e potalanoa ko e me'a lelei pe potalanoa pea mou tokoni mai pe, 'oku ou tui 'oku kei mahu'inga pe hono fehu'i e hala ko eni - he ko e pehe - ko e Tamai mo Sisu 'oku na taha pe - pea  'e 'ikai leva ko e hala 'a Sisu - he ko e Taamai ia. ka 'okapau 'e kei hoko pe 'a Sisu ko e hala - pea ka ko hono fakalea 'e taha ko e Tamai ko e hala pe mo ia. ko e hala ia ki fe?  --
..................................................
 
Ikani, malo 'etau lava pea moe 'ofa atu kihe famili. Koe fo'i hala ia ko 'eni 'oku hange pe ia ha fo'i round-about, 'oku te lue pe kita meihe Laumalie 'o ma'u e 'Alo pea te toe lue pe kita ai 'o a'u ki he Tamai pea toe takai hifo pe ia 'o toe ma'u e laumalie 'o 'toe kamata fo'ou. 'Oku te 'iai pe moe ngaahi ta tu'usi 'i loto pe 'iate kinautolu. Koe lahi ange 'ete lue he fo'i hala ni koe lahi ange ia 'ete ninimo, ha!ha!
 
ofa atu
likiliki
 
 
 




Iki Pope

unread,
May 25, 2011, 6:21:02 PM5/25/11
to tasil...@googlegroups.com

‘Ikai ngata he’ete ninimo kae toe fihi ange ia Kiti hangee ia ko hano vete ‘e fataimelo ha fo’i talafakafonua he sautee ha ha …

--

Timothy

unread,
May 26, 2011, 7:10:33 AM5/26/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Faifai 'eku lau fakalongolongo homou ngaahi lafo pea kuo ake manatu
kihe ki'i fo'i maau koeni 'ae tangata punake fa'u maau mei 'Amelika ko
John Godfrey Saxe (1816-1887) 'o fakatefito he fepale 'ae kau 'Initia
na'e fa'u he laui senituli kimu'a atu.... pea 'oku 'oatu pe hono
fakapalangi kiha kau Toketa Mohenoa Puloka kenau toki fakatonulea mai
ka 'oku ou tui 'oku fekau'aki lahi 'aupito 'ae fakakaukau e maau ni mo
'etau me'a 'oku fai he lotu. Kaikehe, teu toki hoko atu ki hano critic
e fakakaukau 'oe fepale moe maau koeni 'iha taimi kehe kae ki'i kamata
atu pe hena ....

THE BLIND MEN AND THE ELEPHANT

It was six men of Indostan
To learning much inclined,
Who went to see the Elephant
(Though all of them were blind),
That each by observation
Might satisfy his mind

The First approached the Elephant,
And happening to fall
Against his broad and sturdy side,
At once began to bawl:
“God bless me! but the Elephant
Is very like a wall!”
The Second, feeling of the tusk,
Cried, “Ho! what have we here
So very round and smooth and sharp?
To me ‘tis mighty clear
This wonder of an Elephant
Is very like a spear!”

The Third approached the animal,
And happening to take
The squirming trunk within his hands,
Thus boldly up and spake:
“I see,” quoth he, “the Elephant
Is very like a snake!”

The Fourth reached out an eager hand,
And felt about the knee.
“What most this wondrous beast is like
Is mighty plain,” quoth he;
“‘Tis clear enough the Elephant
Is very like a tree!”

The Fifth, who chanced to touch the ear,
Said: “E’en the blindest man
Can tell what this resembles most;
Deny the fact who can
This marvel of an Elephant
Is very like a fan! ?

The Sixth no sooner had begun
About the beast to grope,
Than, seizing on the swinging tail
That fell within his scope
“I see,” quoth he, “the Elephant
Is very like a rope!”


And so these men of Indostan
Disputed loud and long,
Each in his own opinion
Exceeding stiff and strong,
Though each was partly in the right,
And all were in the wrong!

Moral:

So oft in theologic wars,
The disputants, it seems,
Rail on in utter ignorance
Of what each other means,
And prate about an Elephant
Not one of them has seen!

'Ofa atu moe lotu
Timothy

Talakai Finau

unread,
May 26, 2011, 8:03:42 PM5/26/11
to tasil...@googlegroups.com
TIMI:
> Faifai 'eku lau fakalongolongo homou ngaahi lafo pea kuo ake manatu
> kihe ki'i fo'i maau koeni 'ae tangata punake fa'u maau mei 'Amelika ko
> John Godfrey Saxe (1816-1887) 'o fakatefito he fepale 'ae kau 'Initia
> na'e fa'u he laui senituli kimu'a atu.... pea 'oku 'oatu pe hono
> fakapalangi kiha kau Toketa Mohenoa Puloka kenau toki fakatonulea mai
> ka 'oku ou tui 'oku fekau'aki lahi 'aupito 'ae fakakaukau e maau ni mo
> 'etau me'a 'oku fai he lotu. Kaikehe, teu toki hoko atu ki hano critic
> e fakakaukau 'oe fepale moe maau koeni 'iha taimi kehe kae ki'i kamata
> atu pe hena ....
>
--------------------------------------------------------
Ko e fu'u 'Ipo mo e 'Alifane

Na'a nau toko fitu pe
he fekumi ki he 'alifane
nau faafaa kui pe
si'i matu'a totositane
nau takitaha vavalo pe
mo'enau 'anaumelie

Tohumu atu e 'uluaki
o falala he tafa'aki
talu ai 'ene fakamanifi
'o tala ko e 'alifani holisi
fakafeta'i atu 'Eiki
ho'o 'omi 'a e mo'oni

Fakaulu atu 'o pa'ulu
'oiau hono fu'u ngutu
fufula hono nifo hau
pea toki tonu 'ete ma'u
taa ko 'alifani ko ha fakapaku
he'oku masila hono kau

Hekea atu e fika tolu
'o paheke he mu'a ihu
puke hake pea fakalau
hono fu'u loloa fau
ake 'ene manatu kia 'Ivi
mo e ngataa 'i Palataisi
 
Ko e faa na'e malie
he na'e puke he kauti
na'e alaala atu ia he tui
pea ne toki tafoki 'o pehe mai
kau tslsl kemou me'a mai:
ko 'ali 'oku hange ha fu'u toa 'i tahi

Ko e nima na'e kui pea toe nana
he na'e sinifi atu ia he poko'i telinga
'isa, mokomoko 'ene lave mai
pea fakakaukau ia ko ha fu'u ii
kae maki'i mai e 'alifani,
'a ena ia homou 'api hi! hi! hi!
 
Na'e muu leva e 'alifani 'o lele
kae taufaa atu e fika ono
lea 'aki e piki 'a e 'ipo
'o pehe 'e ia ko e fu'u maea toho
pea talu ai 'ene fakamahalo
taa ko e fu'u taulani, kamau kohu ko e 'alifani
 
Nau tasilisili ai pe kau tositenga
'o fakakohukohu he paenga
kae 'ekea pe ko e fiha kuo fakamo'ui
talamai ko'enau mo'ui 'anautolu he TV
takitaha pe 'ene te'efehi'i mo'oni
kae katoa ki 'olunga he na'e tonu e taunoni
kae hala e fakaofiofi

Ki'i Momo:

fetau lea ai he faiva teolosi
'o nau tositosi he fakaeonopoo ni
'ikai mahu'inga ke tomu'a femahino'i
he kuo heka e alifani he funga taulani
 
'ofa atu, tkf

Ikani Fakasiieiki

unread,
May 27, 2011, 1:35:31 PM5/27/11
to tasil...@googlegroups.com
'Aia  hange ko e vaka taumu'a fuopotopoto ko e 'a Fakapulia (Fakama'opo'opo e fakalelu) - fiu e eiki vaka he feinga ke faktautau ki uafu...pea toe fiu mo e kau tali i uafu he feinga ke no'o e maea...

penisimani mone

unread,
May 31, 2011, 1:06:00 AM5/31/11
to tasil...@googlegroups.com
'Ikani:
Malo e potalanoa ko e me'a lelei pe potalanoa pea mou tokoni mai pe, 'oku ou tui 'oku kei mahu'inga pe hono fehu'i e hala ko eni - he ko e pehe - ko e Tamai mo Sisu 'oku na taha pe - pea  'e 'ikai leva ko e hala 'a Sisu - he ko e Taamai ia. ka 'okapau 'e kei hoko pe 'a Sisu ko e hala - pea ka ko hono fakalea 'e taha ko e Tamai ko e hala pe mo ia. ko e hala ia ki fe? 
------
Mo'oni nai 'a Finau, ko e hala 'o e trinity ko e fakaninimo atu...ka 'okapau ko e modalism eni pea 'e mo'oni nai ho'o fehu'ii, 'Ikani 'o identify fakataha pe 'a Sisu mo e Tamaii ka na huafa kehekehe, pea 'e 'ikai ha toe fiema'u ha hala ai, he ko e pesona tatau pe...ka 'okapau ko e trinity eni, pea taa 'oku na tatau pe nai 'i he substance kae kei kehekehe pe 'i he pesona, pea 'e fiema'u ai ha hala ia mei he pesona ko ee ki he pesona ko ee, pea kuo tala 'e Sisu 'e 'ikai te tau ala 'alu hangatonu ki he pesona Tamaii ka 'i he'etau fou 'i he halaa, 'i he pesona 'Aloo...ko ia, ko au mo e Tamaii 'oku ma taha pe (Jn 10:30..'i he substance, 'i he naunau) ka ko e tokotolu foki 'o na pesona kehekehe pe kae lava ke na communicate mo'oni (Jn 10:17-18)...kei ongo mai aipe e hikule'o e kau Cappadocian fathers - uno substancia, tres personae...'ofa pe 'e 'ikai tuku mai 'a e tritheism he fo'i fakalave ko eni!...
 
...ka ko e vaka taumu'a takaii eni kuo toho'uta...lahilahi 'ikai toe ma'u ha tenutenu 'i Polo'a...hehehe!...mo e 'ofa aipe..

2011/5/27 Ikani Fakasiieiki <ika...@hotmail.com>
'Aia  hange ko e vaka taumu'a fuopotopoto ko e 'a Fakapulia (Fakama'opo'opo e fakalelu) - fiu e eiki vaka he feinga ke faktautau ki uafu...pea toe fiu mo e kau tali i uafu he feinga ke no'o e maea...

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili



--
fakapulia

Timothy

unread,
May 31, 2011, 3:46:36 AM5/31/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Malo mu'a TKF e fakatonulea malie mai e ki'i maau 'ae motu'a muli
koee .... 'oku fefe nai kapau na'e lea mai e 'alifani 'o talamai Ia
kihe kau kui pea moe hala kenau fou ange ai ki hono nofo'anga ke to'o
ai honau po'uli kanau 'aa a mu'a??? hange kiate au 'oku 'ikai ke fu'u
tonu fau e talanga 'oku fai ia he koe 'alifani 'ae tohitapu ia 'oku
lea mai ia he'ene folofola ki hono fotunga, 'ulungaanga, etc.... pea
'oku ne toe tuku mai 'e he 'alifani ia e tangata kene fakamatala
totonu mai ia kia kitaua kui keta mahino'i e 'alifani ..... ta koe
fo'i me'ani ia 'oku palopalema ko 'eta feinga keta faafaa kihe
'alifani 'oku hala ai 'a 'eta ma'u ka 'okapau 'e tuku ke ala mai 'ae
'alifani kia kitaua pea 'e tonu pasika leva 'eta fakafuofua he koe
ma'u fakaha mai 'ikai ko 'eta ala atu 'ataua 'aki hota ongo moe poto
fakaetangata ka koe ala mai 'a Ta'ehamai 'o fakaha mai ia kia te koe
mo au ..... Koe anga pe vakai mei he potu la'aa koee .... 'Ofa atu moe
Lotu

seni taniela

unread,
May 31, 2011, 12:02:24 PM5/31/11
to tasil...@googlegroups.com
On Mon, 30/5/11, penisimani mone <peni...@gmail.com> wrote:
'Ikani:
Malo e potalanoa ko e me'a lelei pe potalanoa pea mou tokoni mai pe, 'oku ou tui 'oku kei mahu'inga pe hono fehu'i e hala ko eni - he ko e pehe - ko e Tamai mo Sisu 'oku na taha pe - pea  'e 'ikai leva ko e hala 'a Sisu - he ko e Taamai ia. ka 'okapau 'e kei hoko pe 'a Sisu ko e hala - pea ka ko hono fakalea 'e taha ko e Tamai ko e hala pe mo ia. ko e hala ia ki fe? 
----------------------------------------------------------------------------
Fakapulia:
ka 'okapau ko e trinity eni, pea taa 'oku na tatau pe nai 'i he substance kae kei kehekehe pe 'i he pesona, pea 'e fiema'u ai ha hala ia mei he pesona ko ee ki he pesona ko ee, pea kuo tala 'e Sisu 'e 'ikai te tau ala 'alu hangatonu ki he pesona Tamaii ka 'i he'etau fou 'i he halaa, 'i he pesona 'Aloo...ko ia, ko au mo e Tamaii 'oku ma taha pe (Jn 10:30..'i he substance, 'i he naunau) ka ko e tokotolu foki 'o na pesona kehekehe pe kae lava ke na communicate mo'oni (Jn 10:17-18)...kei ongo mai aipe e hikule'o e kau Cappadocian fathers - uno substancia, tres personae...'ofa pe 'e 'ikai tuku mai 'a e tritheism he fo'i fakalave ko eni!...
------------------------------------------------------------------
 
Malo Fakapulia mo Ikani ko e luku atu pee 'eni ki he talanoa 'a Fakapulia 'i 'olungaa.
 
Mahalo na'e tokamea'i pee 'e Sisu 'e 'iai e 'aho hangee ko e 'aho nii, 'e liliu e culture 'o tali e pluralism pea tau pehee 'oku tatau kotoa pee ngaahi lotuu pea 'oku a'u kotoa pee ki he 'Otuaa. 
 
Tau fakatokanga'i he 'aho ni e mafola mai e Mosilemii, Hinituu, Putaa 'o talitali leleiange 'e he media kinautolu 'i he lotu faka-Kalisitianee.   He'ikai te tau sio kitautolu oku fai hano fakaanga'i e ngaahi lotu ko 'enii he ngaahi nusipepaa etc...ka 'o kapau e ai ha me'a e fehalaaki mo lotu Kalisitiane  kuo 'a ki ai e media ki hono hae hifo e lotu Kalitiane.. toe fakaoliange 'ae 'iloa mo e best seller e ngaahi akonaki  fakahinituu 'a e motu'a Hiniituu ko e Deepak Chopra 'a ene omi e ngaahi founga ki he tu'umaliee, melino, mo e fiefiaa etc...lolotonga ia 'oku 'ukaka pee he lotohala o Delhi e kakai he fiekaiaa mo e pakupakuu. 
 
Mahino oku tau justify e lotu kotoa pee 'oku tatau koe'uhii ko e talamai 'e he agnosticism we can't be sure who God is.  Pea lahi hono ngaue'aki e talanoa fakataataaa 'o e elifanite mo e kau kuii ke pehee tokua oku pehee 'etau kumi ki he 'Otuaa. Fakafofonga'i 'e he  elifanite 'a e 'Otuaa  ka ko e ngaahi lotuu 'a e kau kuii kau ai e lotu fakaKalisitianee.  Ko e toonounou 'o e analogy ko ia ko e assumption 'oku tatau e 'Otua 'oku fai ki ai e kumi e ngaahi lotuu. 
 
Ko e palopalemaa he oku fehangahangaa e ngaahi worldview mo e ngaahi God-view.  Feinga atu e ni'ihi he elifanite fefine, faa atu e ni'ihi he elifanite tangata, pea fafaa atu e ni'ihi he kolila etc., hoosi atu e ni'ihi etc.  Talamai 'e he lotu Kalisitianee mo e common sense, if God is wholly other, we can not know him without Him reaching out to us. 
 
Ko e mahu'inga leve o  Sione 14.6 'oku hanga 'e Sisu 'o "fakafepaki'i" e kotoa e ngaahi lotu ko 'enii 'o a'u ki he agnosticism 'o hangee ko 'enii.
 
 1)  Talamai e Sisu oku taha pee Hala ki he 'Otuaa.  Tu'u fehangahangai eni mo e akonaki 'a e Hinduism mo e Buddhism 'aia oku ne kasia e ngaahi fonua e hihifoo 'aia ko e pehee 'oku 'ikai taha pee 'a e hala ki he 'Otuaa.
 
2)  Toe fakamahino'i 'e Sisu ko e 'Otuaa ko e tupu'anga ia 'o e mo'uii(author of life) pea ko e 'uhinga mo e taumu'a 'o e mo'uii( meaning & purpose) 'oku makatu'unga he'etau 'ilo Iaa.  Fepaki ia mo e tui 'a e Buddhism ... Buddhism either ignores God or  totally rules out His existence altogether.
 
3)  Toe fakamahino 'e Sisu ko Ia ko e 'Alo pea mo e Hala ki he Tamai.  Fesi'itu'a'aki ia mo e tui Mosilemi 'aia ko e lau kovi kia kinautolu e pehee 'oku 'iai e 'Alo e 'Otuaa, pea kehe atu 'a e 'ikai ke nau tui ki he Trinity.
 
4) Toe talamai e Sisu 'oku malava ke tau 'ilo personal ki he 'Otuaa pea mo Ia ko e  Mo'oni Taupotuu(Absolute Truth).  Fehangahangai ia mo  agnosticism 'oku ne talamai we can't know or we can't know for sure.
 
Ko e haa e me'a na'e mei hoko kapau na'e 'ikai ha Sione 14.6 he Folofolaa? 
 
Mahalo ne tau mei hangee pee ha limu tu'u 'i 'au.  Tau malele pee he ta'au e kuongaa.  We become the Yes-yes Mr Nice Guy, People Pleaser of the day.  We stand for nothing, and easily fall for for anything.  Pea mo'oni leva e lau a G.K Chesterton "There are infinity of angles at which one falls, but only one angle at which one stands."  Me'a'ofa mai e Sisu e founga ke tau tu'utonu aii me'apango  'oku tau fie tu'u fakaheihei pee, pea felau ke fakaheihei ai pee 'etau luee, leaa,,tangutuu, mo 'etau lotuu.
 
 

penisimani mone

unread,
May 31, 2011, 2:46:14 PM5/31/11
to tasil...@googlegroups.com
Seni:
Mahalo ne tau mei hangee pee ha limu tu'u 'i 'au.  Tau malele pee he ta'au e kuongaa.  We become the Yes-yes Mr Nice Guy, People Pleaser of the day.  We stand for nothing, and easily fall for for anything.  Pea mo'oni leva e lau a G.K Chesterton "There are infinity of angles at which one falls, but only one angle at which one stands."  Me'a'ofa mai e Sisu e founga ke tau tu'utonu aii me'apango  'oku tau fie tu'u fakaheihei pee, pea felau ke fakaheihei ai pee 'etau luee, leaa,,tangutuu, mo 'etau lotuu.
-----
Malo Seni e taukave, pea 'oku ou tui ki ho'o lave...'oku huuhuukia nai 'etau teolosiaa he 'aho ni 'i he pluralism, 'o tau kei malanga'aki pe 'a Sisu kae compromise 'a Jn 14:6, tokua ko e taha pe ia 'o e ngaahi halaa, taha pe ia 'o e ngaahi mo'onii, taha pe ia 'o e ngaahi mo'uii, he 'oku fe'unga ange tokua e redefine/reinterpret ko iaa mo e pluralistic nature 'o e 'ahoo...
 
..mahalo 'oku 'i ai pe ngaahi outer forms e Siasii (e.g. liturgy, time of service, vesture, etc) 'oku totonu ke liliu ma'upe ke fakafe'unga ki he 'ahoo, ka 'oku 'i ai e ngaahi inner nature ia 'o e faith, kau ai eni, kuo pau ia ke kei pukepuke ia mei he Folofolaa kae kei Lotu fakaKalisitiane 'etau samena...
..mahalo 'oku tu'u 'a e I AM THE TRUTH 'i he divinity of the Christ, kae 'ikai 'i he sinful/limited nature of the worshiper/cosmos, pea 'ikai ala pae atu 'etau fakaheii ke fongia'aki e absolute mo'oni 'a Sisu...
 
..mahalo 'e ala mo'oni 'a Lone, na'a toe 'oho hake heni ha militant/apologetic crusades 'a e Kalisitianee, pea kuo tau ako mei he'etau faka'eu'eu ko ia, kae mo'oni nai ho'o taukavee Seni, ko e taukave eni 'a Sisu 'i he mo'oni 'o e Kosipeli, 'i he'ene me'a'ofa, He alone te ne lava ke ne save me a wretched sinner, pea 'ikai toe lava ia 'e ha taha/me'a...ko ia tokotaha pe 'etau hala/mo'oni/mo'ui...ko e Kosipeli nai ia 'oku tau malanga'ii, pea ko e fatongia ia 'oku pole'i mo me'a'ofa mai nai heni 'e Sisu...
 
..kapau 'e toe lava e fakamo'uii 'i ha toe taha/me'a 'o 'ikai ko Sisu PE (pluralism)...1) taa 'oku 'ikai ha'atau Kosipeli/Good News 'a e Kalisitianee ke talaki ka ko e news pe...2) Chrsit was/is not divine ka ne tatau pe mo ha'atau kau takilotu who cannot save...3) missions/evangelism is unnecessary/an economic gains...4) martyrdom was a waste...5) taa 'oku loi 'a Sione/Sisu (hhf) 'ia Jn 14:6?... 6) Gospel/Christ is not the truth/gift but an option...etc 
 
..ka ko e anga pe e fakaheihei atu Seni..mo e 'ofa aipe
2011/5/31 seni taniela <seni...@yahoo.com.au>

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili



--
fakapulia

Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages