2 Kolinito 4:3-6 "Fakaāa āa hoku loto fkpoāuli ni āEiki Sisu keu lava 'o mamata ki ho langilangi"
Ā
'Oku taku mo faāa fkmatala'i hotau kuonga ni ko e kuonga 'o e maama (enlightenment), he kuo āikai ke kei āi ai ha meāa āe taāe malava āe he faāahinga āo e tangata āo āiloāi pea mo lavaāi āaki āa hono poto fakaeāatamai (reason). Tokua kuo maama ko aa hotau kuonga ni, pea āoku āi he nima pe āo e faāahinga āo e tangata āa e kii ki he maama āo fou āi he poto (reason) fketangata.
Ā
āI he āIpiseli āo e Sapate koeni āoku fakamatala ai āa Paula ki he maamaāanga āo e faāahinga āo e tangata pea āoku āikai ko e poto āo e tangata pe ko ha toe me'a āoku makatuāunga ai āa āene maama, ka ko e Kosipeli pe āo Kalaisi Sisu (v.6). Kia Paul āoku kei āi he fkpoāuli pe āa kinautolu āoku āikai tui kia Kalaisi Sisu, ke ko kinautolu ko ia āoku pulonga kiate kinautolu āa e kosipeli, ko kinautolu ia āoku fktau ki mala āenau moāui. Kuo fkkuiĀ āe he āotua āo e tuāu koeni āa e āatamai āo e kau taāetui, koeāuhi ke āoua naāa huluāia āe he ulo mei he Kosipeli āo e langilangi āo Kalaisi, āa ia ko e āimisi āo e āOtua.
Ā
āOku kiāi faāa lahi pe āa hono faāa fkpipihi mai e faāahinga fkkaukau āo e enlightenment āi hotau faleni āi he fkkaukau tokua naāe āosi maama pe hotau kiāi fonua āo kitautolu, āa Tonga, kimuāa pea toki aāu atu āa e Kosipeli ki Tonga mo e kau misinale. āOku fehalaaki āaupito āa e faāahinga fkkaukau ia koeni pea mo e āIpiseli āo e uike ni, he ko e tuāunga ne āi ai āa Tonga kimuāa pea toki aāu atu e Kosipeli āo Kalaisi mo e kau misinale āo malangaāi pea tui ki ai āetau fanga kui ko e koto fkpoāuli āo āikai ke huluāia āe he ulo mei he Kosipeli āo e langilangi āo Kalaisi āenau moāui.
Ā
Ka āikai ke tui e faāahinga āo e tangata ki he Kosipeli āo Kalaisi Sisu, ko e koto launoa haāa tau feinga ke tau āa āo āilo āa e langilangi āo Kalaisi Sisu. Ne mahino āaupito āa e meāa koeni kia Paula, he ko e āuhinga ia āa e pehe āe Paula naāa nau maāu pe āa e lakanga ko ee āi he āofa tuāungaāa pe āa e āOtua (v.1). Naāe mole ke mamaāo ha maāu āe Paula mo e kau āaposetolo ha maama āiate kinautolu pe, ngata pe āi he fai meesi āataāataa pe āa e āOtua, āo fekau atu kinautolu ki he Senitaile (kau ai āa Tonga āi he aāu ki ai āa e kau misinale mo e Kosipeli) ke fkāa honau mata, ke nau tafoki mei he poāuli ki he maama, pea mei he puleāia āe Setane ki he āOtua, ke nau maāu āa e fkmolemole angahala, pea mo ha tofiāa āi he lotolotonga āo e kakai kuo fakahaohaoa āi heāenau tui pikitai kia Sisu Kalaisi (Ng. 26:17-18).
Ā
Ā
Tapuaki āia Kalaisi--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
On 2/14/12, Sitiveni Faupula <skf...@gmail.com> wrote:
> *2 Kolinito 4:3-6* *"Fakaāa āa hoku loto fkpoāuli ni āEiki Sisu keu lava 'o
> mamata ki ho langilangi"*
> --
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
>
--
Sent from my mobile device
Ma'afu Palu
"Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.
Maloo Veni .
--
'ofa atu.
----
> Maafu Palu <maafu...@gmail.com> wrote:
>
> Malo Veni, tapuaki 'aupito 'a e folofola 'oku ke vahevahe mai. Malo mo
> e kosipeli ke maamangia 'etau ngaahi kui he ka ne 'ikai 'oku nau kei
> lele foo atu pe i koulo. Hehehe. Si'oto'ofaatu.
>
> On 2/14/12, Sitiveni Faupula <skf...@gmail.com> wrote:
> > *2 Kolinito 4:3-6* *"Fakaāa āa hoku loto fkpoāuli ni āEiki Sisu keu
> lava 'o
> > mamata ki ho langilangi"*
> --
> Sent from my mobile device
>
> Ma'afu Palu
>
> "Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.
>
Fakafeta'i e fakamanatu Sitiveni. Ka e fai mu'a ha langalanga tasilisili atu he 'ipiseli 'o e uike ni.
'Oku ou sio hifo ki he pehee 'e Paula 'oku 'i ai nai ha ivi-kehe ('otua 'o e tu'u ko eni) 'oku ne fakakuihi kitautolu mei he kosipeli 'o Kalaisi. Ko e ngaue 'a e tangata misinale ko Walter Wink (The Powers that Be: A theology for a new millenium), 'oku ne lave ai kihe 'invisable power' we have to deal with 'i he'etau feinga ke fakatokolahi 'a e Pule'anga.
Pea tu'unga ai e fifili; kapau 'oku ta'emamohe ngaue 'a e "... 'otua 'o e tu'u ko eni... ", ki hono poloka e kosipeli, ko e haa 'a kitaua ke fai?
--