‘Oku kamata pe ‘a e veesi 6 ‘o e konga tohi koeni mo e fekau mamafa mo mahu’inga ‘aupito ‘a Paula ki he kainga Tesalonaika. ‘Oku ha eni ‘i hono ngaue’aki ‘e Paula e ngaahi kupu’i lea koeni: “ ‘oku mau fekau atu ‘i he huafa ‘o Sisu Kalaisi” (v.6). ‘A ia ko e fekau kuo tala ‘e Paula ki he kainga Tesalonaika ko e fekau ia ‘oku ‘alu atu ki Tesalonaika mo e mafai ‘o Sisu Kalaisi: ‘oku mamafa pea mahu’inga mo’oni.
Ka koeha ‘a e fekau?
Ke ‘ilonga ha kainga ‘e laka hala, ‘o makehe mo e tu’utu’uni na’a nau ma’u mei he kau ‘aposetolo, pea ke nau (kainga lotu) fk’ehi’ehi mei he kau faihala ko ia (v.6).
‘Oku mahino mei he ki’i fo’ilea ko ia ko e “laka hala” (fkmoveuveu, ‘ai’ainoa’ia, fkpikopiko [ftt.v11]) ko e kakai ko ia na’e fekau ‘e Paula ki he kainga Tesalonaika kenau fk’ehi’ehi mei ai ko e kakai ia na’a nau fktupu moveuveu ‘i he loto siasi, pea mo nau fkpikopiko, pea mo nau ‘ai’ainoa’ia e ngaahi me’a kuo ‘osi tu’utu’uni mo tasipinga’aki ‘e Paula mo e kau ‘apesotolo ki he kainga Tesalonaika. Ko e palopalema ia ‘oku sio ki ai e konga koeni. Ko e ni’ihi eni na’e ‘ikai te nau momo’i ngaue ma’anautolu, ka nau makakanoa.”
Ko e fa’ahinga laka hala eni na’e/’oku tu’u fehangahangai mo e fa’ahinga sipinga ne mo’ui’aki ‘e Paula mo e kau ‘aposetolo lolotonga ‘enau ‘i Tesalonaika (ff.vv.7-9). Ko ha fa’ahinga laka hala eni, ‘i hono fkhoa atu ki he mo’ui ‘a e kau ‘aposetolo, ‘oku ha mei ai ‘a e me’a ko e sio kita. Ko ‘enau ngaahi ngaue na’e ‘ikai hoko ko ha tokoni ki he Siasi ‘o Tesalonaitka, ka ko e fkmasiva pe. Ko ‘enau ngaahi ngaue na’e fktupu mafasia he na’e fk-falala ‘enau ngaahi me’a ‘i he si’i nima ‘o e kainga Tesalonaika.
Neongo ‘oku ‘ikai fkha mahino mai ‘e Paula kiate kitautolu he ‘aho ni ‘a e fa’ahinga laka hala ‘a e ni’ihi koeni, ko e me’a ‘oku mahino mai ko e ‘ikai ke tokoni ‘a e fa’ahinga laka hala koeni ki he mo’ui fklukufua ‘a e siasi. Ne malohi ange ‘a e tokanga pe ‘a e ki’i ni’ihi koeni ki he’enau fiema’u fkfo’ituitui ‘o laka hake ia ‘i he’enau tokanga ki he mo’ui fklukufua ‘a e kainga Tesalonaika. Ne kehe eni ia mei he ta sipinga ‘a Paula mo e kau ‘aposetolo, he ‘ikai ke hoko e kau ‘aposetolo ia ko ha kau fkmasiva. Ne kehe ‘a e kau ‘aposetolo ia, he ne nau fai e me’a kotoa ke tokoni ki he siasi ‘o laka hake ia ‘i he’enau totonu pea mo ‘enau ngaahi fiema’u.
Ko e fekau mahu’inga mo’oni eni ki he Siasi, he ko e tohi eni mo e fekau ‘a Paula ne fkpatonu ia ki he kainga lotu. ‘A ia, ka ‘i ai ha’anau fk’ehi’ehi mei he kau laka hala, ‘e ‘ikai ke fkfo’ituitui ‘a e fk’ehi’ehi, ka ko e me’a ia ke fai ‘e he fk-siasi fklukufua. Matamata ko e palopalema eni ne ne fu’u uesia e siasi fklukufua pea ko e ‘uhinga ia na’e fekau ai ‘e Paula ke fai fksiasi ‘a e fk’ehi’ehi. Matamata ne kehe pe ‘a e palopalema ia koeni mei ha palopalema ‘e ala fkfo’ituitui pe ‘a hono fktonutonu.
Ko e veesi 13 ko e veesi mahu’inga ia ‘i he konga koeni he ‘oku uki ai ‘e Paula e siasi ke ‘oua na’a nau fiu ‘i he fai lelei. Fktatau ki he palopalema ‘oku tokanga ki ai e konga ni, ne mahu’inga kia Paula ke hokohoko atu pe ‘a e fai lelei ‘a e kainga Tesalonaika neongo ‘a e fkmoveuveu ‘a e ki’i ni’ihi ‘i he siasi. Ne mahu’inga pe ke nau kei muimui aipe ki he ngaahi sipinga na’e ta ‘e he kau ‘aposetolo, ‘a ia ko ‘enau ‘ai ke mu’omu’a ange ‘a e fiema’u ‘a e kakai kehe ‘i he siasi ‘i he’enau ngaahi fiema’u fkfo’ituitui.
‘Oku fefe kitautolu he ngaahi ‘aho ni. ‘Oku tau hoko nai ko ha kau fkmasiva, pe ‘oku tau hoko ko aa ko ha kau failelei ke hakeaki’i aipe ‘a e masiva ‘o laka hake ‘iate kitautolu?
‘Oku kamata pe ‘a e veesi 6 ‘o e konga tohi koeni mo e fekau mamafa mo mahu’inga ‘aupito ‘a Paula ki he kainga Tesalonaika. ‘Oku ha eni ‘i hono ngaue’aki ‘e Paula e ngaahi kupu’i lea koeni: “ ‘oku mau fekau atu ‘i he huafa ‘o Sisu Kalaisi” (v.6).
-----------------------------------------------------------------------
Koe konga malie 'eni 'oku ke fokotu'u mai, he 'oku mahino mei ai 'ae muimui lelei 'a Paula kihe tefito'i akonekina 'a Sisu, koe vaivai foki 'eni 'o 'etau Fakafeangai kihe "LOtu lelei " masi'i Veni, koe 'uluaki mu'omu'a atu e Sino ia 'oe " tokotaha fekau " 'o halalau holo ia he KAKAI, pea toki fakahaa e Fekau ( Lotu)..
Pea ihe tafa'aki 'e taha , 'oku toe fakatu'utamaki ange ia he kuo kamata ke filifili e kakai ia , kihe tokotaha " Faka-hoko-fekau ( Malanga ).. Koe sio mai pe 'ae kakai ia ko au, kamata 'enau laulau 'anautolu ia, " kapau neu mohe pe au , koe sino ko'ena koe fakapiko atu " , kae 'oua pe kuo huu mai ha tama ia koe Paipa, ueee, 'enau fepunakaki, toe pe kenau hiki e motu'a koia ..
Veni , fa'a ha he ngaahi Lotu lahi 'o pehe " Ke fakatou-katea 'ae tutuu'i moe tanaki " tokua hange ha lotua ke fakatou " lelei e ongo tafa'aki ..
Ka kuou sio, 'e fu'u lelei 'aupito, ke ilo'i 'ehe kakai 'oku " taau " 'ae tokotaha fakahoko, pea toe taau foki moe kau fanongo ...
koe anga pe faka-siosio atu ...
sami.
Ko e veesi 13 ko e veesi mahu’inga ia ‘i he konga koeni he ‘oku uki ai ‘e Paula e siasi ke ‘oua na’a nau fiu ‘i he fai lelei. Fktatau ki he palopalema ‘oku tokanga ki ai e konga ni, ne mahu’inga kia Paula ke hokohoko atu pe ‘a e fai lelei ‘a e kainga Tesalonaika neongo ‘a e fkmoveuveu ‘a e ki’i ni’ihi ‘i he siasi. Ne mahu’inga pe ke nau kei muimui aipe ki he ngaahi sipinga na’e ta ‘e he kau ‘aposetolo, ‘a ia ko ‘enau ‘ai ke mu’omu’a ange ‘a e fiema’u ‘a e kakai kehe ‘i he siasi ‘i he’enau ngaahi fiema’u fkfo’ituitui.
-------------------------------------------------------------------------------
Veni malie lahi e " fakahinohino 'ae 'Aposetolo " kuo ke lave kiai, he 'oku hoko ia koe fakalotolahi kiate au he ngaue;;, koe tohi fakahinohino " Guide to Conduct and Ethics 'ae Corrective Services , 'oku 'iai 'e konga ko'eni :
"Our Prime Responsibility is to place the Public interest above our own " , koe faingata'a atu ke malava lelei hono tauhi, ,,,,,,,,,ka ko'ene lava , 'oku te ongo'i pe 'ae ivi'ia he 'osi atu 'ae 'aho moe 'aho ...
koe poupou pe ;
sami.
Mou Vakai ki si'a Faifekau kuo 'osi kiavelenga he ngaue hono fatongia ki ha Potungoue, 'ikai koe fakatu'umalie 'o 'ene fai pehe ke hoko ai e Potungoue ko ia ko ha potu ngoue ngaue lau ma'ui'ui he me'a kotoa.
Ko e 'aho ni foki 'oku si'i ngaue e kau Faifkeau kae totongi pea ko ia ai pe 'ae ngaue ma'anau me'a tokoni, fakamafana atu ko si'ete sio ki he kau Faifekau koe 'osi 'ae lotu 'oku lue atu 'o huu mei he 'api ki he 'api he 'a'ahi kakai.
'Oho vahe kuo uki ha'ana fu'u malanga Open Air , lele 'ene kalasi tanumaki ako malanga, pea ifo 'ene kai he 'oku ngaue hono 'inasi ma'ana.
Ko ha Siasi ta'e tokanga 'o laka hala tenau makakanoa 'o pehe 'oku totonu a ke tuku 'enau oo ki 'uta kanau hange ko e Faifekau, 'ikai ! ko e hoko atu e oo ki 'uta , ka e hoko atu e Faifekau he 'oku 'ikai nofo noa.
Koe fakapikopiko 'e mo'oni ai e lea , 'e vahe 'e Setane hano ngafa pea ko 'ene tefito'i me'a pe ke fakatupu moveuveu, 'ai'ainoa'ia mo makaka noa ke mole hono ivi 'osi ko ia koe koto veve pee.
Malo kuo mahino 'e toe foki mai 'a Sisu , pea 'oua na'a tuku 'ae ngauel elei.
malo veni e fei'ilo.
takamuli.
> sfaupula <sk...@optusnet.com.au> wrote:
> 'Oku mahino mei he ki'i fo'ilea ko ia ko e "laka hala" (fkmoveuveu,
Ko e laka tonu mahalo ki he 'aposetolo ke "kai e maa he kakava hoto fofonga " pea 'oua na'ate hoko ko ha fakaongosia ki ha kakai, mahalo pee.
Koe fakapikopiko kau tangata/fefine ko e fo'i Angahala pea 'oku fakatefito 'ia Lusefaa 'ae Anagahala kotoa pee.
takamuli.
--------
2 Thessalonians 3:11 11 For we hear that there are some which walk among you disorderly, working not at all, but are busybodies.
1)walk disorderly = Gk ataktos 1) disorderly, out of ranks (often so of soldiers) 2) irregular, inordinate, immoderate pleasures 3) deviating from the prescribed order or rule2)working not = ergazomai 1) not to work, labour, do work 2) not to trade, to make gains by trading, "do business" 3) not to do, work out 3a) not exercise, perform, commit 3b) not to cause to exist, produce 4)not to work for, earn by working, to acquire
Ka ko e ngaahi akonaki foki mahalo eni 'i he'etau - patient waiting for Christ/the patience of Christ (2Thes 3:5), mo talitali aipe ki ha'ane toe ha'u...
--
fakapulia