Malanga Huufi
‘Apitanga Pekia/Toetu’u 2012
Ui ‘o e Siasi
Ha’u ke tau nofo hifo e, ‘O hanga hake he ‘akau na, Fanongo he’ene ngaahi to’ē, Hia ‘atautolu ‘oku fua, Ha’u ‘o mamata, he ‘ofa lahi ‘a e ‘Otua
Lotu si'i
‘E Laumalie, hifo mai, Ki homau fale ni, Ha’ele mo ho mafimafi, ‘A e ivi ho’ kelesi, ‘I he huafa ‘o e Tamai, mo e ‘Alo mo e Laumalie Ma’’oni’oni
Himi 1: (Vakai he lami ‘a e ‘Otua)
Lotu lahi (mo e Lotu ‘a e ‘Eiki)
Lesoni: 1Kolinitō 1: 18-31
Himi 2: (Ko e ha ‘a e vaikoloa)
Malanga
Veesi malanga: 1Kol 1:30
30 He ‘oku mei He‘ene ‘Afio
ho‘omou tu‘u ni pea ‘ia Kalaisi Sīsū: ‘a ia kuo fokotu‘u mei he ‘Otua, ko hotau
poto‘anga, ko hotau fakatonuhia mo fakamā‘oni‘oni‘anga, pea mo hotau huhu‘i.(veesi tefito 'o e 'apitanga)
Kaveinga
Māfana he penu kehe
Talateu
Ko e taha e ngaahi faingata’a ‘o e Siasi´ mei mu’a, pea ki he ‘aho ni pe foki, ko e MAVAHEVAHE pe FAKAFA”AFA”AHI, pea kau ai mo Kolinitō. Na’a nau kamata māvahevahe ‘i honau kau taki lotu´. Na’e ma‘u talanoa kiate kimoutolu ‘a Paula mei he fāmili ‘o Koloi´, tokua ‘oku ‘i ai ha ngaahi fetu‘usi ‘i he siasi ‘i Kolinitoo´. Tokaange hanau taha ‘oku ne pehē, ‘Oku ‘o Paula au; pea ko e taha, ‘Oku ‘o ‘Āpolosi au; pea ko e taha, ‘Oku ‘o Kīfasi au; pea ko e taha, ‘Oku ‘o Kalaisi pē au. Pea nau māvahevahe he kau taki lotu´ kae tuku ‘a Sisu Kalaisi na’e kalusefai ma’a nautolu´, ‘a Sisu Kalaisi na’a nau papitaiso ki hono huafa´, ‘a Sisu Kalaisi ‘oku ‘ikai malava ke vahevahe’i mo fai ai ha’atau māvahevahe´ (v.11-13).
Na’e fio ai mo e ‘uhinga ‘e taha, ko e sio lalo mo sio ma’ama’a ki he kolosi´ mo e tokotaha na’e tutuki ai´, ki he fa’ahinga akonaki pe tokāteline ‘o e kolosi ‘o Sisu Kalaisi´. Kae toe fakamanatu atu ‘e Paula ki Kolinitō he ‘aho ko ia´, pea kiate kitautolu he ‘aho ni, ‘a e mahu’inga ‘o Sisu Kalaisi he kolosi´ - 30 He ‘oku mei He‘ene ‘Afio ho‘omou tu‘u ni pea ‘ia Kalaisi Sīsū: ‘a ia kuo fokotu‘u mei he ‘Otua´, ko hotau poto‘anga, ko hotau fakatonuhia mo fakamā‘oni‘oni‘anga, pea mo hotau huhu‘i. 31 Koe‘uhiā ke hoko ‘o hangē ko e tohi, Ko ia ‘oku vīkiviki, ke ne vīkiviki ‘i he ‘Eiki. Ko ‘etau veesi malanga´ ia.
Fakalakalaka
1. He ‘oku mei He‘ene ‘Afio ho‘omou tu‘u ni[1] pea ‘ia Kalaisi Sīsū:
Ko e ‘uhinga fakaluukufua ia ‘oku tu’u (exist) ai ha me’a; ha taha Kalisitiane, ha siasi, ha famili, ha pule’anga, koe’uhi pe ko e finangalo ia ‘o e ‘Otua, ‘io, ‘oku mei he’ene ‘Afio´ ia, pea ‘ia Sisu Kalaisi. ‘Oku ‘ikai tu’u ia koe’uhi ko ha poto, tonuhia, ma’oni’oni pe huhu’i ‘a e kakai ‘o e siasi´, pe kau taki lotu´. ‘Oku tu’u ha taha, pe siasi koe’uhi pe ko e me’a ‘oku fai mai ki ai ‘e he ‘Otua ko e Tamai´ ‘ia Sisu Kalaisi´, kae ‘ikai ko e me’a ‘oku fai atu ‘e ha taha pe ha siasi ki he ‘Otua´. Ko e Tamai´ ‘ia Sisu Kalaisi na’a ne ngaohi, mo ma’u, mo pule ‘i mamani´, mo toki ui ‘a ‘Isileli´, mo toki fokotu’u mo pule he Siasi´…ka ‘oku ‘ikai ko kitautolu; pe ha taha Kalisitiane, pe ha taki lotu, pe ha siasi, na’a tau ngaohi (hhf) e ‘Otua´, pe ui ke ha’u´, pe fokotu’u mo pule he Siasi´. Mālō pe ‘oku ‘i ai ha siasi, ha kakai ‘o ha siasi, pea mālō pe ‘oku ‘i ai ha Paula, pe Kifasi, pe Apolosi, ka ko e me’a tēpū ke tomu’a fakamahino’i´ - 30 He ‘oku mei He‘ene ‘Afio ho‘omou tu‘u ni pea ‘ia Kalaisi Sīsū.
‘Oku tau manatu ki he talanoa ‘o e ngoue vaine ‘ia Mat 21 (mo Mk 12; Lk 20), na’e tō mo ma’u ia ‘e ha matāpule, ‘o ne toki tuku ke lisi ia ‘e ha kau tamaio’eiki kae ne fononga ki muli. Ko e ‘i ai ‘a e ngoue vaine´, ‘a e siasi´, mo e kau tamaio’eiki´, ‘a e kakai ‘o e siasi´ mo e kau taki lotu´, koe’uhi pe ko e matāpule na’e ‘a’ana mo ngaohi e ngoue vaine´. Ko ‘enau felāve’i´ he lisi pe, he lotu pe, ‘o ma’u ai ha mo’ui ‘a e kau tamaio’eiki´, pea nau ‘ave ai e ‘inasi ‘o e owner. Kae fakakaukau ai e kau tamaio’eiki´ ia mo kitautolu ke tau ma’u kotoa e ngoue´, mo pule’i e ngoue´, ‘a e siasi´. Pea tau haha e kau talafekau´, mo tamate’i hono foha´, ‘a Sisu Kalaisi, he ‘aho ni, kae ‘atautolu tokua ‘a e ngoue´, ‘a e siasi´. ‘Oiauee..! Ko e hā ai hatau faikehekehe mei he kau tamaio’eiki anga kovi ko eni?...meia Sisipeli ‘i he ngoue vaine ‘a Nepote? Ko e hā ai hatau faikehekehe mei a Keini? Mo’oni ‘a Paula - He ‘oku mei He‘ene ‘Afio ho‘omou tu‘u ni, pea ‘ia Kalaisi Sīsū.
Ko hai pe ko e ha leva 'oku tau tu'u ai mo e siasii he 'aho ni?
2…‘a ia kuo fokotu‘u[2] mei he ‘Otua, ko hotau poto‘anga[3]…
Ko Sisu Kalaisi ‘o e Pekia´ mo Toetu’u´ ko Folofola ia, he ‘i he kamata‘anga kuo ‘i ai ‘a FOLOFOLA, pea na‘e feangai mo e ‘Otua ‘a Folofola, pea na‘e ‘Otua ‘a Folofola. Ko e toko taha ko ia na‘e ‘i he kamata‘anga, ‘o feangai mo e ‘Otua. Ko e hoko mai ‘a e me‘a kotoa pē na‘e fou ‘iate ia; pea na‘e ‘ikai ha momo‘i me‘a ‘e taha ‘e hoko mai, ‘o ‘ata‘atā mo ia (Jn 1;1-3). Ko e tokotaha ia hono ua ‘o e Tolu-Tah’i-‘Otua´, kae ‘ikai ko e tokotaha Taha’i ‘Otua´ ‘a e Lotu Siu´, pe Tolu’i ‘Otua´ ‘a e Mamonga´, pe palōfita ‘a e Islam, pe fakahokofono ‘a e Baha’i, pe meimei ‘Otua ‘a e Kau Fakamo’oni ‘o Sihova´. Neongo ‘ene tatau mo e ‘Otua ko e Tamai´ he Tolu-Taha’i-‘Otua´ he me’a kotoa, ka na’e fokotu’u mei he Tamai´ ke ne ‘ai-kakano, pea na‘e toki hoko ai ‘a Sisu Kalaisi ko e kakano; ‘o ne fokotu‘u hono tāpanekale ‘i hotau lotolotonga, pea na‘a tau mamata ki hono Sikaina (ko ha lāngilangi na‘e taau mo ha ‘alo-tofu-pē-taha kuo ha‘u mei he‘ene tamai)–ta ‘oku ne fonu ‘i he kelesi mo e mo‘oni (Jn 1;14).
Hangē pe ko e sio fakapoto ‘a e kau Kalisi Kolinitoo´, na’e ‘ikai ha fa’ahinga akonaki fakapoto ‘i ha kolosi, ‘i he pekia ‘a Sisu Kalaisi he ‘aho ni. Pehē foki mo e sio ‘a e kau Siu´, ‘oku ‘ikai ha ngaahi mana pe faka’ilonga ivi fakaofo ia ‘i he pekia ‘o e ‘aho ni. Pehē foki mo e Senitaile ta’etui´, ko e kolosi kotoa pe mo e kakai kotoa pe ‘oku tutuki ki ai´ ko e koto ngali vale pe mo e maumau lao. Tala ‘e he Siu´ ke ‘omi ha ngaahi mana, tangi ‘e he Kalisi´ ki ha me‘a ‘oku ngali poto; ka ka malanga‘aki ‘e kitautolu ha Kalaisi kuo kalusefai, ‘a ia ko e tūkia‘anga leva ki he Siu´, pea ko e koto vale ki he Senitaile´; ka ki he kakai ko ia´, ‘a e kakai kuo ne fili´, pe ‘oku nau Siu pe Kalisi, ko e Kalaisi ko ia´ ‘i he kolosi´ ko e Ivi fakaofo ia ‘o e ‘Otua´, mo e Poto taumama’o ‘o e ‘Otua´ (1Kol 1:22-24). He ‘oku kehekehe ‘a e fa’ahinga poto ko eni ‘a e ‘Otua´ ‘ia Sisu Kalaisi he kolosi´ mei he lau ako ‘a mamani´, ‘a e ivi ko eni ‘o e ‘Otua´ ‘ia Sisu Kalaisi he kolosi´ mei he fa’ahinga lau ivi mana fakaofo ‘a e Siu´. Pea ka ‘ikai ma’u ‘a Sisu mo e ‘uhinga totonu ‘o ’ene ‘i he kolosi´, pea ‘oku te vale aipe fakataha mo e kau poto ‘o Kolinitoo´.
Na’e mamata nai ‘a e kakai kotoa pe kia Sisu ‘i hono tutuki ki he kolosi´ pea nau vale pe mo lau ko e mala’ia ia. Na’e ‘ikai ha fo’i filosofia ai, pe fakamo’ui fakaofo ha pekia, pe mahaki’ia. Kae sio ki ai foki ha kaiha’akau, pea ne toki poto ‘o ne pehē ki hono kaungā angahala´ - Hilinga mo koe ke ke ‘apasia ki he ‘Otua, he ‘oku mo kaungā tautea mo ia. Pea tonuhekina ho‘otaua´; he ‘oku ta kai ‘a e nunu‘a ‘o e ngāue na‘a ta fai: ka ko e toko taha ni, kuo ‘ikai ha‘ane momo‘i me‘a ta‘etaau ‘e fai. Pea ne pehē kia Sisu, ‘E Sīsū, manatu‘i au, ‘oka ke ka hoko mai kuo ke pule‘anga (Lk 23:40-42). 1) Ko Sisu ‘i he kolosi´ ko e ‘Otua ia, pea ne ‘apasia ki ai 2) Ko ia´ ko e angahala kae ‘apasia 3) Na’e ‘ikai ha me’a ta’etaau ‘a Sisu ke tautea ai, 3) ‘Oku mafai ‘e Sisu ke fakamolemole’i mo huhu’i ia mei ‘ene hia, ke fakatonuhia ia ‘i he’ene fakamaau, ke fakama’oni’oni’i ia ‘one taau, 4) pea ‘ave ia ki he mo’ui ta’engata. Mo’oni pe himi´…’ia Sisu, ‘oku toki ‘ā ai e kui´ ‘o sio, pea poto ai ‘a e vale´ ‘o ‘ilo…’ilo’i ‘a Sisu ‘i he kolosi´…’ilo’i kita ‘i he kolosi´…’ilo’i ‘a e iku’anga ‘o e kolosi´, pea ko e poto’anga´ ia.
Ka ko e ha 'a e poto kiate kitautolu he 'aho ni? Lava ha sivi? lava lelei ha ako ki ha faka'ilonga fakaako? Pe ko e tui kia Sisu Kalaisi he kolosi 'o te hao ai mei he mala'ia.
3. … ko hotau fakatonuhia[4] mo fakamā‘oni‘oni‘anga[5], pea mo hotau huhu‘i[6].
Ko e me’a ‘i he fanau’i e kakai kotoa pe ko e angahala (Ps 51:5). Pea ‘oku hoa mo ia ‘a e me‘a kuo tohi, ‘Oku ‘ikai ‘aupito ha faitotonu ‘iate ia pe; ‘Oku ‘ikai ‘aupito ha taha. ‘Oku ‘ikai ha fai fakapotopoto, ‘Oku ‘ikai ha taha ‘oku kumi ki he ‘Otua. 12 Kuo nau afe kotoa pē; Kuo nau hoko ko e koto ‘auha kotoa pē: ‘Oku ‘ikai ha taha ‘oku angalelei, ‘Oku ‘ikai ‘aupito ha taha (Rom 3:10-12; Same 21: 1-3). ‘Oiauē! si‘i toki mala‘ia kita! ko hai tū te ne hamusi au mei he sino ‘oku mei ai ‘a e mate ni? 25 Fakafeta‘i ki he ‘Otua, ‘a ia kuo ne fai ‘ia Sīsū Kalaisi ko hotau ‘Eiki! (Rom 7:24-25), pea ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otua´ ‘oku ‘ikai ha taha mo’ui te ne tonuhia ‘iate ia pe, ‘e ma’oni’oni ‘iate ia pe (Ps 143:2). Ko e ‘uhinga ia ’oku ‘ikai totonu ai ke tau polepole ‘i ha’atau me’a, koe’uhi he ‘oku tau angahala kotoa pe, pea ‘ikai te tau ala lava ‘iate kitautolu pe ke fakatonuhia’i, fakama’oni’oni’i, pe huhu’i ‘e kitautolu pe ‘a kitautolu pe. Pea ‘oku tau nofo aipe ko e fānau ‘a e houhau. 10 Kapau ‘oku tau pehē kuo ‘ikai te tau fai angahala, tā ‘oku tau pehē ko e loi ‘a ‘Ene ‘Afio, pea ‘oku ‘ikai ‘iate kitautolu ‘a ‘ene folofola (1Jn 1:10)
Pea ‘e malava fefe ai hatau fakatonuhi, fakama’oni’oni pe huhu’i? Ka ko e ‘Otua ‘oku ne fakahā ‘a e mo‘oni ‘o ‘ene ‘ofa ‘a‘ana kiate kitautolu ‘i he pekia ‘a Kalaisi ma‘atautolu he ‘aho ni, lolotonga ‘oku tau kei ‘i he angahala. Pea kapau ko ia, pea tā kuo tau ma‘u ‘eni ‘a e fakatonuhia ‘i hono ta‘ata‘a, pea huanoa hotau fakamo‘ui ka fai ‘iate ia mei he houhau. He kapau na‘e fakalelei ‘a e ‘Otua kiate kitautolu ‘i he pekia ‘a hono ‘Alo he ‘aho ni, lolotonga ‘ene fili ‘aki kitautolu, pea huanoa hotau fakamo‘ui ka fai ‘i he mo‘ui ‘a‘ana, ka kuo ne hōifua mai. Pea ‘ikai‘ia ko ia, ka ‘oku vīkiviki foki ‘i he ‘Otua ‘a kitautolu ‘eni, ko e me‘a ‘i hotau ‘Eiki ko Sīsū Kalaisi, ‘a e toko taha ko ia kuo fou mei ai ‘eni ‘etau ma‘u fakalelei (Rom 5:8-11). ‘A e Tamai´ na‘a ne hamusi kitautolu mei he pule ‘a Po‘uli mo e angahala´, mo ne hiki kitautolu ki he pule‘anga ‘o hono ‘Alo ‘Ofa‘anga´: pea ‘i he‘etau tu‘u ‘iate Sisu Kalaisi´ kuo tau ma‘u ‘a e huhu‘i, ko e fakamolemole ‘etau ngaahi angahala (Col 1:13)
Ka 'oku ke fiema'u ha fakatonuhia, pe 'oku ke 'osi tonuhia pe koe 'iate koe ki he 'Otua?. pe 'oku ke 'osi ma'oni'oni pe koe? pe 'oku ke lava pe 'e koe 'o huhu'i pe 'e koe koe?
Fakama’opo’opo
Ko e “penu´” ko ha kafu nai ia ‘a e kakai Tonga 'eikii, pea matu’aki mahu’inga he taimi momoko´ mo e nofo fakatonga´. Na’e fa’a me’aofa ‘aki ‘e he fanga tuofafine´ ‘a e koloa ngatu´ ki honau fanga tuonga’ane´ ke ‘oua na’a nau paea, pe tuēnoa, he ko ha paea mo’oni ia ‘oku ‘ikai hano kafu, pe penu. ‘Oku fa’a ‘ave foki ha kafu pe ngatu ke ‘alu mo ha taha malanga ki ha fakaafe faka’osita’u ke kei fakamahino ‘oku ne ‘alu atu mo e ngei pe langilangi ‘o e famili´, ‘api´, pe ha’a´, he ‘oku ‘i ai pe hono kafu, pe penu. Pehē foki hono fa’a ‘omi e fanau´ ki he papitaiso´, ‘oku tau fa’a ‘omi pe mo hono penu pe kafu, ko e faka’ilonga ‘o e ‘ofeina, tokangaekina ‘o ‘ikai tuēnoa, ‘o ne māfana he penu pe ‘a’ana. Ka ‘oka ma’u ia mo kafu ‘e ha taha kehe, pea tau ‘ai leva ki ai ‘a e lea ni – Māfana he penu kehe.
Si’i kainga, na’a tau nofo aipe mei mu’a ‘i he ta’e’iloa mo e houhau ‘a e ‘Otua, ‘o ta’e ha ‘amanaki, sio pe ki fa’itoka, ‘ikai ha penu, pe kafu, pe ha langilangi. He ko hono kakai te nau ‘ofa kiate kinautolu pē, te nau ‘ofa ki he pa‘anga, te nau fielahi, te nau anga ta‘etoka‘i, te nau lea fie‘otua, te nau talangata‘a ki he mātu‘a; ko e kau ta‘ehounga, ko e kau anga ta‘emolumalu, 3 ko e kau ta‘e-‘ofa-ki-ho‘ota, ko e kau ta‘efakamolemole, ko e kau fakakovi, ko e kau ta‘efakama‘uma‘u, ko e kau anga fakamanu, ko e kau ta‘e‘ofa ki he lelei, 4 ko e kau lavaki, ko e kau ‘ohonoa, ko e kau loto ‘ao‘aofia ‘i he ‘afungi, ko e kau ‘ofa ki he mālie ‘o ‘ikai ‘ofa ki he ‘Otua, 5 ko e kakai ‘oku ma‘u ‘a e nge‘esi ‘o e lotu, ka kuo nau li‘aki hono kakano (2Tim 3:2-5)
Ka ‘i he’etau fakatomala 'o tui kia Sisu Kalaisi´ mo ‘ene pekia he ‘aho ni, ‘oku tau māfana ai ha penu kehe ‘a e ‘Otua, ‘io, ‘i he tu‘utu‘uni ‘a e Lao ‘oku ‘ikai mei ai ha me‘a ka ‘oku fakama‘a ‘aki ‘a e toto: pea ka ‘ikai ha lilingi toto, ‘oku ‘ikai ha fakamolemole (Heb 9:22). Mo’oni e ‘aposetolo´ - Pea ko ‘enau ngaahi angahala, pea mo ‘enau ngaahi maumau lao, ‘e ‘ikai te u toe manatua. Pea ka ai leva ha fakamolemole ‘o e ngaahi me‘a ko ia, pea ‘oku ‘ikai ā ha toe ‘atu feilaulau koe‘uhi ko e angahala (Heb 10:17-18). He na‘e ‘ofa pehē ‘a e ‘Otua ki māmani, ko ia na‘a ne foaki hono ‘Alo tofu-pē-taha-ne-fakatupu, koe‘uhi ko ia kotoa pē ‘oku tui pīkitai kiate ia ke ‘oua na‘a ‘auha, kae ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engata (Jn 3:16). Ko ‘etau toki poto´ ia, fakatonuhia´ ia, ma’oni’oni´ ia, mo huhu’i´ ia.
30 He ‘oku mei He‘ene ‘Afio ho‘omou tu‘u ni pea ‘ia Kalaisi Sīsū: ‘a ia kuo fokotu‘u mei he ‘Otua, ko hotau poto‘anga, ko hotau fakatonuhia mo fakamā‘oni‘oni‘anga, pea mo hotau huhu‘i.
Māfana he penu kehe! ‘EMENI.
Himi 3: (‘Oi na’i toto ne mahua)
(Toki takalelei'i atu pe)
[1] eivmi, verb indicative present active 2nd person plural[Fri] eivmi, inf. ei=nai; impf. mid. h;mhn; fut. mid. e;somai; I. as a predicate be, relating to what exists; (1) to denote God's existence (HE 11.6); o` w;n the one who is, exists (RV 1.4); (2) to denote Christ's self-designation of himself evgw, eiv. I am (JN 8.58); (3) to denote temporal existence live (MT 23.30); (4) to denote a sojourn in a place stay, reside (MT 2.13); (5) to denote what happens, such as phenomena and events be, take place, occur, happen (h=n JN 9.16); (6) with indications of time (JN 4.6b); (7) of what is on the scene (MK 8.1) or available (AC 7.12); (8) impersonally e;stin followed by an infinitive it is possible (HE 9.5); II. as a copulative verb; (1) linking subject to predicate (MK 3.11); (2) introducing an explanation or equivalence in another language tou/tv e;stin and o[ evstin that is, which means (MT 27.46; MK 3.17); (3) constructed with a variety of adverbs, prepositions, nouns, etc., translated according to the context
[2] gi,nomai ginomai : 1) to become, i.e. to come into existence, begin to be, receive being 2) to become, i.e. to come to pass, happen 2a) of events 3) to arise, appear in history, come upon the stage 3a) of men appearing in public 4) to be made, finished 4a) of miracles, to be performed, wrought 5) to become, be made
[3] sofi,a sophia : 1) wisdom, broad and full of intelligence; used of the knowledge of very diverse matters 1a) the wisdom which belongs to men 1a1) spec. the varied knowledge of things human and divine, acquired by acuteness and experience, and summed up in maxims and proverbs 1a2) the science and learning 1a3) the act of interpreting dreams and always giving the sagest advice 1a4) the intelligence evinced in discovering the meaning of some mysterious number or vision 1a5) skill in the management of affairs 1a6) devout and proper prudence in intercourse with men not disciples of Christ, skill and discretion in imparting Christian truth 1a7) the knowledge and practice of the requisites for godly and upright living 1b) supreme intelligence, such as belongs to God 1b1) to Christ 1b2) the wisdom of God as evinced in forming and executing counsels in the formation and government of the world and the scriptures
4] dikaiosu,nh dikaiosune: 1) in a broad sense: state of him who is as he ought to be, righteousness, the condition acceptable to God 1a) the doctrine concerning the way in which man may attain a state approved of God 1b) integrity, virtue, purity of life, rightness, correctness of thinking feeling, and acting 2) in a narrower sense, justice or the virtue which gives each his due
[5] a`giasmo,j hagiasmos: 1) consecration, purification 2) the effect of consecration 2a) sanctification of heart and life
[6] avpolu,trwsij apolutrosis: 1) a releasing effected by payment of ransom 1a) redemption, deliverance 1b) liberation procured by the payment of a ransom
| Malo fakapulia, ma'u koloa ai pe. Ka toe lava mai mo ha fo'i malanga ki he sapate toetu'u ko e tokoni mo e fakakoloa lahi. sikei --- On Mon, 4/2/12, penisimani mone <peni...@gmail.com> wrote: |
|
|
|
Maloo fakapulia ‘oku tokoni ‘aupito eni ki he kau taki apitanga.
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of penisimani mone
Sent: Tuesday, 3 April 2012 6:19 p.m.
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: [tasilisili] Malanga Huufi 'Apitanga
Malanga Huufi
--
Malo Peni e tokoni mai kihe teu 'oe Apitanga....tau fakaongoongo atu
pe kia Ma'afu mo Sione kae kakato e teuteu ae kau fai
'apitanga ...'ofa atu moe lotu
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
| Fakapulia, malo 'a e teutangata mei Nafualu na. Fakalata mo fakamafana atu fa'a feohi mo ho'o fanau mei he Sia he ngaahi 'apitanga he mahino 'a e lelei ange 'enau ako. Mau ta'imalie ai pe he ngaahi tefito'i lea ne mu'aki hiki 'aki 'a e tohi. Pea toki fai ai pe honau fakapale'i he tanu'a tuku 'o e po Sapate, fakainu pe ke 'oua toe lea kalisi ki he matu'a ta'eako ko kimautolu. hahahaha 'Ofa atu ko e ange pe fakahua ka ko e tapuaki lahi 'a e feohi mo 'etau fanau. Nau ako ngaue he ngaahi fatongia pehe ni. Ko e konga pe teuteu ma'ae kaha'u. 'Ofa atu mo e hufia.sikei |
--- On Wed, 4/4/12, penisimani mone <peni...@gmail.com> wrote: |
|