2 Tesa 3:6-13

126 views
Skip to first unread message

sfaupula

unread,
Nov 10, 2010, 2:23:48 AM11/10/10
to tasilisili

‘Oku kamata pe ‘a e veesi 6 ‘o e konga tohi koeni mo e fekau mamafa mo mahu’inga ‘aupito ‘a Paula ki he kainga Tesalonaika. ‘Oku ha eni ‘i hono ngaue’aki ‘e Paula e ngaahi kupu’i lea koeni: “ ‘oku mau fekau atu ‘i he huafa ‘o Sisu Kalaisi” (v.6). ‘A ia ko e fekau kuo tala ‘e Paula ki he kainga Tesalonaika ko e fekau ia ‘oku ‘alu atu ki Tesalonaika mo e mafai ‘o Sisu Kalaisi: ‘oku mamafa pea mahu’inga mo’oni.

 

Ka koeha ‘a e fekau?

 

Ke ‘ilonga ha kainga ‘e laka hala, ‘o makehe mo e tu’utu’uni na’a nau ma’u mei he kau ‘aposetolo, pea ke nau (kainga lotu) fk’ehi’ehi mei he kau faihala ko ia (v.6).

 

‘Oku mahino mei he ki’i fo’ilea ko ia ko e “laka hala” (fkmoveuveu, ‘ai’ainoa’ia, fkpikopiko [ftt.v11]) ko e kakai ko ia na’e fekau ‘e Paula ki he kainga Tesalonaika kenau fk’ehi’ehi mei ai ko e kakai ia na’a nau fktupu moveuveu ‘i he loto siasi, pea mo nau fkpikopiko, pea mo nau ‘ai’ainoa’ia e ngaahi me’a kuo ‘osi tu’utu’uni mo tasipinga’aki ‘e Paula mo e kau ‘apesotolo ki he kainga Tesalonaika. Ko e palopalema ia ‘oku sio ki ai e konga koeni. Ko e ni’ihi eni  na’e ‘ikai te nau momo’i ngaue ma’anautolu, ka nau makakanoa.”

 

Ko e fa’ahinga laka hala eni na’e/’oku tu’u fehangahangai mo e fa’ahinga sipinga ne mo’ui’aki ‘e Paula mo e kau ‘aposetolo lolotonga ‘enau ‘i Tesalonaika (ff.vv.7-9). Ko ha fa’ahinga laka hala eni, ‘i hono fkhoa atu ki he mo’ui ‘a e kau ‘aposetolo, ‘oku ha mei ai ‘a e me’a ko e sio kita. Ko ‘enau ngaahi ngaue na’e ‘ikai hoko ko ha tokoni ki he Siasi ‘o Tesalonaitka, ka ko e fkmasiva pe. Ko ‘enau ngaahi ngaue na’e fktupu mafasia he na’e fk-falala ‘enau ngaahi me’a ‘i he si’i nima ‘o e kainga Tesalonaika.

 

Neongo ‘oku ‘ikai fkha mahino mai ‘e Paula kiate kitautolu he ‘aho ni ‘a e fa’ahinga laka hala ‘a e ni’ihi koeni, ko e me’a ‘oku mahino mai ko e ‘ikai ke tokoni ‘a e fa’ahinga laka hala koeni ki he mo’ui fklukufua ‘a e siasi. Ne malohi ange ‘a e tokanga pe ‘a e ki’i ni’ihi koeni ki he’enau fiema’u fkfo’ituitui ‘o laka hake ia ‘i he’enau tokanga ki he mo’ui fklukufua ‘a e kainga Tesalonaika. Ne kehe eni ia mei he ta sipinga ‘a Paula mo e kau ‘aposetolo, he ‘ikai ke hoko e kau ‘aposetolo ia ko ha kau fkmasiva. Ne kehe ‘a e kau ‘aposetolo ia, he ne nau fai e me’a kotoa ke tokoni ki he siasi ‘o laka hake ia ‘i he’enau totonu pea mo ‘enau ngaahi fiema’u.

 

Ko e fekau mahu’inga mo’oni eni ki he Siasi, he ko e tohi eni mo e fekau ‘a Paula ne fkpatonu ia ki he kainga lotu. ‘A ia, ka ‘i ai ha’anau fk’ehi’ehi mei he kau laka hala, ‘e ‘ikai ke fkfo’ituitui ‘a e fk’ehi’ehi, ka ko e me’a ia ke fai ‘e he fk-siasi fklukufua. Matamata ko e palopalema eni ne ne fu’u uesia e siasi fklukufua pea ko e ‘uhinga ia na’e fekau ai ‘e Paula ke fai fksiasi ‘a e fk’ehi’ehi. Matamata ne kehe pe ‘a e palopalema ia koeni mei ha palopalema ‘e ala fkfo’ituitui pe ‘a hono fktonutonu.

 

Ko e veesi 13 ko e veesi mahu’inga ia ‘i he konga koeni he ‘oku uki ai ‘e Paula e siasi ke ‘oua na’a nau fiu ‘i he fai lelei. Fktatau ki he palopalema ‘oku tokanga ki ai e konga ni, ne mahu’inga kia Paula ke hokohoko atu pe ‘a e fai lelei ‘a e kainga Tesalonaika neongo ‘a e fkmoveuveu ‘a e ki’i ni’ihi ‘i he siasi. Ne mahu’inga pe ke nau kei muimui aipe ki he ngaahi sipinga na’e ta ‘e he kau ‘aposetolo, ‘a ia ko ‘enau ‘ai ke mu’omu’a ange ‘a e fiema’u ‘a e kakai kehe ‘i he siasi ‘i he’enau ngaahi fiema’u fkfo’ituitui.

 

‘Oku fefe kitautolu he ngaahi ‘aho ni. ‘Oku tau hoko nai ko ha kau fkmasiva, pe ‘oku tau hoko ko aa ko ha kau failelei ke hakeaki’i aipe ‘a e masiva ‘o laka hake ‘iate kitautolu?

Sam Pakofe

unread,
Nov 10, 2010, 3:52:24 AM11/10/10
to tasil...@googlegroups.com
Tuku keu ki'i langa atu he  Saame kae toki fai mai hano Faka-kakato ,
 
Fe'unga pe huu mai 'ae Saame mo'etau nga'unu atu kihe ngaahi me'a lalahi 'oku hoko iho tau ngaahi 'aho ni,, pea mahalo pe na'a 'aonga ke laulau lelei pe 'ae LOTU ni pea 'e mahino lelei ai 'ae " Tu'unga 'oe 'Otua  iate kitautolu ..
 
Kamata 'ae Punake he ta'anga -Lotu ni , moe ofongi kitautolu ketau " hiva kia Sihova 'aki 'ae hiva Fo'ou ', pea hoko atu ai kihe 'ene fakaha mai -fakalangilangi'i 'ae 'Otua 'ihe 'ene " Tauhi ( care) kihe fa'ahinga 'oe tanagta ihe 'ene FAKAMO'UI "..'One faka'osi 'aki , " he 'oku ne ha'una , ke fakamaau 'ae Fonua '
 
 
* Koe Lotu ni kiate au, 'oku ne fanguna au, kihe teu " Fakataua'ataina o Ha'a atanagata Fou mai ihe Ngaue 'ae Misaia " [ redemption of mankind through the work of Messiah ]( kuo fakae'a 'e Sihova 'ene Fakamo'ui, pea kuo ne tatala 'ene faitotonu ihe 'ao 'oe ngaahi Kakai ;vs2)
Koia 'ae Hiva fo'ou keu hiva 'aki, koe Hiva 'ihe teu fakaha 'e Sihova 'ene Fakamaau Totonu , 'a'ene " Fai Meesi, 'ae Lahi 'o'ene Kelesi , pea  kapau kuo uki 'ehe Lotu ni ke kau mai 'ae Fonua mo Tahi he hiva moe pasipasi, pea koe ha 'akitaua ke toe tu'u ai,; he koe  kuo teu 'e Sihova hotau faka-moui ( Fakataua'ataina).
 
Hange kuo sio 'ae Lotu ni, kihe teu Hoko mai 'a Kalaisi  mo'ene " Misiona " Koe KOSIPELI ma'a tautolu, kohotau fakahinohino kihe " Fakatau'ataina " ( Io ihe 'ao 'o Sihova , he 'oku ne ha'una ke fakamaau 'ae Fonua vs9 ) .
 
 pea hange kiate au, na'a koe hiva fo'ou ketau hiva ai, 'ae HIva ne hiva 'aki 'ehe kau 'angelo, hekuo hoko mai 'ae 'Eiki, koe Fakataua'attaina ihe 'ene " Melino ".
 
" koe kololia kihe 'Otua,-
   ki Langitaupotu, -
   pea koe Melino ki Mamani , -
   kihe kakai kuohoifua kiai " ..
 
" Ketau tuku koloia kihe 'Otua, pea tau hiva mo fiefia ai he koe 'Eiki 'oe Melino, pea kuo ne hoifua ma'atautolu ke Fakamo'ui "..
 
koe paki atu pe  ;;;;
sami.
 

 

 

Sam Pakofe

unread,
Nov 10, 2010, 4:06:29 AM11/10/10
to tasil...@googlegroups.com
 From: sfaupula <sk...@optusnet.com.au>
To: tasilisili <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Wed, 10 November, 2010 6:23:48 PM
Subject: [tasilisili] 2 Tesa 3:6-13

‘Oku kamata pe ‘a e veesi 6 ‘o e konga tohi koeni mo e fekau mamafa mo mahu’inga ‘aupito ‘a Paula ki he kainga Tesalonaika. ‘Oku ha eni ‘i hono ngaue’aki ‘e Paula e ngaahi kupu’i lea koeni: “ ‘oku mau fekau atu ‘i he huafa ‘o Sisu Kalaisi” (v.6). 

-----------------------------------------------------------------------

 Koe konga malie 'eni 'oku ke fokotu'u mai, he 'oku mahino mei ai 'ae muimui lelei 'a Paula kihe tefito'i akonekina 'a Sisu, koe vaivai foki 'eni 'o 'etau Fakafeangai kihe  "LOtu lelei " masi'i Veni, koe 'uluaki mu'omu'a atu e Sino ia 'oe " tokotaha fekau " 'o halalau holo ia he KAKAI, pea toki fakahaa e Fekau ( Lotu).. 

 

Pea ihe tafa'aki 'e taha , 'oku toe fakatu'utamaki ange ia he kuo kamata ke filifili e kakai ia , kihe tokotaha " Faka-hoko-fekau ( Malanga ).. Koe sio mai pe 'ae kakai ia ko au, kamata 'enau laulau 'anautolu ia, " kapau neu mohe pe au , koe sino ko'ena koe fakapiko atu " ,  kae 'oua pe kuo huu mai ha tama ia koe Paipa, ueee, 'enau fepunakaki, toe pe kenau hiki e motu'a koia ..

 

 Veni , fa'a ha he ngaahi Lotu lahi 'o pehe " Ke fakatou-katea 'ae tutuu'i moe tanaki "  tokua hange ha lotua ke  fakatou " lelei e ongo tafa'aki ..

 

 Ka kuou sio, 'e fu'u lelei 'aupito, ke ilo'i 'ehe kakai 'oku " taau " 'ae tokotaha fakahoko, pea toe taau foki moe kau fanongo ...

 

koe anga pe faka-siosio atu ...

 

sami. 


 

Sam Pakofe

unread,
Nov 10, 2010, 4:15:57 AM11/10/10
to tasil...@googlegroups.com
From: sfaupula <sk...@optusnet.com.au>
To: tasilisili <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Wed, 10 November, 2010 6:23:48 PM
Subject: [tasilisili] 2 Tesa 3:6-13

Ko e veesi 13 ko e veesi mahu’inga ia ‘i he konga koeni he ‘oku uki ai ‘e Paula e siasi ke ‘oua na’a nau fiu ‘i he fai lelei. Fktatau ki he palopalema ‘oku tokanga ki ai e konga ni, ne mahu’inga kia Paula ke hokohoko atu pe ‘a e fai lelei ‘a e kainga Tesalonaika neongo ‘a e fkmoveuveu ‘a e ki’i ni’ihi ‘i he siasi. Ne mahu’inga pe ke nau kei muimui aipe ki he ngaahi sipinga na’e ta ‘e he kau ‘aposetolo, ‘a ia ko ‘enau ‘ai ke mu’omu’a ange ‘a e fiema’u ‘a e kakai kehe ‘i he siasi ‘i he’enau ngaahi fiema’u fkfo’ituitui.

 -------------------------------------------------------------------------------

Veni malie lahi e " fakahinohino 'ae 'Aposetolo " kuo ke lave kiai, he 'oku hoko ia koe fakalotolahi kiate au he ngaue;;, koe tohi fakahinohino " Guide to Conduct and Ethics 'ae Corrective Services , 'oku 'iai 'e konga ko'eni :

"Our Prime Responsibility is to place the Public interest above our own " , koe faingata'a atu  ke malava lelei hono tauhi, ,,,,,,,,,ka ko'ene lava , 'oku te ongo'i pe 'ae ivi'ia he 'osi atu 'ae 'aho moe 'aho ...

 

koe poupou pe ;

sami.


 

sep...@optusnet.com.au

unread,
Nov 10, 2010, 5:17:50 PM11/10/10
to tasil...@googlegroups.com, tasilisili
Ko ha toki Siasi koloa'ia ia 'o ka faifai pea nau laka tonu ki he fai sipinga 'ae 'aposetolo ko Paula.

Mou Vakai ki si'a Faifekau kuo 'osi kiavelenga he ngaue hono fatongia ki ha Potungoue, 'ikai koe fakatu'umalie 'o 'ene fai pehe ke hoko ai e Potungoue ko ia ko ha potu ngoue ngaue lau ma'ui'ui he me'a kotoa.

Ko e 'aho ni foki 'oku si'i ngaue e kau Faifkeau kae totongi pea ko ia ai pe 'ae ngaue ma'anau me'a tokoni, fakamafana atu ko si'ete sio ki he kau Faifekau koe 'osi 'ae lotu 'oku lue atu 'o huu mei he 'api ki he 'api he 'a'ahi kakai.

'Oho vahe kuo uki ha'ana fu'u malanga Open Air , lele 'ene kalasi tanumaki ako malanga, pea ifo 'ene kai he 'oku ngaue hono 'inasi ma'ana.

Ko ha Siasi ta'e tokanga 'o laka hala tenau makakanoa 'o pehe 'oku totonu a ke tuku 'enau oo ki 'uta kanau hange ko e Faifekau, 'ikai ! ko e hoko atu e oo ki 'uta , ka e hoko atu e Faifekau he 'oku 'ikai nofo noa.

Koe fakapikopiko 'e mo'oni ai e lea , 'e vahe 'e Setane hano ngafa pea ko 'ene tefito'i me'a pe ke fakatupu moveuveu, 'ai'ainoa'ia mo makaka noa ke mole hono ivi 'osi ko ia koe koto veve pee.
Malo kuo mahino 'e toe foki mai 'a Sisu , pea 'oua na'a tuku 'ae ngauel elei.


malo veni e fei'ilo.

takamuli.


> sfaupula <sk...@optusnet.com.au> wrote:


> 'Oku mahino mei he ki'i fo'ilea ko ia ko e "laka hala" (fkmoveuveu,

mohetaulanga kupu

unread,
Nov 10, 2010, 6:15:47 PM11/10/10
to tasil...@googlegroups.com
Koe paepae atu 'ae pou e fakapae, Takamuli ko 'etau siosio lelei ki he ki'i lesoni ko'eni 'oku fonu hono mata'i Koloa lelei . Koe poupou ngaue 'ae Apositolo ki he ki'i kainga Lotu, 'OUA 'E LAKA   HALA mei he me'a ne nau fou atu ai, pea mou faka'EHI'EHI  mei he laka HALA.. Ngaue aki e Paula 'ae foi lea koe FAIFAITAKI ANGA. KOE founga fale'i 'ae 'Apositolo 'oku ne fale'i mai pe hotau ngaahi vaivai anga faka'aho peane toki tapuni aki 'ae fo'i fale'i OUA TE MOU FIU HE FAI LELEI. Koe ngaahi  foi leako'eni 'oku ngaue aki e Pauula, OUA E LAKA HALA, FAKA'EHI'EHI , FA'IFA'ITAKI ANGA , 'OUA E FIU HE FAI LELEI, Koe me'a 'oku ou fakatokanga'i 'oku tau lue atu pe tautolu hotu aho pafua he ngaahi fakatokanga ko'eni 'ae Apositolo pea tau tangutu ai tau tolu he moui aki e loto ke fai hala pe he taimi kotoa. Lue atu tautolu o Pafua he fa'ifa'itaki [KOVI] pea tau nofo ai pea i ai hotau fa'ahinga fiefia pe he fai ha kovi.MO'ONI E FOLOFOLA 'A TUPOU  IV KI HE SELA I HU'ATOLITOLI, ko'ene eke atu ki Sela koe ha oku i heni ai tangataeiki ko e,koe tali 'ae SELA kia TUPOU  1V koe hia fakamala'ia,PEA LOLOFIA PE TAMATU'I PEA FOLOFOLA ATU A TUPOU [ KOHOTAU ANGA'I MANU IA] 'OKU PEHE PE KAKAI HE SIASI 'OKU SAI 'IA HE FAI KOVI KOHOTAU ANGA'I MANU IA.. KOE USUUSU PE TAKAMULI.


From: "sep...@optusnet.com.au" <sep...@optusnet.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Cc: tasilisili <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Thu, 11 November, 2010 11:17:50 AM
Subject: Re: [tasilisili] 2 Tesa 3:6-13
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

 

sep...@optusnet.com.au

unread,
Nov 10, 2010, 7:33:11 PM11/10/10
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Seniale ,hange kiate au 'oku muimui e fo'i lea ko eni koe "laka hala" he me'a ne 'osi fakatoka 'e he 'Aposetolo, "ko e 'oua 'e fakapikopiko" pea tanakai aipe mo ha ngaahi me'a kehe. Mahino ne'osi ai e fa'ahinga ia 'oku 'osi li'aki 'aupito 'a 'uta ia kae excuse 'aki e tali ki he hoko mai 'ae 'Eiki, pea koe pehe kuo 'osi hoko maii, pea nau toki nofo mai nautolu hono lali 'ae si'i kau too kakava he ki'i kainga ni.

Ko e laka tonu mahalo ki he 'aposetolo ke "kai e maa he kakava hoto fofonga " pea 'oua na'ate hoko ko ha fakaongosia ki ha kakai, mahalo pee.

Koe fakapikopiko kau tangata/fefine ko e fo'i Angahala pea 'oku fakatefito 'ia Lusefaa 'ae Anagahala kotoa pee.

takamuli.
--------

sfaupula

unread,
Nov 10, 2010, 9:03:38 PM11/10/10
to tasil...@googlegroups.com
'ahhhh! 'oku fu'u fefeka 'aupito seniale 'a e voka ia koeni, he kohai ko aa 'e loto ke talaatu 'oku anga'i manu? (hhf) ka 'oku ou kau pe he tui 'oku fa'a ofi 'aupito hotau 'ulungaanga he fkvalevale pehee.
 
'oku tanaki atu 'e paula ki he laka hala e "makakanoa" (busybodies). 'a ia ne 'ikai kenau ngaue ma'anautolu e ki'i ni'ihi koeni, ka nenau hoko ko e kau 'makakanoa' (busybodies). ko hono 'ai mahino ange 'e taha, ko e kau 'ai me'a noa'ia. ne nau takai holo pe 'o hoko ko e mafasia'anga ki he siasi. ne nau fkpikopiko he ngaue ke ma'u ha me'a kenau mo'ui 'aki pea kanoni'aki foki e me'a ko ia 'a 'enau vilo holo 'o fokotu'utu'u me'a noa'ia ke fkmasiva'i mo fkongosia'i e kakai 'o e siasi. 'oku pehe 'e paula, ko e ngaahi me'a koeni ne fai 'e he ki'i ni'ihi koeni, ko e ngaahi me'a ne 'ikai hu'ufa taha mo 'enau ngaahi ta sipinga ma'ae siasi Tesa.
 
'oku taau pe seniale ke tau ki'i tu'u hifo 'o vakai'i fklelei pe 'oku hoko ko aa 'etau ngaahi 'makakanoa' 'i he siasi ko ha fkmasiva ki he kakai. 'oku 'i ai pe taimi 'oku tau fai ai e ngaahi me'a 'i he siasi 'oku hoko ia ko e fkmasiva'i mo e fkongosia'i e kakai 'i he siasi. pe 'ikai?

Sam Pakofe

unread,
Nov 11, 2010, 4:22:10 AM11/11/10
to tasil...@googlegroups.com
  
hangehange koe taha 'eni he principle oe Code of Ethic 'oku talanoa mai kia 'ae 'Aposetolo , pea koe konga malie 'eni he 'oku fa'a lave ma'u pe kiai 'ae faifekau LFungalei , kihe tukunga 'oe " tauhi -kakai" ke taau 'ae tokotaha tauhi mohono fatongia ;  koe " taau moe totonu " koe me'a ia ke mo'ui-'aki ..pea tauhi kiai..
 
  kuou fa'a fanongo ai he ngaahi Fakakoloa 'ae Faifekau  Campsie mo Earlwood,,, ka hala; koe hala ia, pea le'aii , koe tonu; koe tonu ia,  pea tauhi ia ......
 
fakamafana koe maau 'ae principle of Conduct moe Code of Ethic he taimi 'oku fai ai e  vahevahe   fekau'aki moe " tukunga 'oe Ngaue ( tangata ) kihe 'Otua "
 
 " koe 'ulungaanga taau" koe 'ulungaanga 'oku "ngaue'i-ke-mo'ui ", 'o 'ikai koe lau-tohitapu pe, ka koe " mo'ui- 'ae tohitapu 'ihe 'atamai moe Loto ",, not only as a words ( bible ) or a written documents/ copy / book ,   but to keep it in our hearts and minds as a Living document day by day.
 
hangekiate au, koe fakakaukau ia 'e malava ke fai kai ha hu'ufataha , kae malava ke mole 'ae makaka-noa ..
 
Veni , Na'a kuo fu'u lahi 'etau , tamoloki e kakai 'aki e 'uhinga fakatohitapu, kae 'ikai ke ki'ii 'oange ha fa'ahinga " homework" faka-'ulungaanga  kenau 'ahi'ahi fai,  he'i'ilo na'a ki'i tuku ai e  "'ai'ainoa "...
 
" sio ki Fofo'anga ,,, ko'enau tutone " 'aipe iaa ke pehee, ".. pea na'e hange pe ia e fononga pe 'ae Fofo'anga moe fo'i anga koia kihe pa 'a ngangalu,,,,,,,,, ta koee  e'malava pe ia, ke liliu 'o " 'ai ke maau , pea tuku e 'ai ia ke peheee "{ 'ainoa'ia}..na'e 'ikai koha fai fakalotu ia, ka koe taha e ngaahi 'ulungaanga  'oe mo'ui " koe feinga ke mahu'inga'ia e tokotaha kotoa pe ihe " me'a (taleniti) 'oku ne ma'u, 'o tatau aipe pe koe 1, 2 , 5 ...... ka kohono feinga ke mahu'inga pea malava leva ke taau ......... na'e pehee 'ehe 'aposetolo kimu'a atu,, "oku tau takitaha pe 'ae fatongia, koe malanga , faiako, faifekau, 'aime'anoa'ia etc,,, kohono 'ai koee ke taau,  engaahi me'a koia koe ma'a atu ia.
 
'one'onea eee, 'asili ai koe 'aisikilimi-tahi,, kohono taimi 'eni .....
 Sami/
 
 

From: sfaupula <sk...@optusnet.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Thu, 11 November, 2010 1:03:38 PM

Sitiveni

unread,
Nov 11, 2010, 4:48:28 PM11/11/10
to Tasilisili-he-ngaluope
malo fakaongo e vahevahe. ko e me'a mo'oni 'aupito 'oku ke lave ki ai,
he ka fehangahangai
'etau lea mo 'etau to'onga mo'ui pea ko hai ia 'e tui mai ki ha'ate
me'a.

'oku ou tui pe fkongo 'oku si'isi'i fau 'etau lau tohitapu. he ko 'ete
toutou lau e folofola
'oku tupu ai 'ete manatua e 'ofa 'a e 'otua pea mo e me'a 'oku taau ke
muimui ki ai 'ete
mo'ui. hange ko e fie inua 'a e tia ki he 'ai'angavai, ke pehe 'etau
fie lau fk'aho e tohitapu,
pea mo fklaulautolo 'i he ngaahi ngaue fkofo 'a e 'otua (vk. saame
119) malo

penisimani mone

unread,
Nov 13, 2010, 4:20:33 AM11/13/10
to tasil...@googlegroups.com
Poupou atu pe Veni ki he veesi:

2 Thessalonians 3:11 11 For we hear that there are some which walk among you disorderly, working not at all, but are busybodies.

1)walk disorderly = Gk ataktos  1) disorderly, out of ranks (often so of soldiers) 2) irregular, inordinate, immoderate pleasures 3) deviating from the prescribed order or rule

2)working not = ergazomai 1) not to work, labour, do work 2) not to trade, to make gains by trading, "do business" 3) not to do, work out 3a) not exercise, perform, commit 3b) not to cause to exist, produce 4)not to work for, earn by working, to acquire

3)busybodies = periergazomai 1) to bustle about uselessly, to busy one's self about trifling, needless, useless matters 1a) used apparently of a person officiously inquisitive about other's affairs, go around interfering in other people's lives, meddling in other people's business.

Ka ko e ngaahi akonaki foki mahalo eni 'i he'etau - patient waiting for Christ/the patience of Christ (2Thes 3:5), mo talitali aipe ki ha'ane toe ha'u...
--
fakapulia

Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages