Koe kulupu kotoa pe he sosaiete 'oku make up of people. Pea koe tokotaha kotoa pe 'oku 'i ai hono vaivai'anga, 'i he taimi tatau koe tokotaha kotoa pe 'oku 'i ai e malava 'iate ia ke liliu ki he klelei pe koe kovi.
'Oku hanga leva 'ehe 'atakai fakataha pea moe genes 'oe toko taha kotoa pe 'o influence hono behaviors,
Koe ngaahi famili, siasi. fonua pea mo ha toe kulupu pe 'oku 'asi ai fa'ahinga mo'oni ko 'eni he mo'ui. Pea kapau e to e fakamamafa 'ae tokolahi 'oe kulupu he vaivai'anga 'oe kakai pe koe taki 'oe kulupu ko iaa, pea 'e hoko e kulupu ko ia koe kau fakakina. Pea ka to e fakamamafa he ngaahi me'a lelei 'oku hoko he kulupuu pea 'e tupulaki ai e lelei 'o tokoni ki he progression 'ae kulupu tatau pe he 'Ekonomika pea moe ngaahi me'a fakalaumalie.
Kiate au koe kau sinners 'ae kakai 'oku nau mate he ilifia he me'a koe: 1. Change, being genuine, seeking peace, 'ofa foaki, or any other challenges of life. Koe kau ma'oni'oni leva 'ae kakai 'oku nau ma'u e ngaahi opposites 'oe 'ume'a kuou 'osi lave ki ai 'i 'Olunga...
Ko ia ai he'ikai ke tau lava 'o fakamavahe'i e lelei mei he kovi (Sinners) pe kau ma'oni'oni (Saints) mei kau angahala he mo'ui ni, Koe ngaue ia 'ae 'Otua he 'aho fakamaau ko hono toki vahevahe e kovi mei he lelei.
Koe ngaahi ta'u 'o 'etau mo'ui 'oku totonu ke hanga 'ehe kailisitiane kotoa pe faka'ai'ai e lelei he loto 'oe kakai. TAU KI'I SIOSIO HOLO PE NA'A KO KiTA KOA E KI'I SINNER AMONG 'OE KAU SAINTS HE FEITU'U 'OKU TAU NOFO PE NGAUE AI.... hehehehehehehehehe..... Pea kakapu 'oku mo'oni koe ki'i sinner kita, fakafeta'i he na'e ha'u 'a Sisuu ia ki mamani ko koe!! not the saints!!
|
Kolomaile,
Malo e talanoa fekau'aki moe pa'anga 'ae ngaahi siasii. Pehe ki he'enau ngaahi vavalo ki he kaha'u 'oe mamani.
Koe Later Day Saints ia 'oku 'i ai pe 'enau tokateline.
Pea 'amusia homou siasi ne ma'u ha'amou 1 million dollars meia 'Elevisi. Masi'i kolomaile 'e lava ke mau kole ai leva mo mautolu kia 'Elevisi 'e ma'u mai ha'amau tola hehehehehe!!!
Koe mo'oni ( plain Truth) mahalo kolomaile 'oku lolotonga fufuu ia he loto temipale 'oe Later Day Saints!! Kapau e na'e tuku ho'o hola he polokalama seminary kuo ke kau he kau pisope 'ae siasi...heheheheee koe funny pe!!
|
|
Lotopoha you are very interesting!! and I think I am gonna like you (in a good christian way hehehehehe)
I just gave two analogies of how the mohenoa puloka's theology of "Sisu Tonga" (contextualization of the risen christ in our own culture) or if you may say - Tongans have to be awaken to the presence of the risen Christ in our own way of life... the risen christ does not confine to a certain culture or religion but those who live their lives as he had lived his human life on earth. Tatau ai pe pe ko Tonga, 'Afilika pe ko Sebia!
The risen Christ does not confine to space and time...
The foki leva ki he ongo tongan analogies na'aku 'oatu. Koe kakala koe koe koli koe fua'i 'akau. Pea 'iate ia pe 'oku nofo pe e manongi 'alaha 'i loto 'i he fua'i koli. kohono fakalea 'e taha 'oku lelei pe 'ae koli ia 'iate ia pe he koe natula fakapaiolosia ia 'oe koli ke pehee (genes). Toki hanga 'e he hahau ia 'oe pongipongi moe angi 'ae matangi Tonga ( environment) 'o fakatauele'i mai e lelei koe nanamu kakala ko ia ke tau 'inasi ai 'ae fa'ahinga 'oe tangata ( kakai Tonga).
Koe T,'amaui 'oku toki hanga 'ehe mokomoko 'oe efiafi 'o fakataele'i mai hono 'alaha fakaninimo ke tau pango'ia ai he efiafi.
Kae fefee koe fa'u ia 'a natulaa. Pea ko hotau 'otua 'oku ne faka'apa'apa'i 'ae lao 'o natula. Foki ki he ngaahi me'a mana na'a ne fai! (Sisuu) Me'a ni 'oku kei mo'ui ha taha na'ane hanga 'o fakatoetu'u mei he matee!! No ! and Why? because God respect his own creation, the law of nature he had established. Otherwise he would contradict himself.
Pea 'oku ou tui ta'e toe veivei ua au ki ho'o lau 'e taha heni Lotopoha. Tau laku pe ki loto ke tau ako kotoa pe mei ai ( rephrasing your saying) he 'oku 'ikai ke tau 'ilo kanokato 'ae mystery of our triune God.
'ofa atu |
|
Date: Friday, August 7, 2009, 8:04 PM |
|
|
'E lava fefe ke tatala e mafu 'o Mele mei he 'ene tama ko Sisuu he'enau tapalasia mo tukuaki'i kovi'i ia lolotonga na'e si'i tonuhia pe!!
Kapau koe tamai koe pe koe fa'ee... put your self he shoe 'o Mele Fa'e 'a Sisuu. Tau pehekoe foha moe 'ofefine koee 'oku 'ofa taha 'ai.. pea ke 'ilo'i 'oku 'ikai ha'ane halaia 'e taha kae hange 'ehe Siasi pe koe fonua 'o kalusefai ia koe'uhi ko'ene fai totonu???
ka koe question foki ia pe koe ha 'ae totonu??? |
Tokoua te ke lava nai 'o Fakatonga'i lelei ke mahino kiate au 'ae fo'i teolosia mahu'inga 'ae tokotaha mahu'inga ko 'ena ko Mohenoa Puloka? kataki pe! 'oku te'eki pe ke ke fakatonga'i fakateolosia lelei mai e kanoloto 'oe 'uhinga faka teolosia 'a Puloka... sio kia Aquinas, Rahner, pea mo Moultmann .. mahalo mo 'enau lau ki he Grace mahalo pe na'a toe mahino ane ai.
Malo mu'a e talanoa |
|
Date: Saturday, August 8, 2009, 2:09 AM |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Malie kau tangata 'a e fetalanoa 'aki 'ihe tepile ni.
'Oku ou fakatokanga'i hono hanga 'ehe kau faifekau moe kau malanga tokolahi 'o talatuki'i ha taha, koe faka'ilonga nai ia koe 'saints' 'a e fa'ahinga 'oku nau fakahoko 'a e talatuki kae 'sinners' 'a e fa'ahinga na'e talatuki'i? 'Oku fa'a hoko 'eni 'ihe taimi 'oku malanga hifo ai 'a e kau malanga meihe tu'unga malanga, pea 'oku lolotonga hoko 'i Tasilisili ni hono talatuki'i 'ehe fa'ahinga heni 'a e fale 'o e Tu'i moe Pule'anga. 'Oku 'iai ha totonu fakakalaisi 'aha tangata (saint) 'i mamani kene talatuki'i ha kalisitiane 'e taha (sinner)?
malo
daphne |
|
|
|
Malie kau tangata 'a e fetalanoa 'aki 'ihe tepile ni.. |
|
'Oku ou fakatokanga'i hono hanga 'ehe kau faifekau moe kau malanga tokolahi 'o talatuki'i ha taha, koe faka'ilonga nai ia koe 'saints' 'a e fa'ahinga 'oku nau fakahoko 'a e talatuki kae 'sinners' 'a e fa'ahinga na'e talatuki'i? 'Oku fa'a hoko 'eni 'ihe taimi 'oku malanga hifo ai 'a e kau malanga meihe tu'unga malanga, pea 'oku lolotonga hoko 'i Tasilisili ni hono talatuki'i 'ehe fa'ahinga heni 'a e fale 'o e Tu'i moe Pule'anga. 'Oku 'iai ha totonu fakakalaisi 'aha tangata (saint) 'i mamani kene talatuki'i ha kalisitiane 'e taha (sinner)?
malo
daphne |
Timothy
Kataki ko 'eku ha'u 'a 'aku mei Fuamotu mo Tatakamotonga, tokanga Timothy kapau ko ha'o ha'u meihe ongo feitu'u ko 'ena 'e ua ta ko au koho tuofefine. 'Oku sai pe Timothy 'a e hua kae 'ai fakafuofua, siosio lelei mai 'oku 'ikai ko hao pu'i'anga au. Ko hai na'ane 'oatu kiate koe 'a e impression ko 'eku ngaue ke lea kihe Tu'i 'o Tonga? Na'e akonaki'i au 'ehe 'eku fine'eiki keu 'ilo koe tu'a au, pea 'oku ou tui 'oku ke 'osi fakatokanga'i ko 'eku ngaue fakasevaniti 'a'aku ma'a Kalaisi 'oku lolotonga fakahoko 'ihe taimi ni. 'Oku ou 'ilo 'a e potu siasi 'i Sene ni 'oku ke lotu ki ai pea kapau 'oku 'iai ha'o issue ke 'sort out' pea ke offlist mai keu talaatu kiate koe 'a hoku 'api nofo'anga keke ha'u keta talanoa fesiofaki ai. Ko 'ete fakataau 'oku totonu ke fakafuofua, 'oku lahi hoku kainga 'i Tasilisili ni pea kau ai mo hoku fanga
tuonga'ane. Koe me'a lelei 'etau talanoa 'i Tasilisili ka 'oku totonu ketau fefaka'apa'apa'aki, koe akonaki ia 'a Sisu pea koe akonaki ia 'etau fanga kui na'anau pusiaki mai ' ae lotu lelei 'oku 'uhinga ai 'etau fetalanoa 'aki 'i Tasilisili ni.
'Oku totonu ke mu'omu'a 'a e 'ulungaanga faka'apa'apa ko hota laukau'anga ia Tonga. Koe lahi atu 'a e ngaahi fakamatala lelei 'ihe tepile ni ketau ako ai. Timothy, 'oku 'ikai teu manatu'i ha'aku 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa pe fakataau atu kiate koe 'i Tasilisili ni.
ofa atu kiate koe
daphne
|
|
Received: Sunday, 9 August, 2009, 3:44 AM |
|
|
|
--- On Sun, 9/8/09, Timothy <tla...@hotmail.com> wrote: |
|
|
|
|
Hange pe ko ia na'aku lau atu ki ai Lotopoha... you are very interesting person... ko ho'o fifili ki hono fakamau'i e kakai ke ke 'ilo pe 'oku nau sai pe kovii, 'oku fakaninimo... ko hono 'uhinga eni ask youself. Are you fakaninimo ki ho famili, kainga, fefe e siasi, fefe yourself?
Toe lau e lau 'a Sisuu ki he 'elia ko ia... koe 'uhinga kapau te ta 'ilo'i 'eta kovi te ta 'ilo'i ekovi 'ae kakai kehe.... kapau teta lava 'o fakamolemole'i e kakai na'a nau kovi mai.. koe matapa ia ke tau hoko atu ki ai he next chapter 'e atu fonoga ki he mo'ui 'e taha. |
Semisi:
Sisi mo Maile pea pehee kia Popoho , koeha kuou fktalanoa atu ai ka
mou mohe kimoutolu ia ,haaaa haaaa, ko ho'o mou ta'eoli'ia pe 'oku
ma'u 'aupito pe kimoutolu ia 'ehe suka , haaa haaa heee heee
...............................................................................................................
Semisi,
Malo mu'a e tau mo e fakakohukohu mei hena! 'Oku fai pe laukonga mo e
malie'ia he ngaahi fo'i vete fakatuputupu langi kuo ke tuku mai he ngaluope.
Masi'i, 'oku hange ho'o hu mai ko ha ki'i faikava kuo ta'eoli pea fakafokifa
kuo hu mai ha ki'i tame'a (live) ke 'omi ha'anau fakaifoifo. Kuo lolo mai e
fie tame'a ia, kapau 'e faingamalie pea ke ki'i heka mai ki 'uta ni mo e
kitaa ke tau ki'i vauvau mo Mosese Kelo (hehehehe!!) Kaikehe, 'oku ifo atu
ho'o ki'i hu mai Semisi he 'oku ke 'omi ha ki'i flavour fo'ou, (kehe pe ia
mei he katuni) he kuo mau fiu he fakakikihi pe ko hai koaa 'oku tonu?????
'Ofa atu moe lotu. Maile
koe me'a mahu'inga 'ae fotu 'ae kau Faifekau 'i hotau ngaahi palepale feohi'anga , 'o mahino mei he kalasi ko ia 'oku 'iai 'enau kaveinga moe taumu'a ki he feohi'anga ko iaa. 'Oku kei fakamanako e ngaahi feohi'anga tuifio 'ikai ko e fakakolo he 'iai e kau faifekau lelei mo fakafotunga poto e Siasi mo e 'Otua 'oku nau faifekau ki ai.
Ko moutolu ko eni he tasilisili , 'oku kau 'i ha feohi faikava mou fakakoloa 'aki ia 'ae talanoa lelei kuo fai 'i feohi'anga ni, he 'oku masiva e ngaahi feohi'anga ko e masiva 'ae kakai 'oku 'i he feohi'anga ko iaa.
'Oku ou manatu heni 'eku fuofua huu he 1989 fai mai ki he 1990s si'i 'i he kulupu fofo'anga heni(Sene), 'ikai ke u lave'i pe na'anau ma'u hala 'ife ko e Kalapu Kapekape , ne u fakaongoongo pe pe koe fe taimi 'e tutu'i ai 'e Sihova homau palepale he teu vela ai pe mo au, neongo 'ae 'ikai ke u manako ki he talanoa pehe, fai mai 'o a'u ki hono fai e pakipaki, a'u mai ki he taimi ni , ko e feinga leva ke kumi ha 'Api. Ko e tolonga 'o e 'ulungaanga kovi mo e talanoa kovi ko e toe feinga atu 'ae kau Kalisitiane ke fakaulungaanga tatau nautolu 'oku si'i vaivai he mo'uii.
Ko e pole pe ena 'o e mo'ui 'oku fai 'e he Fafekau Neesi(Hausia), ko e malimali pe mo fanongo he 'oku malohi ange ia he leaa. 'Oku 'aluma'u pe ki he ngaahi feohi'nga , 'oku tauma'u 'i hoku loto 'ae konga mei he Himi 571:3
'Ofa pe ketau ongo'i
'I he taimi Fulipe
'Ae fu'u mana ko e feohi
Tupu mei he Laumalie..
....
Fakamahu'inga'i e feohi kotoa pe he Faikava ke kau e Punake ko ena ai .
takamuli.
------------