‘Oku ou fakamalumalu atu pe moe alangafale ‘oe paenga ni kae tuku pe keu lavelave atu he kaveinga kuo fai hono matuai’i. ‘Oku ou kau pe hono toe fie fakaongo atu ‘ae ngaahi fokotu’u fakakaukau kuo ‘osi lafo’i atu ki he loto fala ‘oe tatala ‘uhinga ‘i he kaveinga ni. Koe taha ‘oe ngaahi natula fakaakoo ki hano vakai’i ta’e tuku pe fifili’i ta’e hela (What is reality?) ha fakamatala ‘a ha taha kehe (pe fa’u tohi) ko ha’ate tomu’a feinga kete muimui’i ‘ae ‘alunga pe ta’au ‘oku hu’ufa ki ai ‘ae toka’anga fakatalanoa (issues) ‘ae tokotaha ko ia. Ko hono ‘uhinga nai he koe taimi ‘oku te fokotu’u talanoa atu ki he tokotaha na’e ‘a’ana tonu ‘ae ngaue ko ia pe ‘oku palanisi fakaako leva ‘ae fa’u fakamatala ‘oku te fai pea ‘oku tali fakaako (Scholarly) kae mahulu atu hono tali Fakalaumalie kapau ‘oku fai ‘ae fakatotolo ko ia he mala’e ‘oe Tala’otua. ‘Oku ou tui koe tu’unga fakamatala na’e fai ‘e Ma’afu fekau’aki moe tu’unga fakamatala na’e fai ‘e Mohenoa na’a ne muimui’i ofi pe fakaofiofi kihe uho ‘oe toka’anga ‘uhinga ‘a Mohenoa fekau’aki mo e “Sisu Tonga” Ko hotau palopalema leva koe ‘ikai ke tau kau hono ma’u kakato ha faingamalie ‘oe fakamatala ko ia ne faingamalie ai 'a Ma'afu ke tau ma’u mo ia ‘e kitautolu ‘ae mahino ko ia. Koe mahino ‘oku tau ma’u he taimi ni ‘oku fakatefito pe ia ‘i he faka’uhinga na’e fai’aki ‘e Ma’afu ‘i he taimi lahi na’a ne ma’u ai ‘ae fakamatala ‘a Mohenoa. Kuo tau lava ‘eni ‘o mamata ha konga ‘oe feinga ‘a Ma’afu kene fakahohoa ‘a ‘ene mahino kia Sisu pea mahino kia Mohenoa ‘ae Sisu ko ia. Ko hotau palopalema leva kau lau tasilisili ‘e kamata ia mei ai. ‘Oku ou tui ‘oku ‘ikai fakaako mo faka’efika pea mama’o atu moe Laumalie ‘oe fakatautehine fakalotu ke tau hanga ‘o anga’i tavale ‘ae ‘uhinga ‘oku lilo he tala’otua ‘a Mohenoa ta’e te tau tukuange ha faingamalie ‘ae Tangata’eiki Puleako ke tuku mai pe na’e tefito ‘i he tu’unga fe ‘o Sisu (Christology) na’e fakalanga mei ai ‘ene feinga fakamatala’i e lahi ‘oe ‘Otua. He kapau na’e makatu’unga ‘i hono tangata (humanity) pea pe ko hono tu’unga ‘Otua (Divinity) pea ‘e toki malie leva ha’atau feinga ke tau kau atu he talanoa ‘ae primary source. ‘Oku ou tui ko kimoutolu ko ia ‘oku mou fai e vete (Biblical exegesis)‘e fu’u kainga ‘aupito mo ‘etau feinga hu atu ke kau’i talanoa he talanoa ‘ae kakai kehe.
Tau pehe ni pe 'e anga pehe ni ha fifili ha taha ki he kaveinga ni: Hange koe ki’i fakatataa ko ‘eni: (Tu’unga tangata) Kapau ko ‘ene Siu (tangata kakato) pe pea ngata ai ka ko ‘ene toe pipiki ta’engata atu mo hono ‘Otua kakato he Sisu Siu pea kapau koe Sisu ‘Otua pea tau fakamolemole aa ‘a kitaua koe fakangatangata kae si’i tukuange aa ‘ae ta’e fakangatangata ke ‘Otua aa ‘o mafai ke MAFEIA, TOKAIMA’ANANGA MO ‘AFIO HE POTU KOTOA PE (Ominscience, Ominpresent, Ominpotance). Hange koe pehe ‘e Ma’afu na’e toki ‘alu atu pe ‘ae Misinale ia ki Tonga moe Kosipeli! Kapau ‘e ‘i ai ha faingamalie ‘a Mohenoa kene tatala mai ‘ene tala’otua fekau’aki moe lea “Kosipeli” pe na’a ‘oku ‘uhinga pe ia kia Sisu ‘aee na’e ‘i he kamata’anga ‘aee ‘oku lea mai kia ‘a Sione1:1. Tau manatu’i foki ‘oku toki kamata ‘ae Tohi Senesi 1:1 ia he veesi 3 ‘oe Kosipeli na’e hiki tohi ‘e Sione “I he kamata’anga kuo ‘i ai ‘a FOLOFOLA, pea na’e feangai moe ‘Otua ‘a Folofola pea na’e ‘Otua ‘a Folofola 2: Koe tokotaha ko ia na’e ‘i he kamata’anga, ‘o feangai moe ‘Otua 3: Koe hoko mai ‘ae me’a kotoa pe na’e fou ‘iate ia pea na’e ‘ikai ha momo’i me’a ‘e taha ‘e hoko mai ‘o ‘ata’ataa mo Ia. Senesi 1: 1 “’I he kamata’anga na’e fakatupu ‘e he ‘Otua ‘ae langi mo mamani.” Pea kapau ko ‘ene tu’u ‘ena he TOHITAPU pea ta na’e si’i toki tupu hake pe si’i Tonga ia kuo ‘i ai ‘a FOLOFOLA ‘aee koee na’e hoko mai ‘i he manava ‘oe Siu ko Mele pea toe fakahingoa pe ia mei Langi (‘o ‘ikai ko ha tauhingoa ki ha kui ‘a Mele) ‘ehe kau ‘Angelo mei langi “Hingoa pe ia ko Sisu ka tau mo’ui ai. Sio ki he malie!!
‘Oku ou tui ‘e toe malieange ‘ae ngaahi tanumaki fakalotukalafi ‘oka pau ‘e toe si’i lava mai moe original documentation ‘a Mohenoa ki he Fale ni. Pea kapau 'e 'ikai lava mai pea 'e matuku atu 'ae kau mamata fuhu mo 'enau pehe pe "Malohi e masi'i koee koe 'ikai lava mai 'ae masi'i koee" toki pehe mai moe fu'u konaa ia ta koe he'ikai lava e va'inga kae mole 'eku ki'i 'Kelesi" 'ikai koe ki'i seniti!!" ‘Oku ou tui kapau te tau tali koe kau kalisitiane kitautolu pea koe anga ‘eni ‘etau feinga 'a hotau pukupuku mo fakangatangata ni ke alasi ha kihi’i ‘inisi ‘oe ‘O-TU’A pea ‘oku ou tui te tau loto lelei ke tau tali hotau ngaahi maama’anga kotoa pe kuo fakakoloa taau taha ‘aki kitautolu. Na’a faifai kuo tau fetuhuaki pea toe valevaleange ai ‘ae ‘Otua Lahi ‘oku tau mo’ui ai. Tau tasilisili lelei pe he koe Sisu pe ‘a mamani. Kuo ha ‘ae “TOLU TAHA ‘OTUA” -‘EI KOE TAHA TOLU” ‘ikai nai ke tokoni ia ki hano tali hangatonu pea ‘uli’uli mo hinehine ‘ae fifili ni?
misi
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.339 / Virus Database: 270.12.71/2178 - Release Date: 06/15/09 17:54:00
mou kataki 'o o atu 'o kumi mai e fkmatala ki he sisu tonga na'a 'osi e ta'u ni mo hono 'eke. pea tuku e 'ita vave he 'oku ta'efe'unga ia mo ho'omou lakanga faifekau mo ako teolosia...hehahi!!!
--------------------veni ko e 'itaa ko e me'a ia 'a e kau faifekau ha ha ha....ka 'oku 'ikai ke ui ia ko e 'ita ka 'oku ui pee ia ko e mamahi'i 'o 'etau ngauee....ha ha ha...veni kataki atu 'o 'omai mo e pepa 'a ma'afu he tau 'inasi ai he 'oku te'eki a'u mai ia kia mautolu e lau 'a maafu.kou tui 'oku 'ikai ke fai ha 'ita heni ha ha ha ka ko e lea fefeka pee....ha ha ha..kaekehe ko e mahino kiate au e lau 'a misi ko e faka'apa'apa'i 'a e view 'a e tokotaha kotoa pee 'oku 'i fale ni pea kapau te u 'ai ha'aku lau ki ai kou pehee 'e au ko e lahi ange mo e tokolahi ange 'etau lauu pea mo e kehekehe ange 'etau sioo ko 'ene tokoni ange ia kia kitautolu.....he 'oku mahino 'oku tau kehekehe fakakaukau 'o fakatatau ki he me'a 'oku 'aonga kia tautolu. pea kou tui ko e lau ia 'oku mo'oni mo 'uhinga maliee 'a e me'a koee 'oku 'aonga kia te auu. he'ikai ke u phee 'e au ko e vai tava 'oku sai ki he eku pukee ka kapau 'oku 'aonga ange 'a e vai lekileki ia 'ouaaa ....ko e mo'oni ia kia auu ko e kanisaa ko e vai lekileki...'e feefeee kapau te tau tukuange mo e fk'ataa ko e mo'oni ia...'a ia 'oku 'ikai taha 'a e mo'oniii pea 'ikai fkleveleva ha mo'oni ka 'oku tokoni kotoa 'a e ngaahi mo'oni kia kitautolu... hangee kiate au ko e kuonga ni....kapau kuo contextualise 'e mohenoa 'a sisu ki he 'atakai 'o tonga koe'uhii 'oku 'aonga ia ki tonga mo hno ngauee mo e kau faifekau pea tau tali ko e mo'oni iaa; ko e fakafekiki he siu mo e ta'esiu 'o sisuu 'i he 'aho ni 'e 'osi ange ko iaa ko e fu'u koto 'ea 'ata'ataa.... ko e motolo 'a sisuu na'a ne manako ke ngaue'aki 'a e concept 'o e me'a fo'ouu ...ma'a lahi ia. eg. 'a'au mai ha ika mei he ika na'a mou toki ma'u ni; ko koe 'oku ke haohaoa 'uluaki too 'e koe fo'i maka 'o fai e toloo; hifo ko e motu'a fklusa ko koe ke ta oo taua ko ho 'apii o kai efiafi...katoa e 'uu me'a kotoa ko iaa ko e 'uu me'a fo'ou ktoa....'ouaaa ko e 'uu me'a ia 'oku 'aonga he taimi kae tuku e toee ke toki tanaki mai mei mui ..ko e faofao pee pope.----------------------
</HTML
----- Original Message -----From: ikiSent: Wednesday, June 17, 2009 12:39 PMSubject: [tasilisili] Re: Sisu fe???
| Tangata Faifekau kuo ha mei kava feinga mai a Pongipongi moia. --- On Thu, 18/6/09, iki <iki....@tonganyouth.org.nz> wrote: |
|
‘Oku ou fakamalumalu atu pe moe alangafale ‘oe paenga ni kae tuku pe keu lavelave atu he kaveinga kuo fai hono matuai’i. ‘Oku ou kau pe hono toe fie fakaongo atu ‘ae ngaahi fokotu’u fakakaukau kuo ‘osi lafo’i atu ki he loto fala ‘oe tatala ‘uhinga ‘i he kaveinga ni. Koe taha ‘oe ngaahi natula fakaakoo ki hano vakai’i ta’e tuku pe fifili’i ta’e hela (What is reality?) ha fakamatala ‘a ha taha kehe (pe fa’u tohi) ko ha’ate tomu’a feinga kete muimui’i ‘ae ‘alunga pe ta’au ‘oku hu’ufa ki ai ‘ae toka’anga fakatalanoa (issues) ‘ae tokotaha ko ia. Ko hono ‘uhinga nai he koe taimi ‘oku te fokotu’u talanoa atu ki he tokotaha na’e ‘a’ana tonu ‘ae ngaue ko ia pe ‘oku palanisi fakaako leva ‘ae fa’u fakamatala ‘oku te fai pea ‘oku tali fakaako (Scholarly) kae mahulu atu hono tali Fakalaumalie kapau ‘oku fai ‘ae fakatotolo ko ia he mala’e ‘oe Tala’otua. ‘Oku ou tui koe tu’unga fakamatala na’e fai ‘e Ma’afu fekau’aki moe tu’unga fakamatala na’e fai ‘e Mohenoa na’a ne muimui’i ofi pe fakaofiofi kihe uho ‘oe toka’anga ‘uhinga ‘a Mohenoa fekau’aki mo e “Sisu Tonga” Ko hotau palopalema leva koe ‘ikai ke tau kau hono ma’u kakato ha faingamalie ‘oe fakamatala ko ia ne faingamalie ai 'a Ma'afu ke tau ma’u mo ia ‘e kitautolu ‘ae mahino ko ia. Koe mahino ‘oku tau ma’u he taimi ni ‘oku fakatefito pe ia ‘i he faka’uhinga na’e fai’aki ‘e Ma’afu ‘i he taimi lahi na’a ne ma’u ai ‘ae fakamatala ‘a Mohenoa. Kuo tau lava ‘eni ‘o mamata ha konga ‘oe feinga ‘a Ma’afu kene fakahohoa ‘a ‘ene mahino kia Sisu pea mahino kia Mohenoa ‘ae Sisu ko ia. Ko hotau palopalema leva kau lau tasilisili ‘e kamata ia mei ai. ‘Oku ou tui ‘oku ‘ikai fakaako mo faka’efika pea mama’o atu moe Laumalie ‘oe fakatautehine fakalotu ke tau hanga ‘o anga’i tavale ‘ae ‘uhinga ‘oku lilo he tala’otua ‘a Mohenoa ta’e te tau tukuange ha faingamalie ‘ae Tangata’eiki Puleako ke tuku mai pe na’e tefito ‘i he tu’unga fe ‘o Sisu (Christology) na’e fakalanga mei ai ‘ene feinga fakamatala’i e lahi ‘oe ‘Otua. He kapau na’e makatu’unga ‘i hono tangata (humanity) pea pe ko hono tu’unga ‘Otua (Divinity) pea ‘e toki malie leva ha’atau feinga ke tau kau atu he talanoa ‘ae primary source. ‘Oku ou tui ko kimoutolu ko ia ‘oku mou fai e vete (Biblical exegesis)‘e fu’u kainga ‘aupito mo ‘etau feinga hu atu ke kau’i talanoa he talanoa ‘ae kakai kehe.
----- Original Message -----From: fusi mapuhoi a tevoloSent: Thursday, June 25, 2009 11:27 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu fe???Date: Wed, 24 Jun 2009 15:43:52 -0700
Subject: [tasilisili] Re: Sisu fe???
From: sk...@bigpond.com
To: tasil...@googlegroups.com
'oku ou manatu ki he ki'i character ko ee ko kaikoa he faiva kalate. ko e fehu'i eni ia 'a e kaikoa mo'oni. hahahheheh!
>========= masi'i toko2, kuo kamata ke tutuli homau telingaa, ho'omo tau kapekape...hahahaha,
ko e ha 'oku 'ikai keke "off list" pe kia loto pea "off list" atu 'a loto kia Koe pea 'osi... katau hoko atu,
Find your next place with Ninemsn property Looking for a place to rent, share or buy this winter?
Access Yahoo!7 Mail on your mobile. Anytime. Anywhere. Show me how.
----- Original Message -----From: fusi mapuhoi a tevoloSent: Thursday, June 25, 2009 11:27 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu fe???Date: Wed, 24 Jun 2009 15:43:52 -0700
Subject: [tasilisili] Re: Sisu fe???
From: sk...@bigpond.com
To: tasil...@googlegroups.com
'oku ou manatu ki he ki'i character ko ee ko kaikoa he faiva kalate. ko e fehu'i eni ia 'a e kaikoa mo'oni. hahahheheh!
>========= masi'i toko2, kuo kamata ke tutuli homau telingaa, ho'omo tau kapekape...hahahaha,
ko e ha 'oku 'ikai keke "off list" pe kia loto pea "off list" atu 'a loto kia Koe pea 'osi... katau hoko atu,
Find your next place with Ninemsn property Looking for a place to rent, share or buy this winter?<BR
----- Original Message -----From: fusi mapuhoi a tevoloSent: Friday, June 26, 2009 6:10 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu fe???
Saipe, mapuhoi kau alu atu au 'i he uike faka'osi 'o Akosi 'o fakalele'i. Pea
mou lukuluku koini hake ki ai.
mo e ofa mei he Nurisng Chapel
hausia i moana taufu'i
faifekau malo afe mai ki he fale ni pea malo mu'a e lototo'a ke tu'umai he tafa'aki ko ena. 'Oku fkfiefia ho'o lave kuo fai tautautefito ki he konga ko ena felave'i mo e fktalanoa ki he pule sia 'a toutai.'Oku 'IKAI foki ma'u 'i he fale ni ia ha tatau 'o e pepa 'a e puleako sia 'a toutai, ngata pe 'i ho'o pepa.1). Ko e Ha ha'o lau ki he lave ne fai 'e Tevita Havea felave'i mo e Fuakava Motu'a pea pehe ki he Fuakava Fo'ou, 'a ee na'a ne hanga ai 'o fkhoa ki he fa'ahinga founga 'a e pule ako sia 'atoutai? (ko e lau 'a Tevita Havea ne 'uhinga mai ki he talanoa he Sisu-Tonga)'ofa atu mo e lotulotopoha
2009/6/22 Maafu Palu <maafu...@gmail.com>
Misi Kava,Malo ho'o lau, ka 'okapau na'a ke lau fakalelei 'eku fakamatala "Sisu Tonga", 'oku 'ikai te u tokanga au ko e 'ai ke malohi he tipeiti mo e fa'ahinga me'a pehe. 'Oku mole hotau taimi 'otautolu he fakakikihi 'uhinga ko 'ai ke malohi he tipeiti. 'Oku 'ikai ko ha tipeiti 'oku ou fai, ka ko e fakatonutonu 'o ha akonaki hala fakatokateline mo fakatohitapu kuo hake mai ki hotau fonua.Hange pe ko e fai 'a Paula 'i he Tohitapu. 'Oku tau 'ilo pe ki he ngaahi akonaki hala na'a ne fakatonutonu, mei he ngaahi tohi 'a Paula. 'Oku hoko 'a e ngaahi tohi 'a Paula ko e poupou 'o e Siasi koe'uhi he na'e 'ikai ko e tipeiti, ka ko 'ene fakatonutonu. 'E 'ikai lau 'eku fakamatala ki he "Sisu Tonga" 'i he mafai tatau mo Paula, ka ko e fakakaukau tatau 'oku ou fokotu'u ai 'a e fakamatala.Ko e "Sisu Tonga" 'oku 'ikai ko e Sisu ia 'o e Tohitapu 'a ee 'oku taau ke tau tataki ki ai 'a e kakai Tonga ke nau tui ki ai 'o ma'u mo'ui ta'engata 'i he tui kiate ia. 'Oku 'ataa 'aupito pe 'a Mohenoa ia ke 'omi ha'ane fakamatala ki he Tasilisili ka 'oku ou tui 'oku mahino pe ki he kakai 'a e 'uhinga 'o e me'a 'a Mohenoa.Ko e Sisu 'o e Tohitapu, (mo'oni ko e Folofola ia na'e 'Otua 'i he Kamata'anga), na'e 'ikai ke 'i Tonga ia pe 'iloa ia 'i he ha'a 'Otua 'o Tonga kimu'a pea toki a'u atu ki ai 'a e kau misinale mo e Tohitapu (Sio ki he fakamatala 'a William Mariner ki he ngaahi 'otua 'o Tonga).He 'oku mo'oni e lau 'a Dr Molitoni he'ene Himi: "He na'e tu'u ki ai 'a e Lotu (ki Tonga), Omi 'a e kau faifekau (misinale 'i he senituli 19) 'O fanongo 'e he Motu (ko Tonga) ki he me'a 'a e Tohitapu, 'o Tafoki 'a e hou'eiki mo e Hau (Himi 391). Na'e 'ikai te tau mei 'ilo 'a e Sisu 'o Nasaleti 'okaneta'e'oua 'a hono faka'ilo mai kiate kitautolu 'i Tonga 'e he Tohitapu.Ko e lau 'a Paula 'ia Efeso 2:11-15 'oku makatu'unga ai 'eku fakamatala ki he mahu'inga 'o Sisu kiate kitautolu Tonga. He ko e kau Senitaile kitautolu 'i he lau 'a e Siu. Pea na'a tau taka he "univeesi ta'ema'u 'otua" kimu'a pea toki a'u mai 'a e Kosipeli ki hotau fonua he senituli 19. Ka ko e ta'ata'a 'o Sisu ko hotau melino'anga ia mo e 'Otua, 'oku ne fakaofi kitautolu ki he monu'ia na'e tala'ofa'aki 'e he 'Otua kia Epalahame mo hono hako (Sen 12:3; Kal 3:8). Ko e Sisu ia 'oku taau ke nofotaha ki ai 'etau ngaahi malanga.'ofa atu mo e lotu,Ma'afu
20/6/16 Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>
‘Oku ou fakamalumalu atu pe moe alangafale ‘oe paenga ni kae tuku pe keu lavelave atu he kaveinga kuo fai hono matuai’i. ‘Oku ou kau pe hono toe fie fakaongo atu ‘ae ngaahi fokotu’u fakakaukau kuo ‘osi lafo’i atu ki he loto fala ‘oe tatala ‘uhinga ‘i he kaveinga ni. Koe taha ‘oe ngaahi natula fakaakoo ki hano vakai’i ta’e tuku pe fifili’i ta’e hela (What is reality?) ha fakamatala ‘a ha taha kehe (pe fa’u tohi) ko ha’ate tomu’a feinga kete muimui’i ‘ae ‘alunga pe ta’au ‘oku hu’ufa ki ai ‘ae toka’anga fakatalanoa (issues) ‘ae tokotaha ko ia. Ko hono ‘uhinga nai he koe taimi ‘oku te fokotu’u talanoa atu ki he tokotaha na’e ‘a’ana tonu ‘ae ngaue ko ia pe ‘oku palanisi fakaako leva ‘ae fa’u fakamatala ‘oku te fai pea ‘oku tali fakaako (Scholarly) kae mahulu atu hono tali Fakalaumalie kapau ‘oku fai ‘ae fakatotolo ko ia he mala’e ‘oe Tala’otua. ‘Oku ou tui koe tu’unga fakamatala na’e fai ‘e Ma’afu fekau’aki moe tu’unga fakamatala na’e fai ‘e Mohenoa na’a ne muimui’i ofi pe fakaofiofi kihe uho ‘oe toka’anga ‘uhinga ‘a Mohenoa fekau’aki mo e “Sisu Tonga” Ko hotau palopalema leva koe ‘ikai ke tau kau hono ma’u kakato ha faingamalie ‘oe fakamatala ko ia ne faingamalie ai 'a Ma'afu ke tau ma’u mo ia ‘e kitautolu ‘ae mahino ko ia. Koe mahino ‘oku tau ma’u he taimi ni ‘oku fakatefito pe ia ‘i he faka’uhinga na’e fai’aki ‘e Ma’afu ‘i he taimi lahi na’a ne ma’u ai ‘ae fakamatala ‘a Mohenoa. Kuo tau lava ‘eni ‘o mamata ha konga ‘oe feinga ‘a Ma’afu kene fakahohoa ‘a ‘ene mahino kia Sisu pea mahino kia Mohenoa ‘ae Sisu ko ia. Ko hotau palopalema leva kau lau tasilisili ‘e kamata ia mei ai. ‘Oku ou tui ‘oku ‘ikai fakaako mo faka’efika pea mama’o atu moe Laumalie ‘oe fakatautehine fakalotu ke tau hanga ‘o anga’i tavale ‘ae ‘uhinga ‘oku lilo he tala’otua ‘a Mohenoa ta’e te tau tukuange ha faingamalie ‘ae Tangata’eiki Puleako ke tuku mai pe na’e tefito ‘i he tu’unga fe ‘o Sisu (Christology) na’e fakalanga mei ai ‘ene feinga fakamatala’i e lahi ‘oe ‘Otua. He kapau na’e makatu’unga ‘i hono tangata (humanity) pea pe ko hono tu’unga ‘Otua (Divinity) pea ‘e toki malie leva ha’atau feinga ke tau kau atu he talanoa ‘ae primary source. ‘Oku ou tui ko kimoutolu ko ia ‘oku mou fai e vete (Biblical exegesis)‘e fu’u kainga ‘aupito mo ‘etau feinga hu atu ke kau’i talanoa he talanoa ‘ae kakai kehe.
Tau pehe ni pe 'e anga pehe ni ha fifili ha taha ki he kaveinga ni: Hange koe ki’i fakatataa ko ‘eni: (Tu’unga tangata) Kapau ko ‘ene Siu (tangata kakato) pe pea ngata ai ka ko ‘ene toe pipiki ta’engata atu mo hono ‘Otua kakato he Sisu Siu pea kapau koe Sisu ‘Otua pea tau fakamolemole aa ‘a kitaua koe fakangatangata kae si’i tukuange aa ‘ae ta’e fakangatangata ke ‘Otua aa ‘o mafai ke MAFEIA, TOKAIMA’ANANGA MO ‘AFIO HE POTU KOTOA PE (Ominscience, Ominpresent, Ominpotance). Hange koe pehe ‘e Ma’afu na’e toki ‘alu atu pe ‘ae Misinale ia ki Tonga moe Kosipeli! Kapau ‘e ‘i ai ha faingamalie ‘a Mohenoa kene tatala mai ‘ene tala’otua fekau’aki moe lea “Kosipeli” pe na’a ‘oku ‘uhinga pe ia kia Sisu ‘aee na’e ‘i he kamata’anga ‘aee ‘oku lea mai kia ‘a Sione1:1. Tau manatu’i foki ‘oku toki kamata ‘ae Tohi Senesi 1:1 ia he veesi 3 ‘oe Kosipeli na’e hiki tohi ‘e Sione “I he kamata’anga kuo ‘i ai ‘a FOLOFOLA, pea na’e feangai moe ‘Otua ‘a Folofola pea na’e ‘Otua ‘a Folofola 2: Koe tokotaha ko ia na’e ‘i he kamata’anga, ‘o feangai moe ‘Otua 3: Koe hoko mai ‘ae me’a kotoa pe na’e fou ‘iate ia pea na’e ‘ikai ha momo’i me’a ‘e taha ‘e hoko mai ‘o ‘ata’ataa mo Ia. Senesi 1: 1 “’I he kamata’anga na’e fakatupu ‘e he ‘Otua ‘ae langi mo mamani.” Pea kapau ko ‘ene tu’u ‘ena he TOHITAPU pea ta na’e si’i toki tupu hake pe si’i Tonga ia kuo ‘i ai ‘a FOLOFOLA ‘aee koee na’e hoko mai ‘i he manava ‘oe Siu ko Mele pea toe fakahingoa pe ia mei Langi (‘o ‘ikai ko ha tauhingoa ki ha kui ‘a Mele) ‘ehe kau ‘Angelo mei langi “Hingoa pe ia ko Sisu ka tau mo’ui ai. Sio ki he malie!!
‘Oku ou tui ‘e toe malieange ‘ae ngaahi tanumaki fakalotukalafi ‘oka pau ‘e toe si’i lava mai moe original documentation ‘a Mohenoa ki he Fale ni. Pea kapau 'e 'ikai lava mai pea 'e matuku atu 'ae kau mamata fuhu mo 'enau pehe pe "Malohi e masi'i koee koe 'ikai lava mai 'ae masi'i koee" toki pehe mai moe fu'u konaa ia ta koe he'ikai lava e va'inga kae mole 'eku ki'i 'Kelesi" 'ikai koe ki'i seniti!!" ‘Oku ou tui kapau te tau tali koe kau kalisitiane kitautolu pea koe anga ‘eni ‘etau feinga 'a hotau pukupuku mo fakangatangata ni ke alasi ha kihi’i ‘inisi ‘oe ‘O-TU’A pea ‘oku ou tui te tau loto lelei ke tau tali hotau ngaahi maama’anga kotoa pe kuo fakakoloa taau taha ‘aki kitautolu. Na’a faifai kuo tau fetuhuaki pea toe valevaleange ai ‘ae ‘Otua Lahi ‘oku tau mo’ui ai. Tau tasilisili lelei pe he koe Sisu pe ‘a mamani. Kuo ha ‘ae “TOLU TAHA ‘OTUA” -‘EI KOE TAHA TOLU” ‘ikai nai ke tokoni ia ki hano tali hangatonu pea ‘uli’uli mo hinehine ‘ae fifili ni?
misi
Need a Holiday? Win a $10,000 Holiday of your choice. Enter now..
----- Original Message -----From: Semisi KavaSent: Tuesday, June 16, 2009 4:42 PMSubject: [tasilisili] Re: Sisu fe???
‘Oku ou fakamalumalu atu pe moe alangafale ‘oe paenga ni kae tuku pe keu lavelave atu he kaveinga kuo fai hono matuai’i. ‘Oku ou kau pe hono toe fie fakaongo atu ‘ae ngaahi fokotu’u fakakaukau kuo ‘osi lafo’i atu ki he loto fala ‘oe tatala ‘uhinga ‘i he kaveinga ni. Koe taha ‘oe ngaahi natula fakaakoo ki hano vakai’i ta’e tuku pe fifili’i ta’e hela (What is reality?) ha fakamatala ‘a ha taha kehe (pe fa’u tohi) ko ha’ate tomu’a feinga kete muimui’i ‘ae ‘alunga pe ta’au ‘oku hu’ufa ki ai ‘ae toka’anga fakatalanoa (issues) ‘ae tokotaha ko ia. Ko hono ‘uhinga nai he koe taimi ‘oku te fokotu’u talanoa atu ki he tokotaha na’e ‘a’ana tonu ‘ae ngaue ko ia pe ‘oku palanisi fakaako leva ‘ae fa’u fakamatala ‘oku te fai pea ‘oku tali fakaako (Scholarly) kae mahulu atu hono tali Fakalaumalie kapau ‘oku fai ‘ae fakatotolo ko ia he mala’e ‘oe Tala’otua. ‘Oku ou tui koe tu’unga fakamatala na’e fai ‘e Ma’afu fekau’aki moe tu’unga fakamatala na’e fai ‘e Mohenoa na’a ne muimui’i ofi pe fakaofiofi kihe uho ‘oe toka’anga ‘uhinga ‘a Mohenoa fekau’aki mo e “Sisu Tonga” Ko hotau palopalema leva koe ‘ikai ke tau kau hono ma’u kakato ha faingamalie ‘oe fakamatala ko ia ne faingamalie ai 'a Ma'afu ke tau ma’u mo ia ‘e kitautolu ‘ae mahino ko ia. Koe mahino ‘oku tau ma’u he taimi ni ‘oku fakatefito pe ia ‘i he faka’uhinga na’e fai’aki ‘e Ma’afu ‘i he taimi lahi na’a ne ma’u ai ‘ae fakamatala ‘a Mohenoa. Kuo tau lava ‘eni ‘o mamata ha konga ‘oe feinga ‘a Ma’afu kene fakahohoa ‘a ‘ene mahino kia Sisu pea mahino kia Mohenoa ‘ae Sisu ko ia. Ko hotau palopalema leva kau lau tasilisili ‘e kamata ia mei ai. ‘Oku ou tui ‘oku ‘ikai fakaako mo faka’efika pea mama’o atu moe Laumalie ‘oe fakatautehine fakalotu ke tau hanga ‘o anga’i tavale ‘ae ‘uhinga ‘oku lilo he tala’otua ‘a Mohenoa ta’e te tau tukuange ha faingamalie ‘ae Tangata’eiki Puleako ke tuku mai pe na’e tefito ‘i he tu’unga fe ‘o Sisu (Christology) na’e fakalanga mei ai ‘ene feinga fakamatala’i e lahi ‘oe ‘Otua. He kapau na’e makatu’unga ‘i hono tangata (humanity) pea pe ko hono tu’unga ‘Otua (Divinity) pea ‘e toki malie leva ha’atau feinga ke tau kau atu he talanoa ‘ae primary source. ‘Oku ou tui ko kimoutolu ko ia ‘oku mou fai e vete (Biblical exegesis)‘e fu’u kainga ‘aupito mo ‘etau feinga hu atu ke kau’i talanoa he talanoa ‘ae kakai kehe.
Tau pehe ni pe 'e anga pehe ni ha fifili ha taha ki he kaveinga ni: Hange koe ki’i fakatataa ko ‘eni: (Tu’unga tangata) Kapau ko ‘ene Siu (tangata kakato) pe pea ngata ai ka ko ‘ene toe pipiki ta’engata atu mo hono ‘Otua kakato he Sisu Siu pea kapau koe Sisu ‘Otua pea tau fakamolemole aa ‘a kitaua koe fakangatangata kae si’i tukuange aa ‘ae ta’e fakangatangata ke ‘Otua aa ‘o mafai ke MAFEIA, TOKAIMA’ANANGA MO ‘AFIO HE POTU KOTOA PE (Ominscience, Ominpresent, Ominpotance). Hange koe pehe ‘e Ma’afu na’e toki ‘alu atu pe ‘ae Misinale ia ki Tonga moe Kosipeli! Kapau ‘e ‘i ai ha faingamalie ‘a Mohenoa kene tatala mai ‘ene tala’otua fekau’aki moe lea “Kosipeli” pe na’a ‘oku ‘uhinga pe ia kia Sisu ‘aee na’e ‘i he kamata’anga ‘aee ‘oku lea mai kia ‘a Sione1:1. Tau manatu’i foki ‘oku toki kamata ‘ae Tohi Senesi 1:1 ia he veesi 3 ‘oe Kosipeli na’e hiki tohi ‘e Sione “I he kamata’anga kuo ‘i ai ‘a FOLOFOLA, pea na’e feangai moe ‘Otua ‘a Folofola pea na’e ‘Otua ‘a Folofola 2: Koe tokotaha ko ia na’e ‘i he kamata’anga, ‘o feangai moe ‘Otua 3: Koe hoko mai ‘ae me’a kotoa pe na’e fou ‘iate ia pea na’e ‘ikai ha momo’i me’a ‘e taha ‘e hoko mai ‘o ‘ata’ataa mo Ia. Senesi 1: 1 “’I he kamata’anga na’e fakatupu ‘e he ‘Otua ‘ae langi mo mamani.” Pea kapau ko ‘ene tu’u ‘ena he TOHITAPU pea ta na’e si’i toki tupu hake pe si’i Tonga ia kuo ‘i ai ‘a FOLOFOLA ‘aee koee na’e hoko mai ‘i he manava ‘oe Siu ko Mele pea toe fakahingoa pe ia mei Langi (‘o ‘ikai ko ha tauhingoa ki ha kui ‘a Mele) ‘ehe kau ‘Angelo mei langi “Hingoa pe ia ko Sisu ka tau mo’ui ai. Sio ki he malie!!
‘Oku ou tui ‘e toe malieange ‘ae ngaahi tanumaki fakalotukalafi ‘oka pau ‘e toe si’i lava mai moe original documentation ‘a Mohenoa ki he Fale ni. Pea kapau 'e 'ikai lava mai pea 'e matuku atu 'ae kau mamata fuhu mo 'enau pehe pe "Malohi e masi'i koee koe 'ikai lava mai 'ae masi'i koee" toki pehe mai moe fu'u konaa ia ta koe he'ikai lava e va'inga kae mole 'eku ki'i 'Kelesi" 'ikai koe ki'i seniti!!" ‘Oku ou tui kapau te tau tali koe kau kalisitiane kitautolu pea koe anga ‘eni ‘etau feinga 'a hotau pukupuku mo fakangatangata ni ke alasi ha kihi’i ‘inisi ‘oe ‘O-TU’A pea ‘oku ou tui te tau loto lelei ke tau tali hotau ngaahi maama’anga kotoa pe kuo fakakoloa taau taha ‘aki kitautolu. Na’a faifai kuo tau fetuhuaki pea toe valevaleange ai ‘ae ‘Otua Lahi ‘oku tau mo’ui ai. Tau tasilisili lelei pe he koe Sisu pe ‘a mamani. Kuo ha ‘ae “TOLU TAHA ‘OTUA” -‘EI KOE TAHA TOLU” ‘ikai nai ke tokoni ia ki hano tali hangatonu pea ‘uli’uli mo hinehine ‘ae fifili ni?
misi
Need a Holiday? Win a $10,000 Holiday of your choice. Enter now..
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.339 / Virus Database: 270.12.71/2178 - Release Date: 06/15/09 17:54:00
Kau tangata mou 'ofa mai o tuku atu ho'o mou SISU Australia kae tokanga ki he etau folofola fakauike he 'oku mau Tangutu kunima o lautohi pea mau ako ai. Faifai pea ma'olunga a Sisu mohenoa mo SESU Palu mei Kolomotua Ia SISU ALO e "OTUA"..'OKU I AI E SISU HENI I NU'USILA. HONO HINGOA PAPI.
|
|
|
From: Lotopoha JeruelSent: Sunday, June 28, 2009 10:30 AMSubject: [tasilisili] Re: Sisu fe???
Faifekau 'oku fkfiefia ho'o fktalanoa mai pea 'oku hangee pe ko e lau, 'oku fai e fe'inasi'aki 'o hoko ko hotau fklahi ki he 'Ilo pea fklotolahi ki he tui mei he loto.
Fakafeta'i ki he 'Eiki ko Sisu 'o Nasaleti. 'Osi 'eku tohi, kuo tala mai 'e he 'Eiki ('oku 'ikai ko ha'aku fakakata eni) 'a ho hingoa kia au. Ko ia, kuo fuoloa e ta'efelongoaki, pea fuoloa mo ho'o ta'e'asi ange ki he'etau pakipaki 'i Fofo'anga. 'Oku ou fanongo 'oku ke kei 'i he'etau paki pe ko ena 'ia Lifi, ka kuo talamai 'e Mosimosi kia au 'oku lahi e talafakafonua ai.
Ko e tofi'a nai 'o hai, na'a 'oku ofi atu hoku 'api TUKUHAU kia koe. Ko hoku ki'i tupu'anga, hangee 'oku ta "kaunga'api" ee!.
Kuo te'eki ai te u ma'u e fakamatala 'a Tevita Havea pea te u kumi ki ai. Ka 'oku mahu'inga 'a hono pukepuke 'o e fetaiaki (continuity) 'a e Fuakava Motu'a mo e Fuakava Fo'ou 'ia Sisu. He ko e me'a pe ia 'oku akonaki'aki mai 'e Sisu (Vakai ki he'eku Halakinikini ki he Vete Tohitapu).
'E lelei foki hano FOKOTU'U FKTAHA mai e ongo taukave ki loto ni ketau AKO mei ai, pea 'oku tupulaki foki ai e 'Ilo mo e faofao ai e mahino. Pea kapau 'oku ke LAU ki he FETAIAKI 'a e OT &NT, 'e ma'u 'i ho'o Hala Kinikini, te u feinga ke ma'u mai ha Tohi ai keu lau. Pea KUOU 'ohovale au he PULI 'a e lave ne fai 'e THAVEA mei he loto Tasilisili, he neu fk'amu pe ke ke lvae mai ki ai, koe'uhi he 'OKU OU 'ILO'I 'oku KEHE ho'o vakai 'au mei ai. Pea 'e ALA hoko ho'omo KEHEKEHE ke mau 'INASI AI 'o tokoni ki he'emau ngaue'aki e tohitapu.Ko e SISU (Sione 1:1), ko e TOKOTAHA ia ne 'I MU'A 'ANOA PE, pea na'a ne TOKI HOKOMAI 'o 'AIKAKANO 'o fou he FEFEINE TAAUPO'OU ko Mele, pea 'alo'i ai 'o ui ko SISU (FKMO'UI).Ko e LAVA ko ee 'ENE ngaue (huhu'i 'a mamani), pea ne toe FOKI pe ia ki LANGAI ki he me'a na'e 'ULUAKI 'IAI PE KIMU'A (ko e LAUMALIE na'e 'IKAI hano KAMATA'ANGA pe TUPU'ANGA, ka ko Ia ia 'oku HULU 'ANOA ATU Ia he 'Alifa mo e 'Omeka.Ko e 'efi ko ee 'o e SINO MATELIE 'e 'uhinga ia KUO TAU tui KUO NE 'efi atu hono SIU ki lotolangi. Pea hangee leva eni ia NE hifo mai ke HUHU'I mo 'ave atu 'a e MATELIE ki he PULE'ANGA 'o e LAUMALIE. 'E fihi eni ia fktatau ki he ngaahi akoanki mo e fkhinohino 'a Sisu he ngaahi kosipeli. Kaikehe, faifekau, te u toki hoko atu, kae KOMA atu hee.
'ofa atu mo e lotu
lotopoha.
----- Original Message -----From: Lotopoha JeruelSent: Sunday, June 28, 2009 6:46 PMSubject: [tasilisili] Re: Sisu fe???
malo ho'o fktalanoa mai sfaupula, pea hange kiate au ko e faifekau 'oku matalanoa. 'Oku lelei ho'o hopohake, ka ko hono maumau he 'oku ke toe repeat mai pe 'e koe ia e me'a ne 'osi lave mai ki ai e faifekau.'oku ou fk'amu ke 'UNU e talanoa kimu'a pea ko e founga ena 'e TAHA neu fokotu'u atu, ke ke fkkaukau ki ai na'a sai ke kamata'i hano langa'i 'o e talanoa he ngaahi tafa'aki Liberal and Conservative pe ko e Biblical and Contextualization ke maau pea ifo e talanoa 'o fklakalaka ke tau fe'inasi'aki ai.ko ia, fefe ke ke pehe atu ki he faifekau ke mo laulau mai ki he me'a ko eni pea mo kolosi hifo mo ia ki he'eta tepile ketau TOE kuki'i ai 'aki hono TU'O LAHI ke feimo PAKU e supo ia:1). Ko Sisu mo e Tohitapu, ko e ONGO ME'A KEHEKEHE 'aupito ia 'e 2. Ko e Tohitapu, ko e ngaahi lea ia 'oku 'a e 'Otua, ka 'OKU 'IKAI TATAU ia mo SISU (written word and WORD of God (Sione 1:1). TALU 'ena KEHEKEHE mei he kamat'anga 'oku kei pehe ai pe.