tapu pea moe paenga tasilisili he ngaluope kae fai ha tengihia 'e fa'e 'a e tapu kuo monuka he taha 'oe fanautama 'a tonga kuo ne lave'i ta'etokanga pea monuka e huafa 'oku fai ai hotau fakamoui.mahalo pe na'a ko ha'o fakaha masila ha poini kae oua mu'a e fai ta'e'apasia ki he huafa 'ofa koia 'aho tau 'eiki 'a Sisu Misaia,'alo 'o e 'Otua, 'aia 'oku tau mo'ui ai.Fakamolemole'i kimautolu e 'Otua, pea ke meesi mai ki he emau faiangahala, ufiufi kimautolu'aki ho ta'ata'a pea ke 'ave ke mama'o meiate kimautolu 'a 'emau talangata'a. fakama'a 'isope homau ngutu tu'a pea ke fakahaofi kimautolu mei he mala kuo mau feia koeuhi ko ha'a mau ta'e 'ilo.Afeitaulalo Sisu 'o toe fakamo'ui kimautolu he kuo mau hia kiate koe kae tautefito ki ho huafa tapuha.
moe lotu moe 'ofa fa'e mei tonga, 'elaona.
|
|
Date: Wednesday, 17 June, 2009, 4:53 AM |
--- On Tue, 6/16/09, Saikolone Taufa <taufach...@xtra.co.nz> wrote: . . . pea 'e heka fakatafa'aki atu ai mo'eku Sisu Fakaleitii, kapau temou loto kiai.
*****************************************************************************************************
fakatafatafa atu ai pe lone mo e transgendered jesus kae hao hake ai 'a e sisu fefine - mo e hulaa atu pe he tama mei nasaleti na'e fai ai 'a e lau 'a 'e 'i - 'ihi'ihi'ihiii
|
| kaungalotu atu ai pe mo elaona he ngali kuo fai hano fakamonuka'i e huafa 'oku ma'u ai 'a e mo'ui. 'emeni. --- On Wed, 6/17/09, Henry Niumeitolu <tali...@yahoo.co.uk> wrote: |
|
----- Original Message -----From: Saikolone TaufaSent: Thursday, June 18, 2009 7:56 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
'Elaona, malo 'aupito e tokoni pea malo e lotuu. Fakamolemole atu kapau kuo hanga 'ehe ngaahi lea 'oku ou ngaue atu 'aki 'o fakama'ulalo'i 'ae 'Eiki ko Sisu Kalaisii. Fakamalo lahi atu he lotu kole-fakamolemole kuo ke fai 'o fakafofonga'i auu. Fakatauange pe kei taufetuku mai ha ngaahi Kelesi mei he 'Eiki ke fakafiemalie kiate koe pea mo kinautolu kuo uesia he tasilisili kuou faii.Moe 'ofa moe lotu.Saikolone Taufa
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.339 / Virus Database: 270.12.74/2181 - Release Date: 06/16/09 17:55:00
----- Original Message -----From: Lotopoha Jeruel
Sent: Thursday, June 18, 2009 4:25 PMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
malo e lotu 'Elaona, pea 'oku malie ia kae tauange pe kapau KUO 'iai ha fa'ahinga fklea fktupuhouhau he fale ni felave'i mo e Issue pea 'e taau tuku atu ia kae fuhu pe he poini fanga tokoua.fanga tokoua, neu lele atu ki Tonga he ngaahi ta'u kuo mahili atu na peau a'u ai ki Sia 'a Toutai 'o fkkakato e konga 'o e folau neu 'alu ai. Neu tokanga'i ai e AKO TA'U'OLUNGA mo e HIVA FKLOTU ne fai 'e he konga 'o e fanau ako. Neu 'eke ki he taha 'o e kau Tiuta pea ne tali mai ko e Haka'i 'o e Hiva fklotu 'o tau'olunga'i, pea ko e fai kotoa ia 'e he pule ako e fa'u mo e fkhaka). Ne mahino ai pe kiate au ko e TAHA eni he feinga ke fksino ha fk-kaukau fkteolosia KUO fatu mo fokotu'u. Neu malie'ia mo tangane'ia he puleako mo 'ene fua fatongia 'oku fai he SIASI 'i Tonga.fangatokoua, Ko ha LEA, HIVA, AKONAKI, 'ULUNGAANGA, MO E KAKANO'I MO'UI mo e haa fua 'A Sisu he KUOHILI 'oku malava ia ke HIVA'I FKTONGA, HAKA'I FKTONGA, mo MALANGA'I FKTONGA, pea neongo ai pe ha fa'ahinga FOUNGA mo e FOTUNGA hono FKSINO e ngaahi MO'ONI 'O SISU mo 'ene NGAAHI AKONAKI , ka 'OKU FKMA'OP'OPO KOTOA PE IA KIATE IA TONU, 'o 'IKAI koe'uhi ko ha'ane konga SIU ka koe'uhi pe he ko e 'OTUA ia 'o e 'otu 'univeesi (mamani,lalofonua mo 'olunga- 'ataa foki).Koe ngaahi me'a kotoa ko ia 'OKU TATAU TOFU PE IA MO E MAHU'INGA PE FATONGIA 'o e TOHITAPU, ko 'ENE TALANOA MO FKMATALA "KAU KI HE 'OTUA (Tamai, 'Alo, Laumalie Ma'oni'oni).Kapau 'oku 'ataa ke FKHOKO e "Finangalo 'o e 'Otua" 'I HA LEA pe 'o fktatau ki he mahino takitaha 'a e MATAKALI, 'o 'IKAI ko ha ANGAHALA mo HELETIKO, HUANOA AI 'A E Finangalo Lelei e 'Otua ki hano TAKU 'o SISU ki ha matakali pe, koe'uhi ke nau MO'UI 'i hono HUAFA. Kapau, 'oku 'IKAI TAAU pea ANGAHALA ke LAU 'A SISU mei ha matakali, pea ta 'oku 'IKAI TAAU KETAU TOE PAASI e FINANGALO 'o e 'Otua 'aki ha lea MULI, ngata pe he ALAMEA mo e HEPELUU tec. mo eha fua e LEA ne lea ai e KAU SIU mo SISU SIU.'OKU 'IKAI ketau kei SIO kia SISU SIU he lolotonga ni, ngata pe he KAKAI kehekehe na'a ne folofola mai KO IA IA E FA'AHINGA KO IA (fokoutua fksino 'i falemahaki, nofo pilisone, tukuhausia, kau fiekaia, ka lie'kina etc.) Ko SISU PE NA'A NE FOLOFOLA MAI, Koe KAKAI KO IA ko IA ia. "Ko ho'omou fai ki he fa'ahinga pehee, ko ho'omou fai ia kia AU"... "na'a ku 'i he pIlisone, fale mahaki, fiekaia, mokosia, ta'ekofu etc. HEI'ILO FOKI KIHA LAU 'A E KAU TAMA KO EE, na'a ko e 'uhinga pe 'a SISU ia he ngaahi texts ko ena ki he KAU SIU PE, ka tau TUKU TAU KI HE ngaahi feitu'u ko ee 'oku nofo ai e KAU SIU heni 'o vakai na'a 'oku 'IAI ha KAKAI pehe ai ketau kia SISU SIU.SISU 'o e 'AHO NI, KO E KAKAI ee. Pea 'oku UA, fktatau ki he TOHITAPU ai pe.1). Ko e "KAKAI TUI" (SIU & SENITAILE - Kau Tonga mo e Siaina mo e ni'ihi he kau Tasilisili etc.)2) Ko e KAKAI HE LEVEOLO TAKAPU (lower class people and outcasts - li'ekina, nofo lilisone, takoto falemahaki, kau fiekaia mo e fieinua, kau hala he kofu - mokosia, ko e kau homeless etc.)Fie fe'iloaki mo Sisu, "Tau oo pe 'o kumi e si'i fa'ahinga pehee 'o tokoni ma'a kinautolu" pea 'oo ki he fktaha'anga 'o e KAKAI TUI , ka ko e ngaahi fai'angalotu Kalisitiane).malo ka hao atu e ki'i loufau na he 'uhaa, ta'emokosia!'ofa atu mo e lotulotopoha
Version: 8.5.339 / Virus Database: 270.12.77/2184 - Release Date: 06/17/09 17:55:00
----- Original Message -----From: Lotopoha JeruelSent: Thursday, June 18, 2009 7:59 PMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
malo sfaupula e intercept pea kapau te ke vakai fklelei pe ko e ia, 'oku hange pe ko 'eku lave kia seni. MAUMAU he 'oku 'IKAI ko ha'aku ma'u mei ha toe feitu'u, ka ko e loto TOHITAPU pe, pea ko e me'a ki ha LAU 'a e pepa 'a Palu, 'oku 'IKAI keu tokanga au ki ai he TEU TOKI LAVE ATU au ki ai 'amui, ko 'eku talanoa 'aku 'oku NOFO ATU pe ia he loto Tohitapu.Ko au,'e 'IKAI hoko e pepa ia 'a Palu ko ha lulafua KI he'eku lau e Tohitapu, ka 'e hoko e Tohitapu ia ko e lulafua ki he pepa ko ia.Ko e me'a pe 'oku ou tokanga'i, 'oku 'IKAI nofo pe e MO'ONI 'o e FEKAU ia mo e folofola 'a Sisu he SISU SIU, he KUO HISITOLIA IA, ka 'oku laui 'itaniti mo 'ikai fkpukupuku fkmatakali. 'Oku 'IKAI taau ke hanga 'e he SIU 'o SISU 'o KUMOA AI HONO KONGA 'OTUA, he 'oku fkngatangata e taha kae ta'engata e taha.kae sai, kae fusi hake he ko e konga ena ia 'o 'eta tepile ke ta lavelave atu ai fktaha mo e me'a ko ee 'oku ta kei talanoa ai. kapau 'oku ke tokanga malohi ki ai.
'ofa atu mo e lotulotopoha
2009/6/18 sfaupula <sk...@bigpond.com>
----- Original Message -----From: Lotopoha JeruelSent: Thursday, June 18, 2009 7:59 PMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tongamalo sfaupula e intercept pea kapau te ke vakai fklelei pe ko e ia, 'oku hange pe ko 'eku lave kia seni. MAUMAU he 'oku 'IKAI ko ha'aku ma'u mei ha toe feitu'u, ka ko e loto TOHITAPU pe, pea ko e me'a ki ha LAU 'a e pepa 'a Palu, 'oku 'IKAI keu tokanga au ki ai he TEU TOKI LAVE ATU au ki ai 'amui, ko 'eku talanoa 'aku 'oku NOFO ATU pe ia he loto Tohitapu.
malo e lotu 'Elaona, pea 'oku malie ia kae tauange pe kapau KUO 'iai ha fa'ahinga fklea fktupuhouhau he fale ni felave'i mo e Issue pea 'e taau tuku atu ia kae fuhu pe he poini fanga tokoua.fanga tokoua, neu lele atu ki Tonga he ngaahi ta'u kuo mahili atu na peau a'u ai ki Sia 'a Toutai 'o fkkakato e konga 'o e folau neu 'alu ai. Neu tokanga'i ai e AKO TA'U'OLUNGA mo e HIVA FKLOTU ne fai 'e he konga 'o e fanau ako. Neu 'eke ki he taha 'o e kau Tiuta pea ne tali mai ko e Haka'i 'o e Hiva fklotu 'o tau'olunga'i, pea ko e fai kotoa ia 'e he pule ako e fa'u mo e fkhaka). Ne mahino ai pe kiate au ko e TAHA eni he feinga ke fksino ha fk-kaukau fkteolosia KUO fatu mo fokotu'u. Neu malie'ia mo tangane'ia he puleako mo 'ene fua fatongia 'oku fai he SIASI 'i Tonga.fangatokoua, Ko ha LEA, HIVA, AKONAKI, 'ULUNGAANGA, MO E KAKANO'I MO'UI mo e haa fua 'A Sisu he KUOHILI 'oku malava ia ke HIVA'I FKTONGA, HAKA'I FKTONGA, mo MALANGA'I FKTONGA, pea neongo ai pe ha fa'ahinga FOUNGA mo e FOTUNGA hono FKSINO e ngaahi MO'ONI 'O SISU mo 'ene NGAAHI AKONAKI , ka 'OKU FKMA'OP'OPO KOTOA PE IA KIATE IA TONU, 'o 'IKAI koe'uhi ko ha'ane konga SIU ka koe'uhi pe he ko e 'OTUA ia 'o e 'otu 'univeesi (mamani,lalofonua mo 'olunga- 'ataa foki).Koe ngaahi me'a kotoa ko ia 'OKU TATAU TOFU PE IA MO E MAHU'INGA PE FATONGIA 'o e TOHITAPU, ko 'ENE TALANOA MO FKMATALA "KAU KI HE 'OTUA (Tamai, 'Alo, Laumalie Ma'oni'oni).Kapau 'oku 'ataa ke FKHOKO e "Finangalo 'o e 'Otua" 'I HA LEA pe 'o fktatau ki he mahino takitaha 'a e MATAKALI, 'o 'IKAI ko ha ANGAHALA mo HELETIKO, HUANOA AI 'A E Finangalo Lelei e 'Otua ki hano TAKU 'o SISU ki ha matakali pe, koe'uhi ke nau MO'UI 'i hono HUAFA. Kapau, 'oku 'IKAI TAAU pea ANGAHALA ke LAU 'A SISU mei ha matakali, pea ta 'oku 'IKAI TAAU KETAU TOE PAASI e FINANGALO 'o e 'Otua 'aki ha lea MULI, ngata pe he ALAMEA mo e HEPELUU tec. mo eha fua e LEA ne lea ai e KAU SIU mo SISU SIU.'OKU 'IKAI ketau kei SIO kia SISU SIU he lolotonga ni, ngata pe he KAKAI kehekehe na'a ne folofola mai KO IA IA E FA'AHINGA KO IA (fokoutua fksino 'i falemahaki, nofo pilisone, tukuhausia, kau fiekaia, ka lie'kina etc.) Ko SISU PE NA'A NE FOLOFOLA MAI, Koe KAKAI KO IA ko IA ia. "Ko ho'omou fai ki he fa'ahinga pehee, ko ho'omou fai ia kia AU"... "na'a ku 'i he pIlisone, fale mahaki, fiekaia, mokosia, ta'ekofu etc. HEI'ILO FOKI KIHA LAU 'A E KAU TAMA KO EE, na'a ko e 'uhinga pe 'a SISU ia he ngaahi texts ko ena ki he KAU SIU PE, ka tau TUKU TAU KI HE ngaahi feitu'u ko ee 'oku nofo ai e KAU SIU heni 'o vakai na'a 'oku 'IAI ha KAKAI pehe ai ketau kia SISU SIU.SISU 'o e 'AHO NI, KO E KAKAI ee. Pea 'oku UA, fktatau ki he TOHITAPU ai pe.1). Ko e "KAKAI TUI" (SIU & SENITAILE - Kau Tonga mo e Siaina mo e ni'ihi he kau Tasilisili etc.)2) Ko e KAKAI HE LEVEOLO TAKAPU (lower class people and outcasts - li'ekina, nofo lilisone, takoto falemahaki, kau fiekaia mo e fieinua, kau hala he kofu - mokosia, ko e kau homeless etc.)Fie fe'iloaki mo Sisu, "Tau oo pe 'o kumi e si'i fa'ahinga pehee 'o tokoni ma'a kinautolu" pea 'oo ki he fktaha'anga 'o e KAKAI TUI , ka ko e ngaahi fai'angalotu Kalisitiane).malo ka hao atu e ki'i loufau na he 'uhaa, ta'emokosia!'ofa atu mo e lotulotopoha
2009/6/17 Henry Niumeitolu <tali...@yahoo.co.uk>
--- On Thu, 18/6/09, Lotopoha Jeruel <seluel...@gmail.com> wrote:
SISU 'o e 'AHO NI,KO E KAKAI ee. Pea'oku UA, fktatau ki he TOHITAPU ai pe.
> 1). Ko e "KAKAI TUI" (SIU
> & SENITAILE - Kau Tonga mo e Siaina mo e ni'ihi he
> kau Tasilisili etc.)
> 2) Ko e KAKAI HE LEVEOLO TAKAPU
> (lower class people and outcasts - li'ekina, nofo
> lilisone, takoto falemahaki, kau fiekaia mo e fieinua, kau
> hala he kofu - mokosia, ko e kau homeless etc.)
> Fie fe'iloaki mo Sisu, "Tau oo pe 'o kumi
> e si'i fa'ahinga pehee 'o tokoni ma'a
> kinautolu" pea 'oo ki he fktaha'anga 'o e
> KAKAI TUI , ka ko e ngaahi fai'angalotu
> Kalisitiane).
============================
Amen!!Amen!!Preach it brother!!
So what's the point of the sisu Tonga????Ko e haa kuo fakamoleki ai e taimii he fa'u sisu Tongaa, taa ko 'ena 'oku fokoutua mai pee 'i tu'afalelotu??
Ko e 'asi pee huafa 'o Sisu--'oku 'ikai ko e Sisu pee ke serve ka ko e Sisu to be worshipped...Teu lotu nai ki he fokotu'unga Sisu 'i 'olungaa??
Our service should be an overflow of our worship...pea 'oku tau faka'amu ke 'oua na'a tau lotu ki ha "Otua 'i hotau 'imisii...'oku tau hia nai kihe fekau 'e 10 he toe fa'u 'imisii
Ko Sisu Siu ne fa'o ai e misiteli he koe 'Otua kakato pea mo e malava keu 'ilo'i he ko e tangata kakato kau ki he matakali Siu...ka ko sisu Tonga ko e fakatupu palopalema atu..
Sai pee 'itaa tokoua kae manatu'i 'oua e 'ita ke too e la'aa
'ofa atu
Seni
Sorry atu Faifekau Sisitoutai Taufa he toe huu mai... 'oku 'ikai pee ha tui oku lelei ke fai ha sisu Tonga...e toe palopalemaia e maamanii he'etau siisuu.
Access Yahoo!7 Mail on your mobile. Anytime. Anywhere.
Show me how: http://au.mobile.yahoo.com/mail
Kole pe holo pe Fakapotalanoa, kae huu atu aipe moe ngaahi fiema'u -Tokoni Lotu ko'eni..Meihe Apiatanga-Popula LongBay..Kuo fu'u tokolahi 'ae Fanau Tonga ihe 'Apiatnga ni, pea 'ikai ngata ai ka 'oku nau iiki pea 'iai pe moe kakai lalahi.. Koe lahi taha 'oe ngaahi hia kuo mo'ua ai e Fanau Tonga 'ihe ngaahi Pilisone 'o NSW koe "ngaue'aki e faito'o kongatapu, taa, fana, hold-up, moe ngaahi me'a kehe pe.Ihe Tu'apulelulu uike kaha'u, 'oku 'ataa ai 'ae tokotaha koe hili ia 'ene ngaue meimei ta'u 'eni e 4, pea 'oku huu hangatonu pe kihe Loto-vakapuna 'o foki ki Tonga. Koe tangata ko'eni, na'e mo'ua koe "pehee" nene tuihele'i e tangata Fiji [india], ka na'e pehee 'ehe talavou ni, koe lalahi pe 'ene tuki ne hange na'e hoka 'aki ha hele 'ae mata 'oe Fiji, ka koe uhi ne ma'u e hele ia he kato hono sote, pea koe 'uhi koe mau moe hele pea e mo'ua pe ia koe "hoka hele" ko'ene lau ia.. Kae kehe ka oku ne fiefia pe ke Foki ki Tonga,, 'oku nofo fonua pe 'ene ongomatau'a ka oku nau i Melipoane.'Oku 'amanaki ke 'a'ahi hake hono famili(ongo matu'a moe famili) 'ihe week end ko'eni, ke fe'iloaki moe Foha ni, kae foki ki Tonga.anga-'eku vakai :* Koe tokolahi 'oe kau tangta ni, 'oku hangehange kiate au, koe 'uhinga 'o'enau too kihe ngaahi faingata'a ni, koe " fa'ahinga vivili [ fiema'u] 'oku nau vivili kiai.* Koe taha, kuo hoko 'ae "mo'ui" ihe sosaieti koe me'a ke "compete" [ fe'au'auhi] pea 'oku lavea ai 'ae Fanau Tonga 'i Senee ni.* 'Oku ou vakai ma'u pe kihonau fofonga 'oku 'ikai tenau ma'u ha "fiemalie", neongo'oku tauhi lelei kinautolu, ihe kai, mohe, pea fa'iteliha ke ngaue pe ikai, ka koe mole koee honau "taimi" meihe tau'ataina n'anau 'iai , koia mahalo 'oku 'ikai tenau mata fiemalie ai..Koe Kole ni, 'oku ou tui moe ta'e veiveiua, katau Ka Lotu mo Hufia si'i Fanau nofo hopoate ni, pea 'e fu'u 'aonga , pea 'ikai ngata ai, Kae toe Hufia foki moe Ngaahi Matu'a, kenau ma'u ha "maama' moha Fiemalie ke nau ma'u lolotonga 'ae mavavahe kuo hoko kihe 'enau Fanau.. Pea pehe foki ki si'i Kau Tauhi Sipi [Faifekau] ke fakakau ma'u atu aipe iho'omou Lotu - kole 'ae si'i Kau Faingata'a'ia ni." 'e malava nai ketau fakaafe'i 'a Sisu ki 'Api-popula" pe 'ikai..'ofa atu kihe teu 'oe faka'osinga 'oe uike,moe 'aho Sapate ..sami.
----- Original Message -----From: Lotopoha JeruelSent: Friday, June 19, 2009 5:59 PMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
malo sfaupula e fktalanoa pea KUO TAIMI ke ke afe hake mo ho'o fkheleleu ko eni ki he'eta tepile kae 'ataa e fanga ia ko eni. He neongo ho'o kei talamai 'e koe 'oku 'IKAI ko ha'o me'afua mai'aki e LAU 'a Palu, ka ko ena KUO ke toe repeat mai ho'o me'afua mai'aki ('OSI TAA'I IA 'E MA'AFU); 'oku mo'oni e ta'alo 'a Uani ia he 'OKU KE FU'U fkhelekeu holo pea ko e 'uhinga ia 'eku kole atu ke ke afe hake ki he'eta tepile he 'OKU 'IKAI ko Palu ko e IA keu fu'u hoha'a atu ki ai he tepile ko eni, ngatape he'eta ki'i pola ke fai ai 'ete longolongoa'a.AFE HAKE HE 'OKU 'IKAI KEU TUI au ia KUO taa'i 'e Palu e me'a 'oku lave ki ai 'aki e 'UHINGA ko eni:1). hange ko ia neu lave ki ai 'i mu'a, "OKU 'IKAI HOKO E HA LAU IA 'A PALU KO HA ME'AFUA ki hano AOFANGATUKU AI ha toe lave'i 'o ha me'a he tohitapu, tatau ai pe pe 'oku kaungatonu mo e ISSUE ko eni pe 'IKAI.2). 'oku te'eki 'omai ia 'e he pule ako sia 'a toutai 'ene pepa ki fale ni ke lau ai KUO ULUNGIA ha'ane lau 'i he FUHU TOKOTAHA ko eni 'oku mou fai.3). Fkfuofua hono te ke mu'a holo e faifekau, pea totomui hifo kae lava ke HAOHAKE e faifekau ko 'ene pepa, he ko ia ia 'oku ou fie fanongo atu ki ai.kaikehe, AFE HAKE ki he'eta tepile kae tuku pe e SISU TONGA ia he KUOU fie fanongo au kia PALU mo PULOKA. PEA KUO FIE FANONGO E KAKAI ki he faifekau (PALU), 'o 'IKAI ko KOE". Pea kapau KUO KE fo'i KOE he'eta vauvau, pea ke lii hake aa e tauveli ka ta HA'U AA ki heni ki he SISU TONGA, he ko e ngaahi me'a 'oku ke holi mai ki ai KUO 'OSI LAVE'I 'i he'eta ki'i pola.
--- On Fri, 6/19/09, Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au> wrote:. . . " 'e malava nai ketau fakaafe'i 'a Sisu ki 'Api-popula" pe 'ikai..
**************************************************************
malo sami 'a e 'i ai e loto tokanga ki he tu'utamaki 'oku tofanga tatau ai si'otau kakai mo e ngaahi matakali kehe 'o e mamani. 'oku mahino foki ko e prison ministry 'a e ngaahi fonua muli, 'oku fai pe 'a e 'a'ahi mo e tauhi atu si'i kainga ko ia ki pilisone mei he kau faifekau mo e ni'ihi 'oku nau laiseni he tafa'aki ko ia professionally.
ko e si'i foki e ki Tonga 'o fakalahi atu ai pe 'a e ministry 'o e "foki ki 'api" - ka ko e 'ai ke toe fakaafe'i 'a Sisu ki 'api-popula, ko 'ene vocation ia na'a ne fakamo'oni ki ai he palofisai na'e fai? kapau te tau ngaue'aki 'a e kaveinga 'a e sutt ki he mahina ko siune pea te u pehe, te u fakafofonga'i fefe 'a Sisu ma'ae kau popula? pe ko e ha hano fehu'i?
ko e poupou atu sami ki he mahu'inga 'o e tokangaekina 'a e prison ministry mo e ngaahi ministry kehe he ngaahi me'a kainga ko ia. |
----- Original Message -----From: Sam Pakofe
Sent: Friday, June 19, 2009 9:50 PMSubject: [tasilisili] Manatua ihe Lotu-Mo'oni
Koe fokotu'u malie, ia Fatai kuo ke fai mai 'o hange koe lave 'a Jh ke fai hano talatalanoa'ii,, pea kuo fakakaukau, koe taha ia he me'a kuo taimi keu kamata keu talano'i he inukava moe ngaahi forum Fakatangata, 'ae Ngaahi me'a 'e 'aonga kihe Moui ,'ae soasiete pea 'oua foki na'a hoko ia koha me'a kene 'faka'ai'ai 'ae fanau kenau hopo atu ai 'o fe'au'auhi moe ngaahi to'utupu- he ngaahi matakali kehe, hange koia kuo tau fanongo mo mataa ai he tv, ihe kee, tui hele,tau fana,fefakamanamana'aki , faka'uli konaa, lova kaa he halapule'anga, moe ha fua..
kae fefee 'eni ia:
'ihe uike kuo 'osi PoFalaite, ne fai atu 'emau inukava 'ihe Kalapu Mohetaha, kuo huu mai e taha e fanau koe toki tuku ngaue, pea koe ki'i tamasi'i ko'eni 19 fa'ele'i heni pea koia 'oku ne pue'i 'enau shift he Mc Donald i Fairfield West.. Nene talanoa mai hono Hold Up 'e Mc donald 'oku ne ngaue ai, toe miniti e 5 pea nau tapuni, 'aia koe fakafufoua 'ae kau Hold Upu ke mavahe 'ae me'a lele fakaosi ( customer) pea nau huu 'o fai e nau fakamalohi,, Koe toko nima, pea nenau kapa kotao e Fale kai ni,,kuo nau 'osi tui pulou fakapuli, pea koe tokotaha 'oku kofunima e nima 'e taha kae ala holo e nima ta'e kofu nima he funga tepile..
Lolotonga 'enau fakamanamana'ii kinautolu, kuo ne Fakanogo atu ia 'oku nau talanoa fakatonga,, ne pehee 'ehe ki'i talavou ni, mahalo nenau pehee koe Samoa ia, 'oku ne fakafuofua kihe ta'u motu'a 'oe kau hola up koe 12-15, ne fai pea a'u atu e kau polisi, Kuo ma'u e toko2,,,
'Oku fakatupu fakakaukau 'eni, he kuo lahilahi e ngaue pango 'ae fanau , ihe 'APIAKO , pea kuo nau pehee mai 'eni kihe Hod-up.. pea koe taha ia he konga na'e hoko kihe fanau kuo nau ihe pilisone, koe hold-up, moe runner [ drugs].
* Oku si'isi'i ke pehee 'ae fanau 'ae kau papalangi ,, koe 'uhi 'oku nau ma'u pe 'enau vahe meihe toll[ social security], 'o 'ikai to'o 'ehe matu'a. ke vaka'ii ange 'ae fanau tonga na'a koe konga ia 'oku vivli pehee ai 'ae fanau,, kohono toe to'o atu 'ehe matua'a honau inasi meihe pule'anga ? pe na'a 'oku 'ikai kau he budget 'ae matu'a ke 'oange ha seniti ma'ae fanau 'o fakatatau moe Fonua ni, ?
mou kataki, he'ikai teu tukuaki'ii ha tafa'aki, ka e ala ma'u tokoni meia kimoutolu 'o fokotu'u ke hoko koha kaveinga talanoa ma'ae fanau to'utupu..
fakatauange kemou ma'u ha sapate fonu kelesi'ia..
sami.
----- Original Message -----From: Lotopoha JeruelSent: Saturday, June 20, 2009 7:06 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
sfaupula, afe hake pe koe ki he'eta ki'i pola he ko ia pe te toki ngaue veesi folofola atu ai kapau te u toki fiema'u ke pehe. ko e 'oatu ha ngaahi texts ki he'eku support 'o e fkkaukau sisu tonga, 'e 'IKAI mole noa hoku taimi ke 'oatu he pangai ko eni he 'OKU 'IKAI ko ha'o pepa e pepa 'a Palu keu tipeiti hangatonu atu ki ai.ko e ngaue ia 'a'aku ko e teuteu pe ki he pepa 'a Palu 'o 'IKAI ko KOE. Tukukehe kapau KUO fkmafai'i koe 'e Palu ke ke HOKO ko e TOKOTAHA KE HANGE HA MATAPULE kiate ia (fktonulea, tali e lea, fkfofonga ia, etc.) pea te u TOKI meimei ongo'i ai 'oku fe'unga keu fola atu he tepile ni e ngaahi texts ko ia. FE'UNGA PE E NGAAHI TEXTS KO ENA KUOU 'OATU 'i he'eku ngaahi tohi kimu'a he pangai ko eni ke ke 'alu 'o fekumi atu ki ai mo meditate atu ai.'Oua te ke fkkaukau mai KUOU 'Ita, he kapau ne pehee, 'e mole ke mama'o ha'aku toe fie talanoa atu kiate koe. Fkmokomoko pe koe 'o toutou fkkaukau ki he'eku tokoni kuo fai tau pea hoko atu 'eta talanoa he KO E ANGA PE ENA IA HO'O FKKAUKAU 'A'AU 'oku ou 'ita pe mamahi, ka 'OKU 'IKAI....'Oua 'e Ngu...! (punake ia).
'ofa atu mo e lotulotopoha
Version: 8.5.339 / Virus Database: 270.12.81/2188 - Release Date: 06/19/09 17:56:00
Kole mu'a keu kau atu he fakatalanoa he 'oku mahuinga 'ae fakalanga talanoa 'oku fai ke tau vahevahe ai. He 'oku ou Tui 'oku tonu ke tau ngaue o fai ha ngaue ke tau taliaki [Fehui a Sisu naaku ifalamahaki,naeika keke aahi ange ,naaku i apipopula, na'eikai teke au ange ange ki ai.Na'aku fiekaia naeikai teke omi haku meakai moe hafua ko ho'o ki he faahinga pehe ko ho'o fai ia kiate au.
1980 i Nuu Silani,na'e hoko ai ae Tokoua o JHavea ko Kilifi Heimuli koe Pacific Island Liaision he Apitanga Polisi i Auckland Nu'usila ni,taimi koia kuo osi au a Kilifi o tangutu he komiti koloa ae Metotisis Nu'usila fakataha moe komiti ngaue fakalaumalie ae siasi.Pea ne ki'i lahilahi i Auckland ae ke he vahaa oe kau haa moa moe kau tonga.Na'e kamata e kilifi ui e komiti malanga evangelio ke malanga he Maketi i Otara fakapalangi mo fakatonga,pea malanga mai kau Haamoa he tafaaki e taha.
Fatai mo JH mo Lotopoha 'oku i ai fu'u maketi lahifaufaua i loto Sene mou kamata ai.Na'e alea'i e Kilifi ki he tafaaki he pilisone oku tanaki ai kau fai hia lalahi oku ui ko Paremoremo Prison mo Mt Eden Prison.. Ke fai atu ha aahi mei he ngaahi Siasi Tonga Methodist pea pilisone paremoremo oku kau ai homau Siasi he tauhi pea koe Seniale 'oku taki ai Sapate Fakaosi e Sapate.
Polokalama i loto pilisone koe malanga pe manatui oku kehe malanga falelotu hei kai fai e malanga fale lotu i pilisone ko ene loloa tenau longoa'a nau tolu pea tenau ifi tapaka.'
Koe founga 'oku ou fai koe lesoni pea turama'i ehe kulupu fokotu'u moe theme pea te nau tangutu leva o fanongo,'osi pe atu ae ki'i fekau salensi aki kinau3.pea tuku ange ke talaloto.
koe konga oe talaloto ae kau popula Mauli ,palangi moe Tonga Haamoa moe matakali pasifiki APIPOPULA KOE IA NAAKU ILO AI A SISU.
'Ofa 'oku tokoni atu 'ae talanoa oku fai,Koe Youth i Auckland Manukau Meto 'oku teu fai enau Retreat he next month he tutuku ae ako.
Pea 'oku lea ai kau taki lotu moe kau tangata iloa mei he Radio Rima [Radio Kalisitiane] pea 'oku malanga ai Palesiteni Methodist nu'usila.John teu lepa he koe talanoa atu atu ngaue 'oku mau fai he lotu i Nuu Silani. Tau lotu pe hufia atu sietau fanau 'oku nau fihia he ngaahi palopalema 'oe olokaholo moe drug,Sione talamai ehe hipi koe faahingani heikai lava ke mahu'i ka koe lotu pe moe aukai. koia koa DrJH.'Ofa atu moe lotu. Seniale.
--- On Fri, 19/6/09, jione havea <jha...@gmail.com> wrote: |
|
To: tasil...@googlegroups.com |
|
|
|
|
----- Original Message -----From: Lotopoha Jeruel
Sent: Saturday, June 20, 2009 7:06 AM
Subject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
sfaupula, afe hake pe koe ki he'eta ki'i pola he ko ia pe te toki ngaue veesi folofola atu ai kapau te u toki fiema'u ke pehe. ko e 'oatu ha ngaahi texts ki he'eku support 'o e fkkaukau sisu tonga, 'e 'IKAI mole noa hoku taimi ke 'oatu he pangai ko eni he 'OKU 'IKAI ko ha'o pepa e pepa 'a Palu keu tipeiti hangatonu atu ki ai.ko e ngaue ia 'a'aku ko e teuteu pe ki he pepa 'a Palu 'o 'IKAI ko KOE. Tukukehe kapau KUO fkmafai'i koe 'e Palu ke ke HOKO ko e TOKOTAHA KE HANGE HA MATAPULE kiate ia (fktonulea, tali e lea, fkfofonga ia, etc.) pea te u TOKI meimei ongo'i ai 'oku fe'unga keu fola atu he tepile ni e ngaahi texts ko ia. FE'UNGA PE E NGAAHI TEXTS KO ENA KUOU 'OATU 'i he'eku ngaahi tohi kimu'a he pangai ko eni ke ke 'alu 'o fekumi atu ki ai mo meditate atu ai.'Oua te ke fkkaukau mai KUOU 'Ita, he kapau ne pehee, 'e mole ke mama'o ha'aku toe fie talanoa atu kiate koe. Fkmokomoko pe koe 'o toutou fkkaukau ki he'eku tokoni kuo fai tau pea hoko atu 'eta talanoa he KO E ANGA PE ENA IA HO'O FKKAUKAU 'A'AU 'oku ou 'ita pe mamahi, ka 'OKU 'IKAI....'Oua 'e Ngu...! (punake ia).
<BR
----------------kaekehe lone, fkmamahi ha fo'i mahina 'e taha pea ke toki kau mai. hihihhehehah!!!!!---------------------Veni, kataki fakamolemole atu 'oku 'ikai keu kau au he kau mamahii ke makatu'unga ai ha'aku fakamamahi. 'Oku 'ikai keu lave'i pe ko e ha kuo fakatalatala hake ai pe au, mei he fu'u pupunga, ke fai mai kiai 'ae mamahii, pea 'oku matamata koe palopalema koia 'oku 'ikai koha palopalema ia 'a'aku. Kae mahalo na'a sai ke tau 'uluaki lotua aa 'ae fa'ahinga koiaa. Moe 'ofa moe lotu. Lone
----- -----------------'Elaona, malo 'aupito e tokoni pea malo e lotuu. Fakamolemole atu kapau kuo hanga 'ehe ngaahi lea 'oku ou ngaue atu 'aki 'o fakama'ulalo'i 'ae 'Eiki ko Sisu Kalaisii. Fakamalo lahi atu he lotu kole-fakamolemole kuo ke fai 'o fakafofonga'i auu. Fakatauange pe kei taufetuku mai ha ngaahi Kelesi mei he 'Eiki ke fakafiemalie kiate koe pea mo kinautolu kuo uesia he tasilisili kuou faii.Moe 'ofa moe lotu.Saikolone Taufa
Ko e ongo ha'aha'a ko eni 'oku 'ikai ke tau 'inasi kitautolu ai 'i Tonga pea ko e "a'usia 'o e mamahi 'o e laulanu mo e fakaehaua" 'a ia 'oku a'usia 'e he kau 'uli'uli mo e kau Filipino hange kiate au 'oku/na'e 'ikai ke tau a'usia ia 'e kitautolu Tonga. Pea 'i he'ene pehe 'e 'ikai fu'u 'uhinga 'i he taimi lahi kiate kitautolu 'a e ngaahi me'a lahi 'o e ngaahi tukuifonua muli kae'oua kuo tau "heka" fakataha mo kinautolu 'i he peau 'oku nau lolotonga heka ai. Ko e ongo Sisu ko eni 'oku na tokoni lahi 'aupito ki hono fakafiemalie 'a e tauha'a 'oku tofanga ai 'enau mo'ui pea 'oku tokoni lahi ki he'enau fononga faka'aho.
Ne fai e malanga ha faifekau mei 'Afilika pea ko e konga lahi 'ene malanga ko 'ene fakamalo mai ki 'Amelika mo e UN koe'uhi ko e ngaahi tokoni kuo a'utaki ange. Ko e ngaahi tokoni kotoa 'oku 'ikai ala fakatataua 'a 'ene fakalave ki he'enau nofo. Ko e ngaahi tokoni kotoa 'oku ne fakama'ama'a atu e ngaahi faingata'a 'o e nofo, hange ko e fiekaia, mahamahaki, pea to e tokoni ki hono fakamaama ki he ngaahi me'a totonu ke nau fai. 'I he faka'osi 'ene malanga na'a ne lave ai ki he loloto 'o 'enau mamahi koe'uhi ko e 'ikai ke nau ongo'i 'oku nau ofi kia Sisu. Ko e faingata'a ko ia 'oku 'ikai lava 'e he ngaahi tokoni e ngaahi pule'anga ke solova, pea 'e 'ikai malava 'e ha faifekau 'i 'Amelika 'o solova. Ko ha 'Afilika pe te ne lava. Ko e 'uhinga kiate au ko ha taha pe kuo faingata'a'ia fakataha mo e kau 'Afilika te ne ongo'i 'a e mamahi 'oku nau ongo'i. Pea ko ia pe te ne lava ke fakahinohino 'a e malava'anga koe'uhi he 'ikai malava 'e he 'solution' faka-'Amelika ke solova e mamahi faka-'Afilika. Ne fatu mei he fa'ahinga fakakaukau ni 'a e Sisu 'uli'uli--ko Sisu mei Nasaleti 'Alo 'o e 'Otua ko e tama 'oku lanu 'uli'uli. Ko e tama 'oku ne lolotonga mamahi fakataha mo kinautolu.
pe ko e fe ha tafa'aki 'e hao atu ai e Sisu 'uli'uli,
loke
__________________________________________
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide
--
Be Yourself @ mail.com!
Choose From 200+ Email Addresses
Get a Free Account at www.mail.com
Ko e fehu'i 'e taha,...mahino 'oku tau nationalize 'a Sisu he Folofola ke sisu Tonga, 'e ngofua nai ke localize pee personalize...koe'uhii 'i loto 'i he culture fakaTongaa- 'oku 'iai e ngaahi subcultures eg..kehe culture e kau talavou e 'ahoni mo e culture e matu'aa....toe 'iai moe culture gay..etc...'e lelei pee nai ke fa'u 'ehe kau talavou ha'anau Sisu talavou ke fit in moe mindset e kau talavouu pea ke nau toe vaoofiange ai mo Sisu....all in the name of contextualization???pea 'ai pee ha sisu matu'otu'a ke fit in moe culture fakamaatu'aa??
Koe fie'ilo ki he boundary(kapau 'oku 'iai) 'o hono contextualize 'o Sisu.
Access Yahoo!7 Mail on your mobile. Anytime. Anywhere.
Show me how: http://au.mobile.yahoo.com/mail
Neu fokotu'u atu 'anefee ke tau lea fakaKalisi pe lea fakaSiu???'Aia 'oku tatau pee contextualization moe translation/interpretation?
Fai aa mo toe paaki fo'ou aa e tohitapu pea to'o e Lami, Sipi, Tauhi sipi, kae 'ai ko e 'uhiki'i lupe, lupe, tauhilupe....'e tuku 'aa e fangalupe 'a sisu Tonga.??..he koe ko e Tauhi Sipi Lelei 'oku toe Matapaa ki he loto'aasipi??
Mahalo 'e a'u pee ki he Tohifakahaa pea 'e pehe ni hono contextualize "Taau pee moe lupee ne mate....
'E ma'u pee ha loto'aalupe ke matapaa kiai si'i sisu Tongaa??
Te tau ngaue'aki e fangalupe Tongaa (he kuo kamata ke extinct) pee koe fangalupe fangalupe paalangi 'i Nuku'alofaa 'oku nau tufiveve holo i maketi.
kamata ke lolotoange e ta'emahinoo
Ko 'eku faitohi ko 'enii 'oku ou 'ilo 'i he TUI 'oku ne 'i heni/'i hena pea 'oku mohume'a hono naaunau pea 'oku 'ikai ke makupusi 'e he'eku fakakaukau pea 'oku 'ikai keu 'ai 'e au kiai ha fotunga fakatonga
'E fai 'emau fakataha 'a pongipongi ki he ki'i komiti 'oku ai e palangi tonga, 'afilika, 'aia ko e sisu 'e tolu ('afilika, amelika, tonga) te mau 'iaii????Pea kapau 'oku mau lava o leafakapalangi kotoa pea fai emau lotu he lea fakapalangi, 'e sisu palangi leva??'Ikai.
ko e Sisu ko e Misaia koe 'Alo 'o e 'Otua Mo'ui te mau lotu kiai pea he'ikai te mau 'ai 'imisi kiai he koe Hinituu ia
--- On Fri, 26/6/09, Hunu Hunu <hunu...@gmail.com> wrote:
Koia hono kotoa masi'i Seni. Ko Sisu'e Tonga ki he Tonga, Palangi ki he palangi, pea 'e Siu ki he Siu. Lolotonga ko e Tonga koe, ko Sisu ko e Tonga. Ko e 'uhinga ia 'oku universal ai e 'Otua, he ko e 'Otua 'o mamani fulipe. Kapau na'e limiti pe 'a sisu ke Siu. He 'ikai 'aonga leva 'ene
> pekia mo e toetu'u ma'a mamani ....hunuhunu
===================
Ko e Loi lahi pea ta'e'uhinga 'ena. 'Oku Tonga 'a Obama kia koe??'Oku Tonga 'a Bin Laden kia koe. Sio ki he illogical ho'o argument.
Teu 'atamai vaivai kau ka feinga ke fakasino fakaTonga 'a Sisu 'Otua, pea 'e ngata pee 'eku fakasino 'a Sisu Siu he me'a 'oku tohi he tohitapu moe hisitolia. Hangee ko e mahino 'a Obama ko e Amelika, intellectually, teu lava ke mahino 'a Sisu ko e Siu moe Sisu ko e 'Otua he'ikai teu lava 'o fakatonga'i he ko e 'aitoli ia.
Ko e 'Otua ko 'Ofa--'osi universal e fua e 'Ofa...pe te tau 'ai e 'Ofa Fakatonga, 'Ofa Fakaamelika etc.
----- Original Message -----From: Hunu Hunu
Sent: Saturday, June 27, 2009 9:49 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
--- On Fri, 26/6/09, Hunu Hunu <hunu...@gmail.com> wrote:
Ko Sisu 'oku 'ikai ko ha Siu, na'e fou mai pe he fonua koia ko 'Isileli. Ka ko Sisu ko e Tu'it'ui ia 'e he Laumalie Ma'oni'oni. Teke pehe leva ko e Laumalie Ma'oni'oni ko e Siu 'ata'ataa
> pe?...hunuhunu
==============================
Toe fakaoliange 'ena ia...Ko e Tokataline Faka-Kalisitiane ko Sisu ko e Tangata Kakato, 'Otua Kakato...fully man, fully God....tu'itu'ia ia 'ehe LM...'oku ne fakamo'oni'i ko e 'Otua ia....ko e siu he na'e fotunga fakaSiu, lea fakaSiu, fa'ele'i 'e Mele ko e Siu pea tau ui leva ko e Siu
Ko Sisu 'o Nasaletii, ne 'osi complicate pee ia 'iate Ia pea koe fakatupu masoli ia e feinga ke simplify (sisu Tonga) e tokotaha 'oku fa'o ai 'a 'itaniti mo taimi...koe 'uhinga ai neu 'eke atu 'i mu'a pee ko Sisu fee 'oku tau fa'u 'imisi Tonga ki ai???Sisu ko e tangata??pee Sisu 'Otua pee Sisu koe 'Otua Kakato mo e Tangata Kakato....he koe tuhu ki he 'umata 'etau fa'u 'imisi ki he Sisu 'oku ta'emahakulea
----- Original Message -----
From: "seni taniela" <seni...@yahoo.com.au>
To: <tasil...@googlegroups.com>
----- Original Message -----From: Hunu HunuSent: Saturday, June 27, 2009 10:39 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tongafaupula, He 'oku 'asi koaa 'a Sione Tomasi he tohitapu hange ko elau 'a takaimuli....hunuhunu
2009/6/26 sfaupula <sk...@bigpond.com>
vakai ki he lau 'a e tohitapu ki ho'o fehu'i hunu pea tau toki hoko atu...Sent: Saturday, June 27, 2009 9:49 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu TongaSisu Tonga hange ko ho'o lau na'e ha'u mo Sione Tomasi. Ko e 'uhinga ia ne 'omi ai 'a Sisu ki Tonga, he'e lava pe 'a Sisu ke Tonga. Ko e 'uhinga ia 'oku lotu faka'alepea ai e kau Islamic 'i mamani he ko honau 'Otua ko e fu'u 'Alepea. Takaimuli, teke 'alu ai ki heli kapau teke claim 'a Sisu ko e Tonga? .................hunuhunu
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.375 / Virus Database: 270.12.93/2204 - Release Date: 06/26/09 18:00:00
----- Original Message -----From: Hunu HunuSent: Saturday, June 27, 2009 11:03 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Ikani Tolu
Sent: Saturday, 27 June 2009 3:10 AM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Hunu Hunu
Sent: Saturday, 27 June 2009 8:57 AM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga
Ko e toe pe eni énau áánau ka aú atu, hoko atu kiai mo hano kapekapeí kimoua
é taha heénau mamahi kae íkai muá ke íai ha kete ó ha taha í Tonga ke áve áe
meá ni ki he Kau Faifekau ke vakaií e tangataéiki mo éne teolosia, neongo ko
hotau Taókete toto pe; pea í he Éiki Foki.
Ko e moóni ena áe íkai maheni e Kakai Tokolahi moénau Tohitapu pea sio ki
he Afo kuo Faloo mei he Kamataánga óku tautau ki ai áe meá Kotoa ó aú mai ki
he Kuonga ó Sisu.
takamuli
Sepesi H. Piukala
Ph: +61401 590 917
Email: sep...@optusnet.com.au
Hebrews 10: 23-25 " Let us hold unswervingly to the hope we profess, for he
who promised is faithful. And let us consider how we may spur one another on
toward love and good deeds. Let us not give up meeting together, as some are
in the habit of doing, but let us encourage one another—and all the more as
you see the Day approaching."
+++++++++++++++++++++++++++++
On Behalf Of sfaupula
-----Original Message-----
Sent: Saturday, 27 June 2009 10:43 AM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: [tasilisili] Re: Sisu Tonga