Tasilisili
Ko 'eku fokotu'u atu kia kimoutolu 'oku mou ma'u ha ngaahi fakamatala 'e lava kene langa hake mo fakalotolahi'i kitautolu felave'i moe tou'anga 'o e kuohili kuo lavengamalie ai 'a Tonga hangee koe langa 'o e ngaahi falelotu 'iha feitu'u pe 'i Tonga.
Ko 'eku tui 'oku tau takitaha nofo moe ngaahi hisitolia koe manatu melie kihe folanima 'etau fanga kui moe kakai 'o Tonga 'ihe kuohili 'o nau toe fakamanatu mai 'a 'enau mahu'inga'ia hono pusiaki'i 'o e christianity 'i Tonga.
Na'aku talanoa moe tokotaha 'aneafi, na'ane talamai na'e kau 'ihe toko 12 (females) na'e fili'i 'ehe la'a kuo too, Kuini Salote kihe 'ene maa'imoa - floorshow. Na'e fakamatala 'ehe tokotaha ni na'e 'ave holo kinautolu 'ihe ngaahi fonua 'o Tonga 'o koniseti ai pea pehe kihe ngaahi fonau 'o e ngaahi motu lalahi 'o Tonga hange ko Vava'u etc.. Ko 'ene fakamatala koe langa 'o Saione Fo'ou na'e 'contribute' lahi 'aupito ki ai 'a e toko 12 ko 'eni na'e fili'i kihe maa'imoa ni, pea tokotaha pe 'a e tangata na'e kau ki ai.
'Oku 'iai moe ngaahi talanoa lelei ka 'oku ou tukuatu kia kimoutolu kemou vahevahe mai ha ngaahi talanoa felave'i moha langa falelotu pe 'i Tonga 'oku ke manatu melie ki ai.
daphne
|
Na'aku folau atu ki Tonga 'i 'Okatopa 'o e ta'u kuo 'osi. Na'aku lava atu kihe 'api 'i Hahake. Koe po'uli hifo kuo tutu mai 'a e ngaahi fo'i te'elango, taa kuo 'osi tu'usi 'a e 'uhila 'a e 'api ni.
'Ihe 'aho hono hoko na'aku mono ange 'a e seniti kihe fine'eiki 'o e 'api ni, pea ko 'ene leaa na'e pehee ni, 'kuo tali 'eku lotu, koe lahi 'eni 'o e seniti na'aku kole kihe 'Eiki 'oku ou fiema'u ke 'ave kihe 'emau taanaki seniti kihe langa homau holo (hall) fakasiasi. Koe seniti na'e lahilahi pea na'e mei lava pe ke totongi 'enau 'uhila.
Kaikehe, na'aku foki au ki homau 'api peau toe 'alu atu 'ihe hili 'a e ngaahi 'aho si'i 'oku talanoa fiefia mai 'a e fine'eiki ni kihe 'aonga 'o e ma'u hono 'inasi kihe langa 'o e holo (hall) fakasiasi. Na'e po'uli hifo 'oku toe tutu hake pe 'a e te'elango, pea fai 'emau lotu pea mau toki mohe.
Na'aku foki mai 'o 'a'avea 'ihe loto na'e ma'u 'ehe fine'eiki 'o e 'api ni. Na'e fiemalie pe hono ki'i famili kenau tutu te'elango koe koloaa ke 'ave 'a e seniti ke 'oua na'a tu'u 'a e langa honau holo (hall) he na'anau fa'a fakataha fakasiasi pe 'i tu'a koe 'ikai ke 'iai ha hall.
Na'aku fakafeta'i kihe 'Otua he'ene 'ave au kihe 'api ni, na'e toe fakafoki au, kihe lotu lelei na'e fakahoko he'etau fanga kui, na'anau 'ai 'a e me'a mahu'inga ke mahu'inga. 'Oku kehe pe ia meihe mo'ui fakavalevalee, koe mo'ui fakapotopoto na'aku sio ai 'ihe 'api ko 'eni 'i Hahake. Koe manatu malie pe kihe fa'ahinga loto moe tui na'e ohi hake ai kitautolu 'i Tonga, tautefito kihe taimi 'oku tau langa falelotu ai ke faingofua hono tali 'a e folofola mo'ui 'i hono fakafou mai 'ihe kau faifekau mo kinautolu kotoa 'oku ma'u fatongia fakalotu.
daphne
|
ko talanoa eni mei he Booboo'i 'oku ou hiki tatau atu pea mou fakamolemole
kapau kuo fehalaaki ha sipela pea ko ha lea 'i hoko hiki koeni:
mo e 'ofa mei he Nursing Chapel.
hausia
SIMIONE VEA (Ko e fakamatala �okui hiki �I he Boobo�oi)
Ko Simione Valu ko e foha ia �o �Otuhouma. Na�ane tupu �i he lotolotonga �o e
hiteni, ko e hiteni �o e hiteni. Kuo fuoloa �a e pekia �a �ene tamai pea puke
hono mahaki, �a ia na�e �ikai ha me�a �e �aonga. Na�e �ave ia ki he tevolo �o
hu mo�ui ki ai, ka �ikai sia�a pea na�e �amanaki pe ki he pekia.
Lolotonga eni kuo �alu �a Tofia ki Nuku�alofa ko e tehina ia �o �ene tamai �o
lotu mo Epahalahame Vakasiuola. Fuoloa si�i ange pea �alu �a Tofia
ki �Utulau �o �omi �a Valu ke �ahi�ahi faito�o �e he papalangi ko Makale,
pea �aonga �ene faito�o kiate ia, na�a ne tafoki leva �o lotu. Pea ko �ene
foki koia ko e motuaufau ki he hiteni. Na�a ne �alu leva ki he Fonua �o
fai �ene lotu ka �oku lolotonga tu�u �a e potu toputapu �o ha ngaahi �otua, �a
ia na�a ne ilifia ki ai �i mu�a; ka ko eni oku �ikai te ne toka�i.
Ko e �aho �e taha na�e tepitepi atu �a Valu mo e ngauafi �o fakahangartonu ki
he fale �o ha tevolo: pea kohai na�a ne�ilo e ai ha me�a ta�e taau te ne fai
ki ai, he talu �a e tu�u �a Tonga ni te�eki ha alunoa �e fai ki ai. Kae
fokifa �oku ne tutututu �a e fale �o ha �otua pea tafoki mei ai ki ha potu
topu tapu �e taha �o ne fakasilou aki moia �a e ngauafi. Na�e tete mo
vavana �a e loto kotoa pe �o e hiteni �i he �e nau fanongo ki he me�a ni, pea
na�e �ikai toe fakapaangaua �e nau mahalo ki he mate mo e �auha �a Valu.
Kae �iloage ko e me�a na�a nau �amanaki �oku �ikai hoko pea nau fonu �i he
matalili. Na�e ha�u leva ha ni�ihi �o tutu �a e fale na�e fai �ene lotu mo
fakatanga�i ia.
�I he taimi na�e fakatanga�i ai a Mumui na�e �oho mai �a e kau hiteni �o toe
tutu �a e fale lotu �i Utulau. Na�e tu�u leva �a Valu �o �alu ki Nuku�alofa
(�Oku lau tokua ko e taimi ia na�e kehe ai �a e tapuaki �e
he �Eiki �a �Utulau �I he me�a fakamaama. Na�e hange ha veve �a e puaku, moa
kae �umaa �a e ma�ala he na�e fute �e 6 fai ki he 8 ha ngaahi foha) ka e
li�aki pe �i he �ofa kli he lotu. Fuoloa si�iange na�e fekau �e Misa Tomasi ke
ne foki ki he Fonua pea �alu leva �a Valu ki �Utulau.
Pea �i he fai �o e fakatanga �o Tuivakano na�e toe fakatanga�i ai mo Valu;
pea ne toe �alu ki Nuku�alofa hili ia toe foki ki �Utulau�
Pea �oku te manatu kia Keini mo hono tautea �aia na�e tuku ke hiki holo pe; ko
e ta�u �e taha �oku ne hiki ki ha potu kehe. �Oku mei hange ko ia �a Valu. Ko
e ta�u ni �oku ne to ta�u �i �Utulau ko e ta�u ka ha�u �oku keli �i
Nuku�alofa �ene ma�ala.
Hili �a e �uluaki ta�u na�a ne �alu �o tauhi �i Peauta, na�a ne �alu foki �o
tauhi �I Tu�utaki �I �Eua, pea ne toe hiki mai ki �Utulau �o tauhi pe ai.
Talu �a e �aho koia na�a ne lotu fehu�I ai �o a�u ki he �ene hiki mei
maama �oku te�eki ha me�a �e kau kiate ia, pe fakamaau ai. Na�a ne tauhi
ia �eia mei�ke ta�e hano mele.
�Oku �i ai �a e tokolahi �oku nau manatu ki he fale lotu �o �Utulau �aia na�e
toki veteki ko ha fetongi pe ena �oku lolotonga tu�u. Ko e fale ko ia na�e
langa toko taha pe �e Valu, na�a ne �alu �o ta-pou pea ha�u �o kole ki he
finematu�a ke tokoni�i ia�Pea na�e lalanga �e he uaifi �a e takapau �e 100 mo
ono faliki. Na�a ne fai toko taha pe �a e tali �o e kau faifekau mo e kau
malanga. Kuo hinga �a e pou �o �Utulau; �ofa ke ai mo ha kau Simione Valu ke
tu�u �i he tu�unga �i he taimi kotoape.
�I he 1876 �o e ta�u na�e puke ha mahaki pea ha kiate ia kuo osi ha lakanga �I
mamani, ko ia na�a ne fakataha mo e fanau mo ha kainga �o ne talatuku kiate
kianautolu. Ko e kupu sii be eni �o e �ene lea. �Kuou vaivai, pea �oku ou �ilo
pau ko hoku mahaki eni teu hiki ai, ka �oku ou�ofa kiate kimoutolu, he
ko �eku �alu ki he fiemalie, kae hili kiate kimoutolu �a e faingata�a: kae
sino e me�a ke mou puke �a e lotu, he ko ho mou fiemalie�anga, mo ho mou
feofoofani�anga & pea taukave �a e fai mo e fua �a e ngaue �o e lotu, �oua
na�a liaki hano tu�utu�u ni. Pea ne toe lea �o enginaki ki he ngaahi tu�utu�u
ni �o e pule�anga ke taukave moia & Pea to ha laa. �Oku lau ekinautolu na�a
nau �I ai na�e hange ha mohe �ene pekia. Ko e toko taha eni �oe kau mateaki �o
e lotu �I Tonga ni. Kuo lava �a e me�a naa ne feinga ki ai; kuo ufiufi �a
tonga �aki �a e lotu: kuo to�o meiate ia �ene kavenga faingata�a, kuo hu ki
kolo; kuo hao mei he mamahi lahi
Ko e talanoa
Quoting Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>:
> Tasilisili
> �
> Ko 'eku fokotu'u atu kia kimoutolu 'oku mou ma'u ha ngaahi fakamatala 'e
> lava kene langa hake mo fakalotolahi'i kitautolu felave'i moe tou'anga
> 'o e kuohili kuo lavengamalie ai 'a�Tonga hangee koe�langa 'o e ngaahi
> falelotu 'iha feitu'u pe 'i Tonga.�
�
> �
> �
> �
>
Malo Hausia á e maú talanoa mahuínga mo malie! Pea óku mahino á e descendants ó Valu he ngaahi áho ni.
Ófa atu,
|
|
Samipea Sisilia, 'oku ou tui pe 'e loto lelei 'a Fatai ke mou tatanaki mo Lief
ha ki'i seniti 'o puka 'aki ha'aku tikite keu 'alu atu 'o tokoni kia takamuli
he pakipaki 'i he Maka Tekina pea pehee ki he Ongo Ma'afu pea mo e Kalapu
Mohetaha.
mo e 'ofa Nursing Chapel.
hausia
Faifekau, ko e lolotonga eni étau tasilisilií á e Teolosia ó e kolekole, kuo huu mai hoó foí ái tikite ''aáu ia ke ke haú! Kuo ha haó pehe mai ke mau tokoni kimautolu í heni kia Sepesi, ó óange á e seniti é totongiáki hoó tikite puna mai ko e tokoni ia (ha!ha!) Talamai pe óku ke fie haú ó éva mai ki Fofoánga, kae tuaiekemo kuo fly atu á e Qantas ia ó ómai koe! |
|
Ófa atu,
|
|
|
Faifekau
Koe tu'o ua hake pe 'eni 'eku lau 'a e fakamatala ko 'eni felave'i mo Valu, peau fakatumutumu ai 'ihe fa'ahinga loto na'e ma'u 'ehe 'etau fangakui na'anau kalofi mai 'a e ngaahi ama 'oku tau laukau'aki pea fakalotolahi 'ihe ngaahi 'aho ni.
Faifekau, kae toe feefee? koe fua ia 'o e tukumo'ui na'e fai 'e Kalaisi mei hono fanaui'i 'o a'u kihe 'ene pekia, kuo lave ai 'a Tonga koe huelo mo'onia.
daphne |
|
|
|
|
Ko 'eku ki'i kamata atu pe 'e au e talanoa ki he siasi 'i Fasi mo
Ngele'ia ke tokoni mai e kainga 'o e ongo kolo ni 'o tuku mai ki
loto ha fakamatala 'oku lahi ange. Hange kia te au na'e lotu kotoa pe
ki Saione, faifai pea tokolahi e kainga 'o Fasimoeafi,
pea nau mavahe mai 'o fokotu'u honau fai'anga lotu 'i he kelekele 'o e
hou'eiki 'i mui 'i Topou High. 'Oku ou 'ilo na'e kau 'eku kui ua -
Lile mo Pita Nau he
kamata e fai'angalotu 'i Fasi.
Ko e fai'anga lotu 'i ngele'ia, ne kamata tatau pe he tokolahi 'a e
nofo pea fokotu'u leva e siasi ko ia. Ko e falelotu Ngele'ia ko e
tufunga ko Viliami
Kava (nai pe 'oku tonu 'eku ma'u ki he hingoa 'uluaki?). Tokolahi e
hou'eiki mo e kakai he ongo feitu'uni ne nau 'osikiavelenga he
fokotu'u e ongo siasi, pea ko
hono fua pe ki mautolu - 'e nau fanau. Ko e ngaahi akonaki na'e to he
kei iiki, 'oku 'ikai pe ke to e hiki ia mei he mo'ui. Neongo 'oku
'ikai ha to e lingitoto
ka 'oku fai fufunaki pe 'a e tauhi e lotu he ko e mo'ui 'anga.
Tu'a'ofa atu Litia Simpson.
On Jan 26, 3:57 pm, Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
wrote:
> Faifekau
>
> Koe tu'o ua hake pe 'eni 'eku lau 'a e fakamatala ko 'eni felave'i mo Valu, peau fakatumutumu ai 'ihe fa'ahinga loto na'e ma'u 'ehe 'etau fangakui na'anau kalofi mai 'a e ngaahi ama 'oku tau laukau'aki pea fakalotolahi 'ihe ngaahi 'aho ni.
>
> Faifekau, kae toe feefee? koe fua ia 'o e tukumo'ui na'e fai 'e Kalaisi mei hono fanaui'i 'o a'u kihe 'ene pekia, kuo lave ai 'a Tonga koe huelo mo'onia.
>
> daphne
>
>
> --- On Mon, 25/1/10, hamilton-rag...@paradise.net.nz <hamilton-rag...@paradise.net.nz> wrote:
> Quoting Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>:
>
>
>
>
>
>
>
> > Tasilisili
> >
> > Ko 'eku fokotu'u atu kia kimoutolu 'oku mou ma'u ha ngaahi fakamatala 'e
> > lava kene langa hake mo fakalotolahi'i kitautolu felave'i moe tou'anga
> > 'o e kuohili kuo lavengamalie ai 'a Tonga hangee koe langa 'o e ngaahi
> > falelotu 'iha feitu'u pe 'i Tonga.
>
> >
> > 'Oku 'iai moe ngaahi talanoa lelei ka 'oku ou tukuatu kia kimoutolu
> > kemou vahevahe mai ha ngaahi talanoa felave'i moha langa falelotu pe 'i
> > Tonga 'oku ke manatu melie ki ai.
> >
> > daphne
> >
> >
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili
>
> ___________________________________________________________________________ _______
> Yahoo!7: Catch-up on your favourite Channel 7 TV shows easily, legally, and for free at PLUS7.www.tv.yahoo.com.au/plus7
Litia
Malo 'a e ma'u talanoa fakalotolahi pea malie atu.
Na'aku talanoa moe fefine mei Kolomotu'a 'ihe uike kuo 'osi 'i 'Aositelelia ni, koe lava 'eni 'a e ta'u 'e 50 tupu 'ene nofo Pilitania. Na'ane talamai, na'e 'iai 'a e 'aho 'e taha na'e fakakaukau kene hanga 'o uki'i ha poo faiva ke feinga'i 'aki 'a e 'inasi hono tuonga'ane ki hono langa 'o Saione Fo'ou. Na'e fakakaukau ke 'alu 'o kole mai 'a pilinisi Tupou To'a mo Pilinisese Siulikutapu kena me'a mai kihe poo faiva he'ilo na'a tokolahi 'a e kakai tenau ha'u 'o lii pa'anga kihe 'inasi hono tuonga'ane. Na'e efiafi hifo pe kuo 'osi tu'u 'a e me'alele pea fakahifo 'a e ongo tamaiki, 'ikai toe 'omai ha taha kehe, koe faka'uli pee, pea 'ikai kene fakapapaui'i pe na'e ta'u 4 pe 5 'a Tupouto'a pea ko Pilinisesi Siulikutapu na'ane lahi 'aki 'ae ta'u' e 1 meihe tamasi'i. Na'ana me'a aipee, 'ikai kena fie mavahe kae 'oua leva ke tuku. Na'e toki 'osi mai 'a Nuku'alofa 'o lii pa'anga, pea na'e 'alu
'o 'omai 'ena fo'i 'aikilimi 'o 'oange 'ona 'ilo pe 'i mu'a 'o tali ki ha'ane 'osi, pea toki fakahekeheka kinaua, 'ikai ke toe fakakau atu ha fa'ahinga ouau kehe, lava lelei moe 'inasi hono tuonga'ane kihe langa 'o Saione Fo'ou.
Talamai 'ehe fefine Kolomotu'a, mahalo 'e kei manatu'i pe 'ehe 'Ene Afio moe ta'ahine ko Siulikutapu 'a 'ena kau kihe 'fund raising' ma'a Saione Fo'ou neongo na'ana kei ta'u si'i.
daphne
|
Bill Haunga wrote:
> Litia mo Daphne....ko e me'a melie 'a e manatu ki he kuohili ki he
> tou'anga 'a e ngaahi tupu'anga ne nau mamahi'i 'a e 'Otua mo'ui...pea
> 'oku fakamafana 'a e ngaahi hisitolia malie kuo ofongi......toki fai
> atu ha lukuluku.....Bill
>
> *From:* Litia Vea Simpson <trevors...@gmail.com>
> *To:* Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com>
> *Sent:* Wed, 27 January, 2010 9:52:52
> *Subject:* [tasilisili] Re: LANGA NGAAHI FALELOTU 'O E SIASI - MANATU
> <mailto:sioelinau_miss...@yahoo.com.au>>
> wrote:
> > Faifekau
> >
> > Koe tu'o ua hake pe 'eni 'eku lau 'a e fakamatala ko 'eni felave'i
> mo Valu, peau fakatumutumu ai 'ihe fa'ahinga loto na'e ma'u 'ehe 'etau
> fangakui na'anau kalofi mai 'a e ngaahi ama 'oku tau laukau'aki pea
> fakalotolahi 'ihe ngaahi 'aho ni.
> >
> > Faifekau, kae toe feefee? koe fua ia 'o e tukumo'ui na'e fai 'e
> Kalaisi mei hono fanaui'i 'o a'u kihe 'ene pekia, kuo lave ai 'a Tonga
> koe huelo mo'onia.
> >
> > daphne
> >
> >
> > --- On Mon, 25/1/10, hamilton-rag...@paradise.net.nz
> <mailto:hamilton-rag...@paradise.net.nz>
> <hamilton-rag...@paradise.net.nz
> <mailto:hamilton-rag...@paradise.net.nz>> wrote:
> <mailto:sioelinau_miss...@yahoo.com.au>>:
> >
> >
> >
> >
> >
> >
> >
> > > Tasilisili
> > >
> > > Ko 'eku fokotu'u atu kia kimoutolu 'oku mou ma'u ha ngaahi
> fakamatala 'e
> > > lava kene langa hake mo fakalotolahi'i kitautolu felave'i moe tou'anga
> > > 'o e kuohili kuo lavengamalie ai 'a Tonga hangee koe langa 'o e ngaahi
> > > falelotu 'iha feitu'u pe 'i Tonga.
> >
> > >
> > > 'Oku 'iai moe ngaahi talanoa lelei ka 'oku ou tukuatu kia kimoutolu
> > > kemou vahevahe mai ha ngaahi talanoa felave'i moha langa falelotu
> pe 'i
> > > Tonga 'oku ke manatu melie ki ai.
> > >
> > > daphne
> > >
> > >
> >
> > --
> > 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i
> he "Tasilisili-he-ngaluope"
> > Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com <mailto:tasil...@googlegroups.com>
> > Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> <mailto:tasilisili-...@googlegroups.com>
> > Pea ko e website 'a e Tasilisili ko
> ehttp://groups.google.com/group/tasilisili
> >
> >
> ___________________________________________________________________________
> _______
> > Yahoo!7: Catch-up on your favourite Channel 7 TV shows easily,
> legally, and for free at PLUS7.www.tv.yahoo.com.au/plus7
> <http://www.tv.yahoo.com.au/plus7>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com <mailto:tasil...@googlegroups.com>
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> <mailto:tasilisili-...@googlegroups.com>
Sisitoutai
Kataki koe fao'i atu pe 'a e talanoa, koe fa'ahinga koee 'oku 'ikai tenau 'alu ki falelotu ke lotu fakamaatoato ka koe fakamamata pee, koe fehu'ii, 'e tukuaki'i nai ia koe 'ikai ke ola lelei 'a e ngaue faka'evangelio 'i Tonga?
'Oku 'ikai koha fakamatala fo'ou kia kimoutolu kuo ako kihe hisitolia hono kalofi mai 'a e Christianity meihe senituli 'uluaki 'o a'u mai kihe lolotonga ni.
'Oku fakamanatua 'ehe ngaahi siasi Katolika lanu kehekehe 'o 'Iulope 'a e kau ma'oni'oni (sangato) 'ihe ngaahi kuonga kimu'a 'o a'u mai pe kihe lolotonga ni 'a e fa'ahinga na'anau foaki 'enau koloa kotoa, 'o a'u kihe 'enau mate fakama'ata. Koe tokolahi fau atu 'o kinautolu koe kakai na'e motu taha atu 'enau tu'umalie 'i 'Iulope 'ihe ngaahi fonua na'anau 'iai, 'o a'u kihe Hou'eiki kehekehe 'o 'Iulope, 'ikai ke 'iai ha kaakunga 'a e lahi 'o Tongaa kotoa ki he 'enau ngaahi koloa na'e foaki ma'ae kakai masiva. Koe tokolahi 'o kinautolu na'anau foaki atu kihe 'uluaki Siasi pea toki fai hono tufotufa atu 'ehe ngaahi kautaha kehekehe na'a nau fakafofonga'i 'a e 'uluaki siasi ma'ae masiva.
'Oku fai ai 'a e fifili pe koe haa na'e lava ai 'ehe kakai Hou'eikai 'o 'Iulope, kau ai moe kau tu'umalie atu fau 'o tukuange honau langilangi, tukuange mo 'enau koloa ke 'ave ma'ae masiva, pea nau 'join in' 'o kau fakataha moe masiva 'o a'u kihe 'enau mate?
daphne
|
| koe ha koa tefinii e fale lotu mahu'inga tahaa...??... pea ko moutolu katolika hange kiate au koe 'asi pe 'a Malia 'o talaange ki ha taha ke ne langa ha falelotu pea tokua koe me'a ia 'oku mahu'inga koe fu'u falelotu... tau langa falelotu pe ka tau sio pe kiatutolu ia 'oku toe lahi ange pe ai e palopalema ia... --- On Wed, 1/27/10, Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au> wrote: |
Ben
Koe fehu'i mo'oni 'aupito 'oku ke 'omai. 'Oku 'ikai ke toe veiveiua 'eku tali fakafo'ituitui, koe falelotu 'oku fai ai 'ae fefa'uhi moe 'Otua ko hotau lotoo. Koe lahi 'anoa ia 'a e kelesi 'a e 'Otua kuo a'u kihe tu'unga ko 'etau langa falelotu. 'Oku 'iai 'a e ngaahi laumalie 'oku ngaohi 'ehe 'Otua 'o fakafou mai 'ihe ngaahi ouau 'i falelotu.
Tulou atu Ben, kau vikiviki fakalokua atu he 'oku ke fakalanga manatu pea hangee koe topiki 'o e tepile ni, kihe taha 'o e ngaahi talanoa 'o e Funga-moe-fa, pe Mapu 'a Vaea. Manatu'i Ben, koe katokatoaa koe 'Otua pe 'e taha 'oku ne 'afio'i.
Na'e 'iai 'a e ongo tautehina, ko Kelepi mo Tevita, na'ana kau kihe siasi Uesiliana 'o Houma, ko 'ena tamai na'e kau 'ihe fakahee 'o e lotu, pea toe kau pe 'ena tangata'eiki 'ihe kau faifekau 'ihe mavahee. Na'e fai hono fakataha'i ke langa 'a e fuofua saione 'o Houma, pea fakaafe'i mai 'a hihifo kotoa, kau ai moe kainga 'o Valu mei 'Utulau. Na'e fakaafe'i foki ke 'omai moe ifi 'o ifi ai. Koe mahino ia ke fai 'a e koniseti kuo tangutu kotoa 'a e kakai ia 'o e siasi, kae toe pe 'a e ongo tautehina mo hona ongo famili.
Ko Tevita na'e mali ia moe fefine ko Loloma, koe ofefine 'o Tu'ivakanoo. Ko Kelepi na'e mali ia moe fefine ko
Tonga, koe ha'u meihe fale 'o Puleiku, Kula mo Makaui, ngaahi hingoa ia 'o Houma/Vaotu'u.
Kaikehe, tokua, na'e lotolahi 'a Kelepi mo Tevita kena hanga 'o feinga'i 'a e 'inasi 'o e Saione neongo na'e ta'epau pe'e a'u honau 'inasi. Na'e tu'u pe honau ongo famili 'o feime'akai ke kai 'a e kainga mei he ngaahi fonua 'o hihifo, meihe pongipongi kihe efiafi. Na'e 'omai leva 'a e ongo fefine hoa 'o Kelepi mo Tevita, 'a Loloma mo Tonga 'o taufetongi 'ihe tangutu 'i mu'a 'ihe 'ifi, koe 'uhii na'a faka'ofa 'ia mai hona kainga si'ena tangutu. Na'e a'u kihe efiafi kuo too 'a e 'inasi 'o Houma 'o 'ikai ai ke fai ha noo meihe pangikee. Ko Loloma foki koe ta'ahine ia 'o Nukunuku, pea ko Tonga koe ta'ahine ia 'o Houma mo Vaotu'u 'ihe kuonga ko ia pea 'ikai ke loto hona kainga kena si'i ngali vale he fielahi hona ongo husepaniti. Na'e hili 'eni pea toki too tahataha mai 'a e kakai 'o e siasi. 'Oku ou tui koe falelotu ko ia 'oku ui ko Sau Faupula 'ihe taimi
ni.
Ko Kelepi mo Tevita na'e fakahuafa 'ehe Tu'i 'ena tangata'eiki ko Fakatoumata'u, 'oku toe 'iloa pe hono hingoa ko Siokatame Tupou 'ihe hisitolia 'o e Uesiliana.
Koe taimi 'e taha 'oku ou fa'a lava atu ai ki Tonga 'o a'u atu ki Houma, lolotonga 'ete tangutu 'i Saione 'o Houma, 'oku ma'ili'ili mai 'ae matangii 'ene mokomoko mo fakalata, kau pehee loto, mahalo pe na'e tangutu fuoloa 'a 'eku kui 'ihe feinga pa'anga 'a Saione 'o Houma he na'ane 'ilo 'e 'iai 'a e 'aho teu tangutu ai 'i Saione ni 'o ake 'eku faka'ofo'ofa'ia 'ihe ngaahi tala 'o e 'Otua.
Ben, mahalo pe ko ho'o 'uhinga kihe Katolika he koe architect 'o e Pasilika koe fanautama pe 'a e kakai na'anau fetakinima mo kau atu 'i hono langa 'o Saione 'i Kolomotu'a.
daphne
|
Malo e fakqamaama Daphne, ko 'eku 'uhinga pe 'aku ia 'oku totonu ke fenapasi e ngaahi ouau 'oku fai 'i falelotu mo hono live 'atau ngaahi mo'ui fakakalisitiane faka'aho.. 'oku 'ikai ha taha ia 'e haohaoa ka 'oku 'i ai e taimi ia kuo to e fakamamafa ia he temipale papa moe piliki 'oe 'otua kae tapalasia 'ae temipale mahu'inga taha ia 'pe 'otua 'ae dignity 'oe fefine moe tangata kotoa pe.. 'oku ou kau pe mo au he halaia hono fai e ta'etokanga ko 'eni..
later.. |
Misiteli
Ko hai ha taha tene toe talaatu 'oku 'ikai ke mo'oni ho'o fakatonuleaa, 'oku tau siotonu ai 'i Tasilisili ni. Koe to'onga mo'ui 'oku tokoni lahi 'ihe ngaue faka'evangelioo. Koe taha foki ia 'o e 'ulungaanga 'o e kau falesi 'oku fakatokanga'i lahi ihe kosipeli, ko 'enau lea 'aki 'a e me'a kehe, kae kehe 'enau to'onga mo'ui,neongo na'e 'iai pe 'a e kau falesi 'e ni'ihi na'a nau tui kia Sisu.
Kou manatu ai kia Senituli Koloi, na'a ne malanga'i 'oku totonu ke takitaha tokanga kihe 'ene kavenga faka'api ke lava ia pea toki tokanga kihe misinale (langa falelotu), pea 'oku ou faka'apa'apa lahi 'aupito kihe akonaki ko ia. 'Ihe tafa'aki 'e taha, na'aku talanoa kimu'a 'ihe tepile ni kihe fefine na'e fiefia ange kenau maama te'elango kae 'ave 'a e seniti na'e mei totongi 'aki 'a e 'uhila ke tokoni kihe langa honau 'hall' fakasiasi. Na'e hanga 'ehe fa'ahinga loto ko 'eni 'o fakamahino'i kiate au, 'oku 'iai 'a e taimi 'e taha, 'oku 'iai 'a e ngaahi me'a 'oku hoko 'ihe 'etau fononga 'oku taumama'o ki hoto 'atamai ke mahino'i pe tali. Ko Senituli Koloi foki koe 'founder' ia 'o e siasi Tokaikolo, pea koe taha ia 'o e ngaahi poini na'e tu'u fefeka ai 'a Senituli, koe 'aho ni, koe kau memipa 'o e Tokaikolo 'oku makehe atu 'enau ma'u pa'anga 'a kinautolu, pea lelei ange kihe tokolahi
ke tuku 'a 'api kae 'uluaki langa honau ngaahi falelotu.
daphne |
|
Litia
Fakamolemole atu na'aku toki ma'u hake ho'o fakatalanoa ni pea na'a ne fakalanga'i 'eku fie'ilo pe na'e anga fefe 'a e fokotu'u 'o e saisi Uesiliana 'i Fasi, 'o hange foki ko ho'o fakamatalaa ko Saione (tu'u 'i Kolomotu'a) 'o Nuku'alofa kotoa.
Na'a ku 'eke kihe tokotaha mei Fasi, pea na'ane talamai, na'e fakatokanga'i 'e Salesi Kupu koe tuonga'ane mo'oni 'o Kuini Lavinia, kuo kamata ke ma'u kotoa mai 'ehe ngaahi siasi kehee 'a Fasi, na'e kole pea taukapo'i leva 'e Salesi Kupu kia Queen Salote ke 'ai ha 'api 'o e Uesiliana 'i Fasi-moe-afi, neongo na'e tokosi'i 'aupito 'a e kakai 'ihe Uesiliana na'e nofo ai, pea koe kamata 'anga ia 'o e tu'u 'a e siasi 'i Fasi. Koe hako 'o Salesi Kupu, 'oku nau tokolahi 'i Nuku'alofa, koe 'Kupu, Matoto, moe Leveni'. |
|
daphne
|
|
Subject: [tasilisili] Re: LANGA NGAAHI FALELOTU 'O E SIASI - MANATU MELIE |
Ko e fehikitaki eni 'o e 1911:
Tongatabu - Rodger C G.Page;
Aamson Mahe, Agabus Taualube, Caleb Otuhouma.
Nukualofa - Paul Fukofuka, James Heimuli
Maufanga -Home Missionary. Houma - Watson Tatafu. Mu'a- John Taufa.
Fua'amotu - C. Kolo Finau. Kolonga - Home Missionary.
Vaini- Home Missionary. Kolovai - Arminius Vuki. Ahau-Home Missionary.
Nukunuku - Joktan Tubou. Tupou Cpllege - Rodger Page (Principal,)Tiutalahi:
Edwin Tubou
NIUA FOOU -Home Missionary. NIUA TOBUTABU - Henry Taliai.
HAAPAI: Ernest E Collocott
William Tubou (Lifuka);Supernumeraries
Darius Malubo.
Tongoleleka-Home Missionary. Koulo-Silas Manu. Lotofoa - Kebuel Baogo.
Haano - Home Missionary. Lofaga - Home Missionary. Uiha - Home Missionary.
Nomuka - Jonathan Fonua.
VAVAU - John Havea (neiafu) Supernumeraries,
Ha'akio -Home Missionary. Holonga - Home Missionary. Utui - Home Missionary.
Tu'anuku - Vacant for the present.
1912
TOGATABU - Rodger C G.Page; Supernumeraries
Samson Mahe, Agabus Taualube, Caleb Otuhouma.
Nukualofa - Paul Fukofuka, Home Missionary.
Maufanga -Home Missionary. Houma - Arminius Vuki. Mu'a- John Taufa.
Fua'amotu - Home Missionary. Kolonga - Home Missionary.
Vaini- Home Missionary. Kolovai - William Tubou. Ahau- Charles Manu.
Nukunuku - Joktan Tubou. Tupou Cpllege - Rodger Page (Principal,
Tiutalahi: Edwin Tubou. )
NIUA FOOU -Home Missionary. NIUA TOBUTABU - Henry Taliai.
HAAPAI: Ernest E Collocott ,(Lifika) Supernumeraries, Darius Malubo.
Tongoleleka- watson tatafu. Koulo - Kebuel baogo. Lotofoa - James Heimuli.
Haano - Home Missionary. Lofaga - Home Missionary. Uiha - Home Missionary.
tungua - Home Missionary. Nomuka - Jonathan Fonua.
VAVAU - John Havea (neiafu) Supernumeraries,
sanuel Nouesita, David Tauaika.
Ha'akio -Home Missionary. Holonga - Home Missionary. Utui - Home Missionary.
Tu'anuku - Vacant for the present.
Ko Kalisitiane Kolo Finau 'oku hiki ia ko C. Kolo Finau he ta'u 1911.
Talu mei he 1904 mo e hiki hono hingoa 'i TONGATABU -James E. Moulton, C.P.
Walkden Bwrown, Kalisitiane Kolo Finau; Supernumerary, Samson Mahe.
1905 TONGATABU - James E. Moulton, Christian Kolo Finau; Supernumerary, Samson
Mahe.
1906 TONGATABU- C.P. Walkden Brown, Watson Tatafu, C.Kolo Finau
1910 TONGATABU-Rodger C. G. Page, C. Kolo Finau,
Fua'amotu: Jonathan Fonua.
Ko e faifekau ki Fua'amotu mei he 1908-1910 Ko Jonathan Fonua pea ko e anga
eni 'a e konga 'o e fehikitaki ki Fua'amotu.
1911 - Fua'amotu - C. Kolo Fonua
1912-13 Home Missionary.
1914- Fua'amotu James Heimuli. Ko e hiki mai eni 'a Semisi mei Lofanga.
Potungaue 'a Kalisitiane Kolo Fonua.
1922 Mu'a (TT), 1921- 1920 Niua Fo'ou., 1919- NTT,
1917 -1915 Koulo.
mo e 'ofa
hausia
Nae aleai i he fakataha oe kau faifekau nae fai i Nukualofa i hono ...
Aokosi1885. Bea nae i ai a Misa Watekini, koe Sea mo misa Beika mo Pita Vi,
Jone Latu, Lagi, Jemisi havea mo E Kaufuji, Paula Vi,U lagi mo Mesake.
Bea nae fakapapau ki ai a Ene Afio i hono 8 oe aho o Aokosi 1885.
1
E ui ia koe Jiaji Uesiliana Tauataina O Toga
2
Koe g akonaki
E tatau ae g akonaki oe Jiasi Ueseliana Tauataina o Toga hage oku lolotoga tui
ki ai mo malaga aki e he Jiasi Ueseliana.
3
E fai ae g lotu o tatau mo hono aga 'oku lolotoga e he Jiaji Ueseliana"
toki hoko atu
mo e 'ofa
hausia i moana taufui
Quoting Talakai Finau <talaka...@hotmail.com>:
tkf,
'Io ko e fo'i hingoa UNSW ko e fa'u pe ia 'a'aku ka 'oku 'uhinga pe ia
ki he siasi 'a ee ne ui fakatenetene ko e "Fakaongo" kimu'a mo kimui 'i
he mavae ua 'a e siasi 'i he 1885.
'Io, ko e fakamo'oni 'a Uti ne tu'unga ai e ikuna e hopo 'e he kau
"reunion" mei he Konisitutone 'o e 1885, na'e SUTT pe hono hingoa 'a eni
'oku haa he to tohi Konisitutone 'o e 'aho ni.
'Oku mahu'inga ke tonu e hingoa he 'oku lahi e confuse 'a e kau talanga
hisitolia tokolahi. Teu ngata hee kae 'o leva ke hkule mai e 'Aakaivi 'a
e siasi...
Tu'alikutonga
| Talakai long time e!! koe fuoloa pe e femo'ekina.. ka 'oku ou interest he SUTT.. koe hoku faimili koe kau "Siaasi Uesiliana Tau'ataia 'o Tonga....." mei he kamata.. ne mahino pe e Siasi Tonga Tau'aina ia mo hono tupu'anga pea pehee ki he Siasi Tonga hou'eiki mo hono tupu'anga, pehee ki he maama fo'ou foki.... ko 'eku 'eke koe ha kuo tau toe talanga ai he SUTT ??? kataki mu'a 'o fakamaama mai kiate kimautolu 'oku nofo he po'uli he issue ko 'eni... --- On Wed, 2/10/10, Talakai Finau <talaka...@hotmail.com> wrote: |
mo e 'ofa mei he Nursing Chapel
hausia i moana taufu'i
Ko e toko 13 na'e fakamo'oni hingoa pea toe faka'ilonga nima. Na'e kau a Misa
Uatekini mo Baker he toko 13 kuo lave ki ai. Pea hili 'a e fakamo'oni 'a e kau
faifekau pea hoko hake leva 'a e setesi koeni:
"Nae fakapapau ki ai a Ene Afio i hono 8 oe Aho o Aokosu 1885".
pea fakamo'oni leva: Jiaoji Tubou.
------------------------
Konisitutone meia Hausiaa:
Ko e tatau 'o e Konisitutone na'e fakamo'oni huafa ki ai 'a Jiaoji Tubou 'oku
hiki ai 'a e ngaahi lea koeni;
Quoting Talakai Finau <talaka...@hotmail.com>:
,
Ko e kau Tongilava 'oku fakamatala ki ai 'a e Palesiteni malolo 'a e SUTT kuo
pekia 'i he tohi ko e "Molomolomuiva'e
Tu'a'ofa ki he ngalu
Ko e okooko 'a
Sione 'Amanaki Havea"
'Oku ha he fakamatala ki he kau Tongia 'a e mali ki ai 'a e fefine mei
Mataika, Vavau ko Amelia Sivi pea mo Sione Filipe Tongilava. Ko e fefine mei
he fa'ahinga 'o Sione Latu'ila Paleiono. Ko e maamaloa pea na'e faifekau
(p74). Ko e kainga eni 'o Paula Onoafe Latu (kataki aa faifekau Paula Latu 'o
fakahoko atu kia Afitu mo Lakepa ke mo lave mai).
Ko e tukufakaholo eni mei Vava'u 'oku nau fekau'aki ai mo e tangata'eiki
faifekau kuo pekia ko Tevita Tau'a'ikata'ane pea pehee ki he kainga Posesi.
Hange kiate au na'e ngaue pe 'a Tevita Tau'a'ikata'ane ke tokanga'i 'a e
Kolisi ko Tupou lolotonga 'oku fai 'a e fakahee'i ki Kolo 'i Fisi (Mou
kakatki 'o fakatonutonu mai). Hili 'a e foki 'a e Fakahe mei Fisi Pea ui 'a
Tevita Tau'a'ikata'ane ke kau he 'uluaki tauhi 'o e Kolisi fefine.
'I he " KO E LAULAU 'O E KAU FAKAONGO" mei he "Ko e konga o e maau na'e
ma'u 'i he hofangahau 'a Jione Havea.' 'oku ha 'i he peesi 142 'a e hingoa ko
e Tevita Tau, pea hange kiate au ko Tevita Tau'aikata'ane pe eni.
Masi'i Sione, ta na'e tokosi'i pe si'i ki'i kainga Vava'u na'e nofo he Faka-
Ongo he he na'e kau ai 'a Holonga mo Tukulalo, Utui e.
mo e 'ofa
hausia
Quoting Sione Folaumoetu'i <filoh...@hotmail.com>:
'Io, ko e faifekau SUTT ena, Rev Sitaleki Manu(Palesiteni 'o e 24),
| 'Oku lahi e ngaahi famili Tau'ataina pea 'eke atu ki he kau Tongilava mo e famili e faifekau malolo he 'aho ni ko Lata Tau'ataina(surname totonu ko e Tohi mei Lofanga, ko e motu na'e fakaongo) ka ke 'eke atu pe koeha ne nau fakaiku Tau'ataina ai?hahahahahah! 'Oku fufuu ai e talanoa |
*****************************************************************
Hausia mo Filohivalu ,I malo 'e manatu melie eee
Mo'oni 'aupito 'oku ope atu 'ae ngaahi talanoa fufuu he famili Tau'ataina 'i Lofanga , Koe Rev Lata he Faingata’a Tau’ataina ‘o ‘oku ‘iloa pea ‘oku kei talanoai ‘i motu honau hingoa fakatenetene koe FAI MOKE , pea na’e ui ‘aki pe ‘enau fanau mo honau hako kotoa ‘ae FAIMOKE, kapau teke ui faimoke atu kia Rev Saluni Tau’ataina ‘e hanga mai ai pehe ‘eia koe tama Lofanga koe eee pe Fotuha’a eee, pea mahalo ‘oku nau kei laukau pe nautolu honau tala tukufakaholo he fakatanga lotu fakaongo , fa’a tala loto mafana a’ Rev Henele Puniani ki ai , koe hulihuli ia kau fakahe ki Tofua,,he ko Lofanga
na’e fe’unga nai moe toko 100 si’i kau fakaongo na’e uta’i faka’anga taha ‘ehe MV Lolohea ‘o fakahe’i ki Tofua,pea ‘oku lahi hono ngaahi talanoa ki ai , Ne hifo atu ‘a Siaki Lolohea mo ‘ene konga kau mei Filohivalu ‘o fakatakoto pea ha’i ‘ae kakai he loto mala’e ‘iloa he motu koe Fala 'o Sapa'ata ‘o fai ai hono ngaohi kovia , na’e hange ‘enau takoto koe kau helo ‘o Sapa’ata koaa,mo 'enau tau to'e hake kia Filohivalu mo 'ene taku to'a , ‘oku mau takoto ni ‘o fakaongoongo atu , pea koe lea ia ‘a Sione Tau’ataina (kui ‘a Rev Lata Tau’ataina) kia Siaki Lolohea ke FAI MOKE ha’u ‘o ha’i au ,‘o ‘ave au moe fakahela , mole taimi he fakamatala moe faka’eke eee, pe ko fe fa'ahi temau kau ki ai , fai moke ha’u ‘a mu’a Siaki he ‘oku ou tali atu ke ‘omai hoku tautea , fai moke ta ke ‘osi ho ivi ta ,he ‘ikai
pe teu tafoki au , lahi moe ngaahi talanoa , pea talu ai hono fakahingoa 'ae famili Tau'ataina ,koe LATA he FAINGATA'A ( FAIMOKE )
fiefia noa pe Filohivalu ho'o lave ,malo e manatu maelie
MV Tokomea |
Kataki ongo tangta 'ikai keu 'ilo 'e au ia ne fai ha toutou hopo he SUTT.. ko 'eku kole pe 'aku ke mo tokoni mai..
Malo 'aupito |
Hunu,
Ko e mo'oni 'ena 'i he mahino 'a e kakai STT ka 'i he fakamatala 'a utii pea hange ko e huafa kuo 'asi 'i he konisitutone 'o e 1885 (STT), na'e folahi 'e ho'o Kui 'o 'afio ki ai e Ta'ahinee Kuinii--taa na'e 'osi fakahuafa pe STT fakala'ipepa (black and white) ko e SUTT. Na'e tokoni 'eni ki hono fakafaingofua ange 'a hono fakataha'i 'o e uinioni na'e fai. Ko e mavahe 'a Uatekini ia 'o toe fokotu'u e STT he na'e kei fetu'utaki mai pe 'a Baker ia mei Niusila 'o faka'ai'ai mai e me'a ke faii--neongo kuo si'i fekau ke 'alu mei Tonga he taimi ko 'enii... faofao pe pea kataki ka kuo too hala atu, tkf
ps. Hausia, 'e lava pe ke ta'ofi 'eku ki'i me'aofa ma'ae misinale 'Initia ke'oatu kae mai e koni ko'enaa he he he...
Date: Wed, 10 Feb 2010 19:46:57 -0800
Subject: Re: [tasilisili] Re: LANGA NGAAHI FALELOTU 'O E SIASI - MANATU MELIE
From: hunu...@gmail.com
To: tasil...@googlegroups.com
Hange na'e toki 'asi pe SUTT he union 'o e 1924. Na'e kamata 'e Tupou 1 'a e STT (Siasi Tonga Tau'ataina), kae kei fakaili e Uesiliana Fakaongo. Toki fai e Union 'o 'omi e Uesiliana mo e Tau'ataina 'o ui 'aki e hingoa SUTT. Toe mavahe pe 'a Uatekini mo e ni'ihi 'o toe fakaili e STT. 'Oku 'iai e Siasi fo'ou 'oku kamata 'i 'Amelika 'oku ui ko e SUTA. Siasi Uesiliana Tonga 'Amelika. 'Oku tui e founder 'o e SUTA, 'i he hili 'a e mavahe 'a Uatekini 'o toe faklaili e STT, na'e tonu ke to'o e Tau'ataina mei he Siasi Uesiliana, 'o ui pe ko e Siasi Uesiliana 'o Tonga, he kuo mavahe pe Tau'ataina ia 'o a'u mai ki he 'ahoni....hunuhunu
2010/2/10 <hamilto...@paradise.net.nz>
Sione;
'Oku ou ma'u 'a e tatau kakato 'o e Konisitutone na'e fakakakato 'a hono
fakamo'oni 'i he 'aho 8 Aokosi 1885. Kapau 'e fiema'u pea talamai kae feinga'i
atu ha ki'i totongi fakafe'unga pe.
Ko e toko 13 na'e fakamo'oni hingoa pea toe faka'ilonga nima. Na'e kau a Misa
Uatekini mo Baker he toko 13 kuo lave ki ai. Pea hili 'a e fakamo'oni 'a e kau
faifekau pea hoko hake leva 'a e setesi koeni:
"Nae fakapapau ki ai a Ene Afio i hono 8 oe Aho o Aokosu 1885".
pea fakamo'oni leva: Jiaoji Tubou.
------------------------
> Te u ki'i feinga atu pe ke nounou kae mahino...
>
> Ko e Konisitutone 'oku 'omi 'e Hausia na'e fakamo'oni ki ai 'a Jiaoji
> Tubou I...hange kiate au ne fakamo'oni mo Baker mo Uatekini ki ai...ko e
> kamata'anga ia 'o e Siasi Uesiliana Tau'ataina 'o Tonga 'i he 1885 'o
> mavahe ia mei he Siasi Uesiliana ne kei fakaongo ki NSW. 'Io, pea ko e
> siasi fo'ou ia 'oku 'uhinga mai ki ai 'a Hausia...'i he'eku mahino'i...
> Ka ko e SUTT 'o e 1924 ko e ola ia 'o e "reunion" ne fai 'e Queen Salote
> pea "ammend" hono konisitutone pea fakamo'oni ki ai 'a QSalote, Sitaleki
> Manu(Palesiteni: ka na'a ne siasi SUTT) pea mo Kisione
> Taulani(Sekelitali Lahi:SUTT).
>
> Ko e konisitutone ko ia ne ngaue'aki ki he hopo 'i he 1924 pea ne ikuna
> ai e 'a e SUTT ne fai ai e reunion...kau koma ai na'a to e fihi...
>
> Tu'alikutonga
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
Your E-mail and More On-the-Go. Get Windows Live Hotmail Free. Sign up now.
Ko e lahi taha ena ia e ma'u ne toki 'asi pe sutt he 24. Ko e me'a 'e taha ne te'eki fai e fakataha ia he 24 kuo nau(kau sutt) tohi nounou pe kinautolu ia e miniti ko e miniti 'a e Siasi 'o Tonga Tau'ataina...'e to e malie ange kapau ne 'osi tu'utu'uni 'e he'enau Koni. ke lilu e hingoa. |
*****************************************************************
Kataki mahalo ‘e tokoni mai ki heni ‘a Hausia pe ko Peni Mone mo Filohivalu ke faofao ‘ae manatu melie ko ‘eni , na’a ku fanongo tonu fuoloa , pe he ‘eku tangata’eiki ( tauhi laipeli he laipeli ‘a Dr Molitoni ‘a e na’e faka’auha , taimi na’e palesiteni ai ‘a Mr Peesi ) …
Pehe na’e fai ‘a e ‘uluaki hopo na’e malohi pe ‘ae Siasi Tonga Tau’ataina , pea matuku tokua kuo malohi ‘ae Siasi Tonga , taimi ko ia kuo fetongi mai ‘ae Konisela Pilitania ‘oe ‘aho koia , koe tangata koaa ko Neil , ha’u ‘a Neil ‘o fakama’opo’opo ‘ae ‘ofisi Konisela ‘one ‘ilo’i ‘ae BLUE BOOK ‘oku tuku fufu he funga laupapa ‘oku efua koaa, pea ne to’o ‘o sio ki ai , ’oku fehalaaki ia mo e ng doc he hopo , pea ne heka he ‘ene lova ‘o ‘alu ki Nafualu , tokua ‘oku ipu coffe mai ‘a Dr Wood , Fisi’ihoi Finau, moe faifekau ko Sanitesi tokua he 'api 'o Wood , ‘o nau sio kotoa he fu’u Blue Book ‘o fakamo’oni na’e fakamo’oni huafa ‘a Tupou I kihe Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga , pea toe 'alu leva 'a Wood kihe ta'ahine Kuini Salote ke toe reopen 'ae case ke toe hopo'i he 1924 mo Fisi’ihoi , kau lelei he na’e toe loea pe foki ‘a Wood mo hono mali ko Olive koaa , koe tupu’anga ‘ae win he 1924 koe fu’u Blue Book , toki tokoni mai ha taha eee
“oku i fe koaa ‘ae fu’u Blue Book ? Kuo 'iai ha taha kuo sio ai kihe ngaahi documents na'e hiki Konisela mei Fiji he Blue Book he 'uluaki hopo koaaa ? , kou fanongo au ia kihe kau Siasi Tonga Tau’ataina ‘oku ‘iai koaa mo ‘enau toe Bule Book 'anautolu eee,
Fakamolemole atu kapau koha manatu usu 'eni eeee, neongo kuo lahi ng hingoa kuo ngalo pea fiu hono fakamanatu ,Ka 'e mahalo ‘e tokoni mai ‘a Peni Mone moe kau tama ngaue ‘a siasi ke faofao 'ae manatu ni
Malo, mahalo koe matau tamaki 'eni ia eee
MV Tokomea |
--
fakapulia
-----------Malo Tokomea e toka'ii, sio loungutu pe au mo malie'ia atu, 'ikai teu 'amanaki ke kauitalanoa...he ko e lolongo 'a e fu'u fakataha ni he issue ni 'oku lo'ifofonga'ia. Kaekehe, ko e kaveinga malangaa foki ko e Manatu melie ki ha langa falelotu, ka kuo ki'i sikaa'ahema ki he 85 mo e 24, seuke seuke!! ko hai ai ne tonu, pea ko hai ne hala?, fakamolemole atu, Saia, tuku pe kia Filohivalu mo Onoafe ke na fakamatala atu he ko kinaua na'e tangataa, 'o muimui hona tu'i he 85, pea na toe lava 'o muimui 'i hona kuinii 'i he 24, 'aaah!! 'a e loto 'e 'ikai mavae, mei hona kapiteni!!Manatu ai Saia ki ha'amau ki'i mamakava 'i Seattle he 2001 nai, 'i ai mo e ongo faifekauu, Teu-ki-Kolisi Kongaika pea mo Siotame Havea. Talanoa ai 'a Siotame ki hono taa'i 'o Sione Havea (sr) 'i Vava'u koe'uhi ko e 'ikai te ne talangofua ki he tu'ii 'o hiki ki he Tau'ataainaa, kae si'i toutou lea hake pe 'a Teu - "Fakamolemole atu!!" 'Ikai nai fu'u fakatokanga'i 'e Siotame 'a Teu, he ko Fou-ki-Moana e kui 'a Paulaa, 'a ia na'a ne fai 'a e taa 'o si'i Sionee (fakatonutonu mai pe Seniale), pea ko Sione Havea ee kui 'a 'Ameliaa, 'a e ongo matu'a 'a Teuu, ka na'e finangalo 'a Kuini Salote ke mali 'a Paula mo 'Amelia (tulou atu) ke lolou aa ai 'i ha'ana fanau ha 'aho 'e toe huke ai e hisitolia 'o e lotuu, pea ko ia 'oku ou lolongo fuoloa ai au, fakamolemole atu.Me'a pe 'oku mahino kiate auu, ko e siasi-haa-maii 'oku fakatou ma'oni'oni mo angahala'ia he taimi tatau pe 'i he'ene kei pilikimii kae'oua ke fakakakato 'a e ohii, 'o ma'oni'oni koe'uhi ko e me'a 'oku lolotonga fai ki ai 'e Sisu Kalaisii, kae kei angahala'ia pe koe'uhi ko e tangata mo e fefine 'oku kau ki aii, 'o tau 'alu aipe mo tau moni fili lahi, 'o tau fa'a fakangalongalo si'i 'a e ngaahi kovi 'o e mo'ui ni, 'o hanga pe ki langi, 'o tau felupe katoa aipe hotau 85 mo e 24, mo e fakamo'ui 'i he kelesi ko e me'a 'i he tui 'i he 'aho kotoa pe. Ko e ngaahi naunau mo e version ena 'a Molitonii mo e NSWM kuo fai mai 'aki e ngaahi talangaa, ka kuo u ma'u pe heni foki 'a e ngaahi naunau mo e version 'a Baker ki he 85, na kehekehe pe pea na fakatou maalie, ka ko e 'ai keu 'ohake heni...'aaah, Manatu pe ki he lea 'a Teu-ki-Kolisii - "Fakamolemole pe, Fakamolemole aa!!"Ka ko eni Saia 'oku lolotonga fakatokanga afaa 'a Tonga ni, 'oiauee 'a e fo'i meii 'e toe ngangana kaulo'a, 'e 'ikai toe lava ha smiles...ko e fo'i tavaa ee na'e fai ki ai e fakatetu'a ke tuku ki toumu'a, sai e mangoo ia kuo kanokano mai ke 'otai'i, haa kuo pehee ai 'a Ma'asii ia!!! 'Ofa aipe mo e lotu
--
fakapulia