Malanga pongipongi Sapate
27/03/ 2011
Ui ki he Lotu: Same 95:1-3
Kaveinga: “‘Eni ‘ae fieinua ha’u kia Sisu koe matavai mo’ui”
Potu Folofola Malanga: Sione 4:15 “Pea lea ‘ae fefine kiate ia, ‘Eiki foaki mai ‘ae vai ko ia kiate au koe’uhi ke ‘oua na’aku fieinua, pe ongosia mai ki he vai ni ke ‘utu.”
Himi: 1. 621 2. 360 3.563
Talateu
Lolotonga ‘ae fononga atu ‘a Sisu ki Kaleli na’a ne fou atu ‘i Samelia ‘i he kolo ko Saika ‘o ne fetaulaki mo ha fefine koe Samelia ‘i ha ve’e vaitupu. Tupu mei he ‘ikai tali ‘e he fefine ni ‘ae kole inu na’e faiange ‘e Sisu ki ai ko ia ai na’a ne feinga ke fakahaa’i ia ki he fefine ni ko ia Ia ‘ae Misaia ‘oku nau nofo ‘amanaki ki ai (4:25-26). Na’e ‘ikai ia ko ia pe ka na’a ne ako’i mo fakataukei ki he fefine ni ‘ae mo’oni fekau’aki moe mafai ivi fakamo’ui ‘ae ‘Otua, ‘ulungaanga mafai ‘ilo me’a ‘oe ‘Otua pea mo founga hono fai ‘oe huu ki he ‘Otua ko ia. Na’a ne tala fakapatonu ki he fefine ni koe Misaia pe Fakamo’ui ko ia kuopau ke ha’u ia mei he Siu. Koe’uhii koe ‘Otua koe Laumalie pea koe fetaulaki’anga moe Laumalie ko ia kuopau ke fai ia ‘i Laumalie moe Mo’oni. Ko ‘eni ia ‘ae vai na’e tongia ai ‘ae laumalie ‘oe fefine ni hange ko ia ‘oku tokanga ki ai ‘etau veesi malanga “Pea lea ‘ae fefine kiate ia, ‘Eiki foaki mai ‘ae vai ko ia kiate au koe’uhi ke ‘oua na’aku fieinua, pe ongosia mai ki he vai ni ke ‘utu.”
Kakano’i malanga
‘I he’etau lau ‘ae Kosipeli ni pea ‘oku tau fakatokanga’i ai ha talanga ‘a ha ongo kakai ‘e ua. Na’e makatu’unga ‘ae talanga ni mei ha kole inu na’e faiange ‘e Sisu ki he fefine Samelia ni ”‘omi si’aku inu” Ko ha ‘imisi malie ‘oe talanoa ‘oku hanga ‘e he me’i vai inu ‘o fufuu ‘ae mo’oni ‘oku feinga ‘a Sione he’ene hiki tohi ni ke fakae’a ka koe a’u atu ‘ae ngaue fakamo’ui ‘ae ‘Otua ma’ae Senitaile. ‘I he taimi tatau ‘oku lava ai hano veteange ‘ae ha’isia ne feta’utu’i moe kau Falesi hange ko ia ‘oku ha he kamata’anga ‘oe vahe ni ka ko hono langa ai pe ‘ae ‘avahevahe ma’ae Siu moe Senitaile ‘o fekau’aki moe kau mo ta’ekau ki he Pule’anga ‘oe ‘Otua. Hange ko ia kuo mou lau’ilo ki ai koe mahu’inga ‘oe vaitupu he talanoa ni koe ngaahi feitu’u fakataha’anga ‘oe kakai hange ko Lesieli mo Sekope pea hangee ia ha feitu’u ke nau vahevahe mo feako’aki ai ‘enau mo’ui.
Koe vete ‘oe potu folofola
Na’e fu’u ‘ohovale ‘ae Fefine ni ‘i he fakalea ni. 1. Ko ha Siu kuo ne lea ki ha Senitaile. 2.Ko ha tangata Siu ke inu mei ha ipu ‘a ha fefine Samelia lolotonga ia koe ta’ema’a kinautolu ‘o fakatatau ki he’enau lao fakasiu.3. ‘Oku ‘ikai ke ngofua ke fakalea’i ‘e ha tangata ha fefine ‘i ha potu fakataha’anga. Ka koe’uhi ki he fefine ni koe tangata ni ‘oku ‘ikai te ne fou mai he ngaahi fakangatangata fakasiu ni pea peheange ‘ehe fefine “...koe tala inu ha e kiate au ka koe Siu koe pea koe fefine Samelia kita? He tala’ehai ‘oku ‘uhi ha Siu kiha Samelia.” Na’e ‘ikai puli ‘ia Sisu ‘ae mamahi’anga ‘oe kainga ni ka na’e ‘ikai tene toe fakamoleki hano taimi ke talanga’i ‘ae lavea ni kae hiki ‘ae tokanga ia ki he me’a ‘oku hu’u ki ai hono Laumalie koe fakamo’ui ‘oe lavea ko ia “Pea tali ‘e Sisu ka ne ke ‘ilo ‘ae me’a’ofa ‘ae ‘Otua pea ka ne ke ‘ilo pe kohai ia ‘oku ne pehe atu ‘omi ha’aku inu, pehe ko koe ne ke fai ‘ae kole kiate ia pea kuo ne ‘atu ha vai mo’ui”. Kainga koe’uhii koe kei langa pea uhu ki he fefine ni ‘a hono tapalasia kinautolu koe Senitaile he anga ‘oe nonofo na’e kei nofo atu pe ai ‘ae tali ‘ae fefine ni he kafo ko ia “’Eiki ‘ikai ke ‘i ha’o me’a ke ‘utu’aki pea ‘oku loloto ‘ae luo pea mei fe ai ho’o ma’u ‘ae vai mo’ui na? Na’e ‘ikai toe kehekehe ‘ae tali ‘ae fefine ni ki he fakaafe ki he mo’ui ta’engata pea moe tali ‘a Nikotimasi ‘ae founga ke ma’u ai ‘ae mo’ui ta’engata. Na’e ‘ikai ke fakatokanga’i ‘e he fefine ‘ae loloto ‘oe Folofolaa ke ne ma’u ‘ae vai ‘oe mo’ui, kae hiki ‘ene tokanga ‘ana ia ki he loloto ‘oe vai tupu pea hangee koe tokanga ‘a Nikotimasi ia pe ‘e fefe ha’ane toe foki ki he manava ‘o ‘ene fa’ee lolotonga ia koe fanau’i fo’ou kuopau ke fai mei ‘Olunga.
Kainga mahalo pe koe taha ‘eni ‘ae palopalema ‘etau ngaue he Siasi koe fa’a tali’aki ‘a hotau ngaahi fu’u lakanga moe naunau (‘ae kane ‘utu!) fakakakano ‘ae fehu’i fakalaumalie. Taimi lahi ‘oku tau fa’a ‘omi hotau kafo, mamahi, hela’ia he fuakavenga ‘ae Siasi, ‘a hotau ngaahi va fakaenofo pea moe tau’aki tangata ke fakalele’aki ‘ae me’a fakalauamalie ‘ae Siasi. Kainga tuku mu’a ki he talaloto mo’ui ‘ae fefine ni ke ne holoki hotau faikehekehe’anga ‘aki ha’atau tautapa fakataha mo ia “...‘Eiki foaki mai ‘ae vai ko ia kiate au koe’uhi ke ‘oua na’a ku toe fieinua pe ongosia mai ki heni ke ‘utu.”
‘Oku fa’a tukuaki’i ‘a Sisu he talanoa ni tokua na’a ne tomu’a fakaanga’i ‘ae mo’ui fe’auaki ‘ae fefine ni ki mu’a ia pea ne foakiange ‘ae vai ni. Mahalo pe kapau te tau fakatokanga’i lelei ‘ae founga na’e ‘eke ‘aki ‘e Sisu “’alu ‘o ui mai ho Husepaniti pea ha’u ki heni” na’e ‘ikai ha’ane tukuaki’i ‘ae to’onga mo’ui ‘ae fefine ka koe ‘eke ‘a hono husepaniti “pea tali ‘e he fefine ‘o pehe ‘oku ‘ikai si’aku husepaniti.” ‘Oku ‘i ai ha mahu’inga makehe ‘oe husepaniti heni ki he fefine he ‘oku ne fakamatala ‘ae malu moe tauhi ‘e fai ma’ana. Pea ‘oku fakamatala ‘e he toutou mali ‘ae masiva ‘ango’ango ‘ae fefine ‘o fakatatau ki he nonofo fakasiu. Pea pehe ‘e Sisu ‘oku mo’oni pe ho’o lea na ‘oku ‘ikai te u ma’u husepaniti...” Kainga ta ne’ine’i ke si’i hela mai e fefine ni ki he vaitupu ni koe fakainu ‘ae fu’u toko 6 ko ‘eni he ‘oku tau tui kapau na’e taha pe pehee na’e ‘ikai hela mai he ‘aho kotoa. Kainga ‘ofa ‘o ‘ai pe ha taha mo ho’o hela he ngaue ko hono tauhi kotoa. Ki he fefine koe fakamatala ia ‘oe fiema’u mo’oni ‘ae vai ni he ‘oku ‘ikai ha toe me’a ‘e ‘ufi’ufi he femataaki moe ‘Otua. Kia Sisu koe founga pe ia hono inu ‘oe vai ko ia koe pau ke tomu’a hu mai ki tu’a ‘a hotau tafa’aki kaupo’uli he mo’ui kae hu atu ki loto ‘ae vai ‘oe mo’ui ‘i he tui moe fakatomala kae tolonga mo mapunopuna ‘ae vai ko ia. Konga ki mui ‘oe talanoa na’e ‘ikai ke ne tali ‘ae me’akai na’e ha’u moe kau ako ka na’a ne ako’i ke nau ‘ilo ‘ae kai moe inu ‘oku hulu atu ‘aee na’a ne foakiange ma’ae fefine ‘oku ‘ikai koe fakafonu honau kete ka ko honau laumalie “Ko ‘eku me’akai koe tulituli ke fai ‘oe finangalo ‘o ia na’a ne fekau mai au pea faka’osi ha’ana ngaue.”
Ko ha ki’i akonaki
Koe vaii ko ha ‘elemeniti mahu’inga ia ki he mo’ui he ‘aho kotoa pe ka ‘i he vai tupu ‘o Sekope he pongipongi ni ‘oku ne feau ‘ae fieinua ‘ae fefine ka ‘e fakataimi pe. ‘Oku tau fa’a ‘inasi pe he ngaahi vai ka koe lahiange ‘ete inu koe huluange ia ‘ete fieinua hange koe tangi inu faka’aho ‘ae fanau ‘Isileli he toafa he na’a nau inu pe kae toe fieinua pe koe kei tuku ‘ae u’a ki ‘Isipite. Kainga ‘oku tau ma’u pe kae toe holi pe, pea ‘oku tau mali pe kae toe holi mali pe ke taki nima hangee koe fefine Samelia ni. Ko hano fakangata ‘ae u’a ‘oe mamani fiefinua ni ko ‘etau ‘inasi fakataha moe fefine ni ‘i he vai na’e foakiange ‘e Sisu he ‘aho ni (suggests the availability, accessibility, and abundance of the divine life for believers). Tokaange pe ha vaitupu ha feitu’u pe ‘i mamani ‘oku lolotonga tatala atu ‘e Sisu ia ki he angahala mo ha kakai ‘oku nau fiuinua ki he’ene ma’oni’oni. ‘I he hili ‘ae talanga ni na’e kei hoko pe ‘ae Siu ia koe Siu pea Sentaile ia koe Senitaile ka ‘oku na tuku mai ha koloa ma’a kitautolu ke tau ‘inasi. 1. Kuo ‘inasi ‘ae Fefine Samelia ni he vai ‘oe mo’ui pea ‘i he taimi tatau kuo ‘inasi moe Senitaile he fakamo’ui ‘ae ‘Otua. Pea mei he maama ‘oe fakakaukau ko ia ‘oku ‘i ai ha ngaahi me’a ke tau to’oto’o atu mei he malanga ni 1. Na’a ne faitotonu ke ne talatala tonu kia Sisu ‘ae mo’oni ‘ene mo’ui 2.Na’a ne loto lelei ke ne tali ‘ae fakaafe ki he mo’ui ta’engata 3.Na’a ne vekeveke ke ne ongoongo atu ‘ae mo’oni kuo ne ma’u ke ‘inasi ai hono ngaahi kaunga mo’ui.
Fakama’opo’opo
Si’i kau Kalisitiane koe vai ni ko ia ia ‘ae vai ne tafe mei he vakavaka ‘o Kalaisi he Kolosi ‘i Kalevale koe’uhi pe koe fefine Samelia mo koe mo au. Kainga koe vai ko ia ‘oku ‘ikai toe fiema’u ha kane pe tini ke ‘utu ai ka ‘oku fakafonu pe ia ha loto kuo ne faka’ata’ataa ia ke taloni ai ‘ae ‘Eiki ko Sisu Kalaisi “’E Sisu fakafonu ‘ofa au sila’i ke ‘oua ‘e hu ha me’a kehe keu mate mo mo’ui pe mo’ou ‘ou nofo ai pe ko si’o ta’emele.” Ke tau kau fakataha moe si’i fefine ni he ongoongo atu ia ki hotau ngaahi kaungaa mo’ui ‘ae vai ni mei he’etau to’onga mo’ui ke nau ha’u ‘o ‘utu mo toutou ‘utu pea nofo ma’u he vai ni ‘ia Sisu Kalaisi koe fauniteni ‘oe vai mo’ui Fakatauange ke tau ‘inasi fakataha he feohi’anga fakalaumalie ni he tapuaki ‘oe vai ni ka koe ta’ata’a pe ‘o Sisu, me’a ia teu hiva’aki! me’a ia teu kofu’aki! ‘oka fakamaau ‘a mamani ‘Ee! Koe toki vai, vai mahu’inga lahi vaiola ‘o mamani ta’ata’a pe ‘o Sisu. 'Io kau toe 'ai atu "'Eni 'ae fieinua ha'u kia Sisu koe fauniteni 'oe vai mo'ui".‘Emeni.
Kavauhi
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
Malo Kavauhi, ka ke faka’atā pe mu’a ke mau hū atu kau usuusu´ ‘o toe laulau he’etau lesoni´…
Tau kei manatu’i pe veesi malanga ‘a Sione´ - Jn 20:30-31; tau kei manatu’i pe ‘ene Kalaisitolosia´ (Jn 1:1 ), pea mo ‘ene founga fa’utohi´, develop e dialogue kotoa pe ke a’u ki he’ene veesi malanga´. Ki he kau readers, ko e kalasi tohi eni (genre) ko e Kosipeli (not novel, fiction, etc.,) pea ko e literally form ‘oku ngaue’aki heni´ ko e dialogue (“fetalanoa’aki,” ‘ikai ko e Law, narrative, paraboa, etc., kae hangē ko ia ne ne ngaue’aki ki he talanoa ‘o Niko´, ko e founga nai na’e lahi hono ngaue’aki ‘e he kau Kalisi´ ‘i mu’a), ‘a ia ‘oku talanoa ai ‘a e kau talanoa´ kae hikitohi mai ia ‘e he Master/author ha’ane kaveinga pe taukave (mou kataki pe, ka ‘oku ou kei kau au he tui ki he author’s intent, neongo kuo motu’a fau ia ki ha tokolahi he ‘aho ni).
v.1-6 Ko e palopalema´ ko e hala e fanongo ‘a e kau Falesi´ tokua kuo fakaului mo fai papitaiso ‘a Sisu ‘o hulu ‘ia Sione..hala ia!.. ko ia na’a ne tuku ‘a Siutea/Selusalema/fakama’a temipale/Niko ka ne toe ‘alu ki Kaleli, ‘o ‘ikai takai ‘i tu’a Soatani hangē ko e anga maheni´, kae “PAU” ka ne taa loto atu ‘i loto Samelia…ko e hā…fakavavevave?..ilifia?..mo’oni e malanga ‘emau motu’a…”…’au ia!..”, kae poupou ‘a Kavauhi, ko e ‘ave nai eni ‘o e Kosipeli ki he Senitaile (2Tu’i 17:24; Ese 4:1-24; Neh 4:1-2; Lk 9:52)..
Takai 1.
v.8 “‘E, mai si’aku inu[1]…”..‘oku emotional e fakalea kole inu ko enii he Tonga´, kae imperative ‘i he Gk, ‘o ‘ikai ko e kole, ka ko e fekau’i ke ‘omi..kalasi kole/fekau inu faikehe..pea ko e fakaafe nai ia ke fetalanoa’aki…kae ‘ikai ko e ‘omi pe ‘o e inu ka na tutuku…Ko Niko/Falesi/Siu/Sanitalimi/Judaist/tangata na’a ne kamata ‘a e fetalanoa’aki ‘o e uike kuo ‘osi, kae kamata ‘e Sisu (Misaia/‘Alo ‘o e ‘Otua/2nd persona/co-creator of water, etc) he uike ni ki he fefine/ ta’ehingoa!/Samelia/Senitaile?/ta’ema’u tu’unga/fe’auaki/ha’u ho’atā, etc… fetaulaki he uike kuo ‘osi´ ‘a e Judaism vs Christianity, kae talanga he uike ni e Christianity mo tautolu Ignorance?Outcast?Lowcast?Marginalised?..’au ia!..ko e kauhala kehekehe atu..’o feinga ‘a Sisu ke fakamo’ui, kae feinga si’i fefine ni ke fufū, kalo mo hola, pea ko kitautolu ‘ataa pe ia…
v.9 “Ko e toe tala[2] inu hā…ka ko e Siu koe…”…’ilo ngofua e Siu´ he pao honau kofu´, pe ‘ai failakiteli...ka ‘oku hala ia!..’oku ‘ikai ko e Lapai ia, pe Siu ia (historically may be yes?, divinity nooo!), ka ko e ‘Alo ‘o e ‘Otua, Misaia, co-creator with the Father…(Kol 1:16)..tui ki ai pea ma’u ‘a e mo’ui (Efeso 2:8)… Ka mei he’ene culture/custom perspective (describtive)..’oku ‘ikai ‘uhi[3] ha Siu ki ha Samelia…mou nationalistic..siolalo?..mou fakavahavaha’a?..mou fakamavahevahe?..pea ko hā ha’o toe kehe ‘au, Siu ko eni, meiate kinautolu, ‘o ke toe tala/kole inu ki ha fefine ma’ulalo pea toe Samelia ‘o hangē ko au…na kamata kauhala kehekehe, ka ‘oku mou mea’i e taukave ‘a e author/Sione´, ‘e fai atu pe eni ke a’u ki he’ene kaveinga/veesi malanga´- Sisu, Misaia, ‘Alo ‘o e ‘Otua, tui ki ai ke ma’u ‘a e mo’ui…author’s intent…not reader’s..
v.10 Ka ne ke ‘ilo[4] ‘a e me’a’ofa[5] ‘a e ‘Otua´…me’a’ofa fē he ‘oku lahi fau ‘a e me’a’ofa ‘a e ‘Otua´? But Jesus here meant/refered to a particular gift...Gk doma?..dosis?..doron?..dorea?..’a e vai´?…‘a e fakamo’ui´?…’a e Tohitapu´..’a e Laumalie´…’a Sisu Kalaisi?..etc?..’au ia! (Lk 11:13; Loma 8:32; 2Kol 9:15; Efeso 2:8, etc)…ko e dorean eni..ko e lea tatau ia ‘ia Jn 15:25 ki he tu’unga’a, fehi’a tu’unga’a,)…’ooo, kataki, ki’i mamafa ia kiate koe (mo mamani)…Ka ne ke ‘ilo pe ko hai ia ‘oku pehē atu…not a Jew but Misaia, ‘Alo ‘o e ‘Otua (1Jn 5:20; Jn 9:35; 16:3; 17:3; …mann!..Master/author’s intent…pea kuo ne ‘atu ha vai mo’ui..(Aisea 12:3; 44:3; Jn 7:37; Jer 2:13; 1Kol 10:4; etc..)..pea kamata ke hiki e talanoa´ mei he vai matelie´ ki he vai mo’ui...Master/author's intent..
..'aaa!..ko e kosi au 'a'ana, 'Oiau he 'ofa, Na'a ku afe mei he hala...na'a ku hola 'o mama'o, ka ne kumi au he vai...'isa!...vao...'oiau he 'ofa..(ko e significane eni, pe reader's response, 'ikai ko e reader's intent...mann!)
…ko e anga pe faka’uhinga…
[1] pi,nw pino 1) to drink 2) figuratively, to receive into the soul what serves to refresh strengthen, nourish it unto life eternal
[2] aivte,w aiteo 1) to ask, beg, call for, crave, desire, require
[3] sugcra,omai sugchraomai 1) to use with anyone, use jointly 2) to associate with, to have dealings with
[4] eivdw/ eido 1) to see 1a) to perceive with the eyes 1b) to perceive by any of the senses 1c) to perceive, notice, discern, discover 1d) to see 1d1) i.e. to turn the eyes, the mind, the attention to anything 1d2) to pay attention, observe 1d3) to see about something 1d31) i.e. to ascertain what must be done about it 1d4) to inspect, examine 1d5) to look at, behold 1e) to experience any state or condition 1f) to see i.e. have an interview with, to visit 2) to know 2a) to know of anything 2b) to know, i.e. get knowledge of, understand, perceive 2b1) of any fact 2b2) the force and meaning of something which has definite meaning 2b3) to know how, to be skilled in 2c) to have regard for one, cherish, pay attention to (1Th. 5:12)
[5] dwrea, dorea 1) a gift
Talamonu atu Ma'ananga ki he malanga 'a TMalekamu 'apongipongi na , ongo e pulia tahataha atu e ngaahi fofonga fai fatongia tonunga 'o e vao ni..
v.14 “..ka ‘ilonga ‘a ia te ne inu mei he vai teu ‘atu ‘e au´, ‘e ‘ikai ‘aupito te ne toe fieinua ‘o ta’engata; ka ko e vai teu ‘atu kiate ia ‘e au´ te ne tupu ‘i loto ‘i he tokotaha ko ia´, ko e matavai mapunopuna hake, ‘o iku ki he mo’ui ta’engata…ko fē ha’o me’a ke ohu’aki?...he ’oku loloto ‘a e luo!..’oku ke lahi koe ‘ia Sekope na’a ne keli e vai´ ni?...mann!..lele mai e talanoa´ he metaphorical vai mo’ui, ka tau kei lele atu tautolu he literal vaitupu..ka ko e vai fē nai eni?..’eke pe kia Sisu/author…Ka na’e kau ‘ene lea ko ia´ ki he Laumalie´, ‘a ia ka ma’u ‘e kinautolu na’e tui pikitai kiate ia´: he kuo te’eki ai ‘a e Laumalie´, koe’uhi kuo te’eki fakalangilangi’i ‘a Sisu (Jn 7:38-39)…tā ko e vai mo’ui ni ko e ‘uhinga ki he Laumalie Ma’oni’oni?..mann!..metaphorical..tui pikitai kiate ia ka ne ‘atu/‘omi ‘a e Laumalie Ma’oni’oni…’ikai toe fieinua..tupu ‘i loto..mapunopuna hake..iku ki he mo’ui ta’engata..’aaa!...tui leva kae ma’u/’omi ‘a e Vai Mo’ui ko e Laumalie Ma’oni’oni!..
v.15 “’Eiki, foaki mai ‘a e vai ko ia´…’aaa!..na’a ne kamata ‘ilo ia ko e Siu, ko eni kuo ne ui ia ko e “’EIKI”…fakafeta’i..ka ko e vai fe na’a ne kei ‘uhinga ki aii?..(mou kataki moutolu ‘oku ve’e vave´, ‘e fakapipiko e fetalanoa’aki ko eni´ kia moutolu, he ‘oku ngali feinga ‘a Sisu/Sione heni ke tataki mamalie mautolu ko eni kau kalasi 6 tu’o lahi´, pea ko e aalonga atu!..)..
‘Oku fakamatala e OT ki ha ma’u’anga vai ‘a ‘Isileli he toafa´ hili ‘a e inu pāhia mei he maka Holepi/Masa (Nom 20), ‘a ia na’e kamata mei Pea/Vaikeli (Nom 21:16-18), ‘a ia ko ‘enau fieinua pe pea fakataha mai ‘a e kau matu’a´ ‘o piki fakataha he sepita´ mo hiva tau’a’alo mo ‘Isileli – “Vaikeli ē, puna hake mai! ‘E, mou tali ‘o hiva ki ai...etc.,” ‘ohovale pe kuo puna hake e vai he loto toafa´ ‘o nau inu mei ai, ka ko ‘enau fiu´ pe pea tu’u ia…’o nau fai pehē atu pe kae’oua ke nau a’u ki he Fonua´. ‘A ia na’e ‘ikai toe hela ha taha ke ‘alu ‘o kumi vai takai holo, ka nau ‘alu fakataha holo pe nautolu mo e vai´. Ngali ne fakakaukau/’uhinga nai e Samelia ni ia ki ha fa’ahinga vai mapunopuna pehē, ‘e ‘ikai fieinua ai, pe toe ongosia holo ke ‘utu, kae nofo pe ia hono ‘api´ mo e vai mapunopuna´ mo tau’a’alo aipe...
Ka ne fai ‘e Sisu ke hiki aa ‘ene fononga´ koe’uhi ko ‘ete ta’e’ilo´ mo kalasi 6 tu’olahi´, pea he ‘e te tau toe lau?...seuke!..’Eiki, kuo too ho’o ‘ofa´ ‘i he Panitekosi´, ‘Utui mo Vava’u mo Tonga, He kakai kuo nau si’i mama’o atu, Hanga mai ‘a e ‘Afio na, ‘Oua te ke lakai au..’aaa!..Angahala fuoloa, Kovi ‘i he kovi atu! Tonuhia ‘a e ‘Afio na, Ka ne ke fu’u li’aki au he ve’e vai ni. ‘Oua ‘Eiki, ‘oua leva te ke li’aki au…
…ko e anga pe e toe laulau, ka 'oku te'eki tala 'e Sisu ki si'i fefine ni mo e intented readers mo tautolu he 'aho ni, ko e Misaiaa ia, 'a ia te ne pekia ke fakamo'ui ia/kinautolu/kitautolu, pea ko e author's intent, veesi malangaa (v.26) mo e kaveinga malangaa ia, pea kuo 'osi lave ki ai 'a Kavauhi, ka tau lepa hee he kuo Sapate Leniti 3..
| Malo 'a e ma'u koloa Fakapulia. ma'u ha Sapate fonu kelesi'ia. daphne --- On Sat, 26/3/11, penisimani mone <peni...@gmail.com> wrote: |
|
|
v.14 “..ka ‘ilonga ‘a ia te ne inu mei he vai teu ‘atu ‘e au´, ‘e ‘ikai ‘aupito te ne toe fieinua ‘o ta’engata; ka ko e vai teu ‘atu kiate ia ‘e au´ te ne tupu ‘i loto ‘i he tokotaha ko ia´, ko e matavai mapunopuna hake, ‘o iku ki he mo’ui ta’engata…
----------------------------------------------------------------------
hangehange ha ki'ii matanga 'oku tu'u mei ai e fefine eee,,, pea fai mei ai 'ene fakamaketi .
Kuou fakatokanga'ii e lesoni ni,, koe Matavai ( vaitupu ni ) 'oku ma'u vai mei ai 'ae kakai 'oe feitu'uni pea hangehange 'oku fa'a tokolahi ma'u pe .. Koe feitu'u lelei ia ke fai ai 'ae fakamaketi pe fefakatau'aki 'ae feitu'u 'oku matamata e hu'u kiai e fononga kotoa pe ..
Kohono malie kiate au......... He 'oku tu'u ai e fefine mo'ene " me'a ke fakatau atu pe ke tu'u aki atu , ihe ve'e vai ...
Koe fefine ni 'oku meimei hange ha " model ", ihe 'ene fakamatala oku ne fu'u manakoa 'aupito ...... pea ne ikai "tukuange 'e Sisu ia efefine ke 'alu aipe moe me'a 'oku ne ma'u 'ae manakoa hono sino ...... kana'e hanga 'e Sisu 'o fakamatala kiai 'ae 'ikai manakoa e me'a oku ne " nofo " ai 'ene mo'ui , pe koe fa'ahinga manakoa koee 'oku ne nofo ai .... ' a'ee 'oku ne fiu inua ma'u pe kiai he 'aho kotoa pe...
Kohono fakakoloa koe hanga 'e Sisu, 'o Foaki ange 'ae vai 'ikai koha 'oange pe ke inu iha ipu vai 'e taha , ka koe foaki ange 'ae VAI HEIKAI TOE FIEINUA IA KA INU AI ..
'Aia kiate au, ne 'iai e vai neinuinu ma'u pe ai e fefine ni, pea nofonofo aipe ia ai, 'one pehee'e he'ikai toe fieinu vai kehe ia,,, 'e inuinu pe ia hee,
Koe taha e me'a ne toe hanga 'ehe fefine 'o 'ohake kia Sisu,,,,,, koe MAHU'INGA 'oe vai 'oku ne inuinu ai ..Malie he ne tala'ange 'e Sisu,,, 'oku 'ikai FAI HA INU E VAI KO'ENA I HEVANI ..koe vai teu 'oatu koe vai ia teke inu ai 'i mamani pea ope atu ki hevani.
fefeee ngaati matavai 'oku fai ai e inuinu moe fakamanakoa emo'ui ?
koe paki atu pe ..
sami.
Ne 'ikai te u lava atu ki he'etau malanga he pongipongi Sapate tupu
mei ha fakamanatu ne fai mei he Ta'ehamai 'a e nofo ko eni, ko e nofo
fakataimi pe. Ka 'oku malie ho'o analaiso he 'oku mo'oni. Ko e ngaahi
Kosipeli, na'e fa'u ko e fakamo'oni kia Sisu, pea 'oku taau ke nofo ki
ai 'etau ngaahi malanga 'o 'oua te tau fa'a fihia he mokimoki'ime'a.
'Oku nofo 'a e fakamamafa 'a 'etau ngaahi Kosipeli k ihe me'a 'e ala
fai 'e Sisu ma'atautolu, kae 'ikai ko e me'a te tau ala fai ma'a Sisu.
Ko e taha ena he lea mahu'inga kuo ke fokotu'u mai Fakapulia 'a e
"Heamenioo", he 'oku ou pehe, 'oku tonu ke fai ha'atau Semina ai 'i
'api ni he, "Heamenioo Faka-Tonga" pe "Heamenioo 'o e Ngaofe" mo ha
ngaahi kaveinga kehe ke ne tataki kitautolu 'o mama'o atu ha Fonua.
Sai pe foki ko e kei tokolahi 'etau kau tangata'eiki heni, hange ko e
Pule Ako Malolo, ke fakafokifoki mai kitautolu.
Si'oto'ofaatu.
> [http://groups.google.com/group/tasilisili]
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
--
Ma'afu Palu
"Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.
Tuku mai ‘a e ki’i faingamalie ko ‘eni keu kola’i au kimoua!!!
Ko e ‘Lupu he Hingano ‘o matala ho’ataa’ he ko ha oo ‘o toli. Pea ‘omai mo Senesi ke fkpulou’aki ‘e ki’i kaveinga!!! Ko Senesi ‘oku talanoa ki ‘aneafi/hisitolia/’Otua/fktupu.
Ko Sione 9: ‘oku toe talanoa moia ki ‘aneafi – Ko e tohitapu ko e ngaahi talanoa ‘o ‘aneafi/hisitolia/’Otua/pekia/fktupu pea mo hono toee!
Ka ‘oku nau kavei taha he talnoa’i ‘o e ‘ausia (experience) ‘i he matapa hu’anga ‘o e tokotaha hiki talanoa (author intent). Ka ‘oku hoko loua ko e ongo me’angaue ke tau sio atu ai kitautolu mei hotau ngaahi katupa ke mahino ‘a e fo’i talanoa ‘o e ‘aneafi mei he sosaieti ‘oku ‘ikai ke tau felave’i pea ifo leva ‘a e kai pola, tukukehe kapau ko e kaipola ‘a e kau kui! ‘Oi hoto fkpoo –
Ka ‘oku mo’oni foki ‘a e fkmatala ‘a Sione – ko e tangata KUI, (hala he hingoa) ka kuo ‘AAAA! Founga ‘o e nonofo fksosaieti – no name – no identity – no good – means nothing – no hope – no life – no wholeness – ko e iku’anga mo e natula ia ‘o e KUI)
Mo e anga ‘a hono fk’uhinga’i ‘e he kakai ‘a e me’a ‘oku ui ko e angahala he ‘oku fesitu’a’aki ia mo e lau ‘a Sisu ‘o felave’i mo e angahala.
Ko ‘etau angahala ‘oku ne fkava ‘a e matapaa ‘o loto ‘Itaniti ke hifo mai ‘a e ‘Alo ko e Misaia mo e fu’u kii ko e KOLOSI – ke fai hotau HUHU’I ‘o hoko ia ko e KOELI – Ko e talanoa ‘o ‘aneafi – ko e talanoa ia ‘o e ‘aho ni – pea ko e talanoa tatau pe ia ‘apongipongi! ( He ko e me’a ia ‘oku tau experience) KO SISU KO E MO’UI.
Ka ko e Fkmaau Totonu ‘a Sisu ‘oku toe kehe ange ia! Ko e sipinga mei ‘aneafi ke tau fkhokongaue’aki he ‘aho ni ki he kakai ‘a e ‘Eiki.
“Ka ne mou kui, pehee ‘oku ‘ikai ha’amou angahala; ka ko ‘eni ‘oku mou pehe, “Oku mau ‘aa; ta ‘oku nofo ma’u ho’omou angahala.”
“If you were blind, you would not have sin. But now that you say, ‘We see,’ your sin remains.”
Kehe atu mo e founga ‘a hono fk’aa ‘a e kui – favai + efu = sio. Fa’ahinga ‘ekuasi ‘o e mo’ui – Ho ki he kelekele ‘o mo’ui (favai mo e kelekele) pea ‘ohake ia ‘o valivali’aki ‘a e kelekele mate (kui) pea fekau ke ‘alu ‘o tafitafi ke hanga ‘e he vai ‘o fkma’a ‘a e ‘uli ‘okay hoko ‘o kui ai he ko e (manava’i ‘Otua – ruach) na’e ngaue’aki!!! To e malie ange ia. God must be a brilliant mathmetician!
Ko hotau fkma’a mei he angahala ‘oku fai ‘aki ‘a e Laumalie pe ko e manava ‘a e ‘Otua.
Mahalo pe na’a kuo fe’unga ‘a hono kola holo kimoua kae tuku ki he kau kola mo’oni ke nau toki tufa atu ha’a mo smiles!
Ko e talanoa mo e ‘ausia mei PULOTU –
Ma’u.
On Behalf Of pas...@genesischurch.org
'Oku ou koloa'ia ho'o toe fakamahino e potutohi pea 'oku tokoni lahi kihe'etau lautasilisili ka 'oku hange kiate au 'oku toe pukupuku ange Folofola kapau 'e 'ikai tetau apply e talanoa ke 'uhinga kihe kau fanongo pea ke fou atu meihe 'etau a'usia.'Oku mahino ho natula faiako lelei ka koe fo'i malanga ta'eoli ia kapau tetau nofo pe he author intent he miniti 'e 30.'E mo'ui e author intent kapau 'e heke talanoa meihe fakakaukau kihe a'usia(experience not feeling) pea 'omi kihe 'aho ni kia Sisu a'usia pe Sisu Tonga 'o 'ikai tetau kei nofo he Sisu Palesitaine pe koe kuonga fakamolitonga.
Ko 'eku Kaveinga: "Lupu he
Hingano 'o matala ho'ata" Veesi Malanga Senesi 1:3 "Pea
na'e Folofola e 'Otua ke maama mai "
From: "penisimani mone" <peni...@gmail.com>
Sifa:
Ka koe me'a 'eni 'oku lave mai kihoku laumalie he tangata
kui.Koe FAKALAKALAKA 'ene sio kia Sisu.
..v 11 "Koe tangata 'oku ui ko Sisu..."The man Jesus did it for me ...."
v17...Koe Palofita..."To be
able to do this he must be a Prophet.."
v35-36."..Fanautama 'a tangata' ...."Son of man "
v38..'Eiki,'oku ou tui pe" '...Lord...'
Koe toe fo'i lele 'eni 'e taha,koe lele pe meihe "'ilo'i" kihe
"a'usia".
--
Masi’i Faifekau Sifa Hingano – hiva’i mai keu ma’u hono fasi pea ke fkhaka’i he ‘oku malie ‘a hono afo mo hono ‘uhinga ‘o e Folofola Mo’ui. He ‘oku ke mo’oni ko e FOLOFOLA ko e ho’ataa malie ‘o ‘ikai toe ‘iai ha efiafi – kaikehe tuku keu kau atu pe he tuli fola haka na’a faifai ‘oku ‘iai hano ki’i ‘aonga – kae’oua ‘e kola’i au ki he langitu’a!!! I want to be seen and also heard!!!!! Hahahahahah!
Ko e faiako ‘akapulu ‘Utui – ‘oku ‘uhinga ia ki he kau sio he me’a na’e hoko ki he tangata kui – pea talu ai ‘enau mo’ui TUI ‘o ‘au ma iki he ‘aho ni – ‘o lave ai ‘a Fkpulia mo tfinau – tukukehe kitautolu mei he kaunga’api! Mahalo ‘e ui ‘eni ko e piko ‘aupito eee!!! Pe ko e poko ‘aupito!!!!
Ma’u
...v 11 "Koe tangata 'oku ui ko Sisu..."The man Jesus did it for me ....."
v17...Koe Palofita..."To be
able to do this he must be a Prophet.."
v35-36."..Fanautama 'a tangata' ....."Son of man "
v38..'Eiki,'oku ou tui pe"
'...Lord...'
Koe toe fo'i lele 'eni 'e taha,koe lele pe meihe "'ilo'i" kihe
"a'usia".
Malo mo e loto fale ‘o e Tasilisili ke nau tali hotau le’o! Mahino ai ‘a e lahi ‘enau kelesi – neongo ‘a e le’oua ‘a e hiva! Mahalo na’a koha me’a fkVava’u ‘a e Le’olahi-le’oua! Fakamafana he ko e fatafata ‘oku mafana!
Ma’ananga ‘aa mu’a ‘o fanongo ki he’emau hiva! He koia ‘emau lotu atu ma’au ki he fu’u ifi ‘o loto Suva, tangata!
Ma’u.
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of sisilia tupou-thomas
Sent: Thursday, March 31, 2011
11:24 AM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili]
"Sapate 27/03/11-Malanga Pongipongi"
'Ai pea mahamahalo e hou'eiki Tasilisili ko e kau Vava'u eni 'oku hiva longoa'a he paenga ni! Sifa, mahalo te u lava pe 'a e tui kahoa siale, ko e me'a ko ee ki he haka'i e 'fuofua kau mo'ua...!" 'e lava ange ia 'e Uani mo e hoa 'o TFinau. Fie hiva pe au mo kimoua ke pulia ai 'eku le'o ua (ha!ha!)
...v 11 "Koe tangata 'oku ui ko Sisu..."The man Jesus did it for me ....."
v17...Koe Palofita..."To be
able to do this he must be a Prophet.."
v35-36."..Fanautama 'a tangata' ....."Son of man "
v38..'Eiki,'oku ou tui pe"
'...Lord...'
Koe toe fo'i lele 'eni 'e taha,koe lele pe meihe "'ilo'i" kihe
"a'usia".
-------
Malo Sifa, pea 'oku ou tui ki ai, ke kola'i mai e readers of the BOOK ki he author's intent, pea 'e ki'i kehe ai e reading ia, ke hangee ko ho'o fakalakalaka 'i 'olungaa;.. pea lele mei he revelation ki he revealer...mei he sign/miracle ki he signified/miracler..lele aipe mei he signifier ki he significance...lele mei he a man called Jesus ki he a man with God...'ikai pe a'u pe tau?..pea toe mafuli... 'o lele mei he locution - 'Oku ke tui ki he Fanautama 'a Tangata? ki he illoction - Ko hai ia kau tui ki ai?.. mei he "'E, kuo ke mamata kiate ia, pea ko ia ia 'oku talanoa mo koee" ki he "'Eiki, 'oku ou tui pe", pea ne huu kiate ia,"...pea ko e author's intent nai ia (Jn 3:16; 20:31-31; etc)... pea tau toki kaungaa lele mei ai he 'aho ni mei he illocution 'a e kuii - Sisu Hisitoliaa/Siu ki he perlocution 'a Sisu - Sisu A'usia/Tonga/US etc...fele 'a lele...kae kei lele kotoa pe he author's intent 'a Sionee...'oua 'e takitaha lele he'ene reader's he ko e pa'usi'i nai ia 'o e text...'o mo'unofoa he fanau'i kuii, pe fakatotolo/excomunicato 'a e kau Falesii , mo e manavahee 'a 'ene ongo matu'aa na'a na hifo mei he siasii, pe hearer's response/experience only, etc,..mann!..
Veesi malangaa - "'E, kuo ke mamata kiate ia, pea ko ia ia 'oku talanoa mo koee" (v.37)
Kaveinga - Sisu Kalaisi ko e Fanautama 'a Tangata...('e lelei ke te ki'i fakalika ko e haa e Fanautama 'a Tangata, he ka 'ikai then we may miss the Master/author's point/intent..
...ka ke talitali pe hena Sifa he kuo mei a'u mai e kau Sisu/hisitoliaa/Siuu 'o kola holo koe 'i ho'o tukuhifo/fakasi'isi'i 'enau tafa'akii...pea mo e kau tuii 'i ho'o fakamamafa'i ange e a'usiaa (feeling?)...hehehe!..ko e anga pe toe laulau...pea ke toki ha'u ke ta lele mei Toumui ki toumu'a...fele ai e smiles kehekehe...'okapau 'e hao aipe e to'umeii...mo e 'ofa aipee..
--
fakapulia
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
"Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
"Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
Ko ho’o mo ‘uhinga ki he kau Initia ko ee ‘i Ha’alalo?
Malo hono tauhi e ngaahi tepile
Sh mo jh tuku e kau tokoua – tuku aa e toho fktukulalo – malie lahi – ko e “poko” fkmaori – mo’oni koe sh – ‘ikai ko e ‘poko’ fktukulalo – ‘ikai keu ‘ilo ia ‘e au!!!
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of jione havea
Sent: Friday, April 01, 2011 1:43
PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: RE: [tasilisili]
"Sapate 27/03/11-Malanga Pongipongi"
Ko ho’o mo ‘uhinga ki he kau Initia ko ee ‘i Ha’alalo?
Sifa, ko e heamenioo fakatonga´ ‘oku ngaofe, ‘oku nike, pe piko, ‘o hangee ko enii…
'Oku tau 'i Teufaiva nai...Ko ‘etau himi 545, ‘oku tohi ‘e ne author ‘i ‘olunga – Ko Hapakuke iii, 17, pea pehē leva ‘e ha kau readers ni’ihi – ‘Eeee..’e ‘aka fakahū e himi ni he kolo tafa’aki ki St Andrew (‘i he tohi Hapakukee, biblical context).
Ka tau vakai ‘e tautolu e taimi ne fa’u ai e himi ni, ko e 1888 pe nai ia, ko e ta’u ia ne tu’utu’uni ai ‘e he Sinoti NWS ke foki e author mei Tonga ni ki Aust in whatever (unreasonable?) reasons, pea pehē leva ‘e ha kau readers ‘e ni’ihi – ‘Eeee..’ikai..’e ‘aka fahahū e tama ni ia he kolo tafa’aki ki Falemahaki motu’a´ ( author’s historical context).
Ko e heamenioo “significance” leva, ko e hiki mai ia ha fo’i akonaki mahu’inga ‘o ha biblical/historical event, Hapakuke/Molitoni, ‘o akonaki’aki ‘i he lolotongaa, pea pehee ai ‘e ha kau hiva ‘oku ‘ikai ‘ilo kia Hapa mo Moli – ‘Eeee…’ikai, ‘e hū e ‘aka ni ia he kolo ‘i Vaololoaa..etc.,..
…pea tau hiva kotoa pe he himi pe taha, kae kehekehe aipe meaning ki he taha kotoa – biblical, contextual, signifio, etc…takitaha talitali ‘ene pulu mei hono what it means…na’e ’alu atu e author ‘o ‘akahi…ouke!...’alu ma’olunga..kae huu ia he kolo ‘i Pangai si’i…vakai…ngaofe, nike, piko..
‘Oku tui ‘a Derrida ‘oku ngaofe/defer e meaning ‘a e Uesitee koe’uhi ko e natula ‘o ‘ene language etc.., ka ‘oku nike e meaning ‘a e Tongaa koe’uhi ko ‘ene ‘ofaa... ‘O ‘aka fakahū ‘a mamani ‘ia Jn 9 'o tau 'i ha taha kui, kae ‘aka fakahū atu e Tongaa ai kia Jn 3:16; 20:30-31 'o tau ki ha Misaia/’Alo..’ofa pehee..kumi...foaki. Sio..pikolahi ee..ko ia Sifa, ka ke ka toe sio ha falani pe suu ‘oku ‘asi ai ha logo ‘a e “Nike”, pea ke to’oto’o mai keu fakamahino atu ai…mo e ‘ofa aipe..