Re: "Malanga 18/03/2012...Sione 3:14-15

989 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Mar 12, 2012, 1:20:33 AM3/12/12
to tasil...@googlegroups.com, Kaniva, kalin...@gmail.com
Malanga Sapate 18-03-2012
 
(Same 107:1-3, 17-22; Nomipa 21:4-9; ‘Efeso 2:1-10; Sione 3: 14-21)
 
Potu Folofola Sione 3:14 -15 “Pea hangee na’e hiki ki ‘olunga ‘e Mosese ‘ae ngata ‘i he toafa pehe foki kuopau ke hiki ki ‘olunga ‘ae Fanautama ‘a tangata...koe’uhii ko ia kotoa pe ‘oku tui ke ne ma’u ‘iate ia ‘ae mo’ui ta’engata”
 
Kaveinga: “Sio ke a’u pea tui ke ma’u!”
 
Talateu
 
‘Oku tau kei fononga fakataha pe moe fa’ahi ta’u ‘oe Leniti pea ko sapate ‘aki ‘eni hono fa. ‘Oku ‘i ai ‘ae taimi lahi ‘oku ‘ikai te tau fa’a malava ke makupusi ‘e hotau ‘atamai ‘ae ngaahi tokateline, ouau ‘oe lotu pea pehee moe ngaahi fakahinohino ‘a Sisu ‘o fekau’aki moe mo’ui ta’engata. ‘Oku hanga leva ‘e he fa’ahinga fifili ko ia ‘o fakatupu ha fa’ahinga loto hoha’a mo taala fili koe’uhii koe ‘ikai mangungu ‘e hotau ‘atamai ‘ae ‘uhinga ‘oe ngaahi Folofola ‘ae ‘Eiki. Koe ‘uhinga tatau mo ia na’e fekuki mo Nikotimasi mo Sisu he’ena fehangahangai he talanoa ni. Koe’uhi koe ta’e malava ‘e he poto faiako lao Siu ko ‘eni ke vavanga’i ‘ae fakahinohino ‘a Sisu ‘o fekau’aki moe founga ‘oe ma’u ‘oe mo’ui ta’engata ko ia ai na’e ngaue’aki ai ‘ae talanoa motu’a ko ‘eni hangee ko ia ‘oku ha ‘ia Nomipa 21 ke fakaa’u ki ai ‘ene sio pea ke ma’u ai foki mo ‘ene tui hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘etau veesi malanga ““Pea hangee na’e hiki ki ‘olunga ‘e Mosese ‘ae ngata ‘i he toafa pehe foki kuopau ke hiki ki ‘olunga ‘ae Fanautama ‘a tangata...koe’uhii ko ia kotoa pe ‘oku tui ke ne ma’u ‘iate ia ‘ae mo’ui ta’engata”
Koe vete ‘oe potu tohi
 
‘Oku fakahaa mahino ‘e Sisu he veesi 12 ‘a hono mafai kakato ki he lea ma’ae Pule’anga ‘oe ‘Otua “Kapau kuo u tala kiate kimoutolu ‘ae ngaahi me’a ‘oku ‘i mamani ka ‘oku ‘ikai te mou tui pea mou tui fefe ‘okapau teu tala kiate kimoutolu ‘ae ngaahi me’a ‘oku ‘i he Langi?” Na’a ne fakamahino ki he Falesi Lao ni ko hono ‘uhinga’i mo mahino’i ‘ae lea ni ‘e toki malava pe ia ‘i ha taha kuo ne ‘osi ma’u ‘ae fanau’i fo’ou. Na’e hoko kakano mai ‘ae Fanautama ‘a tangata koe’uhii kae malava ke pekia ka ko ‘ene pekia ko ia koe tumutumu ia ‘o ‘ene ngaue fakamo’ui. Koe lea sio ‘oku ou talanoa ki ai he malanga ni koe fa’ahinga “sio kuopau ke oo fakataha moe tui”. Ki he ‘Isileli koe tui ko ia ‘e fakamo’ui kinautolu ‘e he ‘Otua pea na’e toki ‘omi ‘ehe tui ko ia ‘ae mo’ui ma’ae kakai ni.
 
Koe Ngata palasa pea mo Sisu
 
Koe tami ‘eni ‘oe kei fononga ‘ae Isileli ke ma’u ‘ae fonua kuo tala’ofa ma’a kinautolu pea na’e hoko ai mo ‘enau ngaahi talangata’a moe launga ki he ‘Otua. Koe tefito’i palopalema ‘oe kakai koe Hanu: Na’a nau sai’iaange tokua he popula ‘o ‘Isipite he Tau’ataina ‘oe Toafa. “..pea na’e hoha’a ‘ae laumalie ‘oe kakai koe’uhi koe hala.”- Koe toafa koe feitu’u ‘oe fakatutue moe hu’ihu’i ‘ae ma’anga faka’isipite ‘isa koe feitu’u ‘oe fakama’opo’opo falala ‘io koe feitu’u ‘oe fakahoko kainga moe ‘Otua he fala ‘oku lalanga’aki e mamahi pea fe’unu’aki e Tui pikitai. Koe potu ‘oe teuteu ki he fe’iloaki moe kenani ‘oe ‘Otua.  Koe taimi ‘oku houhau ai ‘ae ‘Otua he maama ‘oe Fuakava Motu’a ‘oku fa’a faka’ilonga’aki ia ‘ae nga’unu ‘ae ngaahi mo’unga pea nga’eke moe natula ke fakahaa koe ‘Eiki ‘eni ‘o natula. Ka koe houhau ‘a Sihova he talanao ni na’e ‘ikai toe tatali ke faka’ilonga mai ka na’e hoko fakafokifa pe. Koe ngata vela kuo tuku pea fekau’i mai ke ne fakaa’u ‘ae Houhau ‘ae ‘Otua ki he pau’u moe ngutu fa’a launga mo fo’i he fononga. Tokanga ki he taimi ‘ae ‘Otua! He ko ‘ene hoko mai ‘e hange pe koe hoko mai ‘ae tautea ki he fanau hepelu ‘o fakafokifa mo faka’ohovale pe.
 
Koe faito’o koe Sio ka ‘oku ‘ikai koe ‘ave
 
Na’e kole ‘ae kakai kia Mosese ke fakatau folofola mu’a kihe ‘Otua ke ‘ave ‘ae fanga ngata fekai ni mei honau lotolotonga. Kainga koe tali lotu ‘ae ‘Otua na’e fai ia he founga ‘e taha ‘o ‘ikai koe ‘Ave ‘ae ngata ka koe Sio ki he ngata palasa kuo tu’utu’u ni kia Mosese ke ne ngaohi. Na’e ngaohi ‘ae fu’u ngata palasa ni ke hangee ha fu’u ngata mo’oni neongo ‘oku ‘ikai ha’ane me’a huhu kona. ‘Oku pehee foki moe hoko mai ‘a Kalaisi ‘o ‘ai ‘ae anga kakano mo angahala neongo na’e ‘ikai ha’ane angahala ‘e taha (Loma 8:3; 2 Kolinito 5:21).  Ko e ‘ave koe toko taha pe ‘oku fe’unga mo ia ko Kalaisi ‘a ia ‘oku tau ‘amanaki atu ki hono fakamanatu he ko ia pe na’e taau kene ‘ave ‘ae ngata ‘isa ‘eta angahala mei hotau lotolotonga. Koe faito’o na’e ‘oange ‘ehe ‘Otua ‘oku ‘ikai koe ‘ave ka koe Sio ki he ngata. Koe tautea ki he talangata’a ki he ‘Otua koe u’u ‘e he fanga ngata vela pea ko hono faito’o pe koe talangofua pe ki he lao ‘ae ‘Otua.
 
Koe tu’u’anga ‘oe ngata palasa moe kolosi ‘o Kalaisi
 
Koe feitu’u na’e fokotu’u ai ‘e Mosese ‘ae ngata palasa na’e ‘ikai ‘i ha Tapanikale pe Teniti fe’iloaki’anga ke fakakalakalasi mo fakangatangata ‘ae faingamalie ki ai. Pea na’e ‘ikai fokotu’u ‘i ha ki’i tuliki pe ma’a ha’a ma’olunga mo ngeia’ia kae ‘ikai ha faingamalie ki ai ‘a ha’a ma’ulalo mo ta’e’iloa...‘ikai!...Ka na’e fokotu’u pe ia ‘i honau lotolotonga ke fakafaingamalie ki he kakai kotoa pe ‘i he feitu’u kotoa pe ‘i he taimi kotoa pe ke fakasio ki ai ‘aki ‘ae mata ‘oe tui ki ai kae mo’ui. Na’e pehe mo hono hiki ki ‘olunga ‘oe Fanautama ‘a tangata ke fakafaingamalie ki he ma’oni’oni moe angaha fakatou ‘osi ke fakasio kihe Kolosi ‘o Kalaisi kae ma’u ai ‘ae mo’ui ta’engata. Kainga kuo ‘osi fakafaingamalie’i mai ‘e he ‘Otua ia kiate kitautolu ke tau fe’ao tu’u ma’u mo ia ‘io ‘i he hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea fokotu’u foki  mo hono tapanikale ‘i hotau lotolotonga ko ‘ene fakamo’oni fakahaha ki hotau kuonga na’e ‘ikai ke ne pekia ma’a fa’ahinga pe kae li’aki ma’a fa’ahinga ka na’e ‘ofa pehee ‘ae ‘Otua ki mamani ko ia na’a ne foaki hono ‘Alo-tofu-pe-taha-na’e fakatupu, koe’uhii ko ia kotoa pe ‘oku tui piki tai kiate ia ke ‘oua na’a ‘auha kae ma’u ‘ae mo’ui ta’engata.. “Oku ai ha toko taha ‘ae ‘Ofa fau! Koe toki kainga ia ‘ae ‘Ofa fau! Na’a mo hoku tokoua fa’a tokanga kia kita, si’i ‘aupito ‘ene ‘Ofa, ‘ae ‘Ofa fau!” (Himi 371:1)
 
Koe ma’u ‘oe Fakamo’ui
 
Koe fanongonongo ko ia ‘e Mosese ki he kakai ko ia kotoa pe ‘e Sio ki he ngata te ne mo’ui leva. Hange ha lolo kuo lilingi ki ha tahi hou ‘ae ongoongo lelei kuo kailangaki mei he niu vakai ‘i he uhouhonga ‘oe faingata’a moe ‘amanaki kuo siva. Koe va’e ke fakavavevave leva moe nima ke fei mo kakapa atu leva ‘isa koe tepuu hotau laumalie ke fei mo fakatonutonu leva ke fei mo ma’u ‘ae faingamalie ke fakasio ki he ngata pea mo’ui leva. Ko ‘eku fehu’i- Koeha e ‘uhinga ‘oku ‘ikai ke tau ma’u ai ha ongo pehe ‘aee na’e ma’u ‘ehe fanau ‘Isileli koe fakamo’ui ‘eni kuo ma’u. Fefe ‘ae ongoongo fakafiefia kuo talaki mei Kalevale ko ia ‘e Tui pikitai ‘e ‘ikai te ne ‘auha ka tene ma’u ‘ae mo’ui ta’engata.(Sione 3:16) Koe ngata palasa kuo hiki ‘e Mosese ma’a ‘Isileli koe Kolosi ee ‘o Kalasis kuo hiki ‘e taua ke fakamo’oni fakahaha ki mamani “Koe mala kuo ngata e tupu pe ‘ae monu’ia.” (1 Tim.1:15).
Fakakonaki
 
‘Ae kau to’ohi ke tui…fei mo tui leva! Koe tatali ke ha? Ke fa’aki ha fu’u ngata ‘iate kitautolu? Kainga koe kakai lea ngata’a he talanoa ni koe u’u pe ‘e he ngata na’e ‘ikai toe talateu ka na’e pau ke mate leva. Koe sio pe ki he ngata palasa na’e ‘ikai toe talateu ka na’e pau ke mo’ui leva. Koe fotunga ‘oe sio ki he ngata ‘o fakatatau ki he hiki tohi na’a nau taki taha Sio pe ki he ngata pea nau mo’ui. ‘Oku ‘ikai lava kete Sio kae mo’ui ai ha taha. Kuo pau ke te lalanga hoto vaa moe ‘Eiki (personal relationship) ke ne toki fai ai pe hotau fakahaohao’i he fononga toafa ‘oku tau fai ni. Kau Kalisitiane ko hotau faingamalie ‘eni koe sio pe ki he Kolosi ‘o Kalaisi ‘oku ‘ikai toe talateu ka kuopau ke te ma’u leva ‘ae mo’ui.... “Ko ia ‘oku tui pikitai kiate ia ‘oku ‘ikai fakamaau...ka ko ia ‘oku ‘ikai ke tui kuo ‘osi fakamaau ia...koe’uhii koe ‘ikai te ne tui ki he Huafa ‘oe ‘Alo tofu pe ‘e taha na’e fakatupu ‘e he ‘Otua” (v 18).
 
Kainga ‘oku tau lolotonga fononga he hala fononga tatau mo ia na’e fononga ai ‘ae kakai ‘Isileli. ‘Oku tau hanu mo launga pea tau talangata’a faka’aho ki he finangalo ‘oe ‘Otua. ‘Oku tuku faka’aho mai ai pe ‘e he ‘Otua ha fanga ngata vela ke ofongi mo toe fakamanatu kiate kitautolu ‘oku tau talangata’a ki he ‘Otua. Ka ‘oku tau fakafeta’i he ‘oku tau ma’u pe’e ‘i heni ‘ae faito’o ki he kona ‘oe ngata. Hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘ae palofita ko ‘Aisea “Hanga mai kiate au ka mou mo’ui ‘ae ngaahi ngata’anga ‘o mamani he koe ‘Otua au pea ‘oku ‘ikai mo ha taha” (‘Aisea 45:22) Koe fakamo’ui ‘ae ‘Otua is not a process, it is a immediate miracle: he save instantly, immediately and completely. Ma’a lahi mo’oni!! Why not us?  Koe ha ‘oku tau kei tatali ai?
 
Fakama’opo’opo
 
Koe sio ‘a ‘Ivi na’a ne fuofuoa fakaafe’i mai ki he mamani haohao ‘oe ‘Otua ‘ae angahala moe mate ta’engata (Gen 3:6). Ka koe Sio mo Tui ke a’u ki he Kolosi ‘o Kalaisi te ne toe fakaafe’i mai ‘ae Angatonu moe mo’ui fakahaohaoa ki he mo’ui ta’engata ki hotau fa’ahinga. Koe “Sio ke a’u,” ko hono ngaue’i ta’etuku ia ‘oe “tui ke ma’u”. Pea koe mo’oni ‘oe tui ko ia kuopau ke tomu’a fanau’i fo’ou kitautolu mei ‘olunga. Pea ka lava ia pea kuo to ma’a Nikotimasi pea mo kitaua ‘ae mo’ui ta’engata... Koe sio ki he ngata palasa ke ne fakamo’ui koe mei he mate fakamateli ka koe sio ki he Kolosi ‘o Sisu kalaisi ke ne fakamo’ui kitaua mei he mate ta’engata. Kainga fanongo ko hotau faingamalie ‘eni ke tau “Tui leva, Tui leva ki he Ta’ata’a, Ha’u kia Sisu, Ha’u kia Sisu te ne Fakamo’ui...“Fakafeta’i kia Sihova he ‘oku lelei ia he ‘oku tolonga ‘o ta’engata ‘ene ‘Alo’ofa. Ke pehe ‘ae lau ‘ae kakai kuo huhu’i ‘ehe ‘Eiki, ‘a kinautolu kuo ne huhu’i mei he nima ‘oe fili. (Same 107:1-2)...pea ko ‘etau lotu ia “’E Sisu pukenima au, tokoni kau ka loto si’i, ‘omi kelesi pe ma’aku, keu hu ‘o nofo ‘i ‘Itaniti. Toe si’i pea a’u ki he ‘api ma’u ‘o taka he monu pea kaihau.” (Himi 649:6)...’Emeni!..
 

penisimani mone

unread,
Mar 13, 2012, 6:55:21 PM3/13/12
to tasil...@googlegroups.com
Kavauhi:
Koe sio ki he ngata palasa ke ne fakamo’ui koe mei he mate fakamateli ka koe sio ki he Kolosi ‘o Sisu kalaisi ke ne fakamo’ui kitaua mei he mate ta’engata. Kainga fanongo ko hotau faingamalie ‘eni ke tau “Tui leva, Tui leva ki he Ta’ata’a, Ha’u kia Sisu, Ha’u kia Sisu te ne Fakamo’ui...“Fakafeta’i kia Sihova he ‘oku lelei ia he ‘oku tolonga ‘o ta’engata ‘ene ‘Alo’ofa. Ke pehe ‘ae lau ‘ae kakai kuo huhu’i ‘ehe ‘Eiki, ‘a kinautolu kuo ne huhu’i mei he nima ‘oe fili. (Same 107:1-2)...pea ko ‘etau lotu ia “’E Sisu pukenima au, tokoni kau ka loto si’i, ‘omi kelesi pe ma’aku, keu hu ‘o nofo ‘i ‘Itaniti. Toe si’i pea a’u ki he ‘api ma’u ‘o taka he monu pea kaihau.” (Himi 649:6)...’Emeni!..
----------
Malo Semisi e tau mo peito na...tau fononga aipe he Lenitii 'i he tui leva ki he ta'ata'a....fakafeta'i!

--
fakapulia

Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages