Kataki pe kau Tasilisili he ki'i talanoa fakatu'a ko'eni. Ka 'oku ou tui 'oku mahuinga 'eni kihe kau fa'u hisitolia 'oe ako 'i Tonga. Koe tanaki pe kihe 'etau vakai. Koe ki'i talanoa pe ia mei he pule ako Kolisi Tonga, Isikeli Oko
Na'e lava lelei foki e lava atu ki he ngaahi feitu'u kehekehe 'o e konitineniti, 'i he ngaahi 'aho ne 'ikai ai ha polokalama, pea malo lahi kia Tohi mo Talia, Kolianita Fosita, 'a e kau fak'uli nemau fakakina'i ke 'eva ai e fanau. Ko e tumutumu 'o fakahauee 'a 'Uluaki mafi mo e fanau, nemau a'u tonu ai ki he fa'itoka 'o e 'uluaki Puleako 'o e Kolisi. Na'e vaoa, pea hanga 'ehe fanau 'o faka'ata'ataa 'omau mataa tonu ai 'a e ngaahi tohi mahu'inga 'i he makaa, neongo kuo motu'a. 'Oku ou attach atu e ngaahi 'ata mei he 'a'ahi fkmafana ko eni. Ne taki pe 'ehe ongo faifekau, 'Uluaki Mafi mo Sione Pinomi mo e tangata'eiki ko Palu Puaa, 'a e fekumi na'e faii, kau tangata ko e fakamafana atu 'emau feohi na'e fai 'i hono ma'u ko ia 'a e fa'itoka 'o e to'a ni. Koe la'i maka eni 'e taha;
IN MEMORIAN JOHN HARTLEY ROBERTS FELL ASSLEEP AT AUBURN JAN 12th 1922 AGED 84
“A MAN OF BOOKS WHO SHAPED HIS LIFE BY THE BOOK OF BOOKS” ko e la'i maka eni hono hoko:
AT THE END OF MY DAYS I EXTOLAND HONOUR THE KING OF HEAVEN
DAN IV
"TO'O ATU 'EKU HA'AMONGA" Matiu ?? THIS MEMORIAL IS ERECTED BY THE PEOPLE OF TONGA TO PROFESSOR J. H. ROBERTS THE FIRST PRINCIPAL OF THE TONGAN GOVERNMENT COLLEGE AND THE FOUNDER OF THEIR STATE EDUCATIONAL SYSTEM "‘OKU MO’UI ‘ENE G. GAUE ‘I TONGA" |
> Date: Tue, 1 Mar 2011 13:10:00 -0800
Excuse us !!
DO, malo e ma'u e mutumutu'i ongoongo ko eni, kae hange eni ia 'e toe fai ha fakafonua-kovi he fu'u viki ko enii, ha ha ha.
'E tokoni eni ki he Kolisi Tonga he kuo nau fu'u mo'ulalao ki he ngahi Kolisi 'ae Siasi nai , haa mei he fakahahano[ *] 'i he post.
Hange ha piuaki Tau 'ae fa'ahinga review hisitolia ko eni , Kataki mu'a 'ae 'ofisi 'oe Siasi 'o vakai'i hifo eni mo moutolu Fakapulia 'ae kau Hisitolia ke fakapapau'i eni he kuo mei Senituli 'e Ua e Ako 'i Tonga kuo toki 'asi hake e founder ko eni pe ne ma'u fakakuu ia he Hisitolia 'o Tonga ne fai hano kole'i ke 'alu ange 'o fokotu'u e Ako, ngata 'ia Dr Molitoni ne mahino hono 'alunga. ko e Siliusi ia 'oe Ako 'i Tonga, kae toe vakai'i mu'a na'a na'e lalo uaea atu e Misinale na 'o founder, ka e faoundation e Misinale ia 'ae Sutt, ha ha ha.
Mou kataki pe ke lahi Ktt, kuopau pe ketau review e Hisitolia he'ikai ke fu'u tuku pehe'i atuu mei he Sutt, kemou paaki 'ae Founder ko ena ma'a Tonga he Ako, 'e heh!
takamuli.
------------
Ngahi me'afua 'oe mo'oni, koe Founder 'oe Ako 'i Tonga.
Palofesa Roberts.
1. Kapau koe Palofesa , ko e fee 'ene Silapa Ako ?
2. Na'e lahaiha'anae ngahi tohi 'o fekau'aki mo 'ene fokotu'u AKo 'i TOnga.?
3. 'Oku ma'u ha'ane ngahi Tohinoa , fekau'aki mo' ene ngaue 'i Tonga.?
4. Ko hono Palofesa mei he 'Univesiti fee 'i Mulii?
Ko Dr Molitoni.
1. Ne 'soi iaia e Silapa.
2. 'Oku kei ngaue 'aki 'ehe Siasi moe Ako 'ae fakakaukau 'o e ngahi Tohi 'ae Helo na.
3. 'Oku 'ia 'ene Tohinoa ne paaki he fakamanatu 'o 'ene Pekia he 2009.
4.Koe Toketaa 'o Molitoni, ko e fu'a 'o 'ene ngaue na'e 'ikai ko ha fua 'o 'ene Ako faka'atamai.
toki fakatonutonumai mu'a taha.
Konga pe ena hono review e hisitolia mahu'inag na.
Takamuli.
---------
takamuli.
-----------
> David Ofahengaue <ofahe...@sbcglobal.net> wrote:
> * ta ko e siana ko e Palofesa ia, na'e kee holo 'a Molitoni mo Baker he
> akoo, ka ko e ongo Dr pe naua, kae longo pe 'a e Palofesa ia (Roberts)
> 'o femo'uekina hono fatu e ako ma'a Tonga ee.
> * ne lau ko hotau kolisii ko e kolisi ta'e lotu, ka koe ngaahi lea 'o e
> maka ni, ko e siana lotu mo'oni, ta na'e lotu pe hotau kolisi 'otautolu
> ee.
> * Ko e founder eni 'o e akoo 'i Tonga 'oku tau kei fononga mai ai ni.
> * Ko kitautolu pe kau KTT tetau talaki ke 'iloa ai e helo ni, 'o hange
> ko e 'iloa 'a Molitoni he ngaue 'a e SUTT.
Koe fa'ahinga ta'etokanga pehe ni he hisitolia, 'oku totonu ke fktonutonu, pea kapau koe talanoa pe ia ki he Kilisi Tonga, ko'enau founder 'a Roberts, tatau atu ai pe au he taimi ni.
Ko e maama fakaako ne mu'aki maamangia ai homau tupu'anga , ko e tutu ia mei he Kolisi Tonga, 'oku kei nofo atu ai e fa'ahinga ia. Ko mautolu pe ia ne toki afe hake ki he Kolisi 'ae Siasii.
takamuli.
> Touhuni Hala Puopua <tou...@hotmail.com> wrote:
>
>
>
>
>
>
> Hahaha Takamuli! 'Oua 'e tatae e loto' 'oku 'osi mahino pe 'a Dr.
> Moulton ia ko e kamata ia 'o e ako fakahelohelo' 'i Tonga' he 1866 he
> na'e toki fokotu'u e Kolisi Tonga' he 1882 pea ko e hisitolia ia he'ikai
> toe lava 'o ue'i.
> Mahalo na ko e 'uhinga 'a DO mo e kau tama ko eni mei he Kolisi Tonga'
> ko e Palofesa ko eni na'a ne kamata (founder) ia 'o e ako fakalele 'e he
> Pule'anga' pe ko e State Education 'a ee 'oku lele mai ai e Kolisi
> Tonga' 'o a'u ki he 'aho' ni. 'Oku mahino pe 'etau hisitolia' ko Baker
> na'a ne fokotu'u' (pea 'e lava pe ke tau pehe ko e founder ia) pea 'oku
> mahino mai ne ne kole 'a e Professor ko eni' ke 'alu atu 'o Pule 'i
> Kolisi Pule'anga. 'Oku ui tui pe 'e toki 'omai e puipuitu'a ki he
> tangata' ni he 'oku malie ha ngaahi anga fakakolisi Pule'anga ne
> tukufakaholo mai ki he 'aho ni. Manatu ne fokotu'u e Kolisi Tonga he
> 1882 kuo 'osi toulekeleka 'a Tupou I (ta'u 85 kapau 'oku tau tui na'e
> 'alo'i he 1797 pe ofi ki ai) pea ko e me'a lahi ne fakalele ia 'e Baker.
> Ka 'oku malie pe 'a e piuaki tau' hange ko hono lekooti e 'akapulu' 'i
> he fa'u ko eni' hange kiate au ko e fa'u 'a Taitusi Funaki:
> Taukei tu'u 'o taki mamata'Eva ki "Kolisi" ki hono kakalaFutipolo ena ia
> kuo kamataKulokula mo e lanu moana
> Ko e pulu tama ena kuo 'autiPelu ua e foueti pea holomuiKae kumi ha ta
> kai na'a po'uliKae 'ita mai 'a Misa Selouti
> 'Oua te ke holi ki he kulokulaKo e lanu ia si'eta fukaTuku ke ne toka
> mei loto mu'aKo hono faiva talu mei mu'a
> Kae vakai tama na kuo hoko e tolu'Eva ki "Kolisi" 'i he hala tanu'O
> mamata he fa'u 'a e sikalamuMo e anga 'enau 'aka fakahu
Uani,'ikai toe lava hano fakatonutonu atu e fa'u mahu'inga ko 'eni, ka kuo lolo mai e manavahe ia he laulau hifo e ta'anga fakaholo mamata ko'eni.sh
-----Original Message-----
| Ka koe tanaki atu pe 'eni ki he fakamatala ki he helo ni ( John Hartley Roberts);
1. Koe ngaahi 'ata 'o Roberts Hartley (File Attached with word.doc) 2. Koe tohi ne fa'u 'e hono foha ko S,C Roberts, koe faifekau na'e mate he 1936, "Tamai : the life story of John Hartley Roberts of Tonga, first principal of the Tongan Government College and founder of the Tongan free and compulsory education system : with an account of Tongan affairs from the native side, not hitherto published / by S.C. Roberts"
Author
Subjects
Bookmark
Work ID
28198593
Editions --- On Tue, 3/1/11, sep...@optusnet.com.au <sep...@optusnet.com.au> wrote: |
| Sepesi malo 'a 'etau lava kihe 'aho ni. Fakafiefia koe feohi 'a e kainga 'oe 'EIKI. Kou manatu kihe 'emau ki'i motu'a. Koe taimi 'oku tali holo ai ha putu pea koe si'i fakatu'uta mai pe ha ngaue kuo tomu'a kaila atu pe ia, 'MISINI FAKAPIPIKI PE KOE MISINI TU'ULOTO, faifai pe kuou pehe atu kihe motu'a, tangata'eiki, kataki kake tali'aki pe 'ae 'ofa he koe si'i ha'u koe 'ofa mai ki si'otau masiva. malo do |
--- On Tue, 3/1/11, sep...@optusnet.com.au <sep...@optusnet.com.au> wrote: |
|
* ta ko e siana ko e Palofesa ia, na'e kee holo 'a Molitoni mo Baker he akoo, ka ko e ongo Dr pe naua, kae longo pe 'a e Palofesa ia (Roberts) 'o femo'uekina hono fatu e ako ma'a Tonga ee.
Ne u lau ho'o tohi peau pehe ko e Roberts eni ne puli ia mei he Hisitolia 'oe Founder 'iloa he Ako 'i Tonga moe Pasifiki Faifekau Semisi 'Ikani Molitoni,taa ko ho'o 'uhinga pe 'au kia Roberts fuofua Puleako 'oe Kolisi Tonga.
Kuo u 'ataa au mei he toe talanoa ka te u kau au he mafana, DO Te u lele ki Auburn 'auhu(not for joke this time bro.) he me'a fakafamili, kataki kae toe 'omai ange 'ae address 'o e Konga mala'e keu lele 'o ka faingamalie 'o tuku ai ha Matala'i 'Akau. 'OKu 'ikai koe Koloa eni 'ae Kolisi Tonga 'ata'ataa koe Koloa eni 'a Tonga , hange ko Molitoni mo e Peka.
Tuku aa kenau toka feimalie, katau nague he lelei 'oku tau sio ki ai he 'aho ni, si'is pangao e kau tangata na ka viki fakakolisi pe fakasiasi, ko hono tonu ketau ffakafeta'i fakafonua ki a Sihova ha kau tangata pehe ne mata ma'a Tonga, ko hono mu'aaki 'a Kalaisi.
Teu hiva'i e Himi, 'Oku ai ha ki'i fonua, tu'u he 'oku tu'u he 'Oseni....Halelu'ia kuo monu'ia eni.
Dave mai mo e block 'o e 'oku tu'u hono Fa'itoka, kapau 'oku ofi he Falemahaki Auburn , 'oku ou tui kuopau ke u a'u ki ai.
Hoko atu kau Ktt TC e fiefia , kataki kapau kuo fakamomoko'i ho'omou manatu melie.
Sepesi.
Tokoua fakamalo atu. Na'e 'ikai ha uhinga ke fai ha tau'akitangata pe kohai ee kohai eee. Koe me'a ia na'aku ngaue 'aki 'ae 'ului tohi (KAU) ko hono uhinga 'oku 'ikai ko Robert pe kae kau ai 'ae kakai kotoa 'ihe mala'e 'oe ako. Kuo lahi 'ae poto hotau ki'i fonua pea koe ave noa atu pe na'a fakatokanga'i 'ehe tamaiki tonga 'oku nau fa'u hisitolia ke fakalahi'aki 'a 'enau fekumi hei'ilo na'a ma'u ai ha'atau ki'i me'a. Koe foha lahi 'o Robert koe faifekau Metotisi 'ihe taimi na'e kei lotu mooni ai 'a Aositelelia ka koe taimi ni kuo tau lotu fo'ou kitautolu. Pea ko hono foha hoko na'e fa'ele'i 'i Tonga na'a ne laukau'aki 'a hono tonga 'ihe sotia pea ma'u 'ae tu'unga ma'olunga he sotia 'a Aositelelia.
Kataki pe Sepesi, 'oku 'ikai teu 'iloi 'ae block 'oku tu'u ai. Koe ngaahi la'iata pe 'oku ou ma'u. Kake faka'eke'eke atu pe he 'oku 'ikai teu 'i Manly...ha ha!
Pea tuku aa 'ae fakamaatoato he 'oku fakatupu tea kihe ulu ha ha ..kake ai pe moke kata 'i he taimi 'oku ke puter ai....kae 'ifo 'a 'emau laukonga ha ha....koe taimi pe 'oku ke puter kata ai kuo tau kata kotoa pe 'o hange ko ho'o fa'a fola 'ihe faikava tonga. ha ha. pea kake puter 'ita koe kovi atu tokoua...malie 'ae talanoa pea 'oku mau 'ofa atu. DO . |
|
-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On
Behalf Of sep...@optusnet.com.au
Sent: Thursday, March 03, 2011 11:29 AM
To: tasil...@googlegroups.com
Cc: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: Re: [tasilisili] KAU HELO HE FOKOTU'U 'OE AKO 'I TONGA
Sepesi.
--
Koe fakamatala na'e to'o mei "The Sudney Morning Herald" fekau'aki pea moe mate hono ongo foha ko Rev S.C Roberts pea mo Captain B. Roberts
THE SYDNEY MORNING HERALD (NSW ) Saturday 15 February 1936, page 14) REV. S. C. ROBERTS. The funeral was held yesterday at the Rookwood cemetery of the Rev. Samuel Cuthbert Roberts, who died at his residence in Sylvia-street, Cronulla. Before the funeral a service was held In the Cronulla Methodist Church, conducted by the president of the Methodist Conference (the Rev. K. Gilmour), assisted by Rev. H. Johnson and Rev. J.Latham. The Rev. Mr. Roberts was a Methodist Minister for 25 years, working in the country and metropolitan areas. He was minister in circuits In Boggabri, Helcnsburgh-Cronulla, Bellinger River, South Grafton, Nowra, Penrith, and Granville, but had been living In retirement at Cronulla during the past two years. He was the elder son of Professor John Hartley Roberts, the first principal of the Tongan Government College Tlie chief mourners at the funeral were Mrs. Roberts (widow). Colonel George Roberts. Messrs Jsclc and Ernest Roberts (brothcrsl, W. L. and A. E. Wearne (brothcrs-ln-law), K M. Branch, H. Price, and W. _. Thompson (nephews).
. THE SYDNEY MORNING HERALD (NSW ) Saturday 25 July 1931, page 12
LATE CAPTAIN B. ROBERTS.-. Captain Bert Roberts, who was Quarter- master to General Allenby during the Pales- tine campaign, died In the Moree Hospital on Thursday, at the age of 46 years. Bom in Tonga, Captain Roberts was the seventh son of Professor John Hartley Roberts, the founder of the Tongan Government national school system. He was educated In Sydney, and was engaged as a drill Instructor of the cadets. He then went on a cattle station with his brother, Mr. R. E. Roberts. In Egypt his regiment, the 7th Light Horse, left the horses, and he joined the first Anzacs at Gallipoli and stayed on the Penin- sular until the evacuation. Rejoining his regiment, he was sent to Palestine and at once was appointed by General Allenby to be the Quartermaster. He Is survived by Mrs. Roberts and four children-Joyce, Barry, Phyllis, and Margaret.
Koe ki'i pakipaki pe ia ki he fakamatala ki he helo ni. --- On Wed, 3/2/11, David Ofahengaue <ofahe...@sbcglobal.net> wrote: |
|
|
Kopate si’i , tuku mu’a ‘a e ki’i fakalanga talanoa kuo fai ke hao . He ‘oku hange ‘oku ‘ikai ke fiefie lea mai ‘a e kau ktt ki he fakalaanga talanoa.Ka ‘oku tau feinga pe foki ke tuku hake ki ‘olunga ‘a e ngaahi lavame’a ‘o e kuohili telia na’a tonumia .Pea ko e kopate ia faifekau, ko e ki’i kakala pe ia ‘oku fai ai ‘a e fietangata, hahahahaha. Pea mou talanoa mai he ngaahi me’a mahu’inga ho tau kolisi, pe ko e ha ‘a e me’a kuo fakalongolongo’i ai ‘a e ngaahi me’a ko ia, fakataha mo e ngaahi me’a ‘oku totonu ke tata’o ke puli ‘aupito. Mhk.
Kopate jr.
Malie DO nofo he feitu’u kehe, vahe mei ai, ka ke tala ongoongo koe homau kaunga’api! Koeha ‘oku mou kei manatu mai ai ki heni! Malie he ko koe, tv, sh pea mo tniu ‘oku mou kei ‘alu pe ki mamani kae manatu mai pe ki ‘api. ‘Atunga foki ia ‘a e si’isi’i ‘a e green basket sai ange ‘a e big brown bag or box!
Ma’u.
Sai ia pea tonu 'e Tokemoana,,,
Koe hingoa kakato koaa 'oe fuofua kapiteni ko "Semisi Epalahame Vea" mei
Navea Pangai Ha'apai...ta tokanga pe na'a toe fktonutonu mai ta ua 'e
Maama hange koe ongoongo 'aho 'o Toloa....hahaha....
----------
Tulou atu he kaui talanoa mo e kailao he mala'e 'o e kau HELO.
Hange kiate au 'oku tauhi 'e Tevita Vea ko e ta'okete 'o Rev Simote Vea 'a e
faka'ilonga 'oku talanoa ki ai 'a Lief ka na'a ne pehe na'e 'iai 'a e
fakatonutonu.
Vai atu Tokemoana 'a e ma'u'anga fakamatala koena pe 'e tokoni ki he
tatanaki 'o e koloa tukufakaholo.
mo e 'ofa
hausia