Ko e ongoongo eni ne fou mai kiate au, pea ‘oku ou fokotu’u atu ke mou me’a ki ai (kuo u tanaki foki e tama ne ha’u mei ai e email ki he Tasilisili, ke ne ma’u ha ngaahi fehu’i pe tasilisili ‘e fai ki he’ene ongoongo)
Salute atu, mei he ‘otu ‘a e Kau Fanongo, jh
Date: Sat, 16 Oct 2010 08:18:36 +1030
Malo mu'a 'a 'etau ma'u 'a e 'aho fo'ou ko 'eni. 'Oku ou malie'ia ma'u pe he
lau he Tasilisili ho'o mou
ngaahi feme'a'aki. 'OKU 'IKAI KO HA MEMIPA AU HE TASILISILI. Ka 'oku malie 'a e
ngaahi issue 'oku
mou felafoaki ai.
Na'aku lele atu 'anepo ki Pulela'a ko 'eku 'eva pe ki he 'enau Mahina lotu
fkfeta'i mo Tukukololia ki he
Mana 'a e 'Otua na'e lave ki ai 'a Semisi Kava ho'o mou Tasilisili he ngaahi
uike ki mu'a atu.
'Oku ou memipa vaivai pe he Siasi ka na'aku 'ohovale he tokoni 'a e Palesiteni
Malolo, Dr Mone, 'o fekau'aki
mo e 7.5mil. Ko e tokoni 'eni 'a e Palesiteni:
"FAKAFIEFIA 'A EKU FANONGO MEI 'AMELIKA KUO 'OFA MAI 'A E 'INITIA KO 'ENI
'O TOTONGI 'A HOTAU
MO'UA. KO E ME'A TATAU MO SALT LAKE KUO 'OSI 'ENAU MO'UA 3 KILU TUPU. NA'A NAU
MISINALE NAUTOLU
'O 5 KILU.
KO 'ENI KUOU HA'U KI HENI PEA KUO FAKAHOKO MAI, 'E FOLAU 'A E ONGO FAIFEKAU MO
E 'INITIA KI
(SINGAPORE/MALAYSIA nai, 'ikai keu ma'u pau ki ai) 'O FAKAAVA 'A E ACCOUNT AI
KE TOKI FKHU MAI AI
'A E SILINI . 'OKU PEHE KA FAKAHU FAKAHANGATONU HENI, 'I 'AOSITELELIA NI 'E
'IKAI MA'U AI HA INTREST IA
PEA TE TAU MOLE 'AKI 'A E 2 MILIONA. KO E FOUNGA HONO FKHU MAI KI HE ACCOUNT 'A
E SIAISI 'E TOKI
KAMATA 'I NOVEMA KO E 2.5 MIL HE MAHINA 'O HOKOHOKO HE MAHINA 'E 5. KA 'OSI KO
E 12 MILIONA IA
'E MA'U HE SIASI".
Na'e lele hake 'eku manatu ki ho'o mou Tasilisili peau pehe loto pe, "Ko
hai 'oku mo'oni? ko hai 'oku loi?
Na'e pehe 'e faifekau Semisi Kava, "na'aku mataa tonu 'a e mana 'a e
'Otua". 'OKU HALA NAI 'A E TANGATA'EKI
PALESITENI MALOLO? 'OKU LOI NAI 'A FAIFEKAU SEMISI KAVA? Fefe 'a e ngaahi
fakamo'oni a Daphene Taukolonga?
Ko e ha koa kuo ta'emahino pehe ai ho'o kau lotu? mahalo 'oku sai ange pe
'eku memipa vaivai pe!! tau toki hoko
atu JH
Faka'osi atu 'aki pe 'eni, Kapau 'oku ke pehe ko ha'aku pau'u pea ke
fakamolemole 'o 'eke pe ki ho tokoua Faifekau
Semisi Kava he ko ia na'e tangutu tonu he tafa'aki 'o e Palesiteni maloloo.
Teu siosio atu pe mei tu'a mo e 'ofa
'Ofa Fonua
Malo Ofa Fonua e talanoa,,people in tis forum ar doubtfullness n im not blaming thm they have their own rightz to be like tht...koe uhi ko Alifaleti Mone pe na'a ne lotu tapuaki'i 'ae loi koee he Oct 2008 about $10million..announced by Rev Viliami Tu'akoi & Rev Sione Pinomi it was lived on air to Tonga..da king was at pulela'a, da queen Mata'aho n da hou'eiki oe fonua,,reps frm the governmnt of Tonga wer ther...kau faifekau paipa 'oe SUTT were there they kuikui mo tui lotu ta koaa koe loi...ha ha ha...dealing with 7million its OK ke totongi 'ae mo'ua..kapau koe mo'oni ia....na'a toe hange koe 2008...koe konga ia oku lahi ai 'ae talanga ki Pulela'a...koe huluni ai 'ae loi....pea ko 'ene hoko he church oku fkmafan lahi iaa..kaatki kake toe 'ai mai ha rev 'e taha 'e ala tui atu ki ai 'ae kakai kuo faifekau koaa 'ae tama ko 'ena na'a ke 'ai mai... lol... ha ha ha..kuo mau fo'i he lahilahi 'ae loi 'ae kau rev tama when its come to rubiahhhhh???
--
'Ofa Fonua mo Tasilisili
Malo ho'o kei mo'ui mai kihe 'aho ni, pea 'oku ou fakafeta'i kihe 'Otua he'ene kei 'omai ' ae faingamalie mo'ui kiate au. Koe 'uhinga 'eku toe humai kihe loki ni ko ho'o mention hoku hingoa 'i ho'o fuofua fakamatala na'e fakafou mai 'ia Dr Jhavea. 'Oku ou tui pe 'oku ke mahu'inga'ia 'ihe fakatalanoa na'aku fakahoko kimu'a atu koe 'uhinga ia ho'o faka'asi mai hoku hingoa. Ko au na'aku fuofua fokotu'u 'ae tepile 'ihe mahino pe hono announce 'i Pulela'a 'a e foaki 'oe pa'anga 'e 7.5 miliona.
Ko 'eku tui na'e fakapotopoto ange ke fakama'opo'opo atu pe 'e Dr Jhavea ho'o 'uluaki email mai ki ai. Tukukehe kapau na'e 'ikai tene lau 'e ia 'a e ngaahi fetaalanga kimu'a felave'i moe pa'anga na'e foaki ki Pulela'a. Na'e 'osi 'iai 'a e tukuaki 'i Tasilisili ni, tokua kuo lotokovi 'a e faifekau kihe faifekau, pea loto mamahi 'a e faifekau kihe taha 'oe kau memipa 'ihe fakahua na'e fai kihe taha 'o e kau faifekau 'o Pulela'a, tukuaki 'e taha tokua 'oku fai 'a e fetaaufehi'a 'aki. Kuo ke fakafehu'i pe kuo loi 'a Semisi Kava?
Ko Semisi Kava koe tokoua 'ihe 'eiki 'o Dr Jhavea, ko au koe tuofefine au 'o Dr Jhavea, kainga toto ofi 'aupito. Kuopau pe ke 'omai 'a e Nofo 'a Kainga ke faka'ata 'aki 'etau nofo he 'oku hoko 'a 'Nofo 'a Kainga' koe talafekau 'o Melino mo 'Ofa. Na'e lelei pe ho'o fakamatala 'e koe 'a e fakamatala 'a e Palesiteni maloloo, ko ho'o toe faka'asi hake ai hoku hingoa moe si'i faifekau ko Semisi Kava, 'oku ou fifili'i ai 'a e 'uhinga na'e loto ai 'a Dr Jhavea ke fakfou mai ai ho'o email kae 'ikai ke tuku keke huu mai pe koe 'o toki 'ohake 'a ho'o fakafehu'i. Kuo 'osi fai 'a e mamahi 'ihe topiki ko 'eni, koe haa hono 'aonga 'etau 'argue' mo 'debate' kae 'osi 'oku fai hono tukuhifo ai 'ae kakai kehe, kae tautefito ki hono tukuhifo 'a e kau faifekau 'ihe topiki ko 'eni?
Tasilisili, tetau 'ofa ange 'ia Totonu pe ko 'Ofa? 'Oku 'iai 'a e taimi 'e tu'u opposite 'a Totonu fakamamani kia 'Ofa faka'Otua!
Ofa Fonua, 'oku hoko hono hanga 'e Dr JHavea 'o 'omai ho'o 'email ki loto ke fakatupunga ai hono toe tokangaekina 'a e foaki na'e fai ki Pulela'a. 'Oku ou fakamalo atu ai kia kinautolu 'oku maama 'o fakalotolahi mo lotu ma'a Pulela'a, he koe topikini 'oku lahi 'a e taufana moe tau sengai ai.
'Ofa Fonua, fakamolemole pe kau hanga 'o ngaue 'aki 'a e lea faingofua taha ke fai ha femahino'aki. Koe tokotaha 'ilo lao (law) tautefito kihe 'contract law' pea moe tokotaha pisinisi (experienced business person)'oku anga 'ihe ala 'iha pa'anga lahi pea toe taukei 'ihe ngaue 'a e ngaahi pangike moe tax department, ko 'ene fanongo pe kihe 'announce' 'i Pulela'a 'a e 7.5 miliona, pea 'oku ne ngaue 'aki leva 'ene ngaahi taukei kotoa ko ia ke fika'i 'aki pe 'analaiso 'aki 'a e 'me'akotoa' (context) na'e hoko felave'i moe foaki ko 'eni. 'E kau ai pe mo 'ene 'ilo fakafaleako 'ihe 'ene ngaue'aki ke 'analaiso' kotoa pea fakatefito mei ai 'ene hanga 'o tukuange atu 'a e fakamatala na'e fai 'i Pulela'aa kihe taha. Ko hono 'uhinga, he 'oku ne tokangaeekina hono 'integrity' mo 'ene 'judgement' he'e fakamaau'i ai ia 'ehe kakai 'ihe 'ene tu'u kihe kaha'u.
Ko 'Aositelelia ni kapau teke hanga 'o fakatokanga'i lelei, koe taimi 'oku fai ai ha tanaki pa'anga (fund raising) 'ehe media, fa'a fakahoko mai 'ihe TV kiha fa'ahinga me'a ne hoko 'i mamani, hangee koe tanaki pa'anga kihe Sunami pe koe honge 'a 'Afilika. 'Oku tangutu 'a e kau ngaue 'a e fundraiser/s 'ihe telefoni 'o tali 'a e telefoni atu 'a e kakai. Koe tala ngutu (verbal) atu pe 'a e ngaahi telefoni 'a e kakai, kae tangutu 'a e kau ngaue 'o hiki honau ngaahi fakaikiiki koe 'uhi 'e toki tanaki mai 'a e pa'anga kotoa ko ia 'amui, ka koe pa'anga kotoa 'oku tala ngutu'i kihe kau ngaue 'oku nau fai 'a e fundraising koe lahi ia 'o e pa'anga 'oku 'announce' mai 'ehe media. 'Oku 'iloa koe 'believe in the good will of humanity'. 'Oku 'complicate' pe faingata'a ange 'a e fo'i fetakai ko'eni he koe fu'u kakai 'e lau afe pea lau mano atu 'a e taimi lahi 'oku nau telefoni atu. Ko
hono kehekehe mo Pulela'a 'ihe foaki 'a e 'Initia, 'oku tokotaha pe 'a e 'Initia pea koe maheni pe ia 'o e ongo faifekau 'o Pulela'a, 'oku toe falala'anga ange 'a e 'Initia ia 'ihe fu'u lau afe pe lau mano ko 'ena 'ihe ngaahi fundrasing fa'a fakahoko mai 'ehe media. Koe 'Initia ko 'ena na'a ne 'osi li 'ihe ngaahi mahina atu kimu'a 'a e pa'anga 'e taha miliona. Koe tokotaha falala'anga, tukukehe kapau 'oku ke 'ilo 'e koe ha'ane maumau lao mo ha'ane kakaa 'iha feitu'u kehe.
'Ofa Fonua, ko ho'o fehu'i felave'i moe mo'oni pe loi 'a Semisi Kava kihe 'mana', mo ho'o fakamatala kihe talanoa 'a e Palesiteni maloloo 'oku 'ikai ko Semisi Kava 'oku ke feinga ke fakamahino 'oku loi 'o fakatatau ki ho'o tikisinale. Ko koe 'oku ke hanga 'o fakamatala'i mai ho ngata'anga moe lahi ho'o 'ilo fakapisinisi, lahi ho'o 'ilo kihe ngaahi founga ngaue 'a e ngaahi pangike felave'i moha pa'anga lahi 'oku foaki, lahi ho'o 'ilo kihe taxation system 'a 'Aositelelia ni, lahi ho'o 'ilo fakalao. 'Oku ke toe hanga pe 'o fakamatala'i mai 'a e natula ho'o tui kihe 'Otua.
Toe lau fakalelei ho'o 'uluaki fakamatala na'e fakahuumai 'e Dr JHavea, koe tali 'ena ho'o fehu'i felave'i mo Semisi Kava na'e 'osi 'oatu pe kiate koe 'ehe Palesiteni malooloo. Koe me'a na'e fakamatala meihe palesiteni maloloo 'oku ne fakamo'oni'i atu ai na'e mo'oni 'a e fakamatala na'e 'omai 'e Semisi Kava ki Tasilisili ni. Ko 'ene mo'oni 'ena 'oku teu 'alu ai 'a e ongo faifekau ki 'Esia.
Koe fo'i lea koe 'mana' pe 'miracle' 'e malava ke lau 'eha taha koe 'mana' 'ene ma'u ha 'ofefine pe foha angalelei kae talaatu 'eha taha kehe ia 'oku 'ikai koha 'mana' pe 'miracle' ia kiate ia. Ko 'eku talaatu koee koe 'mana' 'a e foaki 'a e 'Initia, peau tui ki ai, pea 'oku 'iai 'eku ngaahi 'uhinga kiai, 'a 'ena kuou 'osi fakamatala atu, ko hai ha taha 'i mamani ke ha'u 'o talamai 'oku 'ikai koha mana? 'a miracle to one could be a joke to another'.
Ko 'eku 'ohake 'a e foaki ki Pulela'aa 'i Tasilisili ni, he 'oku ou 'osi fakama'opo'opo kotoa 'i hoku 'atamai mo hoku loto 'a e ngaahi felave'i, pea fakanofonofo 'aki ia 'eku falala kihe 'Otua 'oku ou mo'ui ai 'ihe 'aho kotoa, peau ha'u leva 'o vahevahe atu 'i Tasilisili ni 'a 'eku fakafeta'i mo 'eku fiefia 'ihe foaki 'a e 'Otua 'oku fakafou mai 'ihe tangata pisinisi ni.
'Oku kei mo'oni pe 'a e foaki 'a e 'Initia 'o a'u kihe 'ahoni. 'Oku te'eki ke 'omai ha fakamatala teu tui ai koe loi. Ko Sione Pinomi mo Viliami Tu'akoi 'oku te'eki teu fanongo kuo na maumaui'i ha lao 'o e fonua ni pe tena kakai'i ha taha, pea te'eki tena ngaue popula koe 'uhii ke faka'uhinga ai ha'aku fakafehu'i hona 'integrity'. I have no 'reason to doubt' 'ena alea moe tangata 'Initia felave'i mo 'ene foaki.
'Ihe 'contact law' 'oku 'osi fakalao 'a e foaki ngutu (verbal agreement/promisee), ka 'oku lelei ange 'a e fakapepa (documentations).
'ofa atu
daphne
|
Mou kataki hange kiate au 'e langa 'a Tukulolo, 'api 'oe Sutt 'i Brisbane pea koe lahi ange ho'omou lau ta'e 'ofa ki he Sutt ko e ma'uivi ange ia 'ae kainga ni ke hoko atu 'enau ngaue.
'Oku nau kei mo'ui tatau pe mo tautolu pea ko e fakaanga 'e fai ia tu'unga he mahino 'oku tau 'ofa pea kapau ko e fai ko ho'omou taukae'i e ngaue 'oku fai pea mou oo 'o fai ha ngaue 'oku 'aongaa.
He'ikai mole 'a Pulela'a pea he'ikai tuku 'enau langa , ko ia 'ae me'a 'oku ou fakamahino heni he'ikai ketau lava 'o ta'ofi kinautolu, mou lotua pe si'enau ngaue hange ko ia kuo kole atu ke tuku aa mu'a si'omou hiki hake he ko e kakai pe eni ko hotua famili.
Ko e me'a na'atau kaunga ongo'i, koe launga 'ae fanau moe kakai nenau pehe ne mole honau 'api pea ko ia 'ae me'a 'oku lolotu ai hotau loto, ka ko e ngaue 'oku faka'ofo'ofa pee.
Lele mai e fie Sutt ia he toe 'ai e fakaanga ke ta'e 'ofa.
takamuli.
------------
'Ofa Fonua mo Tasilisili
'Oku ou kei mo'u nofoa pe au 'ihe kau tangata kilia (tulou atu) na'e fakamo'ui 'e Sisu. Na'e 'alu 'aupito 'a e toko hiva kae foki 'a e tokotaha. Hanga 'ehe tokotahaa 'o fakamahino'i 'oku 'ikai koe manaa pe miracle pe 'a e fakamo'ui hono mahaki, koe miracle 'ene 'ilo'i ko Sisu na'ane fakamo'ui hono mahaki. Na'anau mahaki kotoa pe, ka koe tokotaha na'e kehe 'ene founga 'a'ana.
'Ofa Fonua, ko ho'o fakatonulea 'a'au kihe fo'i lea koe foaki 'e kehe pe ia meihe 'eku fakatonulea, 'ikai toe kehekehe moe toko 10 kilia, kehekehe 'enau fakatonulea pea makatu'unga mei ai 'enau to'onga feangai kia Sisu 'ihe hili hono fakamo'ui kinautolu. 'Oku kehekehe 'a e ngaahi 'ataakai 'oku tau fetangutu'i ai pea 'e kehekehe aipe 'etau fakatonulea.
Kuoke 'omai 'a e fehu'i fakakakai lalahi kake fokotu'u 'aki 'a e tali fakakauleka. Ko 'etau kei iiki 'oku tau fakakaukau fakakauleka, pea koe 'alu ange 'etau lalahi 'oku tanaki mai 'a 'etau ngaahi experiences 'ihe mo'ui pea 'e fakakakai lalahi leva 'etau fakakaukau mo 'etau tali fehu'i. Ko 'ena 'oku 'ikai keke lava 'o makupusi 'a e talanoa fakakakai lalahi kake fakalanga talanoa, hehehehe. Koe kakai lalahi 'oku memipa 'i Tasilisili, hehehehehe.
Na'e totonu keke fokotu'u mai ho'o 'definition' 'o e fo'i lea koe 'foaki' pea ke kole mai ketau 'debate' 'o fakatatau ki ho'o tikisinale. Ko hono 'uhinga he'ikai pe ketau kauhala taha kitautolu he 'oku kehe ho'o fakatonulea meihe fakatonulea 'a kimautolu ko 'eni 'oku fiefia 'ihe foaki 'a e 'Otuaa 'oku fakafou mai 'ihe 'Initia ki Pulela'aa.
Fefe kemou fo'i ma'oni'oni pe kimoutolu ko 'ena 'oku mo'ui faka-Tomasi 'ihe kosipeli, tuku pe mu'a 'eku fiefia 'a'aku mo Hunu, mo Semisi Kava mo Takamuli 'ihe foaki 'a e 'Initia kemau nekeneka ai. Koe 'Otua lahi ange fau 'oku tau tauhi ki ai, pea tuku ke ongo atu kihe kau 'angelo 'a e hiva 'o homau loto, neongo kapau koe fiefia fakauike pe 'ihe foaki kuo ongona mai meihe 'Initia, koe haa 'a e maumau 'oku hoko ai kiate kimoutolu ko 'ena 'oku kaakaalili 'i si'emau fiefia, Koe haa koaa 'oku mou pehee ai? hehehehehe
Na'e fakafiefia 'a 'Aositelelia ni 'aneafi mo fakamanatu 'a e ngaue ma'ongo'ongo 'a e fefine ko Mary Mackillop, na'e fa'ele'i 'ihe senituli 19 ka na'ane tupu masiva 'aupito, pea mo'ui faingata'a'ia, ka na'ane fokotu'u 'a e ngaahi ako 'i 'Aositelelia ni 'o ako'i ai 'a e fanau 'a e kakai masiva pea moe fanau paea. Na'ane fokotu'u moe ngaahi senita nofo'anga 'o e kakai fefine na'anau fetaulaki moe domestic violence. Koe faingata'a lahi na'e fetaulaki mo ia 'o a'u pe kihe 'ene mate. Na'e a'u 'o fakanofo meihe siasi Katolika he koe fefine taupo'ou, pea tukuaki'i na'e 'alcaholic'. Kuo movete mo tupulaki 'i mamani 'a e ngaahi ngaue na'ane kamata. Koe me'a ia 'oku ou ui koe 'shark'! koe tokotaha 'oku mo'ui fakasevaniti (humility) for huminity, hehehehe.
daphne |
Malo Sepesi. Ne fai e fkutua he hotele 'o e 'api ko Tukulolo he lolotonga 'o
e lele atu ki he 'apisia he weekend. Five star mo'oni ee! Fakafiefia e
talitali kakai lelei 'a e pule hotele - Faka'amutoutai (Salesi) pea pehee ki
he chaplain 'a e hotele - Toutai (Pita He). Ko hono kau pukepuke fonua -
Molumalu 'a ha'a Ngata, Fifii, Taito-e-la'a pea mo Fataimelo.
Ko e 'api 'oku mahu pea 'oku fe'unga mo e fa'a mo'oni he 'oku 'ikai masiva
hono feleoko he 'ufi, kumala pea tu'u teuteu mai 'a e 'otu pelee ki ha fu'u
kapakapa'i sipi - 'ouaaa ko e loulou la'i pele sipi - ma'a lahi!
Toki fkongo mai 'a e katoanga ko ena 'oku teu ke lele mai ai e faifekau pule
'o Tukulolo mo hono kainga ke tau lava atu 'o 'ai ha nau tekiteki.
moe 'ofa
Nau
From: Daphne TaukolongaSent: Monday, October 18, 2010 10:34 AM
Ko e taumatu pe 'eni ia mo e faile...
'Oku mahino ko setane na'e fe'aluaki pe ia...ki Hevani pea toe hifo ki mamani..'Oku ha 'i he tohitapu ko e toki se'e fakamaatoato mai e motu'a ofi pe ki he kuonga fakamui ni..matamata na'e kei 'i Hevani pe ia 'o fakafepaki ki he 'Otua...Ka kuo melino foki 'a Hevani ia he taimi ni...
Ko 'ene ha kuo melino mei he lotu na'e ako'aki 'e Sisu..kiate kitautolu...
Ko 'emau Tamai 'oku 'i Hevani ke tapuhaa ho'o Huafa ke hoko mai 'a ho'o Pule 'o ke fai ho finangalo hange ko ia 'i he Langi pehee foki 'i Mamani..he'ene ha 'ia Matiu 6:9-13
'Oku mahino he konga kupu'i lotu ko 'eni 'i 'olunga ko e war na'e fai kuo melino...Oku fiema'u leva he Pule 'i mamani 'oku hange pe ko Langi..
Ko e pule ko 'eni 'oku tau 'amanaki ke tau hoko atu ki ai 'i Tonga ni ko ha pule pe ia 'e kei ta'e angama'a...Ko e pule ko ee oku tau kole ko ha pule ia te tau toki fiemalie lelei ai...
Ko e feinga ki he temokalati 'e kei tatau pe ia pea mahalo na'a ko ha ofi pe ki he lelei taha..ka he 'ikai te ne ma'u 'e ia ha haohoaa..ko e principle 'o e Temokalati 'oku ua...
1. Majority Loss, Minority Win...
2. By the people For the People and To the People...
i. E kei lava pe loii 'a e principle fika 'uluaki...he 'e kei taki kakaa pe kapau ko e mijority win..'aki 'eni..'ko e te u fili he taimi oku lahi ai 'a e totongi pa'anga mo e campaign 'o fakatau e vote e kakaii..
ii. Ko 'ene toki haohaoa.kapau 'e pehee ni 'a e principle hono 2....By God Jehovah...For the people and to the people..'Io ke ke hoko ko homau 'Otua ka mau nofo atu ko ho'o kakai...
'Oku tala 'e he Tohitapu...Ko e Ma'oni'oni 'o e tangata 'oku tatau tofu pe 'i hono 'Ao mo ha kongaholo TELEFUA...Ko ai 'i he'eku fakakaukau na'a oku sai ange pe tevolo motu'a(old government) na'a tau kei malava 'o handle...he tevolo fo'ou(new government) ko 'eni...'E lahi e ngaahi lao ta'e tohi 'e hanga 'e he to'utupu 'o e system ko 'eni 'o fakata'e'aonga'i...
Sio na'e fakahingoa..'e Paula 'a setane ko e 'otua 'o mamani...
Satan, the god of this evil world, has blinded the minds of those who don't believe, so they are unable to see the glorious light of the Good News that is shining upon them. They don't understand the message we preach about the glory of Christ, who is the exact likeness of God.
Neongo 'oku tala 'e he kau campaign 'a Aisake Tu'iono ko e tama pau mo 'eni..He 'oku 'ikai pe ke 'alu'alu holo ia..Ko 'ene 'alu pe ki Falelotu pea ki 'api ngaue pe ki hono 'api..Pea ko e tama ko iaa 'oku 'ikai pe ke toe afe ia ke ta'ofi ha pa'anga 'oku hu'u hala ki ha feitu'u...Kuo u tui 'oku 'ikai ke angatotonu pe faitotonu 'a Aisake ia..he ko e Folofola telee ee 'oku ne talamai 'oku tatau e ma'oni'oni 'o e tangata mo ha konga holo telefua 'i hono 'ao ma'oni'oni..he kuo kakaa'i 'e setane ia 'a e kakai..
ki hono se'e mai 'o setane...'oku anga pehe ni...'Oku mahino 'eni ku fiefia 'a Hevani ia he'ene fakakina holo ai pea kuo 'akahi mai ai...'o hange ko e lave ko eee 'a Sione he'ene mohe 'o misi he 'otu motu Patimosi...na'a ne sio kuo 'akahi fakamaatoato mai e matapule ko ee mei he langii.. pea kuo fiefia 'a langi...
'Oku fakaha ia 'i he tohi Fakaha...Sione 12:12 fakatatau ki he King James Version
12 Therefore rejoice, O heavens, and you who dwell in them! Woe to the inhabitants of the earth and the sea! For the devil has come down to you, having great wrath, because he knows that he has a short time.”
' A ia oku pehee 'e he Tohitapu..'Oiauee 'a e fonua mo e tahi! He kuo hoko hifo 'a e Tevolo kiate kimoua, 'oku ne 'ita lahi ko 'ene 'ilo 'oku toe si'i pe 'a hono taimi...KAU TASILISILI..ko e tohitapu 'oku talanoa mei ai..not anything else...
Na'e faka'osi 'aki 'e Sione he'ene 'i he 'Otu Mofu Patimosi 'a 'ene peheee...'i he veesi 13...13 Now when the dragon saw that he had been cast to the earth, he persecuted the woman who gave birth to the male Child.
Ko e visone ko 'eni 'a Sione...pea ne fakaha ai 'o fekau'aki mo e toesi'i 'a e taimi...'oku ne talamai ai TONGA NA'A KUO TAU HAVALA HA NGAAHI ME'A KEHEKEHE PE 'O E TAIMI 'O TAU TALANOA TEMOKALATI 'ATA'ATA PE..KA KUO TOESI'I A E TAIMI....
KO 'EKU KI'I SUM UP PE KATAKI
Phase 'uluaki...Ko e nofo melino na'e 'i mu 'a pe 'i langi pea fakatupu angahala 'a e motu'a ko ee..
Na'e fai pe 'enau feohi he oku mahino pe na'e fa'a fetalanoa'aki pe 'a setane mo e 'Otua neongo 'a fai hala..
ko e fakamo'oni na'a na talanoa 'o fekau'aki mo Siope..
'Oku pau pe na'e siofi foki 'e he kau 'angelo talangofua e motu'a ni mo nau pehee ke fai mo 'akahi mai e motu'a ko 'eni ki mamani...toki fakamahino'i leva 'e Sione 'a hono sapi'i maii..
Phase ua..ko hono sapi'i mai e motu'a ko ee...pea kuo tau 'oiuaeee...
Phase tolu..........Kuo fiefia 'a Langi pea hifo 'a Sisu ko 'ene feinga ke kalofaki'i 'etau mo'ui..pea NE ako'i ai 'a e Lotu..KO 'EMAU TAMAI 'OKU 'I HEVANI..KE TAPUHA 'A HO'O HUAFA KE HOKO MAI 'A HO'O PULE 'O KE FAI HO FINANGALO 'O HANGE KO IA 'I HE LANGI PEHEE FOKI 'I MAMANI..mahino ia kuo sapi'i mai e motu'a ia ko eee....
KO E FE LEVA 'A E FOUNGA PULE LELEI TAHAA..
Phase Fa...Ko e ha e me'a 'e hoko...
Ki'i tuku atu ia ke faile 'aki ho'omou ngaahi 'atamai ka 'oku 'ilo pe ha konga si'i ki ai he'eku ki'i fakatotolo ko 'eni ke u toki faka'osi atu....
malo ho'o me'a mai....stay with this program...
Just From A Tongan Crusader For Life....
Sitiveni
'Oku ou 'ofa atu kiate koe moe 'apisia kuo too tonu 'iho lotofale.
'Oua teke hoha'a koe, pea ke lotolahi he 'oku 'osi malu'i pe 'a Pulela'a ia. Ko hoku mafu 'oku tohi ai 'a e 'Pulela'a koe laukau'anga'! hehehehehe.
Tau lotu pe kitautolu ketau ma'u ha nonga. Kataki fakamolemole 'alaa na'e announce le'olahi 'aupito 'i Pulela'a 'a e foaki 'a e 'Initia, pea na'atau talanoa pe kitautolu 'i Tasilisili ni. Ko koe pe na'ake fu'u mafana 'o tohi kihe media pea ke 'omai ki Tasilisili ni. Fakatauange ke 'oua na'a toe tu'u atu ha taha ia 'o tohi kihe media. Na'e totonu foki ke 'uluaki tala 'ehe 'Initia ia kihe kau Pulela'aa ke 'oua tenau hanga 'o lea 'aki 'ene foaki. 'Ihe taimi tatau, na'e 'osi 'ilo'i lelei meihe kamata'anga kau ai au 'oku totonu ke malu'i meihe media 'a e ongoongo 'o e foaki 'a e 'Initia. I dont need to be given a reason to do so. I know so from experiences!
Ko 'eku tui 'oku 'uhinga pehee 'a e fakamatala na'e 'omai 'e 'Ofa Fonua. Koe fu'u kakai lalahi 'eni 'oku talanoa 'i Tasilisili, hehehehehe. 'Oku 'iai 'a e fu'u kau 'angelo' lotolelei ta'efakangatangata 'oku nau 'osi malumu kinautolu meihe ngaahi tulikii kotoa.
Sitiveni, ko ho'o sai pe 'a'au kuo tau sai kitautolu.
'ofa atu
daphne
|
Ko e me'a kotoa ne fai 'e Veni 'oku 'ikai mo'ua ia ai he ongoongo kovi ki he sutt , ka 'oku tokoni ia ki he Sutt ke kole atu ke discard a mei heni e 7.5 miliona.
Ne lava lelei pe faka'eiki pea mau toki foki mai.
malo.
takamuli
|
Takamuli, kaataki tamasi'i kau 'ai mahino atu kia koe mo Sitiveni, ko 'eku talanoa atu koe 'asi mai hoku hingoa, kapau na'e generalise mai pe 'a e comment pea he'ikai toe fai ha telekalafi moha telekalikali atu, hehehehehe.
'Oku ou pehee 'e au kuo mahino atu koe fu'u kakai lalahi 'oku 'i Tasilisili, hehehehe. 'Oku 'iai 'a e me'a 'oku ui 'ehe kau psychologists koe 'quilty feelings' ko 'ene 'alu 'o root 'ihe 'atamai 'o e tangata, 'oku ne keikeina 'e ia 'a e 'atamai moe loto. Fu'u mahino lelei 'ihe fo'i 'aliaki ko 'eni. 'Ikai koaa na'e 'osi lea 'a telelouniu, tuku hono hoka 'a honey he ko 'ene u'u pea 'e kaikaila "lele na'a u'u", kae taa koaa 'oku lolotonga u'u pe 'a honey ia.
Koe ha koaa na'e fakauouakai'i ai 'a 'Ofa Fonua? heheheehe.
Koe nofo 'a kainga, ko 'etau talanoa 'ihe funga 'etau fe'ofa'aki, 'oua temo tokanga kimoua kihe 'eku talanoa he teu lava pe au 'o malui fakataha ai mo kimoua, hehehehehe.
ofa atu Takamuli mo Sitiveni, 'ai ke ngali ko 'etau ha'u meihe Pupu'apuhi! hehehehehe...malimali fakasi'isi'i pe Takamuli.
daphne
|
Tuku pe konga ia ko ia ma'a maua he ko maua pe na'ama appointment ki ai,, he koe talu e felauaki moe 'ikai ke mahino pea kau ai mo ho'o ve'e'alu ee.
Hiko mai e kaunga'api 'oku hamu ka ko'enau fo'i tokonaki pee, koe fakaifoifo mai he kohai na'e feihaka atu ha ha ha.
Maama te u toki 'oatu pe ha taimi 'e maau ai pea temou toki fiemalie, he taumai aa ko ha fakakuata eni keu tali ui atu ki he tasilisili ee.
takamuli.
---------------
Ma'ananga
Ko ho'o pulia pulia 'asi mai mo ho'o fo'i fehu'i fakailifia, hehehehe.
Koe 'totonu' 'oku kai kape fifisi ai 'a e finematu'a 'ihe 'alu 'a e matu'a ia 'o faikava 'ihe 'aho moe poo. Koe 'ofa neongo 'a e totonu ke tuku 'a e matu'a ki hala pule'anga kae kei fakamolemole'i pe 'ehe ngaahi hoaa, hehhehehehe. 'oku 'ikai teke fanongo kihe kole ke tukuaa, lol.
ofa atu Ma'ananga.
daphne
|
"oku 'uhinga 'eku kole kapau 'oku ke Siasi 'i Pulela'a pea ke fa'itelihi hono taufale'i he ko ho Siasi pea kapau 'oku 'ikai pea ke 'amanaki teke hoko ko ha palopalema he fie'ilo ki he ngaue 'a Pulela'a.
Kohai ne ne fekau mo fakangofua kitautolu ketau fanongo ki ha ongoongo ne hu'u mei Pulela'a ?
Kapau ko ha'atau fakangofua kitautolu pea 'oku 'ikai ha kaunga 'a Pulela'a kenau fafanga e media moe Public ke fafanga 'aki 'etau fei'ilo.
takamuli.
Malo Sami
Veni, Sami, Takamuli, ko ho'omou fetaulaki 'ena! hehehehe. ki fee koaa? vakai na'a fakatokanga'i mai 'e Hunu. Koe fakalata atu 'a e femou'ekina 'ihe fakatupu fakakaukau mo hono toutou rephrase atu 'a e ngaahi talanoa 'o e tepile ni, talu meihe kamata'anga. Lava ai pe moe feako'aki. Toe makehe ange 'a e kau 'alu hangatonu, no left, no right.
mou ma'u aa ha efiafi mokomoko mo fonu tapuaki.
daphne
|
Sami
Na'e lau ki ai 'a Sisitoutai, ko 'etau polave ka kuo hangee ia ka fai ha tau heletaa, hehehehehe. Ko 'eku respond kihe fakamatala 'a Ofa Fonua ma'ae kau laukonga fakalongolongo. Koe fakatalanoa lelei 'a 'Ofa Fonua 'oku ne hanga 'o fakatupu 'a e fakakaukau, fakatau'ataina'i ai 'a hono 'atamai moe loto, pea fano'i atu 'a 'etau fa'u silipa kihe ngaahi lesoni kalatee, hehehehe. 'Ihe taimi tatau na'e totonu ke siosio lelei 'a 'Ofa Fonua kuo 'osi fai 'a e ngaahi maumau 'ihe fetalanoa'aki 'o e tepile ni kimu'a. 'Oku ou lau leva 'e au koe fa'ahinga behaviour 'siokita', koe 'ai ke kumi 'ete totonu fakalaukonga ke haa? 'alu hake 'a e ilifia tevoloo ia, hehehehehe.
'ofa atu Sami
daphne
|
--- On Mon, 18/10/10, Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au> wrote: |
Sami
Na'e lau ki ai 'a Sisitoutai, ko 'etau polave ka kuo hangee ia ka fai ha tau heletaa, hehehehehe. Ko 'eku respond kihe fakamatala 'a Ofa Fonua ma'ae kau laukonga fakalongolongo. Koe fakatalanoa lelei 'a 'Ofa Fonua 'oku ne hanga 'o fakatupu 'a e fakakaukau, fakatau'ataina'i ai 'a hono 'atamai moe loto, pea fano'i atu 'a 'etau fa'u silipa kihe ngaahi lesoni kalatee, hehehehe. 'Ihe taimi tatau na'e totonu ke siosio lelei 'a 'Ofa Fonua kuo 'osi fai 'a e ngaahi maumau 'ihe fetalanoa'aki 'o e tepile ni kimu'a. 'Oku ou lau leva 'e au koe fa'ahinga behaviour 'siokita', koe 'ai ke kumi 'ete totonu fakalaukonga ke haa? 'alu hake 'a e ilifia tevoloo ia, hehehehehe.
'ofa atu Sami
|
daphne
|
--- On Mon, 18/10/10, Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au> wrote: |
Sami
Na'e lau ki ai 'a Sisitoutai, ko 'etau polave ka kuo hangee ia ka fai ha tau heletaa, hehehehehe. Ko 'eku respond kihe fakamatala 'a Ofa Fonua ma'ae kau laukonga fakalongolongo. Koe fakatalanoa lelei 'a 'Ofa Fonua 'oku ne hanga 'o fakatupu 'a e fakakaukau, fakatau'ataina'i ai 'a hono 'atamai moe loto, pea fano'i atu 'a 'etau fa'u silipa kihe ngaahi lesoni kalatee, hehehehe. 'Ihe taimi tatau na'e totonu ke siosio lelei 'a 'Ofa Fonua kuo 'osi fai 'a e ngaahi maumau 'ihe fetalanoa'aki 'o e tepile ni kimu'a. 'Oku ou lau leva 'e au koe fa'ahinga behaviour 'siokita', koe 'ai ke kumi 'ete totonu fakalaukonga ke haa? 'alu hake 'a e ilifia tevoloo ia, hehehehehe.
'ofa atu Sami
|
daphne
|
--- On Mon, 18/10/10, Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au> wrote: |
Sami
Na'e lau ki ai 'a Sisitoutai, ko 'etau polave ka kuo hangee ia ka fai ha tau heletaa, hehehehehe. Ko 'eku respond kihe fakamatala 'a Ofa Fonua ma'ae kau laukonga fakalongolongo. Koe fakatalanoa lelei 'a 'Ofa Fonua 'oku ne hanga 'o fakatupu 'a e fakakaukau, fakatau'ataina'i ai 'a hono 'atamai moe loto, pea fano'i atu 'a 'etau fa'u silipa kihe ngaahi lesoni kalatee, hehehehe. 'Ihe taimi tatau na'e totonu ke siosio lelei 'a 'Ofa Fonua kuo 'osi fai 'a e ngaahi maumau 'ihe fetalanoa'aki 'o e tepile ni kimu'a. 'Oku ou lau leva 'e au koe fa'ahinga behaviour 'siokita', koe 'ai ke kumi 'ete totonu fakalaukonga ke haa? 'alu hake 'a e ilifia tevoloo ia, hehehehehe.
'ofa atu Sami
|
daphne
|
--- On Mon, 18/10/10, Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au> wrote: |
Sami
Na'e lau ki ai 'a Sisitoutai, ko 'etau polave ka kuo hangee ia ka fai ha tau heletaa, hehehehehe. Ko 'eku respond kihe fakamatala 'a Ofa Fonua ma'ae kau laukonga fakalongolongo. Koe fakatalanoa lelei 'a 'Ofa Fonua 'oku ne hanga 'o fakatupu 'a e fakakaukau, fakatau'ataina'i ai 'a hono 'atamai moe loto, pea fano'i atu 'a 'etau fa'u silipa kihe ngaahi lesoni kalatee, hehehehe. 'Ihe taimi tatau na'e totonu ke siosio lelei 'a 'Ofa Fonua kuo 'osi fai 'a e ngaahi maumau 'ihe fetalanoa'aki 'o e tepile ni kimu'a. 'Oku ou lau leva 'e au koe fa'ahinga behaviour 'siokita', koe 'ai ke kumi 'ete totonu fakalaukonga ke haa? 'alu hake 'a e ilifia tevoloo ia, hehehehehe.
'ofa atu Sami
|
daphne
|
--- On Mon, 18/10/10, Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au> wrote: |
Sami
Na'e lau ki ai 'a Sisitoutai, ko 'etau polave ka kuo hangee ia ka fai ha tau heletaa, hehehehehe. Ko 'eku respond kihe fakamatala 'a Ofa Fonua ma'ae kau laukonga fakalongolongo. Koe fakatalanoa lelei 'a 'Ofa Fonua 'oku ne hanga 'o fakatupu 'a e fakakaukau, fakatau'ataina'i ai 'a hono 'atamai moe loto, pea fano'i atu 'a 'etau fa'u silipa kihe ngaahi lesoni kalatee, hehehehe. 'Ihe taimi tatau na'e totonu ke siosio lelei 'a 'Ofa Fonua kuo 'osi fai 'a e ngaahi maumau 'ihe fetalanoa'aki 'o e tepile ni kimu'a. 'Oku ou lau leva 'e au koe fa'ahinga behaviour 'siokita', koe 'ai ke kumi 'ete totonu fakalaukonga ke haa? 'alu hake 'a e ilifia tevoloo ia, hehehehehe.
'ofa atu Sami
|
daphne
|
--- On Mon, 18/10/10, Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au> wrote: |
Sami
'Oku' ikai teu 'ilo 'e au kihe mo'oni 'a e fakamatala na'e 'omai 'e 'Ofa Fonua. Ko 'eku toki fanongo pe 'a'aku ai 'i Tasilisili ni.
ofa atu |
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.448 / Virus Database: 271.1.1/3203 - Release Date: 10/17/10 18:33:00
�ku mou �lo� lelei � e �lungaanga tu�kimu� hotau �pi ni,he�kai �lu ha
me� ta� lave� pea hange ia hano natula pe anga maheni pe,pea �ku ou tui
�ku �kai ko ha talamu tanaki�nga vai hotau fale ni ke ne tanaki e vai
kotoa pe �ku to mai ki aii,� tae toe fehu�a ha me�.
Ko e ki� hoha� eni ia Dphne,ko e mo�ni � oo e ongo faifekau ki
Singapore � signed ai he bank a/c?Kuo ke falala pe �ku na ma� pe � e
poto fe�nga fakavaha�pule�nga ki he fai � e me� ko ia?�ku ou manatu i
he alea pisinisi � Tupou iv ke fai e langa e pisinisi ki Pangopango he
onongofulu tupu 1960's ,kei manatu ki ai e tokolahi,kamata pe ko ee � e
ngaue mo �atu e pa�nga kotoa pe na� fiema� ki he langa,puli ai pe koe mo
e pa�nga ko ia mo e fakafofonga langa ko e palangi,kae manatu ko Tupou
iv ko e tangata ia � e lao..
Faka�mu ange pe ke �ua na� matelenga tamaki ha me� � taha he ngaahi
fetu�taki holo ko eni,�ku kei toe.�ku tau �feina si� kainga ni he ko e
kau sutt kotoa pe kitautolu,pea �ku tau faka�mu melie kotoa pe ma�
kinautolu,ke tolona atu � e fu� loa kafakafa ko eni ki si� kainga ni ,
mo e �fa atu. SisiT.
44 And in the days of those kings shall the God of heaven set up a kingdom which shall never be destroyed, nor shall the sovereignty thereof be left to another people; but it shall break in pieces and consume all these kingdoms, and it shall stand for ever.
Ko e taumatu pe 'eni ia mo e faile...
'Oku mahino ko setane na'e fe'aluaki pe ia...ki Hevani pea toe hifo ki mamani..'Oku ha 'i he tohitapu ko e toki se'e fakamaatoato mai e motu'a ofi pe ki he kuonga fakamui ni..matamata na'e kei 'i Hevani pe ia 'o fakafepaki ki he 'Otua...Ka kuo melino foki 'a Hevani ia he taimi ni...
Ko 'ene ha kuo melino mei he lotu na'e ako'aki 'e Sisu..kiate kitautolu...
Ko 'emau Tamai 'oku 'i Hevani ke tapuhaa ho'o Huafa ke hoko mai 'a ho'o Pule 'o ke fai ho finangalo hange ko ia 'i he Langi pehee foki 'i Mamani..he'ene ha 'ia Matiu 6:9-13
'Oku mahino he konga kupu'i lotu ko 'eni 'i 'olunga ko e war na'e fai kuo melino...Oku fiema'u leva he Pule 'i mamani 'oku hange pe ko Langi..
Ko e pule ko 'eni 'oku tau 'amanaki ke tau hoko atu ki ai 'i Tonga ni ko ha pule pe ia 'e kei ta'e angama'a...Ko e pule ko ee oku tau kole ko ha pule ia te tau toki fiemalie lelei ai...
Ko e feinga ki he temokalati 'e kei tatau pe ia pea mahalo na'a ko ha ofi pe ki he lelei taha..ka he 'ikai te ne ma'u 'e ia ha haohoaa..ko e principle 'o e Temokalati 'oku ua...
1. Majority Loss, Minority Win...
2. By the people For the People and To the People...
i. E kei lava pe loii 'a e principle fika 'uluaki...he 'e kei taki kakaa pe kapau ko e mijority win..'aki 'eni..'ko e te u fili he taimi oku lahi ai 'a e totongi pa'anga mo e campaign 'o fakatau e vote e kakaii..
ii. Ko 'ene toki haohaoa.kapau 'e pehee ni 'a e principle hono 2....By God Jehovah...For the people and to the people..'Io ke ke hoko ko homau 'Otua ka mau nofo atu ko ho'o kakai...
'Oku tala 'e he Tohitapu...Ko e Ma'oni'oni 'o e tangata 'oku tatau tofu pe 'i hono 'Ao mo ha kongaholo TELEFUA...Ko ai 'i he'eku fakakaukau na'a oku sai ange pe tevolo motu'a(old government) na'a tau kei malava 'o handle...he tevolo fo'ou(new government) ko 'eni...'E lahi e ngaahi lao ta'e tohi 'e hanga 'e he to'utupu 'o e system ko 'eni 'o fakata'e'aonga'i...
Sio na'e fakahingoa..'e Paula 'a setane ko e 'otua 'o mamani...
Satan, the god of this evil world, has blinded the minds of those who don't believe, so they are unable to see the glorious light of the Good News that is shining upon them. They don't understand the message we preach about the glory of Christ, who is the exact likeness of God.
Neongo 'oku tala 'e he kau campaign 'a Aisake Tu'iono ko e tama pau mo 'eni..He 'oku 'ikai pe ke 'alu'alu holo ia..Ko 'ene 'alu pe ki Falelotu pea ki 'api ngaue pe ki hono 'api..Pea ko e tama ko iaa 'oku 'ikai pe ke toe afe ia ke ta'ofi ha pa'anga 'oku hu'u hala ki ha feitu'u...Kuo u tui 'oku 'ikai ke angatotonu pe faitotonu 'a Aisake ia..he ko e Folofola telee ee 'oku ne talamai 'oku tatau e ma'oni'oni 'o e tangata mo ha konga holo telefua 'i hono 'ao ma'oni'oni..he kuo kakaa'i 'e setane ia 'a e kakai..
ki hono se'e mai 'o setane...'oku anga pehe ni...'Oku mahino 'eni ku fiefia 'a Hevani ia he'ene fakakina holo ai pea kuo 'akahi mai ai...'o hange ko e lave ko eee 'a Sione he'ene mohe 'o misi he 'otu motu Patimosi...na'a ne sio kuo 'akahi fakamaatoato mai e matapule ko ee mei he langii.. pea kuo fiefia 'a langi...
'Oku fakaha ia 'i he tohi Fakaha...Sione 12:12 fakatatau ki he King James Version
12 Therefore rejoice, O heavens, and you who dwell in them! Woe to the inhabitants of the earth and the sea! For the devil has come down to you, having great wrath, because he knows that he has a short time.”
' A ia oku pehee 'e he Tohitapu..'Oiauee 'a e fonua mo e tahi! He kuo hoko hifo 'a e Tevolo kiate kimoua, 'oku ne 'ita lahi ko 'ene 'ilo 'oku toe si'i pe 'a hono taimi...KAU TASILISILI..ko e tohitapu 'oku talanoa mei ai..not anything else...
Na'e faka'osi 'aki 'e Sione he'ene 'i he 'Otu Mofu Patimosi 'a 'ene peheee...'i he veesi 13...13 Now when the dragon saw that he had been cast to the earth, he persecuted the woman who gave birth to the male Child.
Ko e visone ko 'eni 'a Sione...pea ne fakaha ai 'o fekau'aki mo e toesi'i 'a e taimi...'oku ne talamai ai TONGA NA'A KUO TAU HAVALA HA NGAAHI ME'A KEHEKEHE PE 'O E TAIMI 'O TAU TALANOA TEMOKALATI 'ATA'ATA PE..KA KUO TOESI'I A E TAIMI....
KO 'EKU KI'I SUM UP PE KATAKI
Phase 'uluaki...Ko e nofo melino na'e 'i mu 'a pe 'i langi pea fakatupu angahala 'a e motu'a ko ee..
Na'e fai pe 'enau feohi he oku mahino pe na'e fa'a fetalanoa'aki pe 'a setane mo e 'Otua neongo 'a fai hala..
ko e fakamo'oni na'a na talanoa 'o fekau'aki mo Siope..
'Oku pau pe na'e siofi foki 'e he kau 'angelo talangofua e motu'a ni mo nau pehee ke fai mo 'akahi mai e motu'a ko 'eni ki mamani...toki fakamahino'i leva 'e Sione 'a hono sapi'i maii..
Phase ua..ko hono sapi'i mai e motu'a ko ee...pea kuo tau 'oiuaeee...
Phase tolu..........Kuo fiefia 'a Langi pea hifo 'a Sisu ko 'ene feinga ke kalofaki'i 'etau mo'ui..pea NE ako'i ai 'a e Lotu..KO 'EMAU TAMAI 'OKU 'I HEVANI..KE TAPUHA 'A HO'O HUAFA KE HOKO MAI 'A HO'O PULE 'O KE FAI HO FINANGALO 'O HANGE KO IA 'I HE LANGI PEHEE FOKI 'I MAMANI..mahino ia kuo sapi'i mai e motu'a ia ko eee....
KO E FE LEVA 'A E FOUNGA PULE LELEI TAHAA..
Phase Fa...Ko e ha e me'a 'e hoko...
Ki'i tuku atu ia ke faile 'aki ho'omou ngaahi 'atamai ka 'oku 'ilo pe ha konga si'i ki ai he'eku ki'i fakatotolo ko 'eni ke u toki faka'osi atu....
malo ho'o me'a mai....stay with this program...
Just From A Tongan Crusader For Life....
Na'aku manatu ki he 'uluaki he'aki 'o e mo'ua 'oe si'i Kainga ni, pea u telefoni leva 'o ma'u mai e fakatonutonu 'o e media na'e lave ki ai 'a Rev Kava , pea mahino ai ko si'onau mo'ua koe full package ia 'ae Sutt 'o "Oz , ka 'oku 'ikai ko e mo'ua pe ia 'oe Falelotu.
Hange ha Pakeina 'ae ngaue ni kiate kitautolu Tonga hono talanoa'i, ka 'oku tau lotua pe ke 'oua na'a to'o ai 'enau 'amanaki ki he 'Eiki ko Sisiu Kalaisi , pe unga 'enau falala he ngaue kuo nau fai , ko eni e ngaahi me'a 'oku tau 'amanaki mo lotua ke 'oua pe na'a faifaiange kuo tu'u 'enau falala 'i he'enau ngaue.
Ne u kau pe he fiefia he fakaanga ki he nague ni, ka ko'ene 'alu ko ee ke mahino 'e fou mai ai e taaufehia' mo hono hiva kava 'aki si'onau faingata'a'ia'anga, hange 'oku tau fiefia leva he sio atu ki he kafo ke fai mo mole 'ene 'amanaki, ka 'oku 'ikai ! ko'etau fa'a lau e lotua Maama ke sio ki he kafo pea tau afe atu pe 'o fakatalanoa, kae tuku aa he 'oku ke 'osi 'ilo'i pee.
takamuli.
-----------
Kapau 'e talangofua taha ki he kole ne fai atu , pea 'oku mahino kuo paati ia mo e Laumalie ,kaikaila holo 'a 'Ofa 'i hono loto, stop! stop! stop! he ko si'otau Kainga pe 'a Pulela'a.
'Ofa, ko e " 'Ofa" pe kuo ne totongi au ke tuku aa, pea 'oku 'ikai keu taaufehi'a ki Pulela'a , 'ikai 'aupito ha'aku hiva kava 'aki 'enau faingata'a'ia , ngata 'i ha taukave hala ma'a Pulela'a pea teu si'i kaunga mamahi ai pe mo nautolu.
Koe fakakikihi ko eni 'oku tau fai , koe Fakalusa pe 'oku fanongo mai ki ai , ka koe fetoka'aki 'i he 'ofa 'oku fanongo mai ki ai 'a Langi.
takamuli.
--------------
----- Original Message -----
From: <sep...@optusnet.com.au>
To: <tasil...@googlegroups.com>
Cc: <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Tuesday, October 19, 2010 11:21 AM
Subject: Re: RE: [tasilisili] 7.5million donation to Pulela'a
Malo 'aupito 'ae sii mau akonaki 'ofa, he 'oku ou tui 'oku si'i sai pe kainga ka ko au pe eni kuo u toe mafasia au he fakakaukau atu kiate kiate kinautolu. Tui au 'e lava pe 'enau ngaue, fakatatau ki he ngaahi properties 'oku na'u ma'u 'e lava pe ia ke fakatau kotoa 'o tapuni 'aki e mo'ua ni, pea toe pe pa'anga . ka 'oku nau fakafitefita'a pe he laumalie fie 'o fie 'a "Tonga mai ee".
Sai pe 'a e Faifekau 'o Tukulolo, Viliami 'Ofahengaue faka'ofo'ofa mo honau 'api ai.
'ofa atu.
takamuli.
----------------
> Sisitoutai Taufa <papaif...@gmail.com> wrote:
>
>
> Fakaámu ange pe ke óua naá matelenga tamaki ha meá é taha he ngaahi
> fetuútaki holo ko eni,óku kei toe.Óku tau ófeina sií kainga ni he ko e
> kau sutt kotoa pe kitautolu,pea óku tau fakaámu melie kotoa pe maá
> kinautolu,ke tolona atu á e fuú loa kafakafa ko eni ki sií kainga ni ,
> mo e ófa atu. SisiT.
>
Sisitoutai mo Tasilisili
Malo hono kei fakateunga mo fakatauke'i 'a e 'api ni.
Na'aku toki fakatokanga'i hake pee kuo kona'i au 'e Sitiveni 'i Tasilisili ni ki Pulela'aa. hehehehe, pea sai aipe keu tu'u atu mo si'i faifekau Semisi Kava koe taha pe ho'omou fanau. Na'anau tufi lesoni 'ihe ngaahi tepile nemou tangutu ai 'ihe kuohili pea mou hiki mai kihe ngaahi fonua muli, kanau si'i hoko atu 'e kinautolu hono kalofi 'o e ama fakataukei (Lotu Lelei) na'amou kalofi mai meia kinautolu kuo nau puli atu.
Ko hono mo'oni pe 'ena neu tukuatu kimu'a, ko 'ete tangutu 'o sio kihe 'alu 'a e talanoa pea ma'u ai pe 'ete fakafuofua ki hono fakapalanisi'i 'etau fononga 'i Tasilisili ni, hehehehe, ka 'ikai fakapalanisi'i, 'e 'ikai huni 'a e polave, hehehehe.
Sisitoutai, 'oku ou ako au 'a e lesoni lahi 'i Tasilisili ni. 'Oku kehe pe 'etau faofao fakakaukau, kehe atu 'a e kau 'negative' , kehe moe kau fanongo, kehe moe kau fakafehu'i, kehe moe kau fakalongolongo 'aupito, hehehehe, pea 'oku faingofua leva ai ketau sio'ata 'i hotau ngaahi 'ataa 'ene anga kehekehee hono fakatapa mai 'ehe ngaahi sio'ata kehee.
Ko Semisi Kava 'oku tangutu tonu 'i Pulela'aa. 'Oku ou siasi Katolika au pea 'oku lahi ange pe 'eku femou'ekina 'a'aku 'ihe lau losalio. 'Oku 'ikai teu fanongo kihe kau telelouniu, fakamole hoto taimi 'o 'ota ai, hehehehe.
'ofa atu kiate koe moe fakatootoola'a moe fanga mokopuna.
daphne |
|
|
|
Maama
Hangee tama kiate au kuo kaakaa mo pau'u 'a Veni mo Takamuli, talamai 'e kinaua ke 'oua toe fai ha talanoa ki Pulela'a, toki fakautuutu 'ena hanga 'e kinaua 'o faka'ai'ai kitautolu ketau talanoa ki ai, me'a faikehe mo'oni ia! hehehehehe.
Veni mo Takamuli, tuku aa ho'omo pau'u, koe fu'u kakai lalahi kitautolu! hehehehe. Mo tokanga na'a faifai pea tuku 'a Pulela'aa kae hanga atu 'a e kau talanoa 'ihe tepile ni 'o fakatokanga'i lahi ange kimoua, hehehehe. ofa atu ongo ua.
Mo manatui' koe lakalaka moe ma'ulu'ulu moe kailao moe sokee 'eni 'oku tau lele aii, 'oua 'e 'ai ke mavahe 'a Melino mo Fiefia meiate kimoua. Mo puke ma'u 'a e ongo ua ko 'ena, koe fakalata 'ete sio 'aki 'a e mata 'o e 'Ofa, 'oku ma'a 'a e talanoa kotoa pe 'ihe 'iai 'a 'Ofaa.
'ofa atu kihe kau memipa kotoa mo kimoutolu 'oku lau 'a e ngaahi fetalanoa'aki ni.
daphne
|
|
Sisitoutai mo Tasilisili
'Oku malie 'atu 'a e fakatokanga 'a 'Ofa Fonua. Na'e kamata pau'u 'a e kau Houma 'i Tasilisili ni. Fakatauange ke mahino atu kia Faifekau Sione Pinomi 'a e kole fakamolemole 'a hono ongo mataapule ko Taka mo Veni 'ihe 'ena 'uluaki fakahela'i ia 'i Tasilisili ni. Ko Nanasi 'ena 'ihe fale 'o e tu'i ko hona kainga foki, ko 'etau 'ameni aipe ki Pulela'a. hehehehe. Na'aku 'osi faka'ali'ali atu 'a 'nofo 'a kainga', kae tuku pe 'i tu'a tasilisili, malo 'ena kuo huumai 'a nofo 'a kainga ki 'loto' tasilisili, hehehehe, 'ikai toe lava 'o ta'ofi 'a e kau lakalakaa ia...hehehehehe
daphne |
Ko Rev Pinomi, ko e tokoua ia 'i he 'Eiki pea moe maheni 'oku fetohotohoi , ka 'oku 'ikai ko ha me'a ia kene ta'ofi au mei he lea ki ai kapau 'e 'iai ha me'a he'ikai mahino kiate au mei he anga 'eku hoko ko hono tokoua 'i he 'Eiki.
Ke u fakamantu atu he 'oku lahi 'ae ngaahi motumotu'i mutumutu'i feta'aki 'oku fakakupenga hina he'etau talanoa, hange ko enii.
Na'aku 'osi fiemalie ki he fo'i ma'u hala ko eni 'ae pehe ne toe 'ae 13miliona ki he langa 'a Pulela'a, 'aki 'ae fakatonutonu mei Pulela'a, 'ikai ! Ko e 13 miliona koe toenga kotoa ia 'o si'i mo'ua 'oe Kainga Sutt OZ, 'oku tonu pe 'ae fakamatala ngaue 'a Rev. Pinomi pea ne u 'osi tuku atu ia.
Ko e 7.5 miliona ne 'ikai teteve hoku loto ke fehu'ia ia he 'oku 'ikai ha'aku fiekau ai, ngata 'i he fakatalanoa 'ae foaki ki he Siasi, pea neu 'oatu ai he tepile koe " foaki ki he Siasi".
Koe'uhi ke fakatonutonu ho'omou ma'u hala kiate au, pea ko ia ai ka 'iai ha selue holo 'eku fakamatala 'e too loto ia he ongo me'a kuo o 'osi foila'i atu he fungatepile 'oe" Foaki ki he Siasi". 'Oua leva temou fakaneave hoku 'uto, pea 'oua leva temou fakauoua'i hoku 'elelo ke fakafuo 'emoutolu mo fakalea 'eku fakakaukau ki he talanoa moe kaveinga kuo tau papuunoa ai. Ka'e kei lau pe 'oku tau kei kaunga oo pe he 'ofa ki he Kainga Pulela'a.
takamuli.
-----------------------
----- Original Message -----From: Daphne TaukolongaSent: Tuesday, October 19, 2010 10:46 AMSubject: Re: [tasilisili] 7.5million donation to Pulela'a
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Version: 8.5.448 / Virus Database: 271.1.1/3205 - Release Date: 10/18/10 18:34:00
|
|
|
Sitiveni Faupula
Na'aku 'osi 'eke atu pe koe ha 'a 'eku fakamatala kuo hala na'aku 'oatu 'i Tasilisili ni? 'Oku ke talanoa mai koe 'i hoku 'integrity', 'oku ke fakatokanga'i pe 'ikai? 'Oku ou lolotonga mokomoko pe au. Na'e totonu keke ngata 'i tu'afale, koe 'ulungaanga faka'apa'apa ia 'oku pehee. kuo ke aa'a mai keke fakafehu'i hoku 'integrity' pea ke 'amanaki mai keu siosio atu pe? kapau 'oku 'iai ha'o totonu keke pehe'i au, sai keu 'alu 'o 'eke ki he'eku tangata'eiki kene talamai pe ko hao uncle ia fakataha mo Dr Jhavea, mahalo 'oku 'ikai teu 'ilo 'e au.
'ofa atu kiate koe Sitiveni
daphne |
Malo TNiu
--- On Tue, 19/10/10, david niu <niut...@gmail.com> wrote:
|
|
----- Original Message -----From: Daphne Taukolonga
|
Sami
Na'e lau ki ai 'a Sisitoutai, ko 'etau polave ka kuo hangee ia ka fai ha tau heletaa, hehehehehe. Ko 'eku respond kihe fakamatala 'a Ofa Fonua ma'ae kau laukonga fakalongolongo. Koe fakatalanoa lelei 'a 'Ofa Fonua 'oku ne hanga 'o fakatupu 'a e fakakaukau, fakatau'ataina'i ai 'a hono 'atamai moe loto, pea fano'i atu 'a 'etau fa'u silipa kihe ngaahi lesoni kalatee, hehehehe. 'Ihe taimi tatau na'e totonu ke siosio lelei 'a 'Ofa Fonua kuo 'osi fai 'a e ngaahi maumau 'ihe fetalanoa'aki 'o e tepile ni kimu'a. 'Oku ou lau leva 'e au koe fa'ahinga behaviour 'siokita', koe 'ai ke kumi 'ete totonu fakalaukonga ke haa? 'alu hake 'a e ilifia tevoloo ia, hehehehehe.
'ofa atu Sami
daphne |
|
|
|
Received: Monday, 18 October, 2010, 7:41 AM |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
----- Original Message -----From: Daphne TaukolongaSent: Tuesday, October 19, 2010 10:46 AMSubject: Re: [tasilisili] 7.5million donation to Pulela'a
MaamaHangee tama kiate au kuo kaakaa mo pau'u 'a Veni mo Takamuli, talamai 'e kinaua ke 'oua toe fai ha talanoa ki Pulela'a, toki fakautuutu 'ena hanga 'e kinaua 'o faka'ai'ai kitautolu ketau talanoa ki ai, me'a faikehe mo'oni ia! hehehehehe.Veni mo Takamuli, tuku aa ho'omo pau'u, koe fu'u kakai lalahi kitautolu! hehehehe. Mo tokanga na'a faifai pea tuku 'a Pulela'aa kae hanga atu 'a e kau talanoa 'ihe tepile ni 'o fakatokanga'i lahi ange kimoua, hehehehe. ofa atu ongo ua.Mo manatui' koe lakalaka moe ma'ulu'ulu moe kailao moe sokee 'eni 'oku tau lele aii, 'oua 'e 'ai ke mavahe 'a Melino mo Fiefia meiate kimoua. Mo puke ma'u 'a e ongo ua ko 'ena, koe fakalata 'ete sio 'aki 'a e mata 'o e 'Ofa, 'oku ma'a 'a e talanoa kotoa pe 'ihe 'iai 'a 'Ofaa.'ofa atu kihe kau memipa kotoa mo kimoutolu 'oku lau 'a e ngaahi fetalanoa'aki ni.daphne
koe me'a pe 'oku hoko pea 'oku fai ai 'ae talanoa atu ia koe configuration 'ae founga 'ae hu mai 'ae Inidia ngaahi kale ifo ko 'ena ha ha ha..Mo kataki kole ange kihe India ho'o mou toe fktaha ka hoko i Pulela'a ke omai ha'a tau rubiaahhh pea ka 'ikai pea ngaahi mai ha kale ke tau lave ai ha ha ha..Shalom=============================='Io Maama ee,'alu pe 'etau me'a kihe kole kale kihe India.. tuku e kale ia na'a hange 'e jh o fkmo'ua'i koee..masi'i ko koe.. ka ha'aki koe 'e taha he faahinga me'a na...sio kihe ta'ota'ofi ee kuo ke hu hake koe 'o kole kale hhhhhhh..
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
----- Original Message -----From: Lief Fungalei
Sent: Tuesday, October 19, 2010 8:45 PMSubject: Re: [tasilisili] 7.5million donation to Pulela'a
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
|
...kau pehe loto pe koe 'aho koee teu 'ai ai 'o patoo le'olahi he miliona teu to'o ha konga 'o 'oange ma'a Pulela'a ke fkalahi 'aki 'ae me'a 'ae Initia, Daphne, tokanga mai koe keta fkfonu loto eee , na'a lava ai mo ho'o me'a, kae fksi'isi'i ho'o fkhuhukia'i e loto e kakai he 'oku 'ikai koha ki'i siemu koe eee, heeeee,heeee
--- On Tue, 19/10/10, Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com> wrote:
ko ia, offlist mai koe kake fakamatalili 'i loto, hehehehe.
ofa atu faifekau, koe faifekau koaa koe pe 'ikai? hehehehe.
--- On Tue, 18/10/10, Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com> wrote: From: Sione 'Atupuha Koloti sako...@gmail.com
|
Sami
sorry atu na'e lau pe ho'o talanoa mo 'eku malimali. 'Oku a'u pe kihe taimi ni 'oku ou kei tui pe au koe lakalaka moe kailao fakahouma pe ia 'a kitautolu ke fakalatalata'i 'a e kau laukonga fakalongolongo, lol.
have a great day! positive think and attitude like yours really make a big difference! surely for yourself definitely for others including myself.
ofa atu Sami, na'e 'ofa lahi 'a Louahi 'iate au, mahalo pe ko 'eku talavou, hehehehe.
daphne |
|
--
--
--
--
Koia-'oua toe offlist holo Sione Koloti-ha'u pe 'i loto mala'e hangee ko maama mo lief mo me'aa. Malo Lief e ngaue mei hena-neke foki fakakuu atu???? Ke ha'u pe 'o faka'ita'i a Mausa pea ke foki atu ko e ka mau kina'ia mautolu e. 'Ofa atu
Poupou Seniale ko e hingoa foki!!!!
On Behalf Of mohetaulanga kupu
. koe ki'i fiematamu'a pe he hingoa Puliuvea ki'i kolosi hifo ki he email ke ta usuusu ai. 'Ofa moe lotu .General
|
tuku pe mu'a 'eku fiefia 'a'aku mo Hunu, mo Semisi Kava mo Takamuli 'ihe foaki 'a e 'Initia kemau nekeneka ai.
------------------------------------------------------
Kataki mu'a pe kuo ma'u ha taha hingoa e matapule 'Initia ni...koe vakai atu pe he kuo tau mafana he ngaue kuo fai ka koe talu 'eni 'e tau talanga mo e 'ohake ai pe hono 'Initia kae 'ikai ke manatu'i si'ono hingoa....malo
|
|
Received: Sunday, 17 October, 2010, 11:55 AM |
|
|