Kataki ‘Ana & Kau Tasilisili, ko e fakakohukohu motu’a eni mei he 2002, ke toki fakafana’i atu e me’a ‘oku ‘aonga pea laku atu e toenga ki tu’a. ‘oku kamata’aki e fakamatala ‘a tkh pea faka’osi ‘aki e a’usia ‘a Sami
Ko e vahe 13-17 ‘o Sione ‘oku taku ko e Talatalaifale mo e Tukutukulaumea ki he kau ako. (Kuo lava e tokangaekina ‘o e kakai kehe ‘i he 1-12). ‘Oku ‘iloa ‘a e vahe 1-12 ko e Tala ‘o e ngaahi Mana, pea ko e vahe 13-20, ko e Tala ‘o e Kololia.
‘Oku tau lolotonga ‘i he fa‘ahita‘u ‘o e Toetu‘u ka ko e ngaahi vahe eni ia kimu‘a ‘i he Pekia. Ka neongo ia ‘oku hoko ‘a e fakalotolahi mo e talatalaifale faka‘osi ki he kau ako ko e fakalotolahi ki he kau Kalisitiani ‘o e ‘aho ni.
Ko e vahe 13 ‘oku tanaki ‘e Sisü e kau ako ki he Loki ‘i ‘Olunga ki he Pasova. ‘Oku ‘ilo lelei pe ‘e he kau ako ‘a e me‘a ‘e hoko kia Sisü pea moe fakatanga ‘oku fai ‘e he kau ma‘u mafai ‘o e Lotu Siu pea mo e iku‘anga ‘o ‘enau feohi. Ko e ngalutuku eh!
‘Oku kamata ‘a e feohi ‘i he loki ‘i olunga mo e fufulu ‘e Sisü ‘a e va‘e ‘oe kau akonga (13.1-20). Pea hoko ki he tala ‘e LAVAKI‘I ia pea mo e fekau atu ‘o Siutasi ke “fai ke vave” ‘a e me‘a na‘a ne tokateu kiate ia. Hoko ai ki he fakamatala ki hono FAKALANGILANGI‘I ia ‘e he Tamai, ‘a ia ‘e hoko ‘i he‘ene pekia (13.31-33). Pea fekau leva mo e kau ako ke nau fe‘ofa‘aki (13.34-35) pea tala mo e teu fakafisinga‘i ia ‘e Pita (13.36-38).
Ko e me‘a mälie heni ko hono tomu‘a tala ‘o e ngaahi me‘a ‘e hoko kimu‘a‘oku te‘eki ke hoko pea ‘e pehë ai pë ‘a e toenga ‘o e vahe 14-17.
Hoko heni ‘a e vahe 14, te tau toki täsilisili ki ai.
Ko e vahe 15 ‘oku lea ai ‘a Sisü ki he Vaine mo hono ngaahi va‘a (15.1-17) pea mo e fakatokanga ki he kau ako ‘e fehi‘anekina‘i kinautolu (15.18-27).
Ko e vahe 16 ‘oku ne palomesi ai ki he kau akonga ‘a e Laumälie Ma‘oni‘oni (16.4015) pea ‘e hoko mai ‘a e Laumälie ‘o liliu ‘enau mamahi ko e fiefia (16.16-24) pea te nau ma‘u foki mo e nonga mo e fiemälie (16.25-33).
Ko e vahe 17 ko e Lotu FakaTaula‘eiki, ko e hüfia ‘o e kau akonga.
Fakatokanga‘i eni:
(1) Ko e tükunga ko ë ‘oku kamata ai ‘a e Loki ‘i ‘Olunga, ‘a e fakamävae mo e keinanga faka‘osi, Talatalaifale mo e Tukutukulaumea, ‘oku tolonga pë ‘o a‘u ki he vahe 17.
(2) ‘Oku muimui ‘a Sione ‘i he founga (pattern) ko eni: ‘oku ‘i ai ‘a e me‘a ‘oku hoko (event) pea muimui ai ha ki‘i fealea‘aki (discussion) pea faka‘osi‘aki hano toe fakamahino ‘e Sisü ‘a e ‘uhinga ‘o e me‘a na‘e hoko.
(3) Ko e discussion ‘i ‘olunga ‘i he (2) ‘oku fakae‘a ai ‘a e ta‘e tui ‘a e kau ako pea mo e ‘ikai ke nau makupusi ‘a e ‘uhinga ‘o Sisü.
(4) ‘I he pattern ko eni ‘oku tomu‘a fakamatala ai ‘e Sione ha me‘a ‘e hoko ‘oku te‘eki ke hoko ‘a e me‘a ko ia.
(5) Pea hange ko e ‘Imisi ‘o e Tauhi Lelei mo e Matapä kuo tau lave ki ai ‘i ‘Epeleli 21, ‘e fonu mo e ngaahi vahe ko eni ‘i he ngaahi ‘Imisi käinga tatau hange ko e Hala & Vaine.
Ko ha taha ‘e malanga ‘ia Sione 13-17 ‘oku ‘aonga ke ne pukepuke ‘a e pattern ko eni he ‘e tokoni ia ki hono velohi mo unuhi ‘o ha fakakaukau mei he Talatalaifale mo e Tukutukulaumea ‘a Sisü ki he‘ene kau akonga.
Ko e puputu‘u (tarasso) ko hono fakatupu ha me‘a ke ngaue. Ko talanoa ki he tangata mamatea kuo ta‘u 38 ‘ene tokoto ‘i he ve‘e vai ‘o Peteseta ‘oku pehë ko ‘ene tali ke hifo mai ‘a e ‘angelo ‘a e ‘Eiki ‘o UE‘I ‘a e vai ke ngaue, pea ko ‘ene ngaue ko ia, pea ko ia ‘e fua hifo ki ai ‘e fakamo‘ui. Ko e ue‘i ko ia, ‘a e tefito‘i lea ‘oku ohi mei ai ‘a e lea ki he PUPUTU‘U heni. Ko e lea leva ia ‘a Sisü: ‘Oua ‘e tuku ke ue‘i homou loto. Ko e fehangahangai ‘o e Ue‘i heni ko e Tu‘uma‘u pe tokamälie, ‘a ia ko e TUI ia. ‘Oku sio ‘a e Ue‘i ki he loto ‘oku hehema ngofua ‘o ‘ikai ke tu‘uma‘u. Pea ko e lea ia ‘a Sisü, ‘oua ‘e tuku ke lulu‘i homou loto kae tu‘uma‘u ho‘omou tui pikitai ki he ‘Otua, tui pikitai foki kiate au.
‘Oku nau kei ‘i he loki ‘i ‘olunga he Pasova faka‘osi, pea kuo toki fekau‘i atu ‘a Siutasi ke ‘alu ‘o teuteu mo fakakakato ‘a e me‘a na‘e teu ki ai, ‘a ia ko hono lavaki‘i ia ‘i Ketisemani. Kaekehe, ‘oku tau sio loto atu pë ki he fu‘u UE‘I honau loto ‘i he ‘ilo ko honau taha pë te ne lavaki‘i ‘a e ‘Eiki. Fakataha mo ia ‘a e mahino mei he talatalaifale faka‘osi ‘a Sisü ko e me‘a na‘a ne fa‘a lea‘aki kau ki hono fakamaau‘i ia pea kalusefai ‘e hoko pea ‘e ‘ikai ke ta‘e hoko. Ko e fu‘u UE‘I lahi mo ia ki he loto ‘o e kau ako.
‘Oku mahu‘inga ‘i he tükunga ko ia ke fai ‘e Sisü ‘a e fakalotolahi ‘i he veesi 1: ‘oua ‘e tuku ke puputu‘u pe UE‘I ho‘omou Tui, ka mou tui pikitai ki he Tamai--pea kiate au foki.
Ka fakamahu‘inga‘i ‘a e tu‘unga faka-Kalama ‘o e TUI ‘i he veesi 1, pea ‘e ala ‘uhinga ki he me‘a kehekehe ‘e ua. (i) Ko e FEKAU ke nau tui ki he ‘Otua … pea kia Sisü. (ii) Ko e FAKAHAA‘I ‘o e tükunga ‘oku nau ‘i ai ‘a ia ko e pehë: ‘Oku mou TUI ki he ‘Otua pea ‘oku mou TUI foki kiate au.
Ko e FEKAU ke tui pe ko e FAKAHAA‘I ‘oku nau tui. ‘E fakatou ngäue pe ‘a e FEKAU mo e FAKAHAA‘I ‘i he ue‘i pe puputu‘u. Kapau kuo kamata ngaue honau loto ‘i he ngaahi me‘a kuo hoko (cf. Siutasi) pea ‘e tonu ‘a e FEKAU: ‘oua ‘e tuku ke UE‘I honau loto. Pea kapau kuo hoko ‘a e me‘a kia Siutasi ka nau TUI pë pea ‘e tonu ‘a e Fakahä‘i: ‘OKu mou TUI ki he ‘Otua, pea pehë pë ho‘omou Tui kiate au.
‘Oku ou malohiange ki he pehë, kuo UE‘I honau loto pea kuo tu‘u-hei ‘a e muimui kia Sisü. Pea ko e lea ‘a Sisü ko e FEKAU ke ta‘ofi ‘a e loto ngaungaue mo e tui veiveiua mo hamumu kae Tui pë (ki he ‘Otua mo Sisü). Fakatokanga‘i ‘oku ‘ikai ko ha fakakolekole eni ka ko e FEKAU (imperative).
Ko e anga mo‘oni eni ‘o e Tui, he ko e Tui ko e tui ki ha me‘a ‘oku te‘eki ke hoko, ka ‘oku tui pë. Ko e fekau ‘o ‘Epalahame ke ‘ave hono foha, na‘ e ‘alu tui pe ‘a e Peteliake ‘one toki ‘ilo ai hono monü.
Kaekehe, ‘oku faingata ‘a e Tui´ ‘i he loto ‘oku ngaungaue. Pea ko e fekau ia ‘a Sisü ke nau makatu‘u hifo ‘o tui “he ‘oku fengaue‘aki ‘a e me‘a kotoa pë ki he lelei ‘a e fa‘ahinga ‘oku ‘ofa ki he ‘Otua (Loma 8.28). Kapau ‘oku kau mo kitautolu ‘a e ‘Otua, ko e hä ai te tau manavahë (Loma 8.31).
Veesi 2-3: ‘Api ‘o ‘eku Tamai ko e FEITU‘U ‘o e FEKAU‘AKI.
Ko e ‘api (oikia) ko e feitu‘u ‘oku nofo ai ha famili. ‘Oku ala ‘uhinga ki he kelekeke pe ko e fale pea toe ngaue‘aki pë ‘a e oikia ki he hako hange ko e pehë: fale ‘o Siuta ‘o ‘uhinga ki he hako pe kainga tukufakaholo ‘o Siuta.
‘Oku ngaue‘aki ‘a e ‘api (oikia) heni ke fetongi ‘a e Hevani (ouranos), ko e nofo‘anga ‘o e ‘Otua ko e tamai. Ko e fili ke ngaue‘aki ‘a e oikia (‘api) kae ‘ikai ko e ouranos (hevani) ‘oku mahino ai ko e FEKAU‘AKI (relations) ‘oku tu‘ukimu‘a kae ‘ikai ko e feitu‘u (place). ‘Oku fakamamafa‘i ‘a e fekau‘aki ‘i he ngaue‘aki ‘a e lea ‘tamai’ mo e pronuon ‘‘eku”. Ko ‘EKU tamai, ko hono ‘api, ko hoku ‘api .... Ko e toenga ‘o e lesoni ko eni ‘e toutou tanumki ai ‘a e mahu‘inga ‘o e fekau‘aki, ‘i he taha ‘a e tamai mo e ‘alo pea mo e taha ‘a e ‘alo mo kau tui, etc. etc. Pea ko e HALA ki ‘api ko Sisü: Ko au ko e HALA, MO‘ONI mo e MO‘UI.
Ko e tala‘ofa ‘o e nofo ki he ‘api ‘o e tamai ko e hoko ‘a e ‘api ko ia ko hotau ‘api, pea ka hoko ‘a e ‘api ko hotau ‘api, pea tä ‘e hoko ai pë foki mo e tamai ko ‘etau tamai.
Ko e lave ki he ngaahi nofo‘anga he veesi 2 ‘oku faka‘imisi mai ai ‘a e nofo hange ha kolo ‘o lahi ai ‘a e ngaahi fale. Ka ko e fale kotoa pë ko e fale ‘o e tamai.
Ko e ngaahi nofo‘anga (monai) ko hono ‘elito ko e FEKAU‘AKI ai pë. He ko e noun ko e monai ko e ohi mei he veape ko e menw--‘oku ‘uhinga ko e nofo-ma‘u ma‘u ai pë. Ko Sione 6.56 ‘oku lau ai ki he fa‘ahinga ‘oku kai mo inu ‘a e sino mo e ta‘ata‘a ‘o e ‘EIki “‘e nofo ma‘u (menw) ‘iate au mo au ‘iate ia.” Tatau mo ia ‘a Sione 15.4 ‘i he talanoa ki he Vaine: “‘E ‘ai ke mou nofo ma‘u (menw) ‘iate au mo au ‘iate kimoutolu. Ko e menw ko e fe-nofo-‘aki ‘a ha ongo me‘a ‘e ua pea ko e fe-nofo-‘aki ko ia ko e FEKAU‘AKI. Kaekehe, ko e ‘api mo e ngaahi nofo‘anga ko e ongo lea mo fakakaukau ‘oku na fakamatala ki he FEKAU‘AKI (kae ‘ikai foki puli ai ‘a e FEITU‘U).
‘Oku ‘ikai toe kehe ‘a e ‘api ‘o e tamai mo hono ngaahi nofo‘anga pea mo e loto‘ä sipi ‘a e tauhi lelei (Sione 10) pe ko e tokotoko ‘o e Tauhi Sipi (Saame 23) mei he uike kuo‘osi. Ko e FEKAU‘AKI ‘oku malu ai mo fiefia ‘a e kakai ‘oku nofo ki ai. Ko e fakatu‘amelie ia ki he ‘api mo e ngaahi nofo‘anga ‘o e Tamai--ko ‘ene pau, malu, ‘ikai toe totongi rent, ‘ikai toe totongi bill, ‘ikai toe hae ‘e ha kaiha‘a ‘o ‘ave ai ha fu‘u bass guitar, ‘ikai ke toe fai ai ha fiekaia, pea ‘ikai toe fai ai ha kë mo ha tau-lau, etc. etc.
Ko e tala‘ofa ia ‘i he veesi 2b-3, ko e ‘alu ‘a Sisü ki he ‘api ‘o ‘ene tamai pea ‘e ‘ikai mo‘unofoa ai, ka ‘e to e foki mai ke ‘ave hono kau mateaki ki he ngaahi fu‘u ‘api ko ia. ‘Oku fakahoko ‘e Sisü‘a e Fekau‘aki mo e Tamai (langi) mo hono kau mateaki ‘i mämani.
Ko e me‘a ‘a e sevaniti ‘a e teuteu ‘o ha ‘api pea ko e me‘a ‘a e taha mä‘olunga ‘a e toki me‘a atu pë kuo maau ‘a e ‘api. Pea ko e fekau ia ‘o e mu‘a ‘a Sisü: ko e ‘alu ‘a e sevaniti ke teuteu hatau ‘api. Tau pehë pe: ‘Amusia mu‘a kitautolu ‘oku ‘i ai ‘etau tangata teuteu ‘api, tau toki pehë atu pe kuo maau! Pea vakai ange ä ki hotau mahu‘inga mo hotau ma‘olunga--‘oku teuteu ‘api ‘a Sisü (maid) kiate kitautolu.
Ko e mele pe ‘a e ngaahi fu‘u ‘api ‘e ni‘ihi he ko e talu ë hono huo mo fakamaau mo e ‘ikai ha taha ia ‘e faka‘aonga‘i! Ko e me‘a fakamamahi ha‘ate fakaafe‘i ha taha pea maau ‘a e teu ia pea ‘ikai ‘asi mai. ‘Ikai ko e ta‘e ha‘u pe ka ko e lau mai J Pea ‘oku mo‘oni foki he ko e ‘api ‘oku teu ‘e Sisü--ko hotau ‘api fakafamili ia, he ko e ‘api ia ‘etau tamai.
PEA KO E HALA KI ‘API --ko SISÜ.
Veesi 4-7: Ko Au ko e Hala, mo e Mo‘oni, mo e Mo‘ui.
Ko e hala (fefononga‘aki) ‘oku ne fakahoko ha feitu‘u ‘e ua. Pea ‘oku tau toe maheni mo e hala ‘e taha, hange ko e “hala-kuo-papa,” ko ha FOUNGA maheni ‘o hano fai ha me‘a. ‘E fakatou fe‘unga e hala-fefononga‘aki mo e hala-founga mo Sione 14. He ko Sisü ‘a e fetaulaki‘anga ‘o mamani mo e Tamai (fefononga‘aki) pea ko to e Sisü pë ‘a e founga pau ki he Tamai. Ko Sisü ko e Founga mo e Fou‘anga.
Ko e fehu‘i ‘a Tomasi (v.5) ‘oku konga ua, (i) na‘e ‘ikai ko ha fehu‘i ‘o e Founga pe ko e Fou‘anga ka ko e fehu‘i ‘o e iku‘anga. “‘Oku ‘ikai te mau ‘ilo pe ko ho‘o ‘aluu KI FEE.” Pea (ii), ko e ‘eke ‘a e Fou‘anga mo e Founga. “Te mau ‘ilo fëfë ‘a e hala (Founga/Fou‘anga). Pea toki tali ai ‘e Sisü: “Ko au ‘a e Hala, pea ko au ‘a e Mo‘oni, pea ko au ‘a e Mo‘ui (v.6). Pea hiki ‘a Sisü mei he fakahinohino hala ‘i he v.6 ki he‘ene FEKAU‘AKI mo e Tamai he v.7.
Kuo ‘osi toutou tala ‘e Sisü ‘a e hala ki he Tamai ‘i he 8.21-30, 10.11, 12.23-24 ka na‘e ‘ikai fu‘u mahino fëfë ai pea tonuhia pë ‘a Tomasi mo ‘ene fehu‘i heni. Na‘e ‘ikai ke mahino ki he kau ako ko ‘ene pekia ko e hala ia ‘e fou ai pe foki ai ki he Tamai. Na‘a nau ‘ilo ‘e pekia, ka ko e hoko ‘a e pekia ko e tofa-hala ia, ko ‘ene toki fakamatala mahino eni ki ai ko e hala mo ‘ene pekia ko e tofa-hala. Tofa-hala he ‘oku te‘eki ke ‘i ai ha taha ‘e pekia pehë kimu‘a.
“KO AU ko e Hala, Mo‘oni mo e Mo‘ui, ko e taha ia ‘o e ngaahi lea maheni ‘a Sione kuo tau lave ki ai ‘i he ngaahi uike kuo maliu atu (vakai ki ai).
Ko ‘etau ‘eke fakahinohino hala ‘oku tau fa‘a ma‘u ‘a e tali ko eni: ‘alu hangatonu, ‘osi ha afe ‘e 2 pea toki mata‘u ai, pea lele atu ai ‘o to e hema atu he maama hono 4 pea fakatokanga‘i ‘a e ngoue temata he tuliki, etc. etc. Taau pë na‘e te‘eki toli ‘a e temata!
Ko e ‘alu ki he ‘api ‘o e Tamai ‘oku ‘ikai ke toe ‘i ai hano mape hema mo mata‘u mo ha ngoue kapisi ai. ‘Ikai ko ia pë, ‘oku ‘ikai ke tau toe fiema‘u ha fakahinohino he ‘oku tau ö pë mo e tokotaha ‘oku ne ‘ilo ‘a e hala. Ko ‘ete heka ‘i ha me‘alele ‘oku mahino ‘oku ‘ilo ‘e he faka‘uli ‘a e hala ki he feitu‘u ‘oku tau ö ki ai, ‘oku ‘ikai te tau to e hoha‘a ki he hema mo e mata‘u he ‘oku tau falala te tau a‘u koe‘uhi ko e ‘ilo mo e taukei ‘a e faka‘uli. ‘Oku pehë ‘a e hala ki he ‘api ‘o e Tamai. ‘E ‘ave kitautolu ki ai ‘e he tokotaha fakahinohino hala pea ko hono fakalotolahi, he ko Ia na‘e tofa-hala mo tanu-hala ‘i he Kolosi. ‘Alu ‘aho pe ‘alu po‘uli, ‘e ‘ikai te tau manavahë, he ‘oku lakaange foki ‘a e ‘alu po‘uli mo ia ‘i he fononga ‘aho kae ‘alu tokotaha (Himi: ‘Oku ‘ilo ‘eku Tamai)
‘Oku ta‘ota‘o atu ki he pau ‘o e Hala ‘a e to e pehë: Ko au ko e Mo‘oni pea mo e toe pehë ko au ko e Mo‘ui.
Na‘e maheni ‘a e kakai Siu mo e Tohi Lao, ko e tohi fakahinohino Mo‘oni ia mo e Mo‘ui. Kuo hoko eni ‘a Sisü ko e Tohi Lao/fakamatala ‘o e mo‘oni mo e mo‘ui.
Ko e FEKAU‘AKI na‘a tau lave ki ai ‘i he ‘api ‘o e Tamai mo Sisü, ko e FEKAU‘AKI tatau pë heni. Ko e taha ‘a e hala, mo‘oni mo e mo‘ui ‘ia Sisü koe‘uhi ko e FEKAU‘AKI ‘a Sisü mo e Tamai ‘oku makehe ia. Te tau hoko pë ko e fanau ‘a e ‘Otua, ka ‘e kei kehe pë ‘a e tu‘unga ‘Alo ia ‘o Sisü ki he Tamai he ko e ‘Alo TOFU pë ia ‘e taha, pea ko e ‘Alo pele ia.
Kapau ‘oku to e ‘i ai ha hala kehe (hange ko e pehë ‘okapau ‘oku toe ‘i ai ha matapä kehe ki he ‘ä sipi) pea ko e hala ia ki he feitu‘u kehe. ‘Oku taha pë ‘a e hala ki ‘api. Na‘e taha pë ‘a e Tauhi Lelei, taha pë mo e Matapä (‘i he uike kuo‘osi) pea ‘oku pehë ‘a e taha pë ‘a e Hala, taha pë ‘a Mo‘oni, pea taha pë ‘a e Mo‘ui.
Na‘e lahi ‘i he taimi ‘o Sione ia e fanga ki‘i tofa hala kehekehe pea ko e fo‘i ta‘ofi eni ‘o ha toe lau ki ha to e hala kehe. Pea ‘oku ‘ikai ko e taha ‘a e hala ke fakafaikehekehe‘i ‘a e kakai ‘oku ‘alu ai (Siasi) mei he kakai ‘oku ‘ikai (ta‘e tui), ka ko e fakamahino‘i e tu‘unga MAKEHE ‘o e FEKAU‘AKI ‘oku ma‘u ‘e he kau ako mo e kau Kalisitiani mo Sisü ko e FOUNGA mo e FOU‘ANGA ki he Tamai.
Ko ia kuo ne mätä au kuo ne matä foki ‘a e Tamai, ko e tali ia ki he fehu‘i ‘a Filipe. Ko e konga ‘i ‘olunga ko e tali ia ki he fehu‘i ‘a Tomasi. Kuo ‘osi fai ‘a e tali ki he fehu‘i ‘a Pita ‘i he 13.25. ‘Oku nau kei ‘i he loki ‘i ‘olunga pea ko e natula pë ia ‘o e fakamävae ko e fehu‘i mo e tali ki he ngaahi me‘a ke hoko atu ai ‘a e tauhi ‘o e fatongia …
Ko e fehu‘i ‘a Filipe ke fakahä (deikumi) mai ‘a e Tamai. Ko e loto ‘o Filipe ke, tapu mo ia, taki mai ‘a e Tamai ki honau lotolotonga. Pe ko e ‘omi hano la‘i tä ke tau sio ki ai. Pea tali ai ‘a Sisü, ko e ngaahi afo ko ë ‘oku tä‘aki ‘a e kupesi ‘o‘oku ko e afo tatau pë ia ‘oku tä‘aki ‘a e kupesi ‘o e Tamai. Pea ko e fokotu‘u ‘o e kupesi ‘e taha ‘e hä ai pë mo e kupesi ‘e taha. Hange ha negative filimi, ‘e to e faito‘o pë ‘o ma‘u ‘a e tatau tofu pë ‘o e lau‘i tä tatau.
‘Oku toe langa‘i hake ‘a e nofo ‘i ‘api moli kae fuu hala (hange ko e lau ‘a Sami Päkofe) heni. Ko ‘enau nofo e he ‘aho mo e ‘aho kae ‘ikai ke ‘ilo‘i au mo e Tamai!
Na‘e ‘osi tala kia Mosese ‘e ‘ikai lava ‘o mamata ki he fofonga ‘o e ‘Otua (Ekisoto 33.20, cf. Siope 9.11, 23.8-9, Saame 18.11, 97.2). Pea ne ‘osi tala ‘e Sisü kimu‘a ko ‘ene ngäue mo e lea ko e ngäue mo e lea ‘a e Tamai (8.28); ‘oku na taha (unity) ‘i he ngäue mo e lea. Ko e fakakaukau ‘o e TAHA (unity) heni ‘oku tefito ‘i he mahino na‘e toka ‘i he kakai Siu, ko ha talafekau falala‘anga (emmissary) kuopau ke ne ma‘u ‘a e mafai ‘o e taha na‘e fekau‘i mai ia. Ko e fakakaukau heni ‘oku pehë, ko ha ‘aposetolo ‘a Kalaisi kuopau ke ne ma‘u ‘a e mafai ‘o Kalaisi, pea lea ‘i he lea ‘oku lea‘aki ‘e Kalaisi mo fai ‘a e tö‘onga ‘a Kalaisi. Ko e me‘a ia ‘oku feinga ki ai ‘a Sisü, ke fakamo‘oni ‘ene Taha mo e Tamai ‘i he‘ene mo‘ui mo e ngäue koe‘uhi ko hono mafai mo e ngäue mo e lea ‘oku fonu-Tamai ma‘u pë.
Kaekehe, ko e kupesi taha ‘oku mahino ai ‘a e TATAU/TAHA (unity) pea ko e a‘ua‘u ia ‘a e FEKAU‘AKI ki he taupotu taha faufaua ‘a e hoko ha me‘a ‘e ua ‘o TAHA. Ko e kupesi ko e me‘a fakatolonga ‘imisi. Pea ko e kupesi ‘o Sisü ‘oku kei tolonga ‘i hotau lotolotonga, ‘i he ‘ene mo‘ui mo ‘ene ngäue kuo tuku mai. Pea ko ‘etau matä ‘a e ngäue‘a Sisü ‘i hotau lotolotonga--ko ‘etau matä ai pë ia ‘a Tamai.
Veesi 11-13: KOLE mai ha me‘a ‘i hoku hingoa.
Ko e FEKAU‘AKI ‘a Sisü mo e Tamai mo ‘ena TAHA ‘oku malava ai ke fakahoko ‘e Sisü ha me‘a pea lau pë ia ko e fakahoko ‘e he Tamai. Pea muimui ai pë ‘a e fakamahino: kohai ‘i he kau ako te ne tui kia Sisü, ‘o FEKAU‘AKI mo TAHA mo Sisü, ‘e FEKAU‘AKI mo TAHA ai pë ia mo e Tamai.
Ko e seini ‘o e fekau‘aki ‘oku hoko ‘a Sisü ko e fo‘i liki (link) mei he Tamai ki he kau Tui. ‘Oku malava ‘e Sisü ke fai ‘a e ngäue ‘a e Tamai koe‘uhi ko ‘ene taha mo e Tamai, pea ‘e pehë ‘a e lava ‘e ha taha ‘oku tui kia Sisü ke fai ‘a e ngäue ‘oku fai ‘e Sisü koe‘uhi ko ‘ene tui (kia Sisü) kuo ne fakaTAHA‘I ai ia mo Sisü. Ko e tükunga eni ‘e lava ai ke KOLE ha taha kia Sisü pea fai ‘e Sisü ‘a e me‘a ‘oku kole ki ai.
Ko e palomesi lalahi ‘e ua ‘oku fai ‘e Sisü. (i) Ko ia ‘oku tui kiate ia te ne fai me‘a lahi (v.12), pea (ii) ‘i hoku huafa/hingoa, kole ha me‘a pë, pea teu fai ia (v.14, cf. Mt 7.7-11, 21.21, Mk 16.17-18, 1 Sione 5.14-15).
Pea fakatokanga‘i ‘a e tukia‘anga maheni ko eni mu‘a. Ko e taha pë ko ë ‘oku tui pea fekau‘aki pea taha mo Sisü ‘oku ‘uhinga ki ai ‘a e KOLE ‘i hoku hingoa pea te u fai. ‘Oku ‘ikai ke KOLE noa pë ha taha noa pë, ka ko e fa‘ahinga pë ‘oku FEKAU‘AKI mo TAHA mo Sisü, FEKAU‘AKI mo TAHA mo e TAMAI ‘ia Sisü, ‘e fai ‘enau kole ‘i hono huafa pea ‘e tali. Ko e huafa ‘o Sisü ko e me‘a lahi mo mahu‘inga, ‘oku mohu ivi ke tali-kole, ka ‘oku ‘ikai ko ha me‘a ke va‘inga‘aki mo fainoa pë ki ai! Ko ia, ‘oua ‘e ‘amanaki ‘e ofi ‘a e mate pea kaila-Sisü keu mo‘ui pea tali, he ko e KOLE ‘i he Huafa ko e me‘a ‘a e kakai TUI.
Ko e KOLE ko e me‘a ‘a e Kupesi taha mo e ‘Alo mo e Tamai. Ko e KOLE ko e fakahä‘i ‘o e uho taha mo e fekoekoe‘i ‘o e FEKAU‘AKI pea ko e FEKAU‘AKI ko ia ‘oku malava ke tau kau ki ai, ‘i he TUI kia Sisü.
Ko e tala a’usia ‘a Sami Päkofe ‘ia Sione 14
‘Oku ou lave atu 'aki 'eku a'usia fekau'aki moe talanoa ni. Hihiki 'a e lesoni, ko e himi 'oku ha'u ki hoku 'atamai, KO E TUI PE TE TAU LAVA AI 'A E TUI MO E FA'A KATAKI. Ne kamata 'a e lesoni mo e ake 'eku manatu ki he pö 'alo'i, 'Oua te mou manavahe, he kuo u ha'u mo au ha tala fakafiefia. 'Oua ‘e tuku ke puputu'u homou loto, ka mou tui pikitai ki he 'Otua pea tui pikitai kiate AU: koe tala 'o e faka'amanaki lelei, mo e fakatu'amelie ki ha kakai 'oku NAU TUI ki he 'Otua. Pea 'oku anga pehë ni: 'Oku 'I AI honaunNofo'anga 'e 'alu 'a SISU 'O TEUTEU MAI, pea ne toki ha'u 'o ma'u kinautolui.
Veesi 6, 7 ,9 -12: Fakamatala 'a Sisu, ko Ia 'ae Hala, Mo'oni, mo e Mo'ui, pea ko Ia 'oku ne TAHA moe Tamai. Ko e tu'utu'uni 'eni hange 'oku ‘ikai toe lava 'o u'e'i, kuo pau ke fai, koe tui kia SISU koe'uhi ko e HALA IA moe Mo'oni moe Mo'ui kihe MO'UI TA'ENGATA. 'Oku compulsory 'oku 'ikai ke toe fai ha fili ia heni, ke pehë 'ikai teu hu au 'ia Malia, pe ko Siosefa , pe koe Kau Saints, pe Palofita. ‘Ikai aupito. Ko Sisu pe koe Hala ia tokotaha pe. Ko e fakakoloa ia kiate kinautolu 'oku fai 'eni: KA 'iloange ha me'a te nau kole 'i Hono huafa te ne fai. 'O ka mou talangofua kihe 'eku ngaahi fekau , he Koe ha 'ene Fekau?
** 1. Kuo pau ke mou 'Ofa ki homou 'otua 'aki homou Loto, Sino, mo e Atamai Kotoa.( loto moe 'atamai ko ho pule'anga ia)
** 2. Kuo pau ke mou 'Ofa ki homou kaunga'api 'o hange ko ho’omou 'ofa kia kimoutolu.
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
__________________________________
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide (1869 - 1951)
----- Original Message -----
From: penisimani mone
Sent: 05/18/11 09:49 PM
Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14
__________________________________
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide (1869 - 1951)
----- Original Message -----
From: penisimani mone
Sent: 05/18/11 09:49 PM
Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14
'Oku fakamamafa nai 'a e postmodernism 'i he plurality/possipility/chance/relativism, tautefito ki he truth, lahi e mo'onii, lahi e hala ki aii, lahi mo e mo'uii, lahi mo e meaning, 'ikai ke taha pe, 'ikai ha absolute, pea nau (postmodernists/deconstructionists) faka'ise'isa 'i ha taha te ne pehee, hangee ko e folofola ko enii, ko ia tokotaha pe 'a e halaa, mo'onii, mo e mo'uii, 'oku fu'u fakaehaua ia, pea mahalo kuo kei faka'ai'ai ke tau kei kumi atu pe ki he hala/mo'oni/mo'ui he 'oku lahi, 'oku 'ikai ke taha pe, pe te'eki ma'u......pea ka 'ikai pea nau compromise leva - isn't all religions lead to God?...fai pe ena, fai pe eni kehe pe ke tau lelei...aaah!...fepaki lahi 'aupito ia mo e absolute "Ko au pe ko e hala, mo e mo'oni, mo e mo'ui! 'Oku 'ikai ha'u ha taha ki he Tamaii ka 'i he'ene fou 'iate au."...pea ko e taukave nai ia 'a Sionee...Sisu ko e Misaia, 'Alo 'o e 'Otua, ('ikai palofita, lawgiver, pe healer, pe magician, etc) pea 'i he'etau tuii 'oku tau ma'u ai 'a e mo'uii 'i hono huafaa (Jn 20:30-31)...kainga!...ko Sisu tokotaha pe 'oku tau ma'u ai 'a e fakamo'ui ko iaa, 'a e halaa, mo'onii mo e mo'uii...not in anyothers...he is absolute/purpose, not play, there is a design, not a chance, there is a center not dispersal, there is a selection/choice to make, not a combination of all religion...'iiiooo...o'i keu kumi atu, 'o fakahaa 'a e hala, ki hoku laumalie, mo'ui ta'engata...2011/5/16 penisimani mone <peni...@gmail.com>
tkh/Sami:Kapau ‘oku to e ‘i ai ha hala kehe (hange ko e pehë ‘okapau ‘oku toe ‘i ai ha matapä kehe ki he ‘ä sipi) pea ko e hala ia ki he feitu‘u kehe. ‘Oku taha pë ‘a e hala ki ‘api. Na‘e taha pë ‘a e Tauhi Lelei, taha pë mo e Matapä (‘i he uike kuo‘osi) pea ‘oku pehë ‘a e taha pë ‘a e Hala, taha pë ‘a Mo‘oni, pea taha pë ‘a e Mo‘ui.-----------Malo jione e tokoni, pea 'oku mau 'inasi fakataha aipe mo e kau teu fatongia ki he Sapate na...neu toki hu mai ki hotau 'api ni he 2008, ka kuo fiefia ke mamata mo lau he fotunga na'e folau mai ai e tslsl he 2002..Ka kuo u ki'i fifili pe Sami he kounga postmodernity ni, talu mei he uike kuo 'osii, 'i he pehee 'e Sisu "Ko au PE ko e Matapaa", and no others?...they are (who?) thieves/robbers...pea 'i he uike ni, Ko au PE ko e hala, mo'oni, mo'ui...Tauhi Lelei (and no others?)...fu'u modern 'aupito 'o fakangatangata pe kia Sisu tokotaha 'oku mo'onii pea hala 'a e toenga ia 'o mamanii...ko e hala ki he Tamaii ko Sisu tokotaha pe pea hala 'aupito 'a mamani kotoa pe? Ko e haa 'a e lau 'a e ngaahi lotu kehee ki he fu'u fakapapau'i ko eni 'a Sione/Sisu? Ko e haa ha fakamo'oni 'a e kau Kalisitianee ko Sisu tokotaha pe 'a e hala, mo'oni, mo'ui pea hala 'a Mahome, Baha'u, Mow, etc...? Mahalo 'oku kei kumi atu 'a e ngaahi lotu kehee ki he MO'ONII, ka kuo tatapuni matapaa e lotu Kalisitianee ia he kuo ne 'osi ma'u 'e ia 'a e MO'ONII 'ia Sisu?...ko e haa ha'atau fakamatala?...ko e fakakaukau longoa'a aipe...
----- Original Message -----
From: penisimani mone
Sent: 05/19/11 06:57 PM
Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
Na’e ‘iai ‘ae old joke na’e ‘asi ‘i faleni ‘i mu’a pea ‘oku matamata ‘oku ‘iai ‘ene mo’oni ‘i hono fakafelave’i moe founga ‘oku tau fa’a ngaue ‘aki ki he konga folofoloa ko’eni.
******************
Seems this man died and was ushered into heaven, which appeared to be an enormous house. An angel began to escort him down a long hallway past "many rooms".
"What's in that room?" the man asked, pointing to a very sombre-looking group of people chanting a Gregorian mass. "That's the Roman Catholic room," said the angel. "Very high church."
"What's in that room?" the man asked, pointing to a group of half-naked dancers gyrating their hips and occasionally shrieking out loud. "That's the Balinese group," said the angel. "Very lively."
"What's in that room?" asked the man, pointing to a group of bald-headed people meditating to the sound of an enormous gong. "That's the Zen group," said the angel. "Very quiet. You would hardly know they were here."
Hange 'oku tokanga 'a Sisu ki ha ongo me'a lalahi 'e 2 pe( lahi hake ), kiate au ko e 1.Mo'oni 'o e Pule'anga 'oe 'Otua , mo e 2. 'Otua ko e Tamai. 'Oku ne fakapatonu pe kiate Ia he'ikai fou ha taha ki ai ta'e fou 'iate Ia.
Ki he lau 'a Song, 'oku taau ke fakamahino'i pe 'a'ene ma'u'anagtala pea toki fai ai hano fulifulihi pe tetau ngaue 'aki 'ae ma'u'angatala fe .
Mahino 'aupito 'ae lau 'ae Mosilemi mo e ngahi lotu kehe, ka kohai ko aa tene fakamalohi'i kianutolu ke tui ki a Sisu, he ko e si'i Kosipeli 'oku mou malanga'i mai koe Kosipeli tui.
kaui talanoa pe.
takamuli.
> it."---Andre Gide (1869 - 1951) class=messagebody>
----- Original Message -----
From: sep...@optusnet.com.au
Sent: 05/19/11 09:39 PM
Subject: Re: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14
kae hoko atu e fakatalanoa, fakamafana!
loke
Takamuli keu heka fktaha atu pe mo koe he ‘oku mei Sapate ee!
Sione 14:1 – Ko e lea ‘a Sisu ko ‘ene response ki he present condition of life - ko e tu’unga mo’ui ‘oku LOLOTONGA ‘i ai ‘a e kau Ako!
Palopalema Fk-loto – puputu’u ko e taimi ia ‘oku pule aoniu, fa’iteliha, ‘alu tavale ai ‘a ilifia, ta’emahino, ta’emanonga, fkpo’uli, mokosia, manavahe ‘i he LOTO.
Fo’i ‘akau ke folo – TUI
Founga – PIKITAI fkhoua fa kae ‘oleva kuo sai!
Ka lava ia – Te ke ‘ilo ‘a e hala, mo’oni pea mo e mo’ui! – Ko e founga pe mei Pulotu!
‘Ofa ke mou ma’u ha Sapate fonu kelesi’ia – kau leleange ki he ki’i ‘akapulu ‘i hee! Ke fai ai ha fo’i ‘eheee – ko e kumi ha kelesi ki he Sapateeee!
Ma’u.
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Sepesi H Piukala
Sent: Saturday, May 21, 2011 12:35
PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: RE: [tasilisili] Sione
14:1-14
vs1. Óua na'a tuku ke puputuú homou loto , tui pikitai ki he Ótua ,tui pikitai foki kiate au.
Ko e meáa pe ena , óua tetau toe ngaue katau fakamatuú he falala ki hotau Éiki he óku íkai ke ako áki kitauolu ha toe lau á Moslemi mo Buhda pehe ki a Gide, ka koe lau áétau fehuí moe tali :
Vahe III: Ko e Folofola.
Fehuí 1 : Óku fai áki áe haa é he Éiki áe ako ó éne lotu ?
Tali : ÁKi éne folofola, pea áki Hono Laumalie.
Ko e pehe ko e á Sisu "Ko Au pe ko e hala moóni mo e moúi " óku taau ketau tui ki ai pea tau ngaue áki á Gide ki hétau faikava ó hange ko ia óku tau lolotonga feáveaki holo heétau kumete he pongipongi ni.
Malo hono kei pukemáu áe tui totonu, mo e moóni taha he lalo laá ni.
takamuli.
----- Original Message -----
From: Sepesi H Piukala
Sent: 05/20/11 05:55 PM
Subject: RE: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14
Ha ha ha , ngali óku fuú mamafa i aee.Óku tupu e mahino mei hono akoí pea óku tupu e akoí kapau óku íai ha átamai, ko ia heíkai ke u tui é fuú ngangau fau ha taha ke íkai mahinoí ha meá kuo tohi mei heéne maúángatala ó hange ko ia kuo kamata ke fai hono fakamanakoaí mai he tepili Kalisitiane. Óku faingofua pe , ko e meá eni pe é fai ha tui ki ai , hange ko e íkai kene tui mai 'ki he Tohitapu óku tau ngaue áki.Ko e palopalema óku tau moúa ai he fehulunaki óe lau mo hono fakaúhinga ó e Tohitapu, koe palopalema kuo ósi haa mahino mei he ngahi feituú óku akoí ai e Tohitapuki he kau Faifekau mahalo, pea ko kimautolu kau malanga ko e palopalema ia ó e siongutu he kau Faifekau ka e íkai lau mo lau e TOhitapu mo faá lotu ki he Laumalie kene ako mai kiate kimautolu, ka óku óu tui heíka hoko étau fehulunaki ke pehe ai kuo loi é Sisu ó e Tohitapu moe Tohitapu koe Folofola áe Ótua, Ko au pe ko e Hala Moóni mo e Moúi.takamuli
Sepesi H. PiukalaPh: +61401 590 917Email: sep...@optusnet.com.auExodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."*****************************************************************************************************************************************
On Behalf Of ke...@post.com
sami.
Takamuli,
‘Oku ke mo’oni – Ko Ma’u pe ia ‘a e Hala, Mo’oni pea ke toki Mo’ui ‘i Pulotu – Malie ko ‘eku ki’i mo’oni – to e lahi ange ai ‘a e puke ‘i he puputu’u ee!
Me’a ni ‘oku ‘ikai ke ‘iai ha fa’ahinga mahaki ‘oku fktupu ‘e he PUPUTU’U. Ha fa’ahinga kalasi ‘o e ‘avanga! He’ilo ki MAAMA ka ko PULOTU ko e kohutu’u atu!!
Ma’u
----- Original Message -----
From: Sepesi H Piukala
Sent: 05/20/11 08:11 PM
Subject: RE: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14
Hange eni óku tupu e kehekehe mei he mohenga taha, kae tuku ke laveí e talanoa.Ko e mohenga taha kuopau ke fakapapauí áe Fale taha, loki taha, peito taha mo e bathroom taha he óku fafanga áe mohe misi áki e meá naáte sio ai peate ávea, meá naáte sio pe fanongo ó tokanga ki ai tupu ai háate mohe tokanga, pea ko haáte ongosia he ngahi fatongia ó e áho, tupu ai e mohe ongosia , pe koha moúi kuo ne teía kita pea íkai ke kei nofo mamaó kae hange óku te mohe mo ia, tupu ai e mohe ávea....moe haa fua,. ka óku fakamisia kitautolu é heétau teía ó fakatatau ki he lahi ó é meá kuo aú mo ia ki hoto mohenga he ngahi meá ne u lave ki ai .Takamuli.
Sepesi H. PiukalaPh: +61401 590 917Email: sep...@optusnet.com.auExodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."*****************************************************************************************************************************************
On Behalf Of ke...@post.com
|
|
----- Original Message -----
From: Sepesi H Piukala
Sent: 05/20/11 06:53 PM
Subject: RE: [tasilisili] Sione 14:1-14
Ko e ki'i fakalea atu pee na'a fakafolo panatolo e kakai, ka 'oku fiem'au kenau tui pikitai, 'oku mo'oni he'ikai pe mo ha toe Hala ki he Tamai, koe hala pe ne fou ai 'a Kalaisi , kolosi mo fonualoto pea tetau fou ai pe 'iate Ia. 'E 'ikai mo ha toe" Mo'oni" kene fakamatala'i 'ae 'Otua ko e Tamai pehe ki he Pule'anga 'o e 'Otua ngata pe 'ia Sisu he kuo ne fakaha 'oku 'iai 'ae 'api , pea 'oku 'uhinga pa ia kiate au koe 'Api feitu'u ketau nofo ki ai, he ko e 'alu 'o teuteu, tuu ketau tui ki ai ka e tuku aa e puputu'u. Ko e mo'oni 'ae " Mo'ui " he na'a mo fu'u hetesi ne 'ikai kenau lava 'o puke 'a Sisu, ko ia ai 'oku 'ikai ko ha fananga pe ko ha me'a ketau toe pehe ai 'oku 'iai ha taha mo'ene lau , he ko Sisu tonu ,eni ne ne pehe mai " tui pikitai ki he 'Otua , tui pikitai foki kaite au ".takamuli.
Sepesi H. PiukalaPh: +61401 590 917Email: sep...@optusnet.com.auExodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."*****************************************************************************************************************************************
-----Original Message-----
Fakapulia:
pea ka 'ikai pea nau compromise leva - isn't all religions lead to God?...fai pe ena, fai pe eni kehe pe ke tau lelei...aaah!...fepaki lahi 'aupito ia mo e absolute "Ko au pe ko e hala, mo e mo'oni, mo e mo'ui! 'Oku 'ikai ha'u ha taha ki he Tamaii ka 'i he'ene fou 'iate au."...
Malie lahi fakapulia fefee kapau ‘e fakakau atu mo e kii tanaki ko ‘enii…he’ikai fepaki ‘a e absolute (sisu ko e hala) ‘i he’ene lau kia Sisuu ka ko ‘ene fepaki he taimi ‘oku tau faka’uhinga ai ‘a e absolute ke tatau matematee mo ‘etau tuii mo e me’a ‘oku tau faka’amu ki aii. Eg. Ko Sisu ko e hala ia ki hevani, etc. ‘I he ‘ene pehee kapau te tau siofi ‘a e absolute ‘i he me’a ‘oku haa mahino mai kia kiatautolu ‘i heni (here and now) ‘o hangee ko e me’a na’e fai ‘e sisu ‘I hono taimii pea mo e me’a ‘oku ke fakalau ‘i laloo. Pea hangee ko e lau ‘a Loke ‘oku tau kalisitiane faufaua ‘i he funga pee ‘o ‘etau kehekehee pea mo e kehekehe ‘etau a’usia ‘o hangee ko ia ‘oku lolotonga hoko ‘ia kitautoluu.
Kau foki ki he poini ‘i ‘olungaa kapau te tau tali ‘a e absolute he maama mo e mahino ‘a ‘i sisuu he “here and now” kou tui ‘e kei tu’uloa pee ‘a ‘etau absolute ‘i he taimi ‘o sisu ‘o a’u mai pee ki he taimi mo e kaha’u foki. Eg. Ko e taha he ngaahi akonaki ‘a Sisuu ko e ‘ofa ho kaunga’apii pe ‘ofa’i ho filii. Kou tui ko e ‘ofa’i ho kaunga’apii mo e filii ko e ‘imisi ia (metaphor) ‘o e faka’apa’apa’i ‘o e kehekehe, tali ‘ae kehekehe, value ‘ae kehekehe, etc. ‘A ia ko e uho ia ‘o e absolute ko e ‘ofa/fk’apa’apa’I/toka’i pea kei tonu faufaua ai pee ‘ae absolute kia kitautolu and others.
Pea tukuange pee ‘a e others..imisi – kaunga’api/fili ke ‘ai pee ‘enau absolute ‘anautolu ka ‘I he ‘ofa (sisu) he’ikai fepaki ia mo ha absolute. Kou tui ko ‘etau palopalemaa ko e puputu’uu (fear) hangee ko e me’a na’e lau ki ai ‘a Lone. Pea hanga ‘ehe fear/hoha’a/puputu’uu (sione 14:1) ‘o tataki kitautolu ki he ngaahi nunu’a kuo tau sio mata aii. Talamai ‘e he tangata’eiki homau siasii. Ko ‘eku kei si’I hake na’a ku sio ki he tau kaluseti ko e kau helo ia koe’uhii ko enau fkmoleki ‘enau mo’uii ke malu’I ‘etau tuii. Toki mahino kia au he taimi ni ko e fu’u fo’I me’a maumau taimi ia, ko e tangata’eiki mai ia.
Mahalo ko e poini tatau pee mo ia ‘oku pulonga ai ‘a e moslem (extremists) ‘ihe ngaue’aki ‘a e hevani ko e reward ia ki hevani ki he kau ma’ata/suicide bombers. Kaekehe ko e faofao pee foki mo e teu malanga ki he Wesley day….pope
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of penisimani mone
Sent: Thursday, 19 May 2011 4:50 p.m.
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14
'Oku fakamamafa nai 'a e postmodernism 'i he plurality/possipility/chance/relativism, tautefito ki he truth, lahi e mo'onii, lahi e hala ki aii, lahi mo e mo'uii, lahi mo e meaning, 'ikai ke taha pe, 'ikai ha absolute, pea nau (postmodernists/deconstructionists) faka'ise'isa 'i ha taha te ne pehee, hangee ko e folofola ko enii, ko ia tokotaha pe 'a e halaa, mo'onii, mo e mo'uii, 'oku fu'u fakaehaua ia, pea mahalo kuo kei faka'ai'ai ke tau kei kumi atu pe ki he hala/mo'oni/mo'ui he 'oku lahi, 'oku 'ikai ke taha pe, pe te'eki ma'u...
...pea ka 'ikai pea nau compromise leva - isn't all religions lead to God?...fai pe ena, fai pe eni kehe pe ke tau lelei...aaah!...fepaki lahi 'aupito ia mo e absolute "Ko au pe ko e hala, mo e mo'oni, mo e mo'ui! 'Oku 'ikai ha'u ha taha ki he Tamaii ka 'i he'ene fou 'iate au."...pea ko e taukave nai ia 'a Sionee...Sisu ko e Misaia, 'Alo 'o e 'Otua, ('ikai palofita, lawgiver, pe healer, pe magician, etc) pea 'i he'etau tuii 'oku tau ma'u ai 'a e mo'uii 'i hono huafaa (Jn 20:30-31)...kainga!...ko Sisu tokotaha pe 'oku tau ma'u ai 'a e fakamo'ui ko iaa, 'a e halaa, mo'onii mo e mo'uii...not in anyothers...he is absolute/purpose, not play, there is a design, not a chance, there is a center not dispersal, there is a selection/choice to make, not a combination of all religion...'iiiooo...o'i keu kumi atu, 'o fakahaa 'a e hala, ki hoku laumalie, mo'ui ta'engata...
2011/5/16 penisimani mone <peni...@gmail.com>
tkh/Sami:
Kapau ‘oku to e ‘i ai ha hala kehe (hange ko e pehë ‘okapau ‘oku toe ‘i ai ha matapä kehe ki he ‘ä sipi) pea ko e hala ia ki he feitu‘u kehe. ‘Oku taha pë ‘a e hala ki ‘api. Na‘e taha pë ‘a e Tauhi Lelei, taha pë mo e Matapä (‘i he uike kuo‘osi) pea ‘oku pehë ‘a e taha pë ‘a e Hala, taha pë ‘a Mo‘oni, pea taha pë ‘a e Mo‘ui.
-----------
Malo jione e tokoni, pea 'oku mau 'inasi fakataha aipe mo e kau teu fatongia ki he Sapate na...neu toki hu mai ki hotau 'api ni he 2008, ka kuo fiefia ke mamata mo lau he fotunga na'e folau mai ai e tslsl he 2002..
Ka kuo u ki'i fifili pe Sami he kounga postmodernity ni, talu mei he uike kuo 'osii, 'i he pehee 'e Sisu "Ko au PE ko e Matapaa", and no others?...they are (who?) thieves/robbers...pea 'i he uike ni, Ko au PE ko e hala, mo'oni, mo'ui...Tauhi Lelei (and no others?)...fu'u modern 'aupito 'o fakangatangata pe kia Sisu tokotaha 'oku mo'onii pea hala 'a e toenga ia 'o mamanii...ko e hala ki he Tamaii ko Sisu tokotaha pe pea hala 'aupito 'a mamani kotoa pe? Ko e haa 'a e lau 'a e ngaahi lotu kehee ki he fu'u fakapapau'i ko eni 'a Sione/Sisu? Ko e haa ha fakamo'oni 'a e kau Kalisitianee ko Sisu tokotaha pe 'a e hala, mo'oni, mo'ui pea hala 'a Mahome, Baha'u, Mow, etc...? Mahalo 'oku kei kumi atu 'a e ngaahi lotu kehee ki he MO'ONII, ka kuo tatapuni matapaa e lotu Kalisitianee ia he kuo ne 'osi ma'u 'e ia 'a e MO'ONII 'ia Sisu?...ko e haa ha'atau fakamatala?...ko e fakakaukau longoa'a aipe...
2011/5/16 jione havea <jha...@gmail.com>
Kataki ‘Ana & Kau Tasilisili, ko e fakakohukohu motu’a eni mei he 2002, ke toki fakafana’i atu e me’a ‘oku ‘aonga pea laku atu e toenga ki tu’a. ‘oku kamata’aki e fakamatala ‘a tkh pea faka’osi ‘aki e a’usia ‘a Sami
Ko e vahe 13-17 ‘o Sione ‘oku taku ko e Talatalaifale mo e Tukutukulaumea ki he kau ako. (Kuo lava e tokangaekina ‘o e kakai kehe ‘i he 1-12). ‘Oku ‘iloa ‘a e vahe 1-12 ko e Tala ‘o e ngaahi Mana, pea ko e vahe 13-20, ko e Tala ‘o e Kololia.
‘Oku tau lolotonga ‘i he fa‘ahita‘u ‘o e Toetu‘u ka ko e ngaahi vahe eni ia kimu‘a ‘i he Pekia. Ka neongo ia ‘oku hoko ‘a e fakalotolahi mo e talatalaifale faka‘osi ki he kau ako ko e fakalotolahi ki he kau Kalisitiani ‘o e ‘aho ni.
Ko e vahe 13 ‘oku tanaki ‘e Sisü e kau ako ki he Loki ‘i ‘Olunga ki he Pasova. ‘Oku ‘ilo lelei pe ‘e he kau ako ‘a e me‘a ‘e hoko kia Sisü pea moe fakatanga ‘oku fai ‘e he kau ma‘u mafai ‘o e Lotu Siu pea mo e iku‘anga ‘o ‘enau feohi. Ko e ngalutuku eh!
‘Oku kamata ‘a e feohi ‘i he loki ‘i olunga mo e fufulu ‘e Sisü ‘a e va‘e ‘oe kau akonga (13.1-20). Pea hoko ki he tala ‘e LAVAKI‘I ia pea mo e fekau atu ‘o Siutasi ke “fai ke vave” ‘a e me‘a na‘a ne tokateu kiate ia. Hoko ai ki he fakamatala ki hono FAKALANGILANGI‘I ia ‘e he Tamai, ‘a ia ‘e hoko ‘i he‘ene pekia (13.31-33). Pea fekau leva mo e kau ako ke nau fe‘ofa‘aki (13.34-35) pea tala mo e teu fakafisinga‘i ia ‘e Pita (13.36-38).
Ko e me‘a mälie heni ko hono tomu‘a tala ‘o e ngaahi me‘a ‘e hoko kimu‘a‘oku te‘eki ke hoko pea ‘e pehë ai pë ‘a e toenga ‘o e vahe 14-17.
Hoko heni ‘a e vahe 14, te tau toki täsilisili ki ai.
Ko e vahe 15 ‘oku lea ai ‘a Sisü ki he Vaine mo hono ngaahi va‘a (15.1-17) pea mo e fakatokanga ki he kau ako ‘e fehi‘anekina‘i kinautolu (15.18-27).
Ko e vahe 16 ‘oku ne palomesi ai ki he kau akonga ‘a e Laumälie Ma‘oni‘oni (16.4015) pea ‘e hoko mai ‘a e Laumälie ‘o liliu ‘enau mamahi ko e fiefia (16.16-24) pea te nau ma‘u foki mo e nonga mo e fiemälie (16.25-33).
Ko e vahe 17 ko e Lotu FakaTaula‘eiki, ko e hüfia ‘o e kau akonga.
Fakatokanga‘i eni:
(1) Ko e tükunga ko ë ‘oku kamata ai ‘a e Loki ‘i ‘Olunga, ‘a e fakamävae mo e keinanga faka‘osi, Talatalaifale mo e Tukutukulaumea, ‘oku tolonga pë ‘o a‘u ki he vahe 17.
(2) ‘Oku muimui ‘a Sione ‘i he founga (pattern) ko eni: ‘oku ‘i ai ‘a e me‘a ‘oku hoko (event) pea muimui ai ha ki‘i fealea‘aki (discussion) pea faka‘osi‘aki hano toe fakamahino ‘e Sisü ‘a e ‘uhinga ‘o e me‘a na‘e hoko.
(3) Ko e discussion ‘i ‘olunga ‘i he (2) ‘oku fakae‘a ai ‘a e ta‘e tui ‘a e kau ako pea mo e ‘ikai ke nau makupusi ‘a e ‘uhinga ‘o Sisü.
(4) ‘I he pattern ko eni ‘oku tomu‘a fakamatala ai ‘e Sione ha me‘a ‘e hoko ‘oku te‘eki ke hoko ‘a e me‘a ko ia.
(5) Pea hange ko e ‘Imisi ‘o e Tauhi Lelei mo e Matapä kuo tau lave ki ai ‘i ‘Epeleli 21, ‘e fonu mo e ngaahi vahe ko eni ‘i he ngaahi ‘Imisi käinga tatau hange ko e Hala & Vaine.
Ko ha taha ‘e malanga ‘ia Sione 13-17 ‘oku ‘aonga ke ne pukepuke ‘a e pattern ko eni he ‘e tokoni ia ki hono velohi mo unuhi ‘o ha fakakaukau mei he Talatalaifale mo e Tukutukulaumea ‘a Sisü ki he‘ene kau akonga.
Ko e puputu‘u (tarasso) ko hono fakatupu ha me‘a ke ngaue. Ko talanoa ki he tangata mamatea kuo ta‘u 38 ‘ene tokoto ‘i he ve‘e vai ‘o Peteseta ‘oku pehë ko ‘ene tali ke hifo mai ‘a e ‘angelo ‘a e ‘Eiki ‘o UE‘I ‘a e vai ke ngaue, pea ko ‘ene ngaue ko ia, pea ko ia ‘e fua hifo ki ai ‘e fakamo‘ui. Ko e ue‘i ko ia, ‘a e tefito‘i lea ‘oku ohi mei ai ‘a e lea ki he PUPUTU‘U heni. Ko e lea leva ia ‘a Sisü: ‘Oua ‘e tuku ke ue‘i homou loto. Ko e fehangahangai ‘o e Ue‘i heni ko e Tu‘uma‘u pe tokamälie, ‘a ia ko e TUI ia. ‘Oku sio ‘a e Ue‘i ki he loto ‘oku hehema ngofua ‘o ‘ikai ke tu‘uma‘u. Pea ko e lea ia ‘a Sisü, ‘oua ‘e tuku ke lulu‘i homou loto kae tu‘uma‘u ho‘omou tui pikitai ki he ‘Otua, tui pikitai foki kiate au.
‘Oku nau kei ‘i he loki ‘i ‘olunga he Pasova faka‘osi, pea kuo toki fekau‘i atu ‘a Siutasi ke ‘alu ‘o teuteu mo fakakakato ‘a e me‘a na‘e teu ki ai, ‘a ia ko hono lavaki‘i ia ‘i Ketisemani. Kaekehe, ‘oku tau sio loto atu pë ki he fu‘u UE‘I honau loto ‘i he ‘ilo ko honau taha pë te ne lavaki‘i ‘a e ‘Eiki. Fakataha mo ia ‘a e mahino mei he talatalaifale faka‘osi ‘a Sisü ko e me‘a na‘a ne fa‘a lea‘aki kau ki hono fakamaau‘i ia pea kalusefai ‘e hoko pea ‘e ‘ikai ke ta‘e hoko. Ko e fu‘u UE‘I lahi mo ia ki he loto ‘o e kau ako.
‘Oku mahu‘inga ‘i he tükunga ko ia ke fai ‘e Sisü ‘a e fakalotolahi ‘i he veesi 1: ‘oua ‘e tuku ke puputu‘u pe UE‘I ho‘omou Tui, ka mou tui pikitai ki he Tamai--pea kiate au foki.
Ka fakamahu‘inga‘i ‘a e tu‘unga faka-Kalama ‘o e TUI ‘i he veesi 1, pea ‘e ala ‘uhinga ki he me‘a kehekehe ‘e ua. (i) Ko e FEKAU ke nau tui ki he ‘Otua … pea kia Sisü. (ii) Ko e FAKAHAA‘I ‘o e tükunga ‘oku nau ‘i ai ‘a ia ko e pehë: ‘Oku mou TUI ki he ‘Otua pea ‘oku mou TUI foki kiate au.
Ko e FEKAU ke tui pe ko e FAKAHAA‘I ‘oku nau tui. ‘E fakatou ngäue pe ‘a e FEKAU mo e FAKAHAA‘I ‘i he ue‘i pe puputu‘u. Kapau kuo kamata ngaue honau loto ‘i he ngaahi me‘a kuo hoko (cf. Siutasi) pea ‘e tonu ‘a e FEKAU: ‘oua ‘e tuku ke UE‘I honau loto. Pea kapau kuo hoko ‘a e me‘a kia Siutasi ka nau TUI pë pea ‘e tonu ‘a e Fakahä‘i: ‘OKu mou TUI ki he ‘Otua, pea pehë pë ho‘omou Tui kiate au.
‘Oku ou malohiange ki he pehë, kuo UE‘I honau loto pea kuo tu‘u-hei ‘a e muimui kia Sisü. Pea ko e lea ‘a Sisü ko e FEKAU ke ta‘ofi ‘a e loto ngaungaue mo e tui veiveiua mo hamumu kae Tui pë (ki he ‘Otua mo Sisü). Fakatokanga‘i ‘oku ‘ikai ko ha fakakolekole eni ka ko e FEKAU (imperative).
Ko e anga mo‘oni eni ‘o e Tui, he ko e Tui ko e tui ki ha me‘a ‘oku te‘eki ke hoko, ka ‘oku tui pë. Ko e fekau ‘o ‘Epalahame ke ‘ave hono foha, na‘ e ‘alu tui pe ‘a e Peteliake ‘one toki ‘ilo ai hono monü.
Kaekehe, ‘oku faingata ‘a e Tui´ ‘i he loto ‘oku ngaungaue. Pea ko e fekau ia ‘a Sisü ke nau makatu‘u hifo ‘o tui “he ‘oku fengaue‘aki ‘a e me‘a kotoa pë ki he lelei ‘a e fa‘ahinga ‘oku ‘ofa ki he ‘Otua (Loma 8.28). Kapau ‘oku kau mo kitautolu ‘a e ‘Otua, ko e hä ai te tau manavahë (Loma 8.31).
Veesi 2-3: ‘Api ‘o ‘eku Tamai ko e FEITU‘U ‘o e FEKAU‘AKI.
Ko e ‘api (oikia) ko e feitu‘u ‘oku nofo ai ha famili. ‘Oku ala ‘uhinga ki he kelekeke pe ko e fale pea toe ngaue‘aki pë ‘a e oikia ki he hako hange ko e pehë: fale ‘o Siuta ‘o ‘uhinga ki he hako pe kainga tukufakaholo ‘o Siuta.
‘Oku ngaue‘aki ‘a e ‘api (oikia) heni ke fetongi ‘a e Hevani (ouranos), ko e nofo‘anga ‘o e ‘Otua ko e tamai. Ko e fili ke ngaue‘aki ‘a e oikia (‘api) kae ‘ikai ko e ouranos (hevani) ‘oku mahino ai ko e FEKAU‘AKI (relations) ‘oku tu‘ukimu‘a kae ‘ikai ko e feitu‘u (place). ‘Oku fakamamafa‘i ‘a e fekau‘aki ‘i he ngaue‘aki ‘a e lea ‘tamai’ mo e pronuon ‘‘eku”. Ko ‘EKU tamai, ko hono ‘api, ko hoku ‘api .... Ko e toenga ‘o e lesoni ko eni ‘e toutou tanumki ai ‘a e mahu‘inga ‘o e fekau‘aki, ‘i he taha ‘a e tamai mo e ‘alo pea mo e taha ‘a e ‘alo mo kau tui, etc. etc. Pea ko e HALA ki ‘api ko Sisü: Ko au ko e HALA, MO‘ONI mo e MO‘UI.
Ko e tala‘ofa ‘o e nofo ki he ‘api ‘o e tamai ko e hoko ‘a e ‘api ko ia ko hotau ‘api, pea ka hoko ‘a e ‘api ko hotau ‘api, pea tä ‘e hoko ai pë foki mo e tamai ko ‘etau tamai.
Ko e lave ki he ngaahi nofo‘anga he veesi 2 ‘oku faka‘imisi mai ai ‘a e nofo hange ha kolo ‘o lahi ai ‘a e ngaahi fale. Ka ko e fale kotoa pë ko e fale ‘o e tamai.
Ko e ngaahi nofo‘anga (monai) ko hono ‘elito ko e FEKAU‘AKI ai pë. He ko e noun ko e monai ko e ohi mei he veape ko e menw--‘oku ‘uhinga ko e nofo-ma‘u ma‘u ai pë. Ko Sione 6.56 ‘oku lau ai ki he fa‘ahinga ‘oku kai mo inu ‘a e sino mo e ta‘ata‘a ‘o e ‘EIki “‘e nofo ma‘u (menw) ‘iate au mo au ‘iate ia.” Tatau mo ia ‘a Sione 15.4 ‘i he talanoa ki he Vaine: “‘E ‘ai ke mou nofo ma‘u (menw) ‘iate au mo au ‘iate kimoutolu. Ko e menw ko e fe-nofo-‘aki ‘a ha ongo me‘a ‘e ua pea ko e fe-nofo-‘aki ko ia ko e FEKAU‘AKI. Kaekehe, ko e ‘api mo e ngaahi nofo‘anga ko e ongo lea mo fakakaukau ‘oku na fakamatala ki he FEKAU‘AKI (kae ‘ikai foki puli ai ‘a e FEITU‘U).
‘Oku ‘ikai toe kehe ‘a e ‘api ‘o e tamai mo hono ngaahi nofo‘anga pea mo e loto‘ä sipi ‘a e tauhi lelei (Sione 10) pe ko e tokotoko ‘o e Tauhi Sipi (Saame 23) mei he uike kuo‘osi. Ko e FEKAU‘AKI ‘oku malu ai mo fiefia ‘a e kakai ‘oku nofo ki ai. Ko e fakatu‘amelie ia ki he ‘api mo e ngaahi nofo‘anga ‘o e Tamai--ko ‘ene pau, malu, ‘ikai toe totongi rent, ‘ikai toe totongi bill, ‘ikai toe hae ‘e ha kaiha‘a ‘o ‘ave ai ha fu‘u bass guitar, ‘ikai ke toe fai ai ha fiekaia, pea ‘ikai toe fai ai ha kë mo ha tau-lau, etc. etc.
Ko e tala‘ofa ia ‘i he veesi 2b-3, ko e ‘alu ‘a Sisü ki he ‘api ‘o ‘ene tamai pea ‘e ‘ikai mo‘unofoa ai, ka ‘e to e foki mai ke ‘ave hono kau mateaki ki he ngaahi fu‘u ‘api ko ia. ‘Oku fakahoko ‘e Sisü‘a e Fekau‘aki mo e Tamai (langi) mo hono kau mateaki ‘i mämani.
Ko e me‘a ‘a e sevaniti ‘a e teuteu ‘o ha ‘api pea ko e me‘a ‘a e taha mä‘olunga ‘a e toki me‘a atu pë kuo maau ‘a e ‘api. Pea ko e fekau ia ‘o e mu‘a ‘a Sisü: ko e ‘alu ‘a e sevaniti ke teuteu hatau ‘api. Tau pehë pe: ‘Amusia mu‘a kitautolu ‘oku ‘i ai ‘etau tangata teuteu ‘api, tau toki pehë atu pe kuo maau! Pea vakai ange ä ki hotau mahu‘inga mo hotau ma‘olunga--‘oku teuteu ‘api ‘a Sisü (maid) kiate kitautolu.
Ko e mele pe ‘a e ngaahi fu‘u ‘api ‘e ni‘ihi he ko e talu ë hono huo mo fakamaau mo e ‘ikai ha taha ia ‘e faka‘aonga‘i! Ko e me‘a fakamamahi ha‘ate fakaafe‘i ha taha pea maau ‘a e teu ia pea ‘ikai ‘asi mai. ‘Ikai ko e ta‘e ha‘u pe ka ko e lau mai J Pea ‘oku mo‘oni foki he ko e ‘api ‘oku teu ‘e Sisü--ko hotau ‘api fakafamili ia, he ko e ‘api ia ‘etau tamai.
PEA KO E HALA KI ‘API --ko SISÜ.
Veesi 4-7: Ko Au ko e Hala, mo e Mo‘oni, mo e Mo‘ui.
Ko e hala (fefononga‘aki) ‘oku ne fakahoko ha feitu‘u ‘e ua. Pea ‘oku tau toe maheni mo e hala ‘e taha, hange ko e “hala-kuo-papa,” ko ha FOUNGA maheni ‘o hano fai ha me‘a. ‘E fakatou fe‘unga e hala-fefononga‘aki mo e hala-founga mo Sione 14. He ko Sisü ‘a e fetaulaki‘anga ‘o mamani mo e Tamai (fefononga‘aki) pea ko to e Sisü pë ‘a e founga pau ki he Tamai. Ko Sisü ko e Founga mo e Fou‘anga.
Ko e fehu‘i ‘a Tomasi (v.5) ‘oku konga ua, (i) na‘e ‘ikai ko ha fehu‘i ‘o e Founga pe ko e Fou‘anga ka ko e fehu‘i ‘o e iku‘anga. “‘Oku ‘ikai te mau ‘ilo pe ko ho‘o ‘aluu KI FEE.” Pea (ii), ko e ‘eke ‘a e Fou‘anga mo e Founga. “Te mau ‘ilo fëfë ‘a e hala (Founga/Fou‘anga). Pea toki tali ai ‘e Sisü: “Ko au ‘a e Hala, pea ko au ‘a e Mo‘oni, pea ko au ‘a e Mo‘ui (v.6). Pea hiki ‘a Sisü mei he fakahinohino hala ‘i he v.6 ki he‘ene FEKAU‘AKI mo e Tamai he v.7.
Kuo ‘osi toutou tala ‘e Sisü ‘a e hala ki he Tamai ‘i he 8.21-30, 10.11, 12.23-24 ka na‘e ‘ikai fu‘u mahino fëfë ai pea tonuhia pë ‘a Tomasi mo ‘ene fehu‘i heni. Na‘e ‘ikai ke mahino ki he kau ako ko ‘ene pekia ko e hala ia ‘e fou ai pe foki ai ki he Tamai. Na‘a nau ‘ilo ‘e pekia, ka ko e hoko ‘a e pekia ko e tofa-hala ia, ko ‘ene toki fakamatala mahino eni ki ai ko e hala mo ‘ene pekia ko e tofa-hala. Tofa-hala he ‘oku te‘eki ke ‘i ai ha taha ‘e pekia pehë kimu‘a.
“KO AU ko e Hala, Mo‘oni mo e Mo‘ui, ko e taha ia ‘o e ngaahi lea maheni ‘a Sione kuo tau lave ki ai ‘i he ngaahi uike kuo maliu atu (vakai ki ai).
Ko ‘etau ‘eke fakahinohino hala ‘oku tau fa‘a ma‘u ‘a e tali ko eni: ‘alu hangatonu, ‘osi ha afe ‘e 2 pea toki mata‘u ai, pea lele atu ai ‘o to e hema atu he maama hono 4 pea fakatokanga‘i ‘a e ngoue temata he tuliki, etc. etc. Taau pë na‘e te‘eki toli ‘a e temata!
Ko e ‘alu ki he ‘api ‘o e Tamai ‘oku ‘ikai ke toe ‘i ai hano mape hema mo mata‘u mo ha ngoue kapisi ai. ‘Ikai ko ia pë, ‘oku ‘ikai ke tau toe fiema‘u ha fakahinohino he ‘oku tau ö pë mo e tokotaha ‘oku ne ‘ilo ‘a e hala. Ko ‘ete heka ‘i ha me‘alele ‘oku mahino ‘oku ‘ilo ‘e he faka‘uli ‘a e hala ki he feitu‘u ‘oku tau ö ki ai, ‘oku ‘ikai te tau to e hoha‘a ki he hema mo e mata‘u he ‘oku tau falala te tau a‘u koe‘uhi ko e ‘ilo mo e taukei ‘a e faka‘uli. ‘Oku pehë ‘a e hala ki he ‘api ‘o e Tamai. ‘E ‘ave kitautolu ki ai ‘e he tokotaha fakahinohino hala pea ko hono fakalotolahi, he ko Ia na‘e tofa-hala mo tanu-hala ‘i he Kolosi. ‘Alu ‘aho pe ‘alu po‘uli, ‘e ‘ikai te tau manavahë, he ‘oku lakaange foki ‘a e ‘alu po‘uli mo ia ‘i he fononga ‘aho kae ‘alu tokotaha (Himi: ‘Oku ‘ilo ‘eku Tamai)
‘Oku ta‘ota‘o atu ki he pau ‘o e Hala ‘a e to e pehë: Ko au ko e Mo‘oni pea mo e toe pehë ko au ko e Mo‘ui.
Na‘e maheni ‘a e kakai Siu mo e Tohi Lao, ko e tohi fakahinohino Mo‘oni ia mo e Mo‘ui. Kuo hoko eni ‘a Sisü ko e Tohi Lao/fakamatala ‘o e mo‘oni mo e mo‘ui.
Ko e FEKAU‘AKI na‘a tau lave ki ai ‘i he ‘api ‘o e Tamai mo Sisü, ko e FEKAU‘AKI tatau pë heni. Ko e taha ‘a e hala, mo‘oni mo e mo‘ui ‘ia Sisü koe‘uhi ko e FEKAU‘AKI ‘a Sisü mo e Tamai ‘oku makehe ia. Te tau hoko pë ko e fanau ‘a e ‘Otua, ka ‘e kei kehe pë ‘a e tu‘unga ‘Alo ia ‘o Sisü ki he Tamai he ko e ‘Alo TOFU pë ia ‘e taha, pea ko e ‘Alo pele ia.
Kapau ‘oku to e ‘i ai ha hala kehe (hange ko e pehë ‘okapau ‘oku toe ‘i ai ha matapä kehe ki he ‘ä sipi) pea ko e hala ia ki he feitu‘u kehe. ‘Oku taha pë ‘a e hala ki ‘api. Na‘e taha pë ‘a e Tauhi Lelei, taha pë mo e Matapä (‘i he uike kuo‘osi) pea ‘oku pehë ‘a e taha pë ‘a e Hala, taha pë ‘a Mo‘oni, pea taha pë ‘a e Mo‘ui.
Na‘e lahi ‘i he taimi ‘o Sione ia e fanga ki‘i tofa hala kehekehe pea ko e fo‘i ta‘ofi eni ‘o ha toe lau ki ha to e hala kehe. Pea ‘oku ‘ikai ko e taha ‘a e hala ke fakafaikehekehe‘i ‘a e kakai ‘oku ‘alu ai (Siasi) mei he kakai ‘oku ‘ikai (ta‘e tui), ka ko e fakamahino‘i e tu‘unga MAKEHE ‘o e FEKAU‘AKI ‘oku ma‘u ‘e he kau ako mo e kau Kalisitiani mo Sisü ko e FOUNGA mo e FOU‘ANGA ki he Tamai.
Ko ia kuo ne mätä au kuo ne matä foki ‘a e Tamai, ko e tali ia ki he fehu‘i ‘a Filipe. Ko e konga ‘i ‘olunga ko e tali ia ki he fehu‘i ‘a Tomasi. Kuo ‘osi fai ‘a e tali ki he fehu‘i ‘a Pita ‘i he 13.25. ‘Oku nau kei ‘i he loki ‘i ‘olunga pea ko e natula pë ia ‘o e fakamävae ko e fehu‘i mo e tali ki he ngaahi me‘a ke hoko atu ai ‘a e tauhi ‘o e fatongia …
Ko e fehu‘i ‘a Filipe ke fakahä (deikumi) mai ‘a e Tamai. Ko e loto ‘o Filipe ke, tapu mo ia, taki mai ‘a e Tamai ki honau lotolotonga. Pe ko e ‘omi hano la‘i tä ke tau sio ki ai. Pea tali ai ‘a Sisü, ko e ngaahi afo ko ë ‘oku tä‘aki ‘a e kupesi ‘o‘oku ko e afo tatau pë ia ‘oku tä‘aki ‘a e kupesi ‘o e Tamai. Pea ko e fokotu‘u ‘o e kupesi ‘e taha ‘e hä ai pë mo e kupesi ‘e taha. Hange ha negative filimi, ‘e to e faito‘o pë ‘o ma‘u ‘a e tatau tofu pë ‘o e lau‘i tä tatau.
‘Oku toe langa‘i hake ‘a e nofo ‘i ‘api moli kae fuu hala (hange ko e lau ‘a Sami Päkofe) heni. Ko ‘enau nofo e he ‘aho mo e ‘aho kae ‘ikai ke ‘ilo‘i au mo e Tamai!
Na‘e ‘osi tala kia Mosese ‘e ‘ikai lava ‘o mamata ki he fofonga ‘o e ‘Otua (Ekisoto 33.20, cf. Siope 9.11, 23.8-9, Saame 18.11, 97.2). Pea ne ‘osi tala ‘e Sisü kimu‘a ko ‘ene ngäue mo e lea ko e ngäue mo e lea ‘a e Tamai (8.28); ‘oku na taha (unity) ‘i he ngäue mo e lea. Ko e fakakaukau ‘o e TAHA (unity) heni ‘oku tefito ‘i he mahino na‘e toka ‘i he kakai Siu, ko ha talafekau falala‘anga (emmissary) kuopau ke ne ma‘u ‘a e mafai ‘o e taha na‘e fekau‘i mai ia. Ko e fakakaukau heni ‘oku pehë, ko ha ‘aposetolo ‘a Kalaisi kuopau ke ne ma‘u ‘a e mafai ‘o Kalaisi, pea lea ‘i he lea ‘oku lea‘aki ‘e Kalaisi mo fai ‘a e tö‘onga ‘a Kalaisi. Ko e me‘a ia ‘oku feinga ki ai ‘a Sisü, ke fakamo‘oni ‘ene Taha mo e Tamai ‘i he‘ene mo‘ui mo e ngäue koe‘uhi ko hono mafai mo e ngäue mo e lea ‘oku fonu-Tamai ma‘u pë.
Kaekehe, ko e kupesi taha ‘oku mahino ai ‘a e TATAU/TAHA (unity) pea ko e a‘ua‘u ia ‘a e FEKAU‘AKI ki he taupotu taha faufaua ‘a e hoko ha me‘a ‘e ua ‘o TAHA. Ko e kupesi ko e me‘a fakatolonga ‘imisi. Pea ko e kupesi ‘o Sisü ‘oku kei tolonga ‘i hotau lotolotonga, ‘i he ‘ene mo‘ui mo ‘ene ngäue kuo tuku mai. Pea ko ‘etau matä ‘a e ngäue‘a Sisü ‘i hotau lotolotonga--ko ‘etau matä ai pë ia ‘a Tamai.
Veesi 11-13: KOLE mai ha me‘a ‘i hoku hingoa.
Ko e FEKAU‘AKI ‘a Sisü mo e Tamai mo ‘ena TAHA ‘oku malava ai ke fakahoko ‘e Sisü ha me‘a pea lau pë ia ko e fakahoko ‘e he Tamai. Pea muimui ai pë ‘a e fakamahino: kohai ‘i he kau ako te ne tui kia Sisü, ‘o FEKAU‘AKI mo TAHA mo Sisü, ‘e FEKAU‘AKI mo TAHA ai pë ia mo e Tamai.
Ko e seini ‘o e fekau‘aki ‘oku hoko ‘a Sisü ko e fo‘i liki (link) mei he Tamai ki he kau Tui. ‘Oku malava ‘e Sisü ke fai ‘a e ngäue ‘a e Tamai koe‘uhi ko ‘ene taha mo e Tamai, pea ‘e pehë ‘a e lava ‘e ha taha ‘oku tui kia Sisü ke fai ‘a e ngäue ‘oku fai ‘e Sisü koe‘uhi ko ‘ene tui (kia Sisü) kuo ne fakaTAHA‘I ai ia mo Sisü. Ko e tükunga eni ‘e lava ai ke KOLE ha taha kia Sisü pea fai ‘e Sisü ‘a e me‘a ‘oku kole ki ai.
Ko e palomesi lalahi ‘e ua ‘oku fai ‘e Sisü. (i) Ko ia ‘oku tui kiate ia te ne fai me‘a lahi (v.12), pea (ii) ‘i hoku huafa/hingoa, kole ha me‘a pë, pea teu fai ia (v.14, cf. Mt 7.7-11, 21.21, Mk 16.17-18, 1 Sione 5.14-15).
Pea fakatokanga‘i ‘a e tukia‘anga maheni ko eni mu‘a. Ko e taha pë ko ë ‘oku tui pea fekau‘aki pea taha mo Sisü ‘oku ‘uhinga ki ai ‘a e KOLE ‘i hoku hingoa pea te u fai. ‘Oku ‘ikai ke KOLE noa pë ha taha noa pë, ka ko e fa‘ahinga pë ‘oku FEKAU‘AKI mo TAHA mo Sisü, FEKAU‘AKI mo TAHA mo e TAMAI ‘ia Sisü, ‘e fai ‘enau kole ‘i hono huafa pea ‘e tali. Ko e huafa ‘o Sisü ko e me‘a lahi mo mahu‘inga, ‘oku mohu ivi ke tali-kole, ka ‘oku ‘ikai ko ha me‘a ke va‘inga‘aki mo fainoa pë ki ai! Ko ia, ‘oua ‘e ‘amanaki ‘e ofi ‘a e mate pea kaila-Sisü keu mo‘ui pea tali, he ko e KOLE ‘i he Huafa ko e me‘a ‘a e kakai TUI.
Ko e KOLE ko e me‘a ‘a e Kupesi taha mo e ‘Alo mo e Tamai. Ko e KOLE ko e fakahä‘i ‘o e uho taha mo e fekoekoe‘i ‘o e FEKAU‘AKI pea ko e FEKAU‘AKI ko ia ‘oku malava ke tau kau ki ai, ‘i he TUI kia Sisü.
Ko e tala a’usia ‘a Sami Päkofe ‘ia Sione 14
‘Oku ou lave atu 'aki 'eku a'usia fekau'aki moe talanoa ni. Hihiki 'a e lesoni, ko e himi 'oku ha'u ki hoku 'atamai, KO E TUI PE TE TAU LAVA AI 'A E TUI MO E FA'A KATAKI. Ne kamata 'a e lesoni mo e ake 'eku manatu ki he pö 'alo'i, 'Oua te mou manavahe, he kuo u ha'u mo au ha tala fakafiefia. 'Oua ‘e tuku ke puputu'u homou loto, ka mou tui pikitai ki he 'Otua pea tui pikitai kiate AU: koe tala 'o e faka'amanaki lelei, mo e fakatu'amelie ki ha kakai 'oku NAU TUI ki he 'Otua. Pea 'oku anga pehë ni: 'Oku 'I AI honaunNofo'anga 'e 'alu 'a SISU 'O TEUTEU MAI, pea ne toki ha'u 'o ma'u kinautolui.
Veesi 6, 7 ,9 -12: Fakamatala 'a Sisu, ko Ia 'ae Hala, Mo'oni, mo e Mo'ui, pea ko Ia 'oku ne TAHA moe Tamai. Ko e tu'utu'uni 'eni hange 'oku ‘ikai toe lava 'o u'e'i, kuo pau ke fai, koe tui kia SISU koe'uhi ko e HALA IA moe Mo'oni moe Mo'ui kihe MO'UI TA'ENGATA. 'Oku compulsory 'oku 'ikai ke toe fai ha fili ia heni, ke pehë 'ikai teu hu au 'ia Malia, pe ko Siosefa , pe koe Kau Saints, pe Palofita. ‘Ikai aupito. Ko Sisu pe koe Hala ia tokotaha pe. Ko e fakakoloa ia kiate kinautolu 'oku fai 'eni: KA 'iloange ha me'a te nau kole 'i Hono huafa te ne fai. 'O ka mou talangofua kihe 'eku ngaahi fekau , he Koe ha 'ene Fekau?
** 1. Kuo pau ke mou 'Ofa ki homou 'otua 'aki homou Loto, Sino, mo e Atamai Kotoa.( loto moe 'atamai ko ho pule'anga ia)
** 2. Kuo pau ke mou 'Ofa ki homou kaunga'api 'o hange ko ho’omou 'ofa kia kimoutolu.
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
fakapulia
--
fakapulia
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili=
Lone:
I can’t see MY JESUS or the author of the gospel - using these words as a kind of a challenge to those Jewish rivals, ‘o hange koia ‘oku tau ngaue’aki. Koe’uhi he ‘e fepaki ia moe toenga ‘oe ngaahi ako ‘a Sisu felave’i moe melino, moe ‘ofa, pea pehee ki he fakamolemole ta tu’o lahii. Pea ‘e fu’u irresponsible ‘aupito ha taha kene kei ngaue’aki ‘ae ngaahi kupu’i lea ko’eni ke fakafepaki’i ‘aki ha fa’ahinga tui – he ‘e fepaki pe ia mo’etau tui ki he Melino, Fakamolemole, Fakalelei moe ‘Ofa moe ha fua ‘etau ngaahi value fakakalisitiane.
Teu feinga ke ngaue ‘aki ‘ae konga folofolani he sapate, ke hange pe ko hono ngaue ‘aki ‘ehe aposetolo – ke fakafiemalie’i ‘akinautolu ‘oku puputu’u mo ilifia he ngaahi me’a ‘oku hoko ki hotau mamani he taimi ni. Pea koe fakafiemale’i koia kohono toe fakapapau’i ki he kaingaa –that "Our Way" to God is not a set of doctrines of memorize or a set of propositions to assent to. It is a path, a roadmap to a lifelong journey toward God, and at the same time it is a lifelong journey with God. This is a recognition of a pariticular way but not discarding other ways. Moe 'ofa moe lotu. Lone
Lone, kou hanga ‘o highlight pee ‘a hoo lave ko ‘enii he kou tui ‘oku mahu’inga ia ke tau tokanga ki ai kau toki lave atu ki ai ‘a nai ange kae ‘ai ha kii me’a ki’a uhu ‘ouaaa fakamafana…..ngali kuo malohi pee hoo mou timi kae tuku pee timi ‘a valingi mo e chief ke nau toe vakalelei sii
--
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Saikolone Taufa
Sent: Friday, 20 May 2011 2:51 p.m.
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14
Na’e ‘iai ‘ae old joke na’e ‘asi ‘i faleni ‘i mu’a pea ‘oku matamata ‘oku ‘iai ‘ene mo’oni ‘i hono fakafelave’i moe founga ‘oku tau fa’a ngaue ‘aki ki he konga folofoloa ko’eni.
******************
Seems this man died and was ushered into heaven, which appeared to be an enormous house. An angel began to escort him down a long hallway past "many rooms".
"What's in that room?" the man asked, pointing to a very sombre-looking group of people chanting a Gregorian mass. "That's the Roman Catholic room," said the angel. "Very high church."
"What's in that room?" the man asked, pointing to a group of half-naked dancers gyrating their hips and occasionally shrieking out loud. "That's the Balinese group," said the angel. "Very lively."
"What's in that room?" asked the man, pointing to a group of bald-headed people meditating to the sound of an enormous gong. "That's the Zen group," said the angel. "Very quiet. You would hardly know they were here."
Then the angel stopped the man, as they were about to round a corner. "Now, when we get to the next room," said the angel, "I would appreciate it if you would tiptoe past. We mustn't make any sound."
"Why's that?" asked the man. "Because in that room there's a bunch of very fundamentalist Christians; and they think they're the only ones here."
*******************
Matamata koe ki’i fakahua ko’eni ‘oku ne hanga ‘o fakamaama’i lelei ‘ae founga angamaheni ‘oku tau ngaue’aki kiai ‘ae folofola ko’eni. Ke fakamo’oni 'aki kia kinautolu ‘oku te’eki tui ko kitautolu pe kau Kalisitiane ‘oku tonu mo mo’oni taha pea koe toengaa leva, ‘o kau ai ‘a Mamonga, Siu, Hindu, Muslim moe ha fua e ngaahi lotu kehee, ‘oku nau hala nautolu.
Matamata kiate au, na’e ‘ikai ke ‘uhinga pehee hono ngaue’aki ‘e he ‘aposetolo ko Sione, (pe ko ha ako ‘ae ‘aposetoloni) ‘ae konga folofolani. Ka koe feinga ‘eni ‘ae tokotaha fa’utohi ke fakalotolahi’i, fakafiemalie’i ‘ae kakai ne puputu’u mo ilifia, it is a pastoral attempt, by the apostle, to comfort those friends of his who were afraid and who needed assurance.
I can’t see MY JESUS or the author of the gospel - using these words as a kind of a challenge to those Jewish rivals, ‘o hange koia ‘oku tau ngaue’aki. Koe’uhi he ‘e fepaki ia moe toenga ‘oe ngaahi ako ‘a Sisu felave’i moe melino, moe ‘ofa, pea pehee ki he fakamolemole ta tu’o lahii. Pea ‘e fu’u irresponsible ‘aupito ha taha kene kei ngaue’aki ‘ae ngaahi kupu’i lea ko’eni ke fakafepaki’i ‘aki ha fa’ahinga tui – he ‘e fepaki pe ia mo’etau tui ki he Melino, Fakamolemole, Fakalelei moe ‘Ofa moe ha fua ‘etau ngaahi value fakakalisitiane.
Teu feinga ke ngaue ‘aki ‘ae konga folofolani he sapate, ke hange pe ko hono ngaue ‘aki ‘ehe aposetolo – ke fakafiemalie’i ‘akinautolu ‘oku puputu’u mo ilifia he ngaahi me’a ‘oku hoko ki hotau mamani he taimi ni. Pea koe fakafiemale’i koia kohono toe fakapapau’i ki he kaingaa –that "Our Way" to God is not a set of doctrines of memorize or a set of propositions to assent to. It is a path, a roadmap to a lifelong journey toward God, and at the same time it is a lifelong journey with God. This is a recognition of a pariticular way but not discarding other ways. Moe 'ofa moe lotu. Lone
--
| On Sat, 21/5/11, ke...@post.com <ke...@post.com> wrote: kapau na'a ke afe mai heni 'e 'ikai te ke fai e fehu'i ko eni. Ko e ngaahi kehekehe ena ia 'oku ke fakatalanoa ki ai, 'oku unique pea 'oku mau faka'apa'apa'i ia, pea 'oku 'i ai e me'a 'a e tangata pea tuku atu ha me'a ki he 'Otua. ko e ngaahi mo'oni ke compromise 'i he ng. lotu ko eni 'oku lahi faufaua. pe te ke pehe mai 'oku hala 'a 'eku ngaue'aki e mo'oni na'a ku ma'u mei hono compromise e buddhism mo e christianity te u kei pehe atu pe 'oku 'ikai te u tui tatau mo koe |
| ============================================= Malo Loke, Lolotonga 'etau kehekehee, 'oku 'ikai tui ha taha 'iate kitautolu 'oku hala e me'a 'oku tui ki aii. Pea ko e kotoa e ngaahi argument ke ne support e ngaahi tui mo e ngaahi akonaki 'ae ngaahi lotu pehee mo kitauaa, they are not all equally valid. Ikai uhinga eku pehee oku ta'emalava ke compromise e tui faka-Kalisitiane mo e tuifakaPuta keu pehee ai oku kovi kotoa pe hala kotoa 'a e ngaahi akonaki fakaulungaanga a Puta. Fele 'a e ngaahi akonaki lelei a Puta pea fele mo e ngaahi akonaki lelei he Koran mo e Vedas. Ko e me'a 'oku fai ki ai e tokangaa ko e ngaahi fundamental questions about God, salvation, purpose, destiny. These are critical questions--life and death questions--which we should not downplay our quest for truth about each one of these, kae tautautefito ki he fehu'i fekau'aki pea mo e 'Otuaa moe founga ke tau 'ilo ai Iaa. Oku ai ho'o mo'oni oku lava ke fai e compromise ka te tau lava pee o compromise at the peripherals, but never on the fundamentals. Ka fai ha talanoa he ngaahi lotuu, tau kamata mei he ngaahi makatu'ungaa (our view of God, salvation, destiny etc.) te tau sio ai ki he irreconcilable contradictions of world religions and worldviews. Pea oku te'eki lava 'e he kau interfaith conferences o fakamali'i e ngaahi kehekehe ko iaa. Ko e ofi taha he feinga ke fakamali'i e ngaahi lotuu i he'eku vakai ko e view a Miroslav Volf 'o Yale ka ko 'ene feinga pee ke compromise e lotu kalisitiane, mosilemi, mo e Siuu he'enau view e 'Otuaa ka oku ikai lave ki he salvation mo e toenga e gaahi tefito'i e ngaahi lotu ni. Oku te tui oku kei mo'oni pee lea a Sisu 'o tatau ai pee pe 'e tui kiai ha taha pee 'e ta'etui ki ai 'a mamani. Lava lelei pee ke te tau kei fefaka'apa'apa'aki pea mo tui 'oku hala e tama koee ka te tonu kita fakatatau ki he 'ilo kuo 'omi 'e he 'Otuaa i he'ene Folofola, pea ko e 'uhinga ia oku kei mo'ui ai e ngaahi potungaue evangelioo e ngaahi siasi conservative. Oku tui pehee pee mo e tama Mosilemii, pehee foki pea mo e tama scholar Putaa. Na'a mo e scholar mo e tangata fa'utohi puta ko Ven S. Dhammika, fakataha pea mo Puta, oku ne talamai hangatonu, "Buddhists do not believe in God.There are several reasons for this. The Buddha, like modern sociologists and psychologists, believed that religious ideas and especially the god idea have their origin in fear. The Buddha says, 'Gripped by fear, men go to the sacred mountains, sacred groves, sacred trees and shrines.' " So, for most orthodox Buddhists (in the Theravada tradition), the concept of a personal supreme being is at best unimportant, at worst an oppressive superstition." Essentially, they are saying, "We are right and those who believe in God are wrong." And I applause them for saying that. |
----- Original Message -----
From: Saikolone Taufa
Sent: 05/21/11 11:15 AM
Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14
Loke tuku kei ki'i Break atu na'a faifai kuo fulutamiaki ha taha heheheheee .....
Koe tali faingofua a'upito kihe fehu'i 'a Song .... Koe ha koaa 'oku tau kehekehe ai hono faka'uhinga 'i e Mohenga taha ?
Kataki pe LOke koe tali ko'eni meihe 'atakai mo'oni- " reality ".
Ko'eku tali, oku 'ikai pe ke tau mohenga tatau ,
He'ikai hanga 'e Song , 'o kola'i au keu mohenga tatau moia .
koe mo'oni ia Loke, he oku mohe mohenga sipilingi mahalo 'a Song ia , ka oku oku ou kei mohe pe au he faliki
Koe tu'unga fakatu'utamaki ia 'oe " tu'uga mahalo 'oku feinga kiai 'ae kau hikitohi pe koe kau teolosia pe filofefia, ko'enau feinga ke Fakamalohi'i pe kola'i atu kitautolu kihe 'enau Faka'uhinga isa, 'enau a'usia .
( eg. Osama bin laden )
Koia 'oku ou manako aipe au keu tala atu 'eku a'usia 'o 'ikai koha " Fakaa'usia'ii au 'eha " taha " tukukehe 'ae sipinga na'e ta 'e Sisu ,
( Sisu lami na'ake tamasi'i mu'a , peau fiefai 'alaa he sipinga na'ke taa)
Kapau 'e feinga mai 'a Song kema Mohenga tatau, he'ikai teu tali ia 'e au,he 'oku 'iai hoku mali ia 'o'oku pea kohoku mali pe 'e lava ke mohe hoku mohenga ,pea oku ou " tangulu au ia.
He'ikai lava 'a sONGA IA 'O MOHE HOKU MOHENGA ,, he 'oku OU 'olunga la'i papa au ia kae 'olunga pilo moluu 'a Song ia .
hahahaaa
Loke , heikai teu tali 'e au 'a Songa he 'oku namu laise ia mo noodle hhhahahaha, mahalo 'e pehee mai 'a Song ia, sami oku ke namu manioke koe ia hahahaa..hihihiiii
koe faofao atu pe ,koe 'uhi ko'etau " Faikehekehe, oku ou tui kihe talanoa 'oe Tufa taleniti ,,,,,, teu kei 1 pe au, kake 2 koe, pea 5 atu 'ahai..... Koe Fakakoloa pe ke lava 'o NGAUE'II ...pea kohono Ngaue'ii he'ikai ke " tokakava ai hataha KEHE , kau mo'ui au ia ai ,,,,,, 'ikai , ko 'eku to-kakava , koia pe teu utu, koia pe teu ma'u ..
meihe lalo'akau 'oe kaua'usia.
sami
Ko e me'a ko ee ke pehee ko 'etau halaa 'oku tahaa pea te tau mate tautolu
ia 'oku te'eki te tau lava 'o fufusi e laui piliona i mamani 'oku nau moslem
ke nau tali 'e tau halaa pee koe piliona 'o mamani 'oku nau Butta ke nau
tui mai ki he 'etau halaa ...tau taki taha fononga pee 'i he'ene road pea
tau fefaka'apa'apa'aki ai pee mo fononga melino..
-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On
--
Peni,
I thought - Jesus did not only find the turth, He is the truth; should we doubt him? lolz, mahalo 'e au 'oku 'uhinga pe 'a loke ia mo andre to doubt those not he or she who finds the truth, he he he, or esle Adre meant to always double check those who claimed they got it - i think this is what the Bereans were doing, instead of believing the apostles right away, they went home and search the Scripture if it so...
ma'u ha fiefia he faka'onga 'o e uike
Ma'ananga
From: penisimani mone <peni...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, May 20, 2011 1:57:42 PM
Subject: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14
Loke:
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide (1869 - 1951)---
Malo Loke e langa mai ha'atau usuusu...ka ko Andre Gide ko enii, ko e Kalisitiane, pe ko ha atheist, pe filoosefa, postmodernist, etc...? 'Oku ne faka'ai'ai 'a e keep on seeking the (many/absolute) truth? 'Oku ne uki heni ha'atau doubt/disbelief 'i ki ha taha kuo ne ma'u 'a e moonii 'ia Sisu Kalaisi? Kataki ko e feinga pe keu mahino'i, na'a ko ha fu'u Kalisitiane pe ia ka na'e 'uhinga 'ene lauu 'a'ana ki ha fa'ahinga mo'oni 'a e kau ta'elotuu...mo e 'ofa aipee..--
fakapulia
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
----- Original Message -----
From: Semisi Kava
Sent: 05/22/11 05:15 AM
Subject: Re: Re: [tasilisili] Sione 14:1-14
'Oku ou faka'amu ke tuku atu pe mu'a moe ngahi fehu'i ni na'a tokoni pe ki hano fakakohukohu e mataafi ni. Koe fakakaukau ki ha mohenga taha koe toki fakakaukau kuo tataliu mai e kau tangata he ngaahi kuonga kehekehe pe hono feinga'i pe ala taha fefe ha me'a 'i mamani? Ko fe 'ae mo'oni kuo olo kuonga he tohitapu kuo tala hake ai he tepile ni ke tau hiki ki ha me'a fo'ou? Koeha leva 'ae mo'oni motu'a ia? Koe fekau 'e hai ke tau hiki? Ko ha 'ae me'a fua tala matangi ki ai? Pea koe me'afua 'a hai? Pea fakamafai'i 'e hai? Me'a ni 'oku kei popo'uli 'ae ngaahi fefakamo'oni'aki 'ae Tohitapu (Unity of the Bible) ki he hoko 'a Sisu koe "Hala, Mo'oni moe Mo'ui."Koe ha kuo fakamoleki ai hotau taimi he lau 'ae motu'a ko 'eni Song? Uanoa ha'ane mafatua atu (Author intent) ee!! 'E malava nai 'e he'ene fifili 'oe toe fakamalohi'i 'etau mo'oni fakakalisitiane ke tokoni ki hono 'ilo 'a Sisu moe mo'ui ta'engata? Kohaa kuo tau fa'a fakamoleki ai hotau taimi lahi hono 'analaiso ha lea ha ki'i motu'a palangi kae 'ikai fakamoleki ha taimi lahi hono talanga'i ha "lea 'a Sisu kuo mahino mai 'ene 'aonga/tokoni/'ofa/ tauhi/ malu'i/ fakamo'ui?" Na'a 'oku tau mo'ua he fa'a fifili e me'a he'ikai malava 'e hotau fakangatngata 'o mangungu pea iku 'oe toe fakalahi 'ae puputu'u moe ta'e mahino 'ae kakai 'oku tau tauhi fakalaumalie. Ko au ko hoku ongo kaunga'api koe Sri Lanka moe Uganda .Na'a na faka'eke'eke au moe anga 'eku ma'u lotu he ngaahi houa lotu 'ae siasi he sapate, pea talu mei ai koe 'aho Sapate 'oku 'ikai ke nau fai ha'anau ngaue faka'aho ngofua ai hangee koe Kosi moe tu'utu'u 'akau etc! ko 'ena faka'apa'apa'i 'eku tui. 'Oku ou tauhi hoku vaa mo hoku kaungaa mo'ui ni ke nau malava ke sio he mo'oni e 'Otua 'oku ou tauhi ki ai he'eku to'onga mo'ui neongo koe "Hindu" moe "Moslem." Koe fakahinohino 'ae Tohitapu "'ofa ki he 'Otua 'o hangee tofu ko ho'o 'ofa ki ho kaunga'api" 'osi lava pe he folofola ko 'eni 'o 'ave 'ae mo'oni 'oku uo tui ki ai ki ha kakai 'oku mau funga vaka kehekehe. 'Oku ou tui kau tasilisili kuo mou 'osi mea'i lelei koe fiha'i to'utangata 'eni he ngaahi kuonga kehekehe pea he'ikai teu toe lave ki ai he kuo mou 'osi mea'i 'ae kakai kuo nau papahia he fofota/ fehu'i'aki/ felingiaki/ fetuiaki/ 'ae mo'oni kuo tau lave ki ai pea ko honau ngaahi iku'anga pe koe tuku ta'e'osi atu 'ae ngaahi pepa 'e ni'ihi/ mate/ 'atamai vaivai / ma'u 'enau silini hono fakamaketi oe fekumi ko ia moe te'eki pe ke ma'u ha faito'o fe'unga ke tali fakamamani lahi ki he fa'ahinga fifili ni. Kapau pe ko ha 'ai pe ko ha ki'i feinga fakatokanga'i fakaako he mala'e ni ka 'oku ou tui kuo tau toutou mo liliu hono lau 'ae ngaahi article/ Documentary / Edition /Series 'ae kau Scholars kehekehe he mala'e ni pea 'oku fakama'opo'opo kotoa pe 'ae ngaahi fakamahamahalo ni ki he fo'i solution 'oku ui fakatasilisili koe "teetee holo pe" /abstractive.'Oku ou fiefia Loke he'ikai ke tau mohenga taha he kapau na'e malava na'e mei pehe ni ha'atau kahoa holo fakataha moe fu'u kau muimui ko 'ena ho'omou sulu ko Haloti Campling 'ae fu'u papa ki he "Judgement Day" na'e lau ki he 'aho ni. Mahalo koe fakamatala mahino ia 'oe 'ikai malava ke tau mohenga taha he faka'uhinga ka 'e pule'i 'etau faka'uhinga 'o fakatatau ki he founga/ mafai/ tataki 'ae Laumalie ki he tangata takitaha. 'Oku ou fokotu'u atu 'e mole noa hotau taimi he talanga e me'a 'oku 'ikai hano mo'oni 'ae "Mo'oni teetee" pea ko 'etau samena pe ki ai moe nafu'aki 'ae "Matamata" ke a'u ki he tu'u lelei. Kae lolotonga ia 'oku te'eki ke matungau 'etau Tohitapu hono 'a'au hake 'ae fakakoloa ke tokoni'i hotau kaunga fononga. Kuo ha? Kuo motu'a e lea ia 'a Sisu he Tohitapu kuo tau toe kakapa atu ai ke toe kumi fakamo'oni mai mei ha fakamatala 'a ha kakai kehe? 'E faifai 'etau mimio mo mimio 'ae mo'oni ni pea iku faikehe 'etau samena ni.Kiate au 'oku mole ke mama'o keu ta'ofi 'ae talanga'i 'ae issue ni ka ko hono mo'oni kainga he'ikai pe 'e toe fiemalie 'a mamani ha solution ki ai koe fakafekiki pe! moe tau'aki fola la'ipele mo fakatupunga ha ngaahi loto tangia 'o tau 'aki fusi 'ene mo'oni/ tau'aki fusi fuka 'o mo'u nofoa ai kae ngalo ke fafanga fakalaumalie 'ae kakai 'ae 'Eiki! Taumaia kau tsilisili 'e 'i ha'ane fu'u tokoni ki he 99.9 % 'oe paenga ni. 'Otua tokotaha pe 'oku 'i ai 'ene fakama'opo'opo taau ki he me'a ni. 'i hono taimi pe !Kavauhi.
Ko e hala ki he world cup ko isitolo maka ia mo toutai kefu mo e 'ikale tahi
ha ha...koehaa tv 'oku ke ta'eloto ai kia henry 'osi koiaa 'oku 'ikai ke mou
kau he lauu he kuo 'osi homou taimi ha ha ha ..
Mahalo ko e me'a mo'oni ia 'e taha ...'a e pehee ko e hala kia hai? Pea
'oua te tau kola'i 'a e toenga ke tui tatau mo tautoluu ka tau fiemalie pee
tautolu 'i he 'etau halaa pea tau tali 'oku 'iai mo e hala ia 'a e kau tama
koee o hange kuo ke lave ki ai tv.
Ko e me'a ko ee ke pehee ko 'etau halaa 'oku tahaa pea te tau mate tautolu
ia 'oku te'eki te tau lava 'o fufusi e laui piliona i mamani 'oku nau moslem
ke nau tali 'e tau halaa pee koe piliona 'o mamani 'oku nau Butta ke nau
tui mai ki he 'etau halaa ...tau taki taha fononga pee 'i he'ene road pea
tau fefaka'apa'apa'aki ai pee mo fononga melino..
Ko e taha moe tamai hange 'oku 'ataa ia mei he Hala, ka tene ma'u 'e ia 'ae Mo'oni mo e Mo'ui mei ai, mahalo.
takamuli.
kataki kae fakangaloki atu e fo'i post ta'etokanga ko ena 'i lalo., kamou hanga hake ki he fo'i fakamahamahalo ko ena.
takamuli.
------
| Lasinga ai o Lea malohi mai ho tu'unga koe Faifekau he koe kau tama. 'Oku ou tui 'oku mou to'u ako pe i Siatoutai eee. Afe hifo koe ki he FKTu'amelie 'o Lili ai mo Dr Epeli. 'Ofa moe Lotu. Seniale --- On Tue, 24/5/11, Lasinga Piutau <lasing...@yahoo.com> wrote: |
Kapau 'e feinga mai 'a Song kema Mohenga tatau, he'ikai teu tali ia 'e au,he 'oku 'iai hoku mali ia 'o'oku pea kohoku mali pe 'e lava ke mohe hoku mohenga ,pea oku ou " tangulu au ia.
He'ikai lava 'a sONGA IA 'O MOHE HOKU MOHENGA ,, he 'oku OU 'olunga la'i papa au ia kae 'olunga pilo moluu 'a Song ia .
hahahaaa
Loke , heikai teu tali 'e au 'a Songa he 'oku namu laise ia mo noodle hhhahahaha, mahalo 'e pehee mai 'a Song ia, sami oku ke namu manioke koe ia hahahaa..hihihiiii
Loke tuku kei ki'i Break atu na'a faifai kuo fulutamiaki ha taha heheheheee .....
----
taa ko e hee takai holo 'a e fakatonulea 'a Semisi Kava ki he "mohenga" ko koe ee...
huu mai e 'malimali' ho'o fo'i break Sami. Ka hiki mei he lau ki he 'mohenga taha' ki he "mohenga 'e taha" ko e fakamafana mo'oni ia.
malo e faka'aa'aa, ma'u ai pe lesoni mo e mahafu sami
loke
‘Ikai ngata he’ete ninimo kae toe fihi ange ia Kiti hangee ia ko hano vete ‘e fataimelo ha fo’i talafakafonua he sautee ha ha …
--
'Aia hange ko e vaka taumu'a fuopotopoto ko e 'a Fakapulia (Fakama'opo'opo e fakalelu) - fiu e eiki vaka he feinga ke faktautau ki uafu...pea toe fiu mo e kau tali i uafu he feinga ke no'o e maea...
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
On Mon, 30/5/11, penisimani mone <peni...@gmail.com> wrote:
'Ikani:
Malo e potalanoa ko e me'a lelei pe potalanoa pea mou tokoni mai pe, 'oku ou tui 'oku kei mahu'inga pe hono fehu'i e hala ko eni - he ko e pehe - ko e Tamai mo Sisu 'oku na taha pe - pea 'e 'ikai leva ko e hala 'a Sisu - he ko e Taamai ia. ka 'okapau 'e kei hoko pe 'a Sisu ko e hala - pea ka ko hono fakalea 'e taha ko e Tamai ko e hala pe mo ia. ko e hala ia ki fe?
|
----------------------------------------------------------------------------
Fakapulia: |
|
ka 'okapau ko e trinity eni, pea taa 'oku na tatau pe nai 'i he substance kae kei kehekehe pe 'i he pesona, pea 'e fiema'u ai ha hala ia mei he pesona ko ee ki he pesona ko ee, pea kuo tala 'e Sisu 'e 'ikai te tau ala 'alu hangatonu ki he pesona Tamaii ka 'i he'etau fou 'i he halaa, 'i he pesona 'Aloo...ko ia, ko au mo e Tamaii 'oku ma taha pe (Jn 10:30..'i he substance, 'i he naunau) ka ko e tokotolu foki 'o na pesona kehekehe pe kae lava ke na communicate mo'oni (Jn 10:17-18)...kei ongo mai aipe e hikule'o e kau Cappadocian fathers - uno substancia, tres personae...'ofa pe 'e 'ikai tuku mai 'a e tritheism he fo'i fakalave ko eni!...
|
------------------------------------------------------------------
Malo Fakapulia mo Ikani ko e luku atu pee 'eni ki he talanoa 'a Fakapulia 'i 'olungaa.
Mahalo na'e tokamea'i pee 'e Sisu 'e 'iai e 'aho hangee ko e 'aho nii, 'e liliu e culture 'o tali e pluralism pea tau pehee 'oku tatau kotoa pee ngaahi lotuu pea 'oku a'u kotoa pee ki he 'Otuaa.
Tau fakatokanga'i he 'aho ni e mafola mai e Mosilemii, Hinituu, Putaa 'o talitali leleiange 'e he media kinautolu 'i he lotu faka-Kalisitianee. He'ikai te tau sio kitautolu oku fai hano fakaanga'i e ngaahi lotu ko 'enii he ngaahi nusipepaa etc...ka 'o kapau e ai ha me'a e fehalaaki mo lotu Kalisitiane kuo 'a ki ai e media ki hono hae hifo e lotu Kalitiane.. toe fakaoliange 'ae 'iloa mo e best seller e ngaahi akonaki fakahinituu 'a e motu'a Hiniituu ko e Deepak Chopra 'a ene omi e ngaahi founga ki he tu'umaliee, melino, mo e fiefiaa etc...lolotonga ia 'oku 'ukaka pee he lotohala o Delhi e kakai he fiekaiaa mo e pakupakuu.
Mahino oku tau justify e lotu kotoa pee 'oku tatau koe'uhii ko e talamai 'e he agnosticism we can't be sure who God is. Pea lahi hono ngaue'aki e talanoa fakataataaa 'o e elifanite mo e kau kuii ke pehee tokua oku pehee 'etau kumi ki he 'Otuaa. Fakafofonga'i 'e he elifanite 'a e 'Otuaa ka ko e ngaahi lotuu 'a e kau kuii kau ai e lotu fakaKalisitianee. Ko e toonounou 'o e analogy ko ia ko e assumption 'oku tatau e 'Otua 'oku fai ki ai e kumi e ngaahi lotuu.
Ko e palopalemaa he oku fehangahangaa e ngaahi worldview mo e ngaahi God-view. Feinga atu e ni'ihi he elifanite fefine, faa atu e ni'ihi he elifanite tangata, pea fafaa atu e ni'ihi he kolila etc., hoosi atu e ni'ihi etc. Talamai 'e he lotu Kalisitianee mo e common sense, if God is wholly other, we can not know him without Him reaching out to us.
Ko e mahu'inga leve o Sione 14.6 'oku hanga 'e Sisu 'o "fakafepaki'i" e kotoa e ngaahi lotu ko 'enii 'o a'u ki he agnosticism 'o hangee ko 'enii.
1) Talamai e Sisu oku taha pee Hala ki he 'Otuaa. Tu'u fehangahangai eni mo e akonaki 'a e Hinduism mo e Buddhism 'aia oku ne kasia e ngaahi fonua e hihifoo 'aia ko e pehee 'oku 'ikai taha pee 'a e hala ki he 'Otuaa.
2) Toe fakamahino'i 'e Sisu ko e 'Otuaa ko e tupu'anga ia 'o e mo'uii(author of life) pea ko e 'uhinga mo e taumu'a 'o e mo'uii( meaning & purpose) 'oku makatu'unga he'etau 'ilo Iaa. Fepaki ia mo e tui 'a e Buddhism ... Buddhism either ignores God or totally rules out His existence altogether.
3) Toe fakamahino 'e Sisu ko Ia ko e 'Alo pea mo e Hala ki he Tamai. Fesi'itu'a'aki ia mo e tui Mosilemi 'aia ko e lau kovi kia kinautolu e pehee 'oku 'iai e 'Alo e 'Otuaa, pea kehe atu 'a e 'ikai ke nau tui ki he Trinity.
4) Toe talamai e Sisu 'oku malava ke tau 'ilo personal ki he 'Otuaa pea mo Ia ko e Mo'oni Taupotuu(Absolute Truth). Fehangahangai ia mo agnosticism 'oku ne talamai we can't know or we can't know for sure.
Ko e haa e me'a na'e mei hoko kapau na'e 'ikai ha Sione 14.6 he Folofolaa?
Mahalo ne tau mei hangee pee ha limu tu'u 'i 'au. Tau malele pee he ta'au e kuongaa. We become the Yes-yes Mr Nice Guy, People Pleaser of the day. We stand for nothing, and easily fall for for anything. Pea mo'oni leva e lau a G.K Chesterton "There are infinity of angles at which one falls, but only one angle at which one stands." Me'a'ofa mai e Sisu e founga ke tau tu'utonu aii me'apango 'oku tau fie tu'u fakaheihei pee, pea felau ke fakaheihei ai pee 'etau luee, leaa,,tangutuu, mo 'etau lotuu.
|
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili