Ko e kelekele e kakai liliu fonua ki muli.

18 views
Skip to first unread message

sep...@optusnet.com.au

unread,
Oct 24, 2011, 11:37:49 PM10/24/11
to tasil...@googlegroups.com, tasilisili @ googlegroups . com
Daphne malo e fa'a langa talanoa ,mahalo ko Koe pe heni 'oku ma'u taimi lahi ki he tasilisili pea fe'unga pe ia he 'oku lahi ho'o fakakoloa e kakai 'i he fakamatala moe ngaue 'ofa.

Tuku pe ho'o tepile , kau fakalanga atu mo eni he 'oku ngali fu'u mamafa kiate au e topiki kuo e fokotu'u ke u talano ai.

'Oku tui 'e fakalotu ange ki he kakai 'oku nofo muli ke foaki aa honau ngahi 'api ma'ae toenga 'oku nofo 'i Tonga. Nofo moutolu kuo 'osi liliu fonua he ngahi fonua kuo mou oo ki ai. Tuku mautolu 'oku kei tangata'i fonua Tonga he Pass port kemau kei ma'u pe 'emau totonu ki homau ngahi 'api.

'Oku fakalotu ia , he kuo tokolahi e kakai 'oku 'ikai ma'u si'anau 'api, ko e konisitutone ia moe lao mahalo na'e fokotu'u pe ia he taimi ne pehe ai he'ikai hatoe fonua ia 'e nga'unu ki ai e kakai Tonga.. ka 'i he taimi ni. Ko hono ange eni 'oe fokai ,'ave pe ki he famili keanu talasiti ai.. . He'ikai kemou toe foki mai moutolu mei OZ ni ki Tonga ni.. tuku aa kemau ma'u mo'ui ai ,pea tuku kemau lisi atu ke ma'u ai hame'i Sipi.. mahalo 'oku meimei fakalotu pee 'eku fakakaukau..ee.

Kainga Tonga mou kai pe ha fonua 'e taha , tuku e feinga kai ua he 'oku 'ikai fklotu ia ke ke ma'u loolahi Koe ka e masiva kimautolu nofo Tonga, he 'api.

takamuli.
-----------

> Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au> wrote:
>
> Faifekau
>  
> Malo 'a e afe mai 'ihe tepile ni.  
>  
> Koe faingamalie lahi 'ena ia 'oku ke ma'u ko ho'o lava ke talanoa mo
> 'Akilisi.  'Oku ou tui koe me'a mahu'inga taha 'ihe taimi ni ko ho'o
> 'eke ki ai pe koe ha 'ene opinion felave'i moe issue ko 'eni 'ihe tepile
> ni, pea ke fakahokomai heni 'iha 'osi ha'amo talanoa ki ai.  Koe media
> 'oku nau ma'u 'a e mafai lahi 'aupito (power) he 'oku malava kenau hanga
> 'o awaken 'a e kakai mo fakahoha'asi, tautefito kapau 'oku nau lava 'o
> sioatu ki mu'a 'oku tu'unukumai 'a e ngaahi issues 'oku nau fakahoha'asi
> 'aki 'a e kakai.  Koe founga fakatemolati foki. 
>  
> Koe me'a mahu'inga foki 'e taha Ma'afu, ko 'ena 'oku mo talanoa, pea ke
> kataki 'o fakahoko atu si'eku opinion felave'i moe issues ko 'eni,
> neongo ha'ane 'osi 'ilo pe ki ai.  'E mahu'inga ange foki kapau koha
> talanoa hangatonu mo 'Akilisi.   'E toe lelei ange foki kapau 'e memipa
> 'a 'Akilisi 'i Tasilisili ni, he kapau 'oku lava 'o faikava, 'oku ou tui
> 'e toe lava pe 'o talanoa 'i Tasilisili ni 'iha'ane faingamalie.   Koe
> tapuaki lahi ia kia kimautolu ko 'eni 'i muli.  'E faingofua foki ai ke
> laku atu 'a e ngaahi koloa lelei 'oku mau kukukuku 'e kimautolu ko 'eni
> 'oku lahi 'emau taukei 'ihe ngaahi ngaue'anga 'o muli.  Koe me'a lelei
> ke lahi 'a e ngaahi possiblities, ka ko 'ene lahi 'oku ha'u ia meihe
> lahi 'a e participators.
>  
> Fakahoko atu mu'a haku 'ofa kia 'Akilisi moe ngaue ma'ongo'onga 'oku ne
> fai ma'a Kolomotu'a. 
>  
> daphne
>  
>  
>
> From: Maafu Palu <maafu...@gmail.com>
> To: tasil...@googlegroups.com
> Sent: Tuesday, 25 October 2011 5:12 AM
> Subject: Re: [tasilisili] Faka'Otua mate Fale Alea - kihe Tonga 'o Muli
> ke to'o kelekele??
>
> Si'i Daphne,
>
> Malo 'aupito hono talamai 'o e me'a ni. Kapau 'oku ke ma'u ha hard
> evidence hena meia 'Inoke 'e lelei ke ke post mai heni kia au he 'oku
> ou 'alu 'o talanoa mo 'Akilisi he uike kotoa pe ki ha ngaahi me'a
> lakakimu'a ai hotau Fonua ni, ka kuo te'eki teu fanongo he me'a na.
>
> Ko hono mo'oni 'oku lahi 'aupito e ngaahi me'a ke fakalelei'i hotau
> Pule'anga ni, ka 'oku ai ha ngaahi me'a mahu'inga hange ko ena 'oku
> taau ke fai ha tokanga ki ai ke 'oua na'a hoko.
>
> Si'oto'ofaatu
>
> 2011/10/24 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>:
> > Hufanga atu 'ihe Talamalu 'o Tonga kae fakahoha'asi kitautolu 'aki 'a
> e
> > ongoongo na'e fakahokomai meihe taha 'o e ngaahi polokalama letio 'a e
> > Community Tonga 'o Sene, 'Aositelelia 'oku sponsor 'ehe Tongan
> Association
> > 'o 'Aositelelia 'ihe 'aho 21 'Okatopa (Falaite kuo 'osi). Na'e 'omai
> 'a e
> > fakamatala meihe polokalama letio 'e 'Inoke Hu'akau na'e fokotu'u 'ehe
> > fakafofonga fika 'uluaki 'oe  kakai 'ihe taimi 'o Feleti Sevele 'ihe
> ngaahi
> > ta'u kuohili ke to'o 'a e ngaahi 'api 'o e kakai Tonga nofo muli.  Ko
> 'eni
> > 'oku kamata ke toe 'ohake 'ehe ni'ihi 'oe  kau fakafofonga 'o e kakai
> 'ihe
> > falealea 'a e fokotu'u tatau ke to'o 'a e kelekele 'o e kakai Tonga
> nofo
> > muli.
> >
> > 'Oku 'ikai teu 'ilo pe koe me'a 'eni 'oku ui koe fakatevolo pe koe
> > hipokalasi.   'Oku mou pehee 'oku faka'Otua 'a e fa'ahinga loto 'oku
> ma'u
> > 'ehe kau fakafofonga ko 'eni 'oku nau nofo 'o ta'e'unua kihe kelekele
> 'o e
> > kakai Tonga 'oku nofo muli?
> >
> > Koe fakamatala 'a e potungaue statistics 'a Tonga:
> > 1) Koe income lahi taha 'a Tonga 'oku ma'u meihe kakai Tonga 'o muli
> > (remittance)
> > 2) Koe income fika ua 'a Tonga 'oku ma'u meihe Tourism, koe konga lahi
> 'o e
> > industry ko 'eni koe kakai Tonga 'o muli
> >
> > Koe foreign aids meihe ngaahi fonua muli 'oku fakafalala ki ai 'a e
> langa
> > fakalakalaka 'o Tonga.  Koe tokolahi ange 'a e kakai Tonga 'oku nau
> > ngaue'i 'a e ngaahi fonua muli koe politika ma'olunga taha ia 'a Tonga
> 'i
> > tu'apule'anga ki hono tohoaki'i 'aki 'a e foreign aids ki Tonga.  Kuo
> 'osi
> > hanu tavale 'a e kakai 'o 'Aositelelia ni mo nau taukapo'i ke tu'usi
> 'a e
> > foreign aids 'a e fonua ni ka 'oku malava ke le'olahi ange 'a e le'o
> 'o e
> > pule'anga Tonga 'i 'Aositelelia ni meihe tokolahi 'a e kakai Tonga
> heni.
> >
> > 'Oku fengaue'aki 'a e ngaahi lelei 'oku ma'u 'e Tonga meihe kakai
> Tonga nofo
> > muli, koe haa koaa kuo faka'Otua mate pehee ai 'a e kau fakafofonga
> 'oku
> > nofo 'o tamate'i maamaalie 'a Tonga 'aki 'enau feinga ke tamate'i 'a e
> Tonga
> > 'o muli 'aki 'enau sio nounou, ta'efaka'atu'i moe ta'ehounga'ia he
> Tonga 'o
> > muli?
> >
> > daphne
> >
> >
> >
> >
> > --
> > Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> > Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he
> > tasilisili-...@googlegroups.com
> > Ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
> >
>
>
>
> --
> Ma'afu Palu
>
> "Love endures all things"  Saul of Tarsus d. AD 64.
>
> --
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
> --
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili

Daphne Taukolonga

unread,
Oct 25, 2011, 12:47:29 AM10/25/11
to tasil...@googlegroups.com
Takamuli
 
'Oku sai 'aupito pe ke fai 'a e lele 'ihe tepile ko 'eni, he 'oku 'ikai ke kehekehe 'a e ngaahi issues ke 'ohake ki 'olunga 'i heni meihe tepile na'aku fokotu'u.  Ko 'ene mamafaa pe ko ho'o fakakaukau 'oku kehekehe 'a 'eku fakatalanoa meihe founga fakafaikava Tonga, hahahaha.   Ko hono pango foki ia 'o e 'speed' vave hoto tuhu (tulou atu) 'i hono lomi 'a e computer, mo 'etau poto'i hono ngaue'aki 'a e tekinolosia he'e fakatonulea'i ia 'oku 'ikai ke toe 'iai hato taimi 'o kita ke fai ha ngaue kehee, hehehehe.   Kapau 'oku ma'u taimi kimoutolu matu'a tangata kihe kava Tonga, 'oku pehee pe ma'u taimi 'a kimautolu 'oku 'ikai ma'u kava Tonga ke fokotu'u talanoa, kae tautefito kihe ngaahi issues 'oku ne hanga fakafaingata'a'ia'i mo uesia 'a e nofo 'a e kakai 'o Tonga.   Koe founga fakapolitika mo fakaako 'inifomolo foki.  'Oku toe fakatefito pe foki 'etau ma'u taimi ki Tasilisili ni meihe fa'ahinga ngaaue 'oku tau fai.  Na'e 'iai 'a e taimi na'e 'ikai ke lava kete toe vahe'i hato taimi kiha me'a kehe ka koe ngaue 'i falengaue, ngaue 'i 'api, ako moe polokalama lotu.  Fakataimi pe me'a kotoa. 
 
Takamuli kapau 'oku fakataumu'a ho'o kalo mai 'a koe kihe tepile ko 'eni ko ho'o 'amanaki ko kinautolu pe 'oku tui tatau mo koe 'oku totonu kenau huumai ki heni, mo'oni 'a e lau 'a 'Ahau, ko hoto peito pe 'e laku ki ai 'ete opinion pea 'ikai ke challenge 'eha taha, hehehe, koe tukuhua atu pe ka kuo tau femahino'aki he ko hotau kaungaa talanoa.  Ko hono lelei ia 'o e talanoa ke tu'u fehangahangai.  
 
Malie atu ho'o fokotu'u, ka koe fehu'i kuo ke 'osi foaki ho 'api kihe kakai 'i Tonga kenau ma'u mo'ui ai kinautolu 'o hangee ko ho'o fokotu'u?  hehehehe.
 
ofa atu Takamuli pea malo 'a e fokotu'u tepile.  Kou sio koho natula 'a e fokotu'u tepile 'ihe funga 'o e tepile tatau, ka neongo ia, 'oku fuoloa pe ho'o Taka-'i-Muli, hehehehe.  Koe Mapu-'a-Vaea 'oku tu'u kehe pe ia 'ihe taimi kotoa? hehehe.
 
daphne    

Sepesi H Piukala

unread,
Oct 25, 2011, 8:36:55 AM10/25/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Daphne..
 
Óku íkai ko ha kalo ia he úhinga óku ke  fokotuú mai , ko e kalo pe ia he óku íkai ke u tui óku fakaótuamate  hano aleaí éhe Falealea e kelekele e kakai nofo muli ke toó 
o foaki maáe kakai óku íkai hanau kelekele mo nofo hili holo í Tonga..Ko e pehe ko ee pe óku ósi foaki hoku ápi ki ha taha.. ke foaki óku ou kei tangataí Tonga pe auu.. lelepe ai e kií ngoue tokangaí áki e famili mo fua áki e fatongia pea maúmoúi ai mo e familii óku nau tokangaí he óku ou kei Tonga pee he lao , tukukehe éku Tonga koe Tonga.
 
Ko e lao lliliu tangata Muli,  kapau nemou liliu kakai ki muá he 2007 kuopau kemou toe  apply ki homou Tonga pea kapau ne teéki ai  kemou liliu kakai heíkai kemou toe apply ki homou Tonga. Ko e tukunga lolotonga óe kelekele , óku teéki ke lau ko ha lao ke pehe é toó e ápi oe kakai nofo muli he naé íkai fakamoóni huafa á Tupou IV ki he fokotuú mei he Kapineti ó eáho ko ia ke toó e kelekele óe kakai nofo Muli kuo liliu mei TOnga ki ha fonua Mulii.
 
. Óku ou  fakakaukau ke u fokotuú mo poupou ki he kakai  ke toó honau ngahi ápii , tautautefito kapau óku íkai kenau kau ha faá feinga paánga áe Kolo moe Siasi . Ako moe áuhe mai mei Tonga.. toó ia he kuo ósi palangi e tokotaha ia ko iaa..
 
Kapau naé ái pe haó ngoue ó tuku ai ke fua áki hao fatongia pea óua é toó.. koe anga étau nofoa á kainag Tonag .. óange áe keleele maáe lahi moe kakai tangata kenau ngaueí ó tauhi áki e famili mo Houéiki moe Lotu.. óku íkai ko ha áu ke tuku peheí ó íkai ngaueí. Ko e meáfua fakatukufakaholo ia é fua áki , heíkai ke meáfua áki ia ha meá fakapolitikale pe fakaako..koe nofo famili áe kakai TOnga naé meáfua áki ia honau fatongia.. ápee.
 
Mou fiemalie aa he kelekele'moe mohu óe ngahi fonua muli.. koe fekau ke hiki fakatatau ki he Tohitapu .. hiki moe faliki..ki he kenani óku mou oo ki ai..tuku á Tonga ia maáe kakai óku nofo í Tonga..vakai naámou toe maumauí homou taimi haómou pehe mai " óku mou lii páanga pe ki homou famili ki Tonga..poini kr oó e kelelkele óe kakai kuo citizen í Muli..fakalotu ange ia .. tatau mo e hikihiki teniit óku tau fai ki  Hevani..
 
malo e talanoa.
 
takamuli.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Sepesi H. Piukala
Ph: +61401 590 917
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************

Daphne Taukolonga

unread,
Oct 25, 2011, 8:37:31 PM10/25/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Takamuli
 
'Oku ou tui tatau mo koe 'ihe ngaahi me'a 'e ni'ihi 'oku ke taukapo'i, pea 'oku 'ikai teu tui tatau mo koe 'ihe ngaahi me'a 'e ni'ihi 'ihe tepile ni.  Malo hono toe fakaongo mai 'a e lao felave'i moe liliu kakai ke 'ilo 'e kinautolu 'oku nofo 'i muli te'eki tenau 'ilo ki ai. 
 
'Oku faka'Otua mate kiate au hano alea'i 'ehe Falealea 'a e kelekele 'o e kakai he 'oku toe mole ai 'a e taimi 'o e kakai 'i muli he feinga ke taukapo'i 'a 'enau totonu ki honau kelekele.  'Oku totonu ke ngaue 'aonga 'aki 'ehe falealea honau taimi ke fakakaukaui'i 'aki ha ngaahi founga 'e ma'u ai ha mo'ui 'a e kakai 'o Tonga.  Mo'oni 'a e lau 'a Tupou IV, takitaha fai 'ene ngaue, tuku 'a e kelekelee ia koe me'a pe ia 'a e Tu'i kene fakakaukaui'i.
 
Kapau leva 'e 'iai ha taha 'oku nofo 'i muli ka 'oku kei 'iai pe 'ene totonu fakalao ki hono kelekele, 'oku totonu ke fetu'utaki ki ai 'a kinautolu 'i Tonga 'oku fie ngoue pe fokotu'u ha'anau fa'ahinga ngaaue 'ihe ngaahi 'api ko ia ke tukuatu kenau ngaaue fakataimi 'aki.  Koe nofo ia 'a Kaingaa.  'Oku ikai ke 'need' pe fiema'u ke mole noa ai 'a e taimi 'o e falealea.  'E lau ia koe faka'otua mate moe fakamalohi ha'anau kaunoa'ia he nofo 'a Kainga.
 
'Oku ou tui au koe Hou'eiki ma'u kelekele, hangee ko Vaea 'o Houma 'oku ne 'osi mea'i pe 'e ia 'a e kakai 'o Houma 'oku nau nofo muli ka he'ikai tenau toe foki ki Houma.  Ko ia ai, 'oku totonu ke 'oange pe 'a e totonu hono to'o mo hono foaki atu hono tofi'a ki ai.  'Oku 'ikai koha me'a ia ke toe fakamole 'a e pa'anga 'resource' 'a Tonga 'ihe taimi 'o e falealea ke fakakaukaui'i, tukukehe kapau koe taukapo ke to'o 'a e kelekele 'o e hou'eiki kotoa 'o Tonga meia kinautolu koe topiki kehe ia.  'Oku totonu ke takitaha fakataha fakakolo  mo hono hou'eiki, pea takitaha fakahaa 'ehe kakai 'o e kolo ki honau 'eiki ma'u tofi'a honau ngaahi loto felave'i moe kelekele. 
 
Koe kakai koee 'o Vava'u, Ha'apai, 'Eua mo Niua 'oku nofo 'i Nuku'alofa moe ngaahi kelekele 'oku lisi kihe pule'anga, totonu kenau foki kinautolu ki honau ngaahi motu takitaha 'o fakafekiki ki ai pe ko fe honau kelekele ai, tuku pe kinautolu 'oku nofo muli mo honau kelekele kenau fa'iteliha ki ai, he na'e matapoto 'enau fanga kui 'a kinautolu 'o nofo'i 'a Nuku'alofa moe ngaahi feitu'u 'i Tongatapu 'oku lisi 'ehe pule'anga ke ma'u ai honau kelekele, hehehehe. 
 
Ko hono alea'i 'o e kelekele 'o e kakai 'oku nofo muli, 'oku 'osi 'ilo pe 'ehe potungaue kelekele 'a kinautolu 'oku 'ikai toe foki ki honau kelekele, ko 'eku tui 'oku tupu ai 'a e lahi 'a e ma'u kelekele 'a e fa'ahinga 'e ni'ihi 'oku ngaue 'ihe potungaue ni  ko 'enau 'ilo 'ae kelekele 'oku li'aki pea nau fa'a tala 'e kinautolu.  Kapau foki he'ikai tenau tala, 'e tala 'eha taha pe 'i Tonga.
 
'Oku 'iai leva 'a e kakai Tonga 'oku nofo muli 'oku nau loto pe ke tauhi honau kelekele koe 'uhi 'oku nau fie foki ki Tonga 'o fokotu'u ai ha'anau fa'ahinga ngaue 'ihe kaha'u, he na'e 'ikai ke 'iai ha taha 'e ha'u mo ha'ane fu'u tangai pa'anga ki muli.  Na'a tau ha'u kotoa pe 'o langalanga fo'ou.  Ko 'etau toki 'settle' 'i muli pea toki lava ke taanaki ha'atau pa'anga ketau foki ki Tonga 'o kamata 'aki ha fa'ahinga ngaaue.
 
Koe ngaahi talanoa 'ihe tohitapu felave'i moe hiki holo 'a e  kakai 'Isileli 'oku tuhu ia kihe fononga fakalaumalie 'oku tau fai moe 'Otua 'ihe 'aho takitaha.  'Oku ikai koha kau 'Isileli kitautolu, koe kau Kalisitiane kitautolu pea 'oku talanoa pe ia kihe fononga moe hikihiki teniti fakalaumalie.   
 
'ofa atu Takamuli kiate koe,  hokoatu pe he 'oku lelei 'a e ngaahi talanoa kihe fakatupu fakakaukau.
 
daphne  

sep...@optusnet.com.au

unread,
Oct 25, 2011, 10:29:23 PM10/25/11
to tasil...@googlegroups.com, tasilisili @ googlegroups . com

Fefe fo'i 'aliaki 'a 'Epalahame ki hono Nephew ko Lote.. Fili pe Koe.. pe ko fe teke ma'u pea tuku mai e toenga ke u 'alu au 'o ngoue ai ??

Ko e liliu Pule'anga 'oe 'aho ni , 'e meimei koe loto 'oe kakai 'e fai'akii..neongo ko e mafai moe Konisitutone 'oku kei 'i he 'aofinima 'oe Tu'i.

Fiu feinga ke u sio ki he Faka'otuamatehe kau Falealea he tafa'aki 'o e fou lao ki he kelekele .. kapau 'e tali 'e he'ene 'Afio 'aki ha founga 'oku lelei ki hono finangalo pe lelei ki he kakai .. 'e kei lau nai 'oku faka'otuamate 'ae Falealea..

afe lele pe
.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Oct 25, 2011, 10:29:23 PM10/25/11
to tasil...@googlegroups.com, tasilisili @ googlegroups . com

Daphne Taukolonga

unread,
Oct 25, 2011, 10:57:20 PM10/25/11
to tasil...@googlegroups.com
lol, malo Takamuli.
 
'Oku ou tui tatau mo koe 'ihe tafa'aki ko 'eni 'oku ke taukapo'i  ke 'ofa mai aa 'a kinautolu 'a e kakai Tonga 'oku nofo muli 'o langa'i ha loto fie ngoue 'ia kinautolu 'oku 'i Tonga he'ilo na'anau kole mai ke 'oatu homou kelekele kenau ngoue ai.   'Oua 'e ngata pe 'o ho'omou laku pa'anga ki Tonga kae kau atu mo ho'omou fakalotolahi'i 'a e ngaahi kainga kenau ngaue'i 'a e kelekele.  Koe founga 'e taha, 'ai mo ki'i tuku hifo 'a e laku pa'anga ki Tonga kae fai mo poto 'a e fa'ahinga 'e ni'ihi ai 'ihe mo'ui fakapotopoto kae tuku 'a e mo'ui fakafalalaa.
 
Takamuli, 'oku lahi 'a e kelekele 'i Tonga ka 'oku lahi ange 'a e fa'ahinga 'oku 'ikai tenau fie 'alu kinautolu 'o ngoue tupu meihe mama'o 'a e kelekele ke fai ai 'a e ngoue mei honau nofo'anga.   'Oku 'ikai koe palopalema koe si'isi'i 'a e kelekele, he 'oku lava pe 'otau sio hifo meihe vakapuna he'ene puna 'i 'olunga 'i Tonga 'oku lahi ange 'a e feitu'u 'oku vaoa 'ihe feitu'u 'oku ngoue'i. 
 
Koe palopalema mo'oni koe 'ikai fie ngoue 'a e kakai 'aki 'a e 'uhinga lahi.
 
1)  kapau tenau ngoue lahi, 'e maumau 'a e ngoue 'ikai ke 'iai ha maketi ke 'ave ki ai 'i tu'a pule'anga.
 
Primary:  Ko ia ai koe fuofua sitepu, 'oku fiema'u ha kau tila fakavaha'apule'anga, koe me'a ia 'oku totonu ke tokanga ki ai 'a e falealea, ke kumi ha kakai kenau alea'i 'a e ngaahi maketi fakatu'apule'anga ke 'ave ki ai 'a e fua 'o e kelekele 'o Tonga.
 
Secondary: Kapau leva 'oku 'ikai ke 'iai ha maketi ke uta ki ai 'a e fua 'o e kelekele 'o Tonga, 'oku totonu ke 'omai ha fa'ahinga mei Tonga ke ako'i 'ihe TAFE/Poly Tech (Vocational Education) ki hono liliu 'o e me'akai moe fua 'o e kelekele 'o Tonga kihe ngaahi koloa fa'o kapa, hina moe ngaahi containers pehee.  'Oku kau atu pe ki ai moe ngaahi 'ilo ngaaue kihe fanga manu (tulou atu).
 
daphne

Molisi Mila

unread,
Oct 26, 2011, 12:31:24 AM10/26/11
to sep...@optusnet.com.au, tasil...@googlegroups.com
Pesi oku iai pe ho'o malie au ka kuo hoha'a foki a Ney ia he oku teeki tofi ae konga nae a moa ai a Ken i Tu'atakilangi kapau e tufa atu ia moe vaoa e lelei angd ia i he ene hoko koe kaitunu anga moa ia oe to'u tupu hahaha

----------
Sent from my Nokia phone

------Original message------
From: <sep...@optusnet.com.au>
To: <tasil...@googlegroups.com>
Cc: "tasilisili @ googlegroups . com" <tasil...@googlegroups.com>
Date: Wednesday, October 26, 2011 1:29:23 PM GMT+1100
Subject: Re: Re: [tasilisili] Ko e kelekele e kakai liliu fonua ki muli.


Fefe fo'i 'aliaki 'a 'Epalahame ki hono Nephew ko Lote.. Fili pe Koe.. pe ko fe teke ma'u pea tuku mai e toenga ke u 'alu au 'o ngoue ai ??

Ko e liliu Pule'anga 'oe 'aho ni , 'e meimei koe loto 'oe kakai 'e fai'akii.neongo ko e mafai moe Konisitutone 'oku kei 'i he 'aofinima 'oe Tu'i.

Daphne Taukolonga

unread,
Oct 26, 2011, 2:06:12 AM10/26/11
to tasil...@googlegroups.com
Tahifisi
 
Tuku ho'o tu'u maumau, ka 'oku 'ikai ke 'iai ha'o me'a 'e talanoa ki ai 'ihe tepile pea ke tu'u hangatonu moe fakafeta'i, kae tuku ho'o fa'a sakisi ta'ekofu holo he tepile na'a motumotu.  Kuo ke anga koe he huu ta'ekofu holo heni, koe anga foki ia 'emau fakamaatoato 'amautolu kake 'alu koe 'o kai kuava. Koe huu ta'ekofu ke fai 'ehe kakai to'a, koe 'ai peau pehee 'e au ko ho'o ha'u mei Houma 'o tatau mo Takamuli, 'o to'a!!!! hehehehehehehe. 
 
Takamuli mo Tahifisi, koe ha koaa 'oku mou inu kava tatau aipe mo Pope kae 'asi mai meia Tahifisi 'a e  tu'u maumau he taimi kotoa. hehehehehe.  
 
daphne 

Molisi Mila

unread,
Oct 26, 2011, 3:09:44 AM10/26/11
to sioelina...@yahoo.com.au, tasil...@googlegroups.com
NEY e...
Oku mau inukava mo lavelave pe ka koe naunau oe ngaahi palanite heikai pe ke tatau ia koeku fakamatoato e tuubroken ia kia koe ka ko hoo fe mateaki mai he fkmatöato oku tu'uhei ia kiate kita.. Ka ke 'ai pe mo ke ki'i break nake stroke koe kae mole ai ho natula langa mea.... Oua teke tala'a heku hu ta'ekofu holo he koe talu hono fekau ehe Tu'i 2 kh eku kui kene vahe a Nukualofa moeku taekofu holo he hala Taufa hahaha ...pea tuku a e fa'a kohu nake motu'a vave ?
Koe mea ia nae hala fuu vave hoo hau ki muli ni hahaha
moe hufaki aipe...
Tahifisi...

----------
Sent from my Nokia phone

------Original message------
From: Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Date: Tuesday, October 25, 2011 11:06:12 PM GMT-0700
Subject: Re: Re: Re: [tasilisili] Ko e kelekele e kakai liliu fonua ki muli.

Tahifisi
 
Tuku ho'o tu'u maumau, ka 'oku 'ikai ke 'iai ha'o me'a 'e talanoa ki ai 'ihe tepile pea ke tu'u hangatonu moe fakafeta'i, kae tuku ho'o fa'a sakisi ta'ekofu holo he tepile na'a motumotu.  Kuo ke anga koe he huu ta'ekofu holo heni, koe anga foki ia 'emau fakamaatoato 'amautolu kake 'alu koe 'o kai kuava. Koe huu ta'ekofu ke fai 'ehe kakai to'a, koe 'ai peau pehee 'e au ko ho'o ha'u mei Houma 'o tatau mo Takamuli, 'o to'a!!!! hehehehehehehe. 
 

Takamuli mo Tahifisi, koe ha koaa 'oku mou inu kava tatau aipe mo Pope kae 'asi mai meia Tahifisi 'a e  tu'u maumau he taimi kotoa hehehehehe.  


 
daphne 
 
From: Molisi Mila <molis...@yahoo.co.nz>
To: sep...@optusnet.com.au; tasil...@googlegroups.com
Sent: Wednesday, 26 October 2011 3:31 PM
Subject: Re: Re: Re: [tasilisili] Ko e kelekele e kakai liliu fonua ki muli.

Pesi oku iai pe ho'o malie au ka kuo hoha'a foki a Ney ia he oku teeki tofi ae konga nae a moa ai a Ken i Tu'atakilangi kapau e tufa atu ia moe vaoa e lelei angd ia i he ene hoko koe kaitunu anga moa ia oe to'u tupu hahaha

----------
Sent from my Nokia phone

------Original message------
From: <sep...@optusnet.com.au>
To: <tasil...@googlegroups.com>
Cc: "tasilisili @ googlegroups . com" <tasil...@googlegroups.com>
Date: Wednesday, October 26, 2011 1:29:23 PM GMT+1100
Subject: Re: Re: [tasilisili] Ko e kelekele e kakai liliu fonua ki muli.


Fefe fo'i 'aliaki 'a 'Epalahame ki hono Nephew ko Lote.. Fili pe Koe.. pe ko fe teke ma'u pea tuku mai e toenga ke u 'alu au 'o ngoue ai ??

Ko e liliu Pule'anga 'oe 'aho ni , 'e meimei koe loto 'oe kakai 'e fai'akiineongo ko e mafai moe Konisitutone 'oku kei 'i he 'aofinima 'oe Tu'i.

Daphne Taukolonga

unread,
Oct 26, 2011, 4:48:36 AM10/26/11
to tasil...@googlegroups.com
Tahifisi
 
Mahalo na'e fu'u ofi mai ho'o 'uluaki fakapatuu.  'Oku ke si'i mo'oni, kuo tolongi atu 'eku 'boomerang' kae ngalo 'iate au koe tangata koe 'o e kiwi moe world cup.  Ko si'o fakakata, ka na'ake fakamanatu mai 'e koe 'a e kau fakamaatoato kimu'a felave'i moe me'a na'ake si'i fakakata mai ai, sorry atu. 
 
Tahifisi, koe kakai 'oku ta'ekofu 'ihe hala Taufa'ahau mo Nuku'alofa 'oku fakahuu kinautolu 'i 'api polisi.  Fe'unga pe ta'ekofuu ia mo ho'o kui he na'e kei fakaono'aho hono kuongaa.  Na'e vahe 'api ho'o kui 'a koe 'ihe kuonga 'o Tu'i 2, ka na'e ma'u tofi'a 'emau ngaahi kui 'ihe Tu'i 1, hehehehe.  Kuo 'osi mahino pe ia na'e 'ikai ke lava 'a Tu'i 2 mo ho'o kui ke a'u mai 'ae vahe 'api kihe 'elia 'o Saione, lol.  Ko si'o mau fatongia 'o kimautolu nofo takai 'i Saione ke ta'ofi 'a e kakai meihe 'enau ta'ekofu mo longoa'a holo 'ihe ve'e  puha 'oe fuakavaa, pea kuo hiki kotoa mai pe ia 'o 'ai 'i Tasilisili ni, hehehehe. 
 
Fakamolemole atu, hokoatu pe Tahifisi. 
 
ofa lahi atu kiate koe
 
daphne
From: Molisi Mila <molis...@yahoo.co.nz>
To: sioelina...@yahoo.com.au; tasil...@googlegroups.com
Sent: Wednesday, 26 October 2011 6:09 PM
Subject: Re: Re: Re: Re: [tasilisili] Ko e kelekele e kakai liliu fonua ki muli.

Ben Mysterymann

unread,
Oct 26, 2011, 11:30:48 AM10/26/11
to tasil...@googlegroups.com
'Oku mau nofo pe ki matolu mei tahi 'o lau ho'o mou fetaaaki pea 'oku mau ongo'i mokosia ai..... ko 'eku 'eke atu pe he koe motu'a ha'amoa, 'uvea, lapaha, houma au.... koe ha nai hano faikehekehe 'ene nofo ofi ki he temipale e mamomga 'i lihona pea mo saione... koe 'eke pe ki hotau hou'eiki foki ...tuku e liliee.

Talakai Finau

unread,
Oct 27, 2011, 1:00:43 AM10/27/11
to tasil...@googlegroups.com
tahataha atu mei lapaha na'a lavea ai eh...
 

Date: Wed, 26 Oct 2011 08:30:48 -0700
From: tonga...@yahoo.com

Subject: Re: Re: Re: Re: [tasilisili] Ko e kelekele e kakai liliu fonua ki muli.
'Oku mau nofo pe ki matolu mei tahi 'o lau ho'o mou fetaaaki pea 'oku mau ongo'i mokosia ai..... ko 'eku 'eke atu pe he koe motu'a ha'amoa, 'uvea, lapaha, houma au.... koe ha nai hano faikehekehe 'ene nofo ofi ki he temipale e mamomga 'i lihona pea mo saione... koe 'eke pe ki hotau hou'eiki foki ...tuku e liliee.

From: Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Wednesday, 26 October 2011 9:48 PM
Subject: Re: Re: Re: Re: [tasilisili] Ko e kelekele e kakai liliu fonua ki muli.

Tahifisi
 
Mahalo na'e fu'u ofi mai ho'o 'uluaki fakapatuu.  'Oku ke si'i mo'oni, kuo tolongi atu 'eku 'boomerang' kae ngalo 'iate au koe tangata koe 'o e kiwi moe world cup.  Ko si'o fakakata, ka na'ake fakamanatu mai 'e koe 'a e kau fakamaatoato kimu'a felave'i moe me'a na'ake si'i fakakata mai ai, sorry atu. 
 
Tahifisi, koe kakai 'oku ta'ekofu 'ihe hala Taufa'ahau mo Nuku'alofa 'oku fakahuu kinautolu 'i 'api polisi.  Fe'unga pe ta'ekofuu ia mo ho'o kui he na'e kei fakaono'aho hono kuongaa.  Na'e vahe 'api ho'o kui 'a koe 'ihe kuonga 'o Tu'i 2, ka na'e ma'u tofi'a 'emau ngaahi kui 'ihe Tu'i 1, hehehehe.  Kuo 'osi mahino pe ia na'e 'ikai ke lava 'a Tu'i 2 mo ho'o kui ke a'u mai 'ae vahe 'api kihe 'elia 'o Saione, lol.  Ko si'o mau fatongia 'o kimautolu nofo takai 'i Saione ke ta'ofi 'a e kakai meihe 'enau ta'ekofu mo longoa'a holo 'ihe ve'e  puha 'oe fuakavaa, pea kuo hiki kotoa mai pe ia 'o 'ai 'i Tasilisili ni, hehehehe. 
 
Fakamolemole atu, hokoatu pe Tahifisi. 
 
ofa lahi atu kiate koe
 
daphne
From: Molisi Mila <molis...@yahoo.co.nz>
To: sioelina...@yahoo.com.au; tasil...@googlegroups.com
Sent: Wednesday, 26 October 2011 6:09 PM
Subject: Re: Re: Re: Re: [tasilisili] Ko e kelekele e kakai liliu fonua ki muli.

NEY e...
Oku mau inukava mo lavelave pe ka koe naunau oe ngaahi palanite heikai pe ke tatau ia koeku fakamatoato e tuubroken ia kia koe ka ko hoo fe mateaki mai he fkmatцato oku tu'uhei ia kiate kita.. Ka ke 'ai pe mo ke ki'i break  nake stroke koe kae mole ai ho natula langa mea.... Oua teke tala'a heku hu ta'ekofu holo he koe talu hono fekau ehe Tu'i 2 kh eku kui kene vahe a Nukualofa moeku taekofu holo he hala Taufa hahaha ...pea tuku a e fa'a kohu nake motu'a vave ?
Koe mea ia nae hala fuu vave hoo hau ki muli ni hahaha
moe hufaki aipe...
Tahifisi...

----------
Sent from my Nokia phone

------Original message------
From: Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Date: Tuesday, October 25, 2011 11:06:12 PM GMT-0700
Subject: Re: Re: Re: [tasilisili] Ko e kelekele e kakai liliu fonua ki muli.

Tahifisi
 
Tuku ho'o tu'u maumau, ka 'oku 'ikai ke 'iai ha'o me'a 'e talanoa ki ai 'ihe tepile pea ke tu'u hangatonu moe fakafeta'i, kae tuku ho'o fa'a sakisi ta'ekofu holo he tepile na'a motumotu.  Kuo ke anga koe he huu ta'ekofu holo heni, koe anga foki ia 'emau fakamaatoato 'amautolu kake 'alu koe 'o kai kuava. Koe huu ta'ekofu ke fai 'ehe kakai to'a, koe 'ai peau pehee 'e au ko ho'o ha'u mei Houma 'o tatau mo Takamuli, 'o to'a!!!! hehehehehehehe. 
 
Takamuli mo Tahifisi, koe ha koaa 'oku mou inu kava tatau aipe mo Pope kae 'asi mai meia Tahifisi 'a e  tu'u maumau he taimi kotoa hehehehehe.  
 
daphne 
 
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

Sepesi H Piukala

unread,
Oct 29, 2011, 1:01:57 AM10/29/11
to tasil...@googlegroups.com
hhh fakatonutonu mohenga ee..sai ke pehe hake ia ki Houma he oku átaa.
 
Ko e Komisoni kelekele naé toki fou mai .. taha óe ngahi meá fekauáki mo e liliu kaka pehe ki he maú kelekele áe ngahi meá ne u lava ki ai. KO e maá kelekele á e kakai fefina pehe ne fakaíkai lahi mei USA kau ai e kakai fefine pea pe óku nau óhovale he kei ófa áe kakai fefine í honau ngahi famili. KO e fatongia foki óe tangta kene feinga ke maú ha kelekele , taimi lahi fa á siokita e lahii.. tupu ai e fakamasiva ki he kelekele.
 
Ne u maú áe faleí , kapau óku te nofo Muli pea toe liliu kakai ka koéte lele mai mei Tonga mei ha tofiá Nopele.. ko hono founga pee ko e áve pe ki he famili ofi taha ke nofo ai, taimi pe é palopalema ai ka feinga e famili ko ia ke tala ó lesisita, kuopau ke toó éhe Nopele ia e Ápi, kaé fai pe áe fetuútaki mo e Tokotaha óku íai áe totonu ki he kelekele ko ia.
Hange kiate au kapau é aú ki he toútangata 3 óe tokotaha liliu kakai mo nofo muli óku teéki ai ke faéleí ha taha í Tonga, kuo fakaofi atu e kelekele ia ki he áofinima óe Nopele pe ko e Puleángaa... toki fakmaálaála mai é ha taha eni mei he Ófisi Fonua.
 
Kainga Tonga , áve homou ngahi kelekele ki he famili kenau ngoueí, tuku hono lisi ki he kau muli kae kaituhu holo hotau kainga ó tautolu he hala moe fakaámu kelekele. Kuo ke maú paánga  Koe í Muli ni pea teke toe tanaki mai mo e lisi ho kelekele mei Tonga..fakaófa siótau Kainga.
 
Kapau é toe mai pe ha tefitoí  Niu mei Tonga maáe kau nofo muli ósi feúnga ia . kole atu ki he Falealea kenau kole ki he kakai nofo Muli ke tuku honau ngahi ápi ki he ngahi famili nfo í Tonga , ka íkai pea toó, é heh !
 
takamuli.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Sepesi H. Piukala
Ph: +61401 590 917
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************

Daphne Taukolonga

unread,
Oct 29, 2011, 8:17:04 PM10/29/11
to tasil...@googlegroups.com
Takamuli

Óku ou poupou lahi ki ho'o fokotuú ko éni. 

Koe founga hono fakakolekole 'o e kakai Tonga óku maú ápi kae nofo muli  óku mahu'ínga áupito.  Óku ou tui koe foungaa, é fakatefito 'ia kinautolu  í muli ni óku fakalakaatu énau sio mei honau lotofale kihe kakai í Tonga óku sií nofo faingataá'ia pea 'oku íkai ke íai ha ápi kenau si'í ngoue ai.  Óku tokolahi á e faáhinga óku si'í fie ngoue kae 'íkai maú ha ápi kenau ngoue ai óku nofo íhe élia Nukuálofa.

Takamuli kou fakamalo atu í hoó toutou óhake 'ihe tepile ni á e fokotuú ni.  Kuopau pe ke pehee, ka óku íai ha meá óku te tui ki ai, óku te taukapoí ma'u pe kae óua leva kuo íai ha taha kene fanongo (hear and listern) he koe founga pe ia é lava ó tupu mai 'a e ''word'' koe "reality" (lea koe kakano).

Kou tui au kuo ósi patu á e telinga 'o e ni'ihi heéku faá óhake ki 'olunga á e Sioeli Nau koe charity á Tonga ma'a Tonga. Ko hono úhinga hono fakahoha'asi áki 'etau fanongo, he koe fanga kií mokimoki'i fakakaukau kotoa pe é malava ke tui á e Sioeli Nau 'e tokoni kihe kakai ó Tonga, é malava kenau ngaaue ki ai 'okapau 'oku aú atu ki ai á e ivi ó siéne kau ngaaue, koe úhi ke lava ke ma'u moúi mei ai ha si'i faáhinga 'i Tonga.

Óku íai á e kií komiti á e Sioeli Nau óku ui koe komiti ngaaue kihe kelekele.  Naé toki fokotuú íhe ngaahi uike kuo maliu atu 'i Tonga, pea óku nau toko 5.  Koe kau memipa falalaánga 'aupito, ka óku íkai koha fa'ahinga óku nau 'iloa, ka óku nau maú á e loto ófa moe sio loolooa.  'Oku sea ai á e tangata éiki faifekau.  Meihe áho ni ó faiatu, é kamata á e ngaaue á e Sioeli Nau í 'Aositelelia ni, ki hono tuúaki atu, kapau óku íai ha fa'ahinga óku nofo muli ka óku nau loto ke fakaátaa ha faáhinga kenau ngoue í honau ngaahi ápi í Tonga kenau fetu'utaki mai.  'E áve á e ngaahi ápi ko ia kihe komiti ngaue kihe kelekele á e Sioeli Nau, áia é tuú í loto (mediator) íhe vaha'a ó e tokotaha ngoue moe tokotaha maú kelekele.  Íhe éne pehee leva, 'oku íai á e tui, é íkai ke íai ha palopalema, 'e aúsia mo lava lelei á e taumu'a, ko hono ómai á e kelekele ke ngoue'i é kinautolu í Tonga óku íkai 'iai siánau kelekele.  Kapau leva heíkai ke fakahoko á e founga ni ke fai ai ha kamata ó felaveí moe taukapo kuo ke ómai Takamuli, é hoko ma'u pe á e kelekele ó e kakai muli koe 'issue' ke longoaá ai á e tokolahi, kae tautefito kihe falealea.  Tuku ke fai hano 'trial' ó e founga ni ó kamata meia kitautolu í 'Aositelelia ni, kae toki hokoatu ki Nuúsila mo 'Amelika íhe kahaú vave mai, ókapau koha founga lelei éni.  'E fai ha feinga ke fai ha fe'ílongaki moe potungaue kelekele á Tonga ka óku 'ikai ke totonu ke hoko á e founga ni koe founga kene fakafeátungia'i á e ófa á e Tonga ó muli kihe Tonga ó Tonga. 'Oku mahu'ínga 'ía á e Sioeli Nau honau fatongia ko hono 'serve' á e kakai ó Tonga.   'E fakahoko éhe komiti kelekele á e Sioeli Nau hono lelei taha íhe tafa'aki ni.  'Oku 'iai á e tui é maau áupito á e founga ni, he'íkai ke totongi á e ngaue á e Sioeli Nau íhe tafaáki ko éni kihe kelekele mo éne tuú í loto íhe vaha'a ó e Tonga ó muli moe Tonga ó Tonga.  Óku ou tui koe úhinga ia naé finangalo ai á Tupou IV ke lesisita á e Sioeli Nau í Tonga pea poupou ki ai moe kapineti, koe úhii ke hoko á e Sioeli Nau koe nima ó e puleánga íhe ngaahi fatongia kehekehe heíkai ke lava éhe puleánga.   Koe founga lelei taha pe éni hono 'highlight' 'o e  Nofo á Kainga. 

Ko ia ai, ko kitautolu kau memipa í Tasilisili ni óku íai hamou ngaahi  ápi í Tonga óku mou fiema'u ke ngoue ai si'í faáhinga óku íkai ke íai hanau ápi í Tonga, mou fetuútaki mai kihe Sioeli Nau íhe email ko éni óku ou ngaue áki pe ko hoku fika telefoni 0410197513.  Óku íai  émau ki'i website, óku kei kamakamata foóu hono design vakaí'i atu mo ia keke 'familiar' mo siémau ngaaue óku fakahoko í Tonga   www.sioelinaumission.ning.com

ofa atu kihe Tonga kotoa.

Daphne Taukolonga
fakafofonga ó e Sioeli Nau 'í Sene, 'Aositelelia.


Sent: Saturday, 29 October 2011 4:01 PM

Subject: RE: [tasilisili] Ko e kelekele e kakai liliu fonua ki muli.
hhh fakatonutonu mohenga ee..sai ke pehe hake ia ki Houma he oku átaa.
 
Ko e Komisoni kelekele naé toki fou mai .. taha óe ngahi meá fekauáki mo e liliu kaka pehe ki he maú kelekele áe ngahi meá ne u lava ki ai. KO e maá kelekele á e kakai fefina pehe ne fakaíkai lahi mei USA kau ai e kakai fefine pea pe óku nau óhovale he kei ófa áe kakai fefine í honau ngahi famili. KO e fatongia foki óe tangta kene feinga ke maú ha kelekele , taimi lahi fa á siokita e lahii.. tupu ai e fakamasiva ki he kelekele.
 
Ne u maú áe faleí , kapau óku te nofo Muli pea toe liliu kakai ka koéte lele mai mei Tonga mei ha tofiá Nopele.. ko hono founga pee ko e áve pe ki he famili ofi taha ke nofo ai, taimi pe é palopalema ai ka feinga e famili ko ia ke tala ó lesisita, kuopau ke toó éhe Nopele ia e Ápi, kaé fai pe áe fetuútaki mo e Tokotaha óku íai áe totonu ki he kelekele ko ia.
Hange kiate au kapau é aú ki he toútangata 3 óe tokotaha liliu kakai mo nofo muli óku teéki ai ke faéleí ha taha í Tonga, kuo fakaofi atu e kelekele ia ki he áofinima óe Nopele pe ko e Puleángaa... toki fakmaálaála mai é ha taha eni mei he Ófisi Fonua.
 
Kainga Tonga , áve homou ngahi kelekele ki he famili kenau ngoueí, tuku hono lisi ki he kau muli kae kaituhu holo hotau kainga ó tautolu he hala moe fakaámu kelekele. Kuo ke maú paánga  Koe í Muli ni pea teke toe tanaki mai mo e lisi ho kelekele mei Tonga..fakaófa siótau Kainga.
 
Kapau é toe mai pe ha tefitoí  Niu mei Tonga maáe kau nofo muli ósi feúnga ia . kole atu ki he Falealea kenau kole ki he kakai nofo Muli ke tuku honau ngahi ápi ki he ngahi famili nfo í Tonga , ka íkai pea toó, é heh !
 
takamuli.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Sepesi H. Piukala
Ph: +61401 590 917
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************
-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Talakai Finau
Sent: Thursday, 27 October 2011 4:01 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: RE: [tasilisili] Ko e kelekele e kakai liliu fonua ki muli.

tahataha atu mei lapaha na'a lavea ai eh...
 
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages