“Malo ‘etau ma’u ‘ae ta’u fo’ou ni…..hili atu pe ‘ena na’a kohu atu ai ha afi….ka mou toki pupuhi mai ke ulo…..” Koe tokoni fai lotu pulelulu 2/1/2013..Pongipongi moe efiafi!
Pulelulu 2 ‘o Sanuali 2013:
Pongipongi:Tau Hūfia ‘a ‘Ene ‘Afio ko Tupou VI mo Kuini Nanasipauʻu, Kuini Fehuhu ko Halaevalu Mataʻaho mo e fale ‘o Haʻa Moheofó, ke fai tāpuekina kinautolu ‘e he ‘Otuá pea taki tonu ‘enau meʻa hono kotoa ke fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otua. (Saame 72:1, 17-19; Matiu 6:33)
Himi 232/552/655
Ki’i fakama’ala’ala ‘ae kaveinga….
Koe ngaahi tefito’i kakai ‘eni ‘oku faka’amu mai ki ai ‘ae kaveinga ke nofo taha ki ai ‘etau lotu hufia. Koe Tu’i ‘oe ‘otu Tonga ‘a ‘ene ‘Afio ko Tupou V1….pea moe Ta’ahine Kuini ko Kuini Nanasipau’u, kau ki ai moe Kuini fehuhu ko Halaevalu Mata’aho pea pehee foki ki he Fale ‘o Ha’a Moheofo ‘a ia ‘oku kau kotoa ki ai ‘ae Pilinisi Kalauni pea moe fuifui lupe kotoa ‘o loto Palasi. Koe kaveinga ‘o ‘etau lotu ko ‘etau kolea ki he ‘Otua Mafimafi ke ne tapuakina pea ‘oku ‘uhinga ‘ae lea tapuekina ‘oku ‘ikai ko ha tapuaki pe ‘e taha ka ke toutou tapuaki’i ‘e he ‘Otua kinautolu ni. Koe konga leva hono ua ‘o ‘etau lotu koe ‘etau kolea ki he ‘Otua ke ne tokoni’i pea taki tonu ‘enau ngaahi fokotu’utu’u kotoa pe
‘i honau ngaahi lakanga taki taha ke tuha mo taau moe finangalo ‘oe ‘Otua Mafimafi.
Koe huluhulu mei he Same 72:1, 17-19; Matiu 6:33
Koe lotu ‘eni ‘a Solomone pea koe lotu ‘eni ma’ae Tu’i. “’E ‘Elohimi, foaki ki he tu’i ho halanga fakamaau, ‘Io ki he ‘alo ‘oe motu’a tu’i ho’o faitotonu. Koe huafa ‘oku tapua ‘e he lotu ‘ae fatu Same ni koe ‘Elohimi. Koe ‘Elohimi. (Elohim) ‘oku ‘uhinga ia “Koe Mafi”(mighty one). Vakai kia Senesi 1:1,26-27;3:5;31:13; Teutalonome 5:9; 6:4;Saame 5:7;86:15;100:3.) Na’e fakatonulea’i ‘e he tangata’eiki palesiteni malolo kuo ne pekia ko Rev. Dr. Sione ‘Amanaki Havea ‘ae “Mafimafi” koe “Otua ‘oe fakatoumafi.” Ko ha naunau ia ‘o ha ‘Otua ‘oku fe’ungamalie mo ha Tu’i ‘i hono
lakanga koe taki ia ‘o ha pule’anga. Koe koloa na’e kolea ‘e he fatu same ni meia ‘Elohimi ke foaki mai hono “halanga fakamaau.” Fakatatau ki he ‘akitu’a ‘oe fatu same ni koe koloa ia na’e kolea ‘e he tu’i ko Solomone mei he ‘Otua koe “poto he fanongo ki he fakamaau.” Ko hono kaveinga ia ‘o ha Tu’i ‘oku tonu matee ‘ene fanongo ki he fakamaau “oku ne fakatonutonu ma’oni’oni ‘ae ngaahi me’a ‘a hono kakai. Mo fai fakakonisitutone ma’a ho kakai vaivai” (v 2). Ta koe halanga fakamaau ia ‘o ‘Elohimi koe “fakamaau totonu” ‘o tautea ‘ae pau’u kae poupou ‘ae lotu mo’oni moe anga ‘oku taau. Koe vaivai’anga ia pea moe holofa’anga ‘o ha pule’anga ka mole ‘ae halanga fakamaau ‘o ‘Elohimi ‘isa ‘ae mole ‘ae fakamaau totonu. Koe koloa ia ‘oku tau hufia ke foaki mai ‘e he ‘Otua ‘oe Ta’u hono halanga fakamaau totonu ma’ae Tu’i/ Kuini/Kuini fehuhu/ Pilinisi
Kalauni moe fale ‘o ha’a moheofo.
Siasi ka ‘oka ‘i ai ha Tu’i ‘o ha Pule’anga kuo ne foua ‘ae halanga fakamaau ‘o ‘Elohimi pea ‘oku talamonu ki ai ‘ae ngaahi veesi faka’osi ‘oe same ni “Ke ta’engata hono huafa…ke huli hono huafa lolotonga ‘oku hanga mai ‘ae la’aa….ke lau ‘e he kakai ‘oku nau monu’ia ‘iate ia…ke tuku monuu ki ai ‘ae ngaahi pule’anga” (v 17). Kainga pea ke pehee foki ‘etau lotu “ke malo’ia ‘o ta’engata hono huafa langilangi’ia, pea ke fonu ‘a mamani katoa ‘i hono kololia ‘Emeni mo ‘Emeni!” (v 19). Siasi ko ‘etau kaveinga ‘ena ke fai hono hufia ka ‘oku toe fakamanatu mai ‘e Matiu 6:33 ‘ae tomu’a ngaue ke tau tomu’a fakahoko ko ‘etau fuofua fakafetaulaki kitautolu moe ma’oni’oni ‘oe ‘Otua pea ‘I he
fetaulaki ko ia ‘oku tau ma’u ai kotoa ‘ae ngaahi me’a ‘oku tau kolea ni “Ka mou fuofua kumi mu’a ki hono pule’anga moe ma’oni’oni ‘a’ana, pea ‘e ‘atu mo ia foki ‘ae ngaahi me’an ko ia kotoa. Kau toe fakamanatu atu mu’a ‘etau kaveinga lotu ke tau lotua “Tau Hūfia ‘a ‘Ene ‘Afio ko Tupou VI mo Kuini Nanasipauʻu, Kuini Fehuhu ko Halaevalu Mataʻaho mo e fale ‘o Haʻa Moheofó, ke fai tāpuekina kinautolu ‘e he ‘Otuá pea taki tonu ‘enau meʻa hono kotoa ke fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otua.”..’Emeni!
………………………………………………………………………………..
Efiafi: Ke tau hapai hake ‘o momoi ki he ‘Otua ‘a e Palēmia, Kau Minisitā mo e Kau Ngāue ‘o e Puleʻanga Tonga, Houʻeiki Nōpele mo e Kau Fakafofonga Falealea mo e Kau Fakafofonga Puleʻanga Muli mo e kakai kotoa pē kuo fakafatongiaʻaki ‘a e taki ‘i he Puleʻanga Tongá ke nau hoko ko e kau Taki ‘i he tōʻonga ‘o e moʻui Faka-Kalisitiane. (Hepelū 13:20-21)
Potu Folofola Hepelu 13:20-21“Pea koe ‘Otua ‘oku ‘a’ana ‘ae fakamelino ‘a ‘ene ‘afio na’a ne toe ‘omi mei he pekia ‘a hotau ‘Eiki ko Sisu Kalaisi ‘ae tauhi funga ni ko ia ‘ae fanga sipi ‘i he Ta’ata’a ‘oe Fuakava Ta’engata...( v 21)..’Ofa ke fakakakato kimoutolu ‘e he’ene ‘afio ‘i he lelei fuli pe ke mou ‘osiki hono finangalo, he’ene feia ‘iate kitautolu ‘ae me’a ‘oku hoho’ia ai hono finangalo ‘ia Sisu Kalaisi, ke ‘o ‘ene ‘afio ‘ae kololia ‘o lauikuonga pea ta’engata ‘Emeni”
Himi 234/391/390
Ko hono fakama’ala’ala ‘oe kaveinga…..
‘Oku fokotu’u mai ‘e he kaveinga lotu ni ha ngaahi fakakaukau ke fakamamafa ki ai ‘etau lotu hufia ni. Koe tefito’i fiema’u ‘ae kaveinga “ke hoko ‘ae kau taki ‘ae Palemia, kau minisita, kau ngaue fakapule’anga (Civil Servant), Kau Hou’eiki Nopele, kau fakafofonga Falealea, kau fakafofonga pule’anga muli, mo kakai pe kuo fakafatongia’i’aki ‘ae lakanga taki ‘e he Pule’anga Tonga. ‘A ia ‘e ala kau kotoa ki heni ‘ae kau Talekitamo hanu kau tokoni, Kau CEO mo honau kau tokoni...ngaahi vahefonua mo honau kau fakafofonga fakapule’anga. Ke nau hoko kotoa kotoa pe koe kau taki ;i he to’onga mo’ui fakakalisitiane. Kapau ‘oku ‘i ai ha me’a ‘oku tau hapai koe ngaue pe ko ha me’a ia ‘oku ‘i ai hano mahu’inga. Ko ha koloa lelei ia kuo ‘osi teuteu’i ke foaki atu. Pea koe lea hapai ‘oku fai pe ia ki ha’a ma’olunga pe mahu’inga. Koe hapai koe ngaue ia ‘ae kakai ‘oku nau ‘ilo lelei kohai kinautolu pea kohai ia ‘oku nau hapai ki ai. Koe momoi koe foaki kakato ‘aki ‘ae kotoa ‘oe loto moe laumalie. Ko ha ngaue kuo tau li’oa kakato pe luva kakato ki ha me’a. ‘Oku ha mahino mei he kaveinga ni koe toko taha ma’olunga ‘oku tau foaki ki ai pe luva kakato ki ai ‘etau lelei taha koe’uhii ko ‘etau falala kakato ki he’ene founga tataki koe “’Otua.” Pea ‘oku ‘uhinga ‘eku pehee lelei taha he ‘oku ‘ikai mo ha toe taha ke ua’aki ‘ae lelei taha koe ‘Otua. Koe koloa mahu’inga taha ‘o ‘etau lotu hufia ni “ke hoko ‘ae to’onga mo’ui
‘ae kau taki ni ko ha to’onga mo’ui ‘oku fakakainga ki he to’onga taki lelei na’e fai ‘e Sisu Kalaisi ‘a ee ‘oku ui koe to’onga taki kalisitiane mo’oni.
Koe huluhulu mei he potu Tohi......
Hepelu 13:20-21“Pea koe ‘Otua ‘oku ‘a’ana ‘ae fakamelino ‘a ‘ene ‘afio na’a ne toe ‘omi mei he pekia ‘a hotau ‘Eiki ko Sisu Kalaisi ‘ae tauhi funga ni ko ia ‘ae fanga sipi ‘i he Ta’ata’a ‘oe Fuakava Ta’engata...( v 21)..’Ofa ke fakakakato kimoutolu ‘e he’ene ‘afio ‘i he lelei fuli pe ke mou ‘osiki hono finangalo, he’ene feia ‘iate kitautolu ‘ae me’a ‘oku hoho’ia ai hono finangalo ‘ia Sisu Kalaisi, ke ‘o ‘ene ‘afio ‘ae kololia ‘o lauikuonga pea ta’engata ‘Emeni”
‘Oku talanoa ‘ae Tohi Hepelu he vahe ni ki he ngaahi to’onga mo’ui lelei fakalotu pea moe ngaahi ngaue ‘oku uki ke ‘oua na’a li’aki ha taimi. ‘Oku ne Fakatokanga mai heni ke ‘oua ‘aupito na’a hoko ‘ete to nounou ko ha matapa ia ke lau’ia pe ha nenefu ‘a ha lakanga kuo tuku falala mai kiate kita. ‘Oku fakamanatu ‘ae pau ke hoko ‘ae taki koe sipinga moe fa’ifa’itaki’anga ki he kau muiaki “...Pea ‘oku hanga ‘e fatu tohi ni ‘o humaki hake ha sipinga ‘oe taha taki lelei.... “ke ta’e manumanu ho’o mou to’onga...pea mou fiemalie ‘i he me’a pe ‘oku mou ma’u....” (v 5)....Kainga koe fili lahi taha ‘eni ‘o ha taki koe “manumanu” pea
moe “havala” koe’uhii pe koe ‘ikai fiemalie he me’a kuo ne ma’u...Koe ha’ulu’anga ‘eni ‘o ha pule’anga/ Siasi/ mo ha famili he ‘oku fakalanga mei he ongo angahala ni ‘ae kovi kotoa pe ‘oku ha mei he to’onga mo’ui ‘o ha taki. ’Oku hoko atu ‘ae Tohi Hepeluu ki hono fakahaa’i kakato mai ‘ae Takimu’a ‘oku fungani koe sipinga ma’ae taki kotoa pe ‘a ia ko Sisu Kalaisi. ‘I he veesi 20 moe 21 ‘oku na fakamatala’i mahino ‘ae fakakaukau ni... “Pea koe ‘Otua ‘oku ‘a’ana ‘ae fakamelino....Siasi ‘oku ‘ikai talanoa ‘ae melino ia ko ‘eni ke fakamo’oni’i ‘i ha la’i pepa...koe fiha’i la’i pepa ‘eni ‘ae fefakamo’oni’aki melino ‘ae ngaahi pule’anga moe ‘ikai pe...Kainga koe melino ‘oku ui koe melino ki he fatu tohi ni ‘ae melino ‘ae ‘Otua ‘ae melino koee na’e hiva’aki ‘e he kau ‘angelo ‘i he poo ‘oe ‘alo’i.. pea koe melino kuo ‘i mamani ki he
kakai kuo hoifua ki ai. ‘Io kainga he ‘oku tolonga ia ‘o ta’engata...Siasi ko ‘etau lotu ia mo hufia ‘ae kau taki ke nau tomu’a ma’u ‘ae melino ko ia.... “‘a ‘ene ‘afio na’a ne toe ‘omi mei he pekia ‘a hotau ‘Eiki ko Sisu Kalaisi ‘ae tauhi funga ni ko ia ‘ae fanga sipi ‘i he Ta’ata’a ‘oe Fuakava Ta’engata. Siasi ko ‘etau lotu hufia ni ke faka’ilo ki he kau taki ni ‘ae founga ‘e malava ke fakakainga’i ai ‘ae to’onga mo’ui taki lelei ki he to’onga mo’ui fakakalisitiane mo’oni koe pau ke nau tomu’a ma’u ‘a Sisu Kalaisi ki he’enau mo’ui. ‘E toki faitu’utu’uni leva ‘a Kalaisi ki he me’a ke nau fai moe me’a ke ‘oua na’a fai he koe uho ia ‘o ha taki lelei koe “mo’ui talangofua mo fakaongoongo kakato ki he ‘Otua
Siasi te tau ala fakamatala mei he ngaahi tafa’aki kehekehe ‘ae naunau ‘o ha taki lelei ka koe kaveinga ni ‘oku nofo taha pe ki he hoko ‘ae taki ko ha sipinga ‘o ha kalisitiane mo’oni. Kainga koe ‘uhinga ia ‘oku fokotu’u atu ai ‘e he Tohi hepelu ‘a Sisu koe taki fungani he na’a ne li’oa ‘ene mo’ui ke mate ta’e ha’ane hia kae malava ai ‘ae fakamo’ui hono kau muimui...Siasi tau hufia ‘ae kau taki ke nau ma’u ‘ae fa’ahinga mo’ui feilaulau ko ‘eni koe pau ke ne matu’aki feilaulau’i ‘enau ngaahi holi kae mo’ui ‘ae kakai ‘oku ne tauhi... .( v 21)..”’Ofa ke fakakakato kimoutolu ‘e he’ene ‘afio ‘i he lelei fulipe ke mou
‘osiki hono finangalo....’Io koe langilangi moe ngeia ‘oe ngaue ‘o ha taki lelei ... ke ‘o ‘ene ‘afio ‘ae kololia ‘o lauikuonga pea ta’engata ‘Emeni!
Himi 391
Lotu pea tali mai ‘etau lotu
Himi 390
Kelesi.......
...hoko atu ai pe ‘etau ngaue ta’e tuku koe lau folofola moe lotu lilo....
Kavauhi