Re: !!..MALANGA SAPATE FA’EE (10/05/2015)

1,230 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
May 5, 2015, 7:46:30 AM5/5/15
to TASILISILI, Kalino Latu, lutu...@gmail.com
!!..MALANGA SAPATE FA’EE (10/05/2015)
 
Ngaahi lesoni: Same 98; Ngaue 10:44-48; 1 Sione 5:1-6; Sione 15:9-17
Ngaahi Himi: Himi.365, 535,562, 640
Kaveinga: “Koe fa’ee ko e fatongia koe Kelesi ta'engata ia
 
Potu Folofola Malanga: Sione 15:12 “Ko ‘eni ia ‘ae tu’utu’u ni ‘a’aku, Ke mou fe’ofa’aki ‘o hange koe ‘ofa na’a ku fai kiate kimoutolu.”
 
 
Talateu
 
 
Koe taha ‘eni ha veesi folofola ‘oku fa’a ngaue’aki ‘e ha kau fa’ee kuo nau tatau mai ki he fanau moe mo’ui ni ka nau tukufolau atu ke nonofo mo honau ‘Eiki huhu’i ‘i hono pule’anga. Pea ‘oku hoko tonu mai pe ‘ae talanoa ni pea moe Sapate ke fakamanatu ai ‘ae tou’anga ‘oe ngaahi fa’ee kotoa pe. Koe Sapate ‘eni hono 6 ‘oe fa’ahi ‘oe Toetu’u ‘a ia na’e kamata ia mei he ‘aho 5 ‘o ‘Epeleli ‘o ‘osi mai ki he ‘aho 14 ‘o Mee ni. Koe lanu ‘oku ngaue’aki koe Hinehina pe Engeenga pe koula he koe lanu ‘oe ikuna kafakafa kuo fai ‘e Sisu ma’a mamani. Koe talanoa ‘oe ‘aho ni ko hono hoko atu pe ia ‘oe talanoa na’e kamata’i mai ‘e Sisu mo ‘ene kauako ki he mahu’inga ‘oe nofo ma’u ‘ae ngaahi va’a ‘i he sino’i vaine. Pea koe’uhii koe vave ‘ae hokosia hono puke ia ke fai hono fakapoongi na’a ne fai ai ‘ae fakaloto lahi ni ki he mahu’inga ‘oe pau ke nau nofo ma’u he’ene ngaahi tu’utu’uni “Ko ‘eni ‘ae tu’utu’u ni ‘a’aku, ke mou fe’ofa’aki ‘o hange koe ‘ofa neu fai kiate kimoutolu” pea ko ia ‘etau veesi malanga.
 
Koe vete ‘oe talanoa
 
 
Na’e ‘osi ‘afio’i pe ‘e Sisu ‘ae tukunga ‘e hoko atu ki ai ‘ene kau ako ‘i he taimi te nau mavae. Na’e ‘osi ‘afio’i pe foki ‘e Sisu ‘ae malohi ‘oe ‘ofa’i ‘e he’ene kauako ‘ae ngaahi fekau ‘ene Tamai. Na’a ne ‘afio’i pe foki kuopau ke ‘i ai ha Siutasi kene lavaki’i ia pea kuo pau ke ‘i ai moha Pita kene Fakafisinga’i ia. Koha fakamatala mo’oni ia ‘ae fa’ahinga ‘ofa na’e fai’aki ‘enau polepole he ngaahi ngaue fakaofo mo e ngaahi ngaue mana ‘a Sisu lolotonga ‘ene ngaue fakafaifekau. Na’e ‘osi ‘afio’i pe ‘e Sisu ‘e ‘i ai ha kakai te nau ‘anuhia, pekalae mo tutuki ia pea tokua ko kinautolu ia ‘e lau koe fili ‘o ‘ene kau ako. ‘I he ngaahi ‘uhinga ni kotoa na’e fakama’opo’opo’aki pe ‘e Sisu ‘ae uho tefito ‘o ‘ene hoko mai ki hotau mamani ‘o ‘ikai mo ha toe me’a ka ko ‘ene ‘Ofa pehe ke li’aki ‘ene mo’ui kae mo’ui hotau mamani. Ko ‘eni ‘ae tu’utu’u ni ‘a’aku, ke mou fe’ofa’aki ‘o hange koe ‘ofa neu fai kiate kimoutolu
 
 
‘Oku hiki tohi ‘e Sione ‘a e fa’ahinga ‘ulungaanga ‘ene fekau’aki mo ‘ene kau ako. Ko Ia, ‘a e vaine, ko ‘ene kau ako, ‘a e ngaahi va’a. Ko e tupu ‘afa’afa ‘a e fu’u vaine, ‘e tu’unga ia ‘i he fenofo’aki ‘a e ngaahi va’a pea mo e vaine; ‘o nofo ‘a e folofola ‘a e “vaine mo’onia” ‘i he ngaahi “va’a” pea nofo ma’u ‘a e ngaahi va’a ‘o tauhi ‘ene tu’utu’uni. ‘Oku ne fakamahino leva ‘i he potu folofola ko eni ‘a e tu’utu’uni fo’ou ‘o e vaine. Ko ‘eni ‘ae tu’utu’u ni ‘a’aku, ke mou fe’ofa’aki ‘o hange koe ‘ofa neu fai kiate kimoutolu. Ko eni ‘oku ‘atu ‘e Sisu ha “tu’utu’uni” ‘a’ana, ki he’ene kau ako. Ko e tu’utu’uni ia ke nau tauhi, ‘o tu’unga mei ai ha’anau fua lahi: “Ke mou fe’ofa’aki, ‘o hangē ko e ‘ofa ne u fai kiate kimoutolu” (v.12). ‘I he tu’unga ko ia na’e ‘omi ‘e Sisu ha fakataataa mahino ‘ene fekau’aki mo fe’ofa’aki mo’ene kauako: “Tala’ehai ‘oku ai ha ‘ofa ‘a ha taha ‘e lahi ‘i he ‘ofa ko ē, ke ne li’aki ‘ene mo’ui koe’uhi ko hono ngaahi kaume’a” (v.13). Ko e sīpinga ia ‘o e ‘ofa ke pukepuke’aki ‘a e ngaahi “va’a”. Ko e ‘ofa ‘a Sisu kiate kinautolu, ‘a e fa’ifa’itaki’anga ‘o e ‘ofa ‘a e va’a ki he va’a.
 
‘Oku fakasino leva ‘e Sisu ‘ae fe’ofa’aki ko ia he vaha’aa ‘oe tamaio’eki mo ‘ene ‘Eiki. Ko e anga ‘o e kau tamaio’eiki, ko e talangofua ta’efehu’ia ki hono ‘eiki, he na’e ‘ikai ‘ilo ‘e he tamaio’eiki pe ko e hā ‘a e me’a ‘a ‘ene ‘eiki ‘oku fai. Ka neongo ia, ka na’e pau ke ne talangofua pe, ‘o ‘ikai ko ‘ene ‘ofa ki he’ene ‘eiki, kae fai koe’uhi ko ‘ene manavahē. Na’e ‘ikai pehē ‘a e ‘ofa ‘a Sisu ki he’ene kau ako; ‘a e ‘ofa ‘a e vaine ki hono ngaahi va’a, he na’a ne tala kiate kinautolu ‘a e ngaahi me’a kuo ne fanongo tonu mei he’ene Tamai (v.15). ‘O pau ai ke lau ‘e Sisu ‘a ‘ene kau ako, ko hono ngaahi “kaume’a” kae ‘ikai ko ‘ene kau “tamaio’eiki”, koe’uhi he na’e faka’ilo ‘e Sisu ‘a e me’a kotoa pe ‘a’ana ki he kau ako. Kuo ne toutou tala eni ‘a e ‘uhinga ‘o ‘ene ha’u; ‘a e pau ke ne fou he kolosi, ko hono mate’anga ia, ‘a ia foki, te ne toki tohoaki ai ‘a māmani kiate ai (3:15; 12:31-33). Kuo ne tala foki kiate kinautolu, ko ‘ene ‘alu ‘o te u ha ‘api mo’onautolu, pea te ne toe ha’u, koe’uhi ke ne ma’u ‘akinautolu, ki he feitu’u te ne ‘i ai ‘e ia, ‘a ia foki ko e ‘ao ‘o e Tamai (14:1-5). Kuo ne faka’ilo foki kiate kinautolu mo e “hala” ki he feitu’u te ne ‘alu ‘o teu mo’onautolu, he ko Ia ia ‘a e “hala” ki he Tamai, pea ‘oku ‘ikai fou ha taha ki he Tamai ‘i ha toe “hala” kehe, ka ko Sisu kuo kalusefai pe. Ko ia, kuo lahi ‘a e ngaahi me’a kuo tala ‘e Sisu ki he’ene kau ako, ko e fakamahino ‘o ‘ene ‘ofa ‘a’ana kiate kinautolu. Ko e fa’ifa’itaki’anga foki ia ‘o e fe’ofa’aki ‘a ‘ene kau ako – ko e fe’ofa’aki ‘a e ngaahi “kaume’a” ‘o Sisu, ‘a e fa’ahinga kuo nau ‘ilo meia Sisu ‘a e me’a ‘a e Tamai ‘oku fai ‘i māmani, ‘a ia ko ‘ene fai ke haofaki ‘a māmani mei he’enau ngaahi angahala.
 
 
Ko e me’a kuo fakae’a ai ‘e Sisu ‘ene ‘ofa ‘a’ana ki he kau ako, ko ‘ene fili kinautolu mo fakanofo kinautolu ke hoko ko e ngaahi “va’a” ‘o e vaine, ‘o iku ki ha’anau fua lahi (v.16). ‘Oku mahu’inga ‘aupito ‘a e folofola ni, ke mahino ki he’ene kau ako ‘a e makatu’unga ‘o ‘enau fe’ofa’aki – ko e fe’ofa’aki ‘a e fa’ahinga na’e fili ‘e Sisu, ‘o makatu’unga ‘ata’atā pe ‘i he’ene ‘ofa ‘a’ana kiate kinautolu. Na’e pehē foki ‘a e fai ‘e he ‘Otua kitautolu ngaahi fa’ee ‘etau hoko mai ki he fatongia koe fa’ee. Na’e ‘ikai ke tau fili ki ai ka na’e fili kitautolu ki ai ‘e he ‘Otua. Pea ‘i he funga ‘o ‘ene fili ko ia kuo ne ‘osi hili atu ki ai mo hotau mahu’inga moe ‘uhinga. Koe kotoa ‘oe ngaahi me’a ni koe fokotu’utu’u kotoa pe ia ‘ae ‘Otua. Ko ‘etau nofo ma’u hotau fatongia ko ia pea ‘oku fakahofua leva ia ki he ‘Otua he ko ‘ene maa’imoa kitautolu. Ko hotau fatongia leva koe fua ke sino ‘ae fe’ofa’aki moe fetauhi’aki ko ia. Pehē foki ‘a e fai ‘a Sisu ki he’ene kau ako.
 
Koe fa’ee mo hono ‘uhingaa
 
Si’i ngaahi fa’ee ko ho’o fatongia koe Kelesi ta'engata ia. Talu mei he 1914 ‘a hono fokotu’u ‘e England ‘ae Sapate hono ua ‘o Mee he ta’u kotoa pe koe Sapate ke fakamanatua ai ‘ae mahu’inga ‘oe ngaahi fa’ee. Na’e tupu foki ia mei hono faka’ataa atu ‘e he kakai na’e ma’u ‘enau koloa he kuonga ko ia ‘i England (Senituli 17) ‘ae si’i ngaahi fa’ee na’a nau ngaue fakasevaniti kiate kinautolu ke nau ‘ataa he fo’i Sapate ko ia (Sunday off) ‘o foki ki honau ngaahi kolo mo honau ngaahi famili mo ‘enau fanau ‘o malolo ki ai. Koe lea “fa’ee/ Mother/ Mom” ‘oku ‘ikai ko ha hingoa pe lakanga ia ka ‘oku fakatonulea’i ia ‘e he malanga ni koe “ngafa fatongia fakalangi/ It is a divine function!" Ko ‘etau lea fa’ee ‘oku ne ‘osi pu’aki mai pe ‘e ia ‘ae “mo’ui.” Koe fa’ee koe pununga mo’ui he ‘oku hoko mai mei hono manava ‘ae mo’ui pea manava ko ia na’e hoko fakataha mai pe ia moe fatongia ‘oe fa’ee ke tauhi ia ke mo’ui. ‘Oku fanau’i mai pe ‘ae tama mo hono fatongia ke fai kiate ia ‘a ia koe “tauhi” pea koe tauhi ko ia ko hono ivi ngaue koe “’ofa” pea koe ‘ofa ko ia na’e ‘osi fa’o pe ia ki manava ‘e he ‘Otua ke ne ha’i fakataha ia moe “fatongia” ‘oe fa’ee ki he’ene tama pea ‘oku tolonga mo nofo ma’u leva ‘ae ‘ofa ko ia. Ka kia Sione ko e nofoma’u ‘ia Sisu, mo Sisu ‘i he va’a, ‘e makatu’unga ia ‘i he nofo ma’u ‘ene “ngaahi lea” ‘i he’ene kau ako. Ka ai ha taha ‘oku nofo ma’u ‘i he “ngaahi lea” ‘a Sisu, pea ‘oku nofo ma’u ‘a e ngaahi lea ‘a Sisu ‘i he’ene mo’ui; ko ha toko taha leva ia ‘e fua lahi, ‘o ‘asi ‘i he makatu’unga he’ene mo’ui ‘a hono ngaohia ke mo’ui ha tokolahi.
 
‘Oku fa’a lea’aki ha fa’ee na’e tonu mo tonunga hono “fatongia” tauhi he lavame’a mo ‘aonga ‘ae fua hono manava koe “kete koula” pea koe “pupunga toa” he ‘oku to e toa kae tu’u e toa. Koe mohu ‘ae manava ‘oe fa’ee ko ‘ene nofo ma’u ‘i hono ngafa faka’otua kuo ne fanau’i mo ia. Pea neongo ‘e too ha taha ‘i hono manava ka ‘oku tu’u mai pe moe taha he koe “pupunga toa” he “pununga mo’ui.” Koe nofo ma’u ‘ae ‘ofa ko ia he ngaahi fa’ee he ‘ikai fai’aki ia ha ongo (emotions and affection) he ko hono ‘uhinga ‘e kei ma’u ai pe ai ‘ae natula ‘oe ‘ofa humataniu (‘ofa fakatonutonu). Ka ‘oku nofo ma’u ‘ae ‘ofa ‘oku tokanga mai ki ai ‘a Sione ‘i he loto’aki moe loto tokanga (with commitment and caring). Pea koe fa’ahinga loto’aki ‘oe ‘ofa ko ia ‘e ma’u ia ‘i hono tokoni’i ‘e Laumalie Ma’oni’oni. Pea ‘oku toki fuatautau leva ‘ae mo’oni ‘oe ‘ofa fekau’aki ko ia ki he ‘ofa na’e fai ‘e Kalaisi ki he mamani. Si’i ngaahi fa’ee ko ho’o fatongia koe Kelesi ta'engata ia
 
 
 
Koe tu’utu’uni ‘eni ki he founga fai ‘oe ‘Ofa koe pau ke fakatonutonu pe fakanagatatau ki he ‘Ofa na’e ‘uluaki fai ‘e Sisu ki he’ene kau ako. ‘Oku lahi pe ‘a hono ngaahi fakamatala ‘oe ‘Ofa pea ‘oku lahi mo hono ngaahi fakakoloa ‘o fakatatau ki hono makatu’unga Ka koe ‘ofa ‘oku talanoa mai ki ai ‘a Sione he pongipongi ni koe model ‘oe ‘Ofa ‘aee ‘oku ui ai kitautolu koe ngaahi kaungame’a ‘oe ‘Otua ko hono muimui’i pau ‘ae founga moe to’onga moe malohi ‘oe ‘Ofa na’e fai ‘e Kalaisi ma’a ‘ene kau ako lolotonga ‘enau fe’ao. Koe lea fekau’aki heni ‘oku na oo fakataha ma’u pe moe lea fetauhi’aki he ka napangapangamalie ‘ae Fetauhi’aki moe fekau’aki pea ‘oku kaveinga tonu ‘ae mataika ‘ae toutai. Koe naunau ‘oe fekau’aki moe fetauhi’aki koe tu’uma’u pea tolonga ‘o ta’engata ‘ae malohi ‘oe fe’ofa’aki. Koe kaveinga ‘oe uki ‘ehe tu’utu’u ni koe fiema’u ‘ae tolonga moe nofoma’u ‘ae Fiefia ‘ae ‘Eiki ‘i hotau fa’ahinga pea ‘i he taimi tatau ‘oku hoko ai ‘o kakato ‘etau fiefia. Koe nofo ma’u ‘ae fiefia moe fekau’aki ko ia he mo’ui ‘ae fa’ee pea ‘oku nofo ma’u mo tolonga leva moe melino ‘i hono loto falee.
 
 
 
Toki hanga ‘e Sisu ‘o sila’i ‘ae fetauhi’aki ni ‘aki ‘ene foakiaange ‘ae kii ‘oe fakatu’amelie “Koe’uhi aa ‘ilonga ha me’a te mou kole ki he Tamai ‘i hoku hingoa kene ‘atu ia. Koe melie ia ‘oe mo’ui fekau’aki koe ‘ilo’i ‘oe Tamai pea ‘ilo’i foki kitautolu ‘ehe Tamai ‘ia Sisu Kalaisi. ‘Oku uhi’i mai ‘e Sisu ‘ae natula fakangatangata ‘oe tangata kuo pau ke nounou pea ta’ekakato pea ko hono fakakakato mo faka’u ‘ae tonounou ‘ae tangata koe nofo ma’u ‘i he ngaahi tu’utu’uni kuo tala ni. Kapau 'oku mo'oni 'a e fekau'aki pea taa 'oku 'ikai fakangatangata 'a e fe'ofa'aki ko enii ki hoto kaungaa matakalii pe, kae a'u 'a e fe'ofa'aki ko enii ki hoto filii, mo kinautolu 'oku nau fakatanga'i kitautoluu, ki ha Siutasi lavaki mo ha Pita fakafisinga.
 
 
Fakaakonaki
 
 
Si’i ngaahi fa’ee ko ho’o fatongia koe Kelesi ta'engata ia. Si’i ngaahi fa’e tokua ‘oku fakatalutalu’aki kiatutolu ‘ae fa’ahinga ‘Ofa ‘oku ‘oku lau koe tumutumu ia ‘oe mafai ‘ofa ‘o ha’a tangata. ‘Oku tafaka’ingo’ingo kitautolu ki he malohi moe ‘uhinga na’e ‘ofa’i’aki ‘ehe ‘Otua ‘ene fakatupu. Ko hotau mafu ‘oku kofu’aki ia ‘ae ‘Ofa kuo ta’emamotu koe’uhi koe manava ‘o ‘etau fanau. Ka kuo lahi pe si’a ngaahi fa’e kuo nau motuki ‘ae ‘ofa ko ia ‘aki ‘ae ngaahi ‘uhinga faka’ekonomika mo Fakasosiale pea pehe ki hono kumi ‘ae totonu ‘o ha’a fefine. Si’i ngaahi Fa’e koe ‘ofa ia ‘oku ngata pea fakatukunga ‘ene hoko ka koe ‘ofa ‘oe pongipongi ni ‘ae ‘oku uki kitautolu ki ai ke tau fuatautau pea fakaangatatau ki he founga na’e ‘ofa’i’aki ‘e Sisu ‘ene kauako ke pehe foki mo ‘etau fe’ofa’aki. Koe ‘ofa ia ‘oku langa pea uhu he ‘oku fakavaka’aki ‘ae kataki pea fakauho’aki ‘ae mamahi ka ko hono fakama’opo’opo’anga koe fe’ofo’ofa ni ‘ae famili.
 
 
Koe ‘ofa ia ‘oku ne langa hake pea holoki moe tafungofunga ‘oe nofo famili he ko kitautolu ‘ae malohinga ‘oe fekau’aki ‘a hotau ngaahi loto fale. Tau nofo ma’u ‘i hotau ‘uhinga he koe fatongia ia kuo foaki mai ma’a taua ‘e he ‘Otua koe kelesi ta’engata ia. Ka tonu ‘eta tauhi hota fatongia pea ‘oku nofo ma’u leva ‘ae kelesi ta’engata ko ia ‘i hota ngaahi famili. Pea ta koe mo’oni moe uho ‘o e Lelei, melino moe ma’uma’ulutua ‘a ee ‘oku ne fakama’opo’opo ‘a hotau ngaahi famili ‘oku humaki ia ki hota mahu‘inga. Koe mo’oni ia ‘oku faka’amua he ki’i fakahoha’a ni he pongipongi ni ke fakakoloa’aki ‘etau ngaahi mo’ui he Mahina ni koe matu’aki pau mo mahino kiate kitautolu ‘ae me’a ‘oku tupu ai ‘etau makehe pea mahulu ‘i ha’a Fafine koe Mo’ui ‘Apasia kia Sihova, koe mo’ui talangofua kakato ki he ‘Otua. Kainga koe founga lelei taha ki he fakahoha’a malanga ni ke tau fakahaa’i ‘etau fiefia mo ‘etau faka’apa’apa ki he’etau ngaahi fa’ee ‘oku malo pe hono ‘ave ‘oe ngaahi matala’i ‘akau pea moe ngaahi talamonuu pe ma’u lotu fakataha mo ia moe ngaahi me’atokoni lelei. Ka ko ‘etau fakahaa’aki ia ‘etau fe’ofa’aki mo ha taha na’a te fehi’a ki ai pea mo si’i tokangaekina ‘a kinautolu ‘oku li’ekina. ‘Oku tau fakahaa’i ai ‘etau hounga’ia he kei nofo ma’u ‘ae ‘Otua he’etau ngaahi fa’ee ‘o tatau pe he mo’ui moe mate pea pehee foki kiate kitautolu hono kotoa pe.
 
 
 
Fakama’opo’opo
 
Sino e me’a, ‘oku mahu’inga ke “fua” ‘etau mo’ui, ‘o ‘asi ai ‘a e fa’a lotu, pea mo e mamafa ki he nofo ma’u he folofola ‘a e ‘Otua, he Tohitapu, ‘i hono lau faka’aho, pea iku ai ki he’etau fai ke fakalotu’i ‘a e kakai kotoa pe, ‘aki ‘a hono malanga’aki ‘o e folofola ‘o kau kia Sisu kuo hoko ko e Lami ‘Ave Hia, ‘o ne pekia he kolosi ke ne ‘ave ‘a e angahala ‘a māmani. Kuo ne ‘ave ‘etau hia, ka tau ‘atā, ki he mo’ui ta’engata. Ngaahi fa’ee tuku ke mau fakamalumalu atu ‘emau talamonuu ni he poto ko Solomone “’Oku tokolahi ‘a e ngaahi ‘Ofefine kuo fai fita; ka ko koe ‘oku ke hulu ‘iate kinautolu kotoa…Koe matamata lelei koe me’a ‘e ‘ikai ala falala ki ai pea koe hoihoifua koe me’a hamolofia: Ko e fefine ‘oku ‘apasia kia Sihova, ko ‘eni ia ‘e fakamalo’ia.” ‘Io “Ko ‘eni ia ‘ae tu’utu’u ni ‘a’aku, Ke mou fe’ofa’aki ‘o hange koe ‘ofa na’a ku fai kiate kimoutolu.”.. Pea ne'ine'i langilangi'ia 'A 'OFA tu'u ki mu'a?  He "ko e 'OTUA Ko 'OFA" Ia,  Talu mei mu'a 'i mu'a.  9 'E! ke tau fa'ufua ē Koloa ni fu'u masani:  'O tauhi tauhi ma'u ai pe  Kelesi ta'engata ni!...’Emeni
 
Fakamanatu atu ‘etau lau Folofola moe lotu fakafamili……pea malo fai mai ‘etau ngaue mei ha tapa pe ‘o mamani ‘oku ke me’a mai mei ai….tau fetaulaki pe ‘i he’etau tui kia Sisu Toetu’u
 
Kavauhi

David Ofahengaue

unread,
May 5, 2015, 7:13:46 PM5/5/15
to tasil...@googlegroups.com
Rev S.Kava, kataki kake email mai ange ki he ofahe...@sbcglobal.net. malo
--------------------------------------------
On Tue, 5/5/15, 'Semisi Kava' via Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com> wrote:

Subject: [tasilisili] Re: !!..MALANGA SAPATE FA’EE (10/05/2015)
To: "TASILISILI" <tasil...@googlegroups.com>, "Kalino Latu" <kalin...@nzkanivapacific.co.nz>, "lutu...@gmail.com" <lutu...@gmail.com>
Date: Tuesday, May 5, 2015, 5:46 AM
--

--

Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e
tasil...@googlegroups.com

Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili,
email ki he tasilisili-...@googlegroups.com

Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili



---

You received this message because you are subscribed to the
Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.

To unsubscribe from this group and stop receiving emails
from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.

For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.

sep...@optusnet.com.au

unread,
May 5, 2015, 7:26:41 PM5/5/15
to tasil...@googlegroups.com, Kalino Latu, lutu...@gmail.com
Sione 15:12 “Ko ‘eni ia ‘ae tu’utu’u ni ‘a’aku, Ke mou fe’ofa’aki ‘o hange koe ‘ofa na’a ku fai kiate kimoutolu.”

Ko e tu'utu'uni lelei eni ketau tauhi mo toutou lotua he 'oku mahu'inga ki he nofo 'ae kau muimui 'o Kalaisi.

Ko e 'ofa'i e' Sisu 'ene kau ako na'e hulu atu he 'uhinga ke kei 'ofa'i ai kinautolu. Ko e tu'utu'uni ko eni
'e anga pehe pe, he'e lahi e me'a ia ke 'oua 'e 'ofa mai ai taha kiate kita, ka 'oku me'afua 'aki e' Sisu
e fe'ofa'aki 'e ne kau ako , 'o " hange ko 'ene 'ofa'i kinautolu".

Takamuli.

Email sent using Optus Webmail

Talakai Finau

unread,
May 5, 2015, 8:03:13 PM5/5/15
to tasil...@googlegroups.com
Fakamalo atu Faifekau.  Malo e ma'u koloa lelei ki he 'Aho 'o e si'i ngaahi fa'ee.  Taa ko e me'a'ofa lelei taha ma'a mom ko e lelei hoku vaa mo e fanga tokoua, tuofafine 'o a'u ki hoku ngaahi filii.  'Ofa atu, tkf
 

Date: Tue, 5 May 2015 11:46:27 +0000
From: tasil...@googlegroups.com
To: tasil...@googlegroups.com; kalin...@nzkanivapacific.co.nz; lutu...@gmail.com
Subject: [tasilisili] Re: !!..MALANGA SAPATE FA'EE (10/05/2015)

!!..MALANGA SAPATE FA'EE (10/05/2015)
 
Ngaahi lesoni: Same 98; Ngaue 10:44-48; 1 Sione 5:1-6; Sione 15:9-17
Ngaahi Himi: Himi.365, 535,562, 640
Kaveinga: "Koe fa'ee ko e fatongia koe Kelesi ta'engata ia"
 
Potu Folofola Malanga: Sione 15:12 "Ko 'eni ia 'ae tu'utu'u ni 'a'aku, Ke mou fe'ofa'aki 'o hange koe 'ofa na'a ku fai kiate kimoutolu."
 
 
Talateu
 
 
Koe taha 'eni ha veesi folofola 'oku fa'a ngaue'aki 'e ha kau fa'ee kuo nau tatau mai ki he fanau moe mo'ui ni ka nau tukufolau atu ke nonofo mo honau 'Eiki huhu'i 'i hono pule'anga. Pea 'oku hoko tonu mai pe 'ae talanoa ni pea moe Sapate ke fakamanatu ai 'ae tou'anga 'oe ngaahi fa'ee kotoa pe. Koe Sapate 'eni hono 6 'oe fa'ahi 'oe Toetu'u 'a ia na'e kamata ia mei he 'aho 5 'o 'Epeleli 'o 'osi mai ki he 'aho 14 'o Mee ni. Koe lanu 'oku ngaue'aki koe Hinehina pe Engeenga pe koula he koe lanu 'oe ikuna kafakafa kuo fai 'e Sisu ma'a mamani. Koe talanoa 'oe 'aho ni ko hono hoko atu pe ia 'oe talanoa na'e kamata'i mai 'e Sisu mo 'ene kauako ki he mahu'inga 'oe nofo ma'u 'ae ngaahi va'a 'i he sino'i vaine. Pea koe'uhii koe vave 'ae hokosia hono puke ia ke fai hono fakapoongi na'a ne fai ai 'ae fakaloto lahi ni ki he mahu'inga 'oe pau ke nau nofo ma'u he'ene ngaahi tu'utu'uni "Ko 'eni 'ae tu'utu'u ni 'a'aku, ke mou fe'ofa'aki 'o hange koe 'ofa neu fai kiate kimoutolu" pea ko ia 'etau veesi malanga.
 
Koe vete 'oe talanoa
 
 
Na'e 'osi 'afio'i pe 'e Sisu 'ae tukunga 'e hoko atu ki ai 'ene kau ako 'i he taimi te nau mavae. Na'e 'osi 'afio'i pe foki 'e Sisu 'ae malohi 'oe 'ofa'i 'e he'ene kauako 'ae ngaahi fekau 'ene Tamai. Na'a ne 'afio'i pe foki kuopau ke 'i ai ha Siutasi kene lavaki'i ia pea kuo pau ke 'i ai moha Pita kene Fakafisinga'i ia. Koha fakamatala mo'oni ia 'ae fa'ahinga 'ofa na'e fai'aki 'enau polepole he ngaahi ngaue fakaofo mo e ngaahi ngaue mana 'a Sisu lolotonga 'ene ngaue fakafaifekau. Na'e 'osi 'afio'i pe 'e Sisu 'e 'i ai ha kakai te nau 'anuhia, pekalae mo tutuki ia pea tokua ko kinautolu ia 'e lau koe fili 'o 'ene kau ako. 'I he ngaahi 'uhinga ni kotoa na'e fakama'opo'opo'aki pe 'e Sisu 'ae uho tefito 'o 'ene hoko mai ki hotau mamani 'o 'ikai mo ha toe me'a ka ko 'ene 'Ofa pehe ke li'aki 'ene mo'ui kae mo'ui hotau mamani. Ko 'eni 'ae tu'utu'u ni 'a'aku, ke mou fe'ofa'aki 'o hange koe 'ofa neu fai kiate kimoutolu"
 
 
'Oku hiki tohi 'e Sione 'a e fa'ahinga 'ulungaanga 'ene fekau'aki mo 'ene kau ako. Ko Ia, 'a e vaine, ko 'ene kau ako, 'a e ngaahi va'a. Ko e tupu 'afa'afa 'a e fu'u vaine, 'e tu'unga ia 'i he fenofo'aki 'a e ngaahi va'a pea mo e vaine; 'o nofo 'a e folofola 'a e "vaine mo'onia" 'i he ngaahi "va'a" pea nofo ma'u 'a e ngaahi va'a 'o tauhi 'ene tu'utu'uni. 'Oku ne fakamahino leva 'i he potu folofola ko eni 'a e tu'utu'uni fo'ou 'o e vaine. "Ko 'eni 'ae tu'utu'u ni 'a'aku, ke mou fe'ofa'aki 'o hange koe 'ofa neu fai kiate kimoutolu." Ko eni 'oku 'atu 'e Sisu ha "tu'utu'uni" 'a'ana, ki he'ene kau ako. Ko e tu'utu'uni ia ke nau tauhi, 'o tu'unga mei ai ha'anau fua lahi: "Ke mou fe'ofa'aki, 'o hangē ko e 'ofa ne u fai kiate kimoutolu" (v.12). 'I he tu'unga ko ia na'e 'omi 'e Sisu ha fakataataa mahino 'ene fekau'aki mo fe'ofa'aki mo'ene kauako: "Tala'ehai 'oku ai ha 'ofa 'a ha taha 'e lahi 'i he 'ofa ko ē, ke ne li'aki 'ene mo'ui koe'uhi ko hono ngaahi kaume'a" (v.13). Ko e sīpinga ia 'o e 'ofa ke pukepuke'aki 'a e ngaahi "va'a". Ko e 'ofa 'a Sisu kiate kinautolu, 'a e fa'ifa'itaki'anga 'o e 'ofa 'a e va'a ki he va'a.
 
'Oku fakasino leva 'e Sisu 'ae fe'ofa'aki ko ia he vaha'aa 'oe tamaio'eki mo 'ene 'Eiki. Ko e anga 'o e kau tamaio'eiki, ko e talangofua ta'efehu'ia ki hono 'eiki, he na'e 'ikai 'ilo 'e he tamaio'eiki pe ko e hā 'a e me'a 'a 'ene 'eiki 'oku fai. Ka neongo ia, ka na'e pau ke ne talangofua pe, 'o 'ikai ko 'ene 'ofa ki he'ene 'eiki, kae fai koe'uhi ko 'ene manavahē. Na'e 'ikai pehē 'a e 'ofa 'a Sisu ki he'ene kau ako; 'a e 'ofa 'a e vaine ki hono ngaahi va'a, he na'a ne tala kiate kinautolu 'a e ngaahi me'a kuo ne fanongo tonu mei he'ene Tamai (v.15). 'O pau ai ke lau 'e Sisu 'a 'ene kau ako, ko hono ngaahi "kaume'a" kae 'ikai ko 'ene kau "tamaio'eiki", koe'uhi he na'e faka'ilo 'e Sisu 'a e me'a kotoa pe 'a'ana ki he kau ako. Kuo ne toutou tala eni 'a e 'uhinga 'o 'ene ha'u; 'a e pau ke ne fou he kolosi, ko hono mate'anga ia, 'a ia foki, te ne toki tohoaki ai 'a māmani kiate ai (3:15; 12:31-33). Kuo ne tala foki kiate kinautolu, ko 'ene 'alu 'o te u ha 'api mo'onautolu, pea te ne toe ha'u, koe'uhi ke ne ma'u 'akinautolu, ki he feitu'u te ne 'i ai 'e ia, 'a ia foki ko e 'ao 'o e Tamai (14:1-5). Kuo ne faka'ilo foki kiate kinautolu mo e "hala" ki he feitu'u te ne 'alu 'o teu mo'onautolu, he ko Ia ia 'a e "hala" ki he Tamai, pea 'oku 'ikai fou ha taha ki he Tamai 'i ha toe "hala" kehe, ka ko Sisu kuo kalusefai pe. Ko ia, kuo lahi 'a e ngaahi me'a kuo tala 'e Sisu ki he'ene kau ako, ko e fakamahino 'o 'ene 'ofa 'a'ana kiate kinautolu. Ko e fa'ifa'itaki'anga foki ia 'o e fe'ofa'aki 'a 'ene kau ako - ko e fe'ofa'aki 'a e ngaahi "kaume'a" 'o Sisu, 'a e fa'ahinga kuo nau 'ilo meia Sisu 'a e me'a 'a e Tamai 'oku fai 'i māmani, 'a ia ko 'ene fai ke haofaki 'a māmani mei he'enau ngaahi angahala.
 
 
Ko e me'a kuo fakae'a ai 'e Sisu 'ene 'ofa 'a'ana ki he kau ako, ko 'ene fili kinautolu mo fakanofo kinautolu ke hoko ko e ngaahi "va'a" 'o e vaine, 'o iku ki ha'anau fua lahi (v.16). 'Oku mahu'inga 'aupito 'a e folofola ni, ke mahino ki he'ene kau ako 'a e makatu'unga 'o 'enau fe'ofa'aki - ko e fe'ofa'aki 'a e fa'ahinga na'e fili 'e Sisu, 'o makatu'unga 'ata'atā pe 'i he'ene 'ofa 'a'ana kiate kinautolu. Na'e pehē foki 'a e fai 'e he 'Otua kitautolu ngaahi fa'ee 'etau hoko mai ki he fatongia koe fa'ee. Na'e 'ikai ke tau fili ki ai ka na'e fili kitautolu ki ai 'e he 'Otua. Pea 'i he funga 'o 'ene fili ko ia kuo ne 'osi hili atu ki ai mo hotau mahu'inga moe 'uhinga. Koe kotoa 'oe ngaahi me'a ni koe fokotu'utu'u kotoa pe ia 'ae 'Otua. Ko 'etau nofo ma'u hotau fatongia ko ia pea 'oku fakahofua leva ia ki he 'Otua he ko 'ene maa'imoa kitautolu. Ko hotau fatongia leva koe fua ke sino 'ae fe'ofa'aki moe fetauhi'aki ko ia. Pehē foki 'a e fai 'a Sisu ki he'ene kau ako.
 
Koe fa'ee mo hono 'uhingaa
 
Si'i ngaahi fa'ee ko ho'o fatongia koe Kelesi ta'engata ia. Talu mei he 1914 'a hono fokotu'u 'e England 'ae Sapate hono ua 'o Mee he ta'u kotoa pe koe Sapate ke fakamanatua ai 'ae mahu'inga 'oe ngaahi fa'ee. Na'e tupu foki ia mei hono faka'ataa atu 'e he kakai na'e ma'u 'enau koloa he kuonga ko ia 'i England (Senituli 17) 'ae si'i ngaahi fa'ee na'a nau ngaue fakasevaniti kiate kinautolu ke nau 'ataa he fo'i Sapate ko ia (Sunday off) 'o foki ki honau ngaahi kolo mo honau ngaahi famili mo 'enau fanau 'o malolo ki ai. Koe lea "fa'ee/ Mother/ Mom" 'oku 'ikai ko ha hingoa pe lakanga ia ka 'oku fakatonulea'i ia 'e he malanga ni koe "ngafa fatongia fakalangi/ It is a divine function!" Ko 'etau lea fa'ee 'oku ne 'osi pu'aki mai pe 'e ia 'ae "mo'ui." Koe fa'ee koe pununga mo'ui he 'oku hoko mai mei hono manava 'ae mo'ui pea manava ko ia na'e hoko fakataha mai pe ia moe fatongia 'oe fa'ee ke tauhi ia ke mo'ui. 'Oku fanau'i mai pe 'ae tama mo hono fatongia ke fai kiate ia 'a ia koe "tauhi" pea koe tauhi ko ia ko hono ivi ngaue koe "'ofa" pea koe 'ofa ko ia na'e 'osi fa'o pe ia ki manava 'e he 'Otua ke ne ha'i fakataha ia moe "fatongia" 'oe fa'ee ki he'ene tama pea 'oku tolonga mo nofo ma'u leva 'ae 'ofa ko ia. Ka kia Sione ko e nofoma'u 'ia Sisu, mo Sisu 'i he va'a, 'e makatu'unga ia 'i he nofo ma'u 'ene "ngaahi lea" 'i he'ene kau ako. Ka ai ha taha 'oku nofo ma'u 'i he "ngaahi lea" 'a Sisu, pea 'oku nofo ma'u 'a e ngaahi lea 'a Sisu 'i he'ene mo'ui; ko ha toko taha leva ia 'e fua lahi, 'o 'asi 'i he makatu'unga he'ene mo'ui 'a hono ngaohia ke mo'ui ha tokolahi.
 
'Oku fa'a lea'aki ha fa'ee na'e tonu mo tonunga hono "fatongia" tauhi he lavame'a mo 'aonga 'ae fua hono manava koe "kete koula" pea koe "pupunga toa" he 'oku to e toa kae tu'u e toa. Koe mohu 'ae manava 'oe fa'ee ko 'ene nofo ma'u 'i hono ngafa faka'otua kuo ne fanau'i mo ia. Pea neongo 'e too ha taha 'i hono manava ka 'oku tu'u mai pe moe taha he koe "pupunga toa" he "pununga mo'ui." Koe nofo ma'u 'ae 'ofa ko ia he ngaahi fa'ee he 'ikai fai'aki ia ha ongo (emotions and affection) he ko hono 'uhinga 'e kei ma'u ai pe ai 'ae natula 'oe 'ofa humataniu ('ofa fakatonutonu). Ka 'oku nofo ma'u 'ae 'ofa 'oku tokanga mai ki ai 'a Sione 'i he loto'aki moe loto tokanga (with commitment and caring). Pea koe fa'ahinga loto'aki 'oe 'ofa ko ia 'e ma'u ia 'i hono tokoni'i 'e Laumalie Ma'oni'oni. Pea 'oku toki fuatautau leva 'ae mo'oni 'oe 'ofa fekau'aki ko ia ki he 'ofa na'e fai 'e Kalaisi ki he mamani. Si'i ngaahi fa'ee ko ho'o fatongia koe Kelesi ta'engata ia
 
 
 
Koe tu'utu'uni 'eni ki he founga fai 'oe 'Ofa koe pau ke fakatonutonu pe fakanagatatau ki he 'Ofa na'e 'uluaki fai 'e Sisu ki he'ene kau ako. 'Oku lahi pe 'a hono ngaahi fakamatala 'oe 'Ofa pea 'oku lahi mo hono ngaahi fakakoloa 'o fakatatau ki hono makatu'unga Ka koe 'ofa 'oku talanoa mai ki ai 'a Sione he pongipongi ni koe model 'oe 'Ofa 'aee 'oku ui ai kitautolu koe ngaahi kaungame'a 'oe 'Otua ko hono muimui'i pau 'ae founga moe to'onga moe malohi 'oe 'Ofa na'e fai 'e Kalaisi ma'a 'ene kau ako lolotonga 'enau fe'ao. Koe lea fekau'aki heni 'oku na oo fakataha ma'u pe moe lea fetauhi'aki he ka napangapangamalie 'ae Fetauhi'aki moe fekau'aki pea 'oku kaveinga tonu 'ae mataika 'ae toutai. Koe naunau 'oe fekau'aki moe fetauhi'aki koe tu'uma'u pea tolonga 'o ta'engata 'ae malohi 'oe fe'ofa'aki. Koe kaveinga 'oe uki 'ehe tu'utu'u ni koe fiema'u 'ae tolonga moe nofoma'u 'ae Fiefia 'ae 'Eiki 'i hotau fa'ahinga pea 'i he taimi tatau 'oku hoko ai 'o kakato 'etau fiefia. Koe nofo ma'u 'ae fiefia moe fekau'aki ko ia he mo'ui 'ae fa'ee pea 'oku nofo ma'u mo tolonga leva moe melino 'i hono loto falee.
 
 
 
Toki hanga 'e Sisu 'o sila'i 'ae fetauhi'aki ni 'aki 'ene foakiaange 'ae kii 'oe fakatu'amelie "Koe'uhi aa 'ilonga ha me'a te mou kole ki he Tamai 'i hoku hingoa kene 'atu ia. Koe melie ia 'oe mo'ui fekau'aki koe 'ilo'i 'oe Tamai pea 'ilo'i foki kitautolu 'ehe Tamai 'ia Sisu Kalaisi. 'Oku uhi'i mai 'e Sisu 'ae natula fakangatangata 'oe tangata kuo pau ke nounou pea ta'ekakato pea ko hono fakakakato mo faka'u 'ae tonounou 'ae tangata koe nofo ma'u 'i he ngaahi tu'utu'uni kuo tala ni. Kapau 'oku mo'oni 'a e fekau'aki pea taa 'oku 'ikai fakangatangata 'a e fe'ofa'aki ko enii ki hoto kaungaa matakalii pe, kae a'u 'a e fe'ofa'aki ko enii ki hoto filii, mo kinautolu 'oku nau fakatanga'i kitautoluu, ki ha Siutasi lavaki mo ha Pita fakafisinga.
 
 
Fakaakonaki
 
 
Si'i ngaahi fa'ee ko ho'o fatongia koe Kelesi ta'engata ia. Si'i ngaahi fa'e tokua 'oku fakatalutalu'aki kiatutolu 'ae fa'ahinga 'Ofa 'oku 'oku lau koe tumutumu ia 'oe mafai 'ofa 'o ha'a tangata. 'Oku tafaka'ingo'ingo kitautolu ki he malohi moe 'uhinga na'e 'ofa'i'aki 'ehe 'Otua 'ene fakatupu. Ko hotau mafu 'oku kofu'aki ia 'ae 'Ofa kuo ta'emamotu koe'uhi koe manava 'o 'etau fanau. Ka kuo lahi pe si'a ngaahi fa'e kuo nau motuki 'ae 'ofa ko ia 'aki 'ae ngaahi 'uhinga faka'ekonomika mo Fakasosiale pea pehe ki hono kumi 'ae totonu 'o ha'a fefine. Si'i ngaahi Fa'e koe 'ofa ia 'oku ngata pea fakatukunga 'ene hoko ka koe 'ofa 'oe pongipongi ni 'ae 'oku uki kitautolu ki ai ke tau fuatautau pea fakaangatatau ki he founga na'e 'ofa'i'aki 'e Sisu 'ene kauako ke pehe foki mo 'etau fe'ofa'aki. Koe 'ofa ia 'oku langa pea uhu he 'oku fakavaka'aki 'ae kataki pea fakauho'aki 'ae mamahi ka ko hono fakama'opo'opo'anga koe fe'ofo'ofa ni 'ae famili.
 
 
Koe 'ofa ia 'oku ne langa hake pea holoki moe tafungofunga 'oe nofo famili he ko kitautolu 'ae malohinga 'oe fekau'aki 'a hotau ngaahi loto fale. Tau nofo ma'u 'i hotau 'uhinga he koe fatongia ia kuo foaki mai ma'a taua 'e he 'Otua koe kelesi ta'engata ia. Ka tonu 'eta tauhi hota fatongia pea 'oku nofo ma'u leva 'ae kelesi ta'engata ko ia 'i hota ngaahi famili. Pea ta koe mo'oni moe uho 'o e Lelei, melino moe ma'uma'ulutua 'a ee 'oku ne fakama'opo'opo 'a hotau ngaahi famili 'oku humaki ia ki hota mahu'inga. Koe mo'oni ia 'oku faka'amua he ki'i fakahoha'a ni he pongipongi ni ke fakakoloa'aki 'etau ngaahi mo'ui he Mahina ni koe matu'aki pau mo mahino kiate kitautolu 'ae me'a 'oku tupu ai 'etau makehe pea mahulu 'i ha'a Fafine koe Mo'ui 'Apasia kia Sihova, koe mo'ui talangofua kakato ki he 'Otua. Kainga koe founga lelei taha ki he fakahoha'a malanga ni ke tau fakahaa'i 'etau fiefia mo 'etau faka'apa'apa ki he'etau ngaahi fa'ee 'oku malo pe hono 'ave 'oe ngaahi matala'i 'akau pea moe ngaahi talamonuu pe ma'u lotu fakataha mo ia moe ngaahi me'atokoni lelei. Ka ko 'etau fakahaa'aki ia 'etau fe'ofa'aki mo ha taha na'a te fehi'a ki ai pea mo si'i tokangaekina 'a kinautolu 'oku li'ekina. 'Oku tau fakahaa'i ai 'etau hounga'ia he kei nofo ma'u 'ae 'Otua he'etau ngaahi fa'ee 'o tatau pe he mo'ui moe mate pea pehee foki kiate kitautolu hono kotoa pe.
 
 
 
Fakama'opo'opo
 
Sino e me'a, 'oku mahu'inga ke "fua" 'etau mo'ui, 'o 'asi ai 'a e fa'a lotu, pea mo e mamafa ki he nofo ma'u he folofola 'a e 'Otua, he Tohitapu, 'i hono lau faka'aho, pea iku ai ki he'etau fai ke fakalotu'i 'a e kakai kotoa pe, 'aki 'a hono malanga'aki 'o e folofola 'o kau kia Sisu kuo hoko ko e Lami 'Ave Hia, 'o ne pekia he kolosi ke ne 'ave 'a e angahala 'a māmani. Kuo ne 'ave 'etau hia, ka tau 'atā, ki he mo'ui ta'engata. Ngaahi fa'ee tuku ke mau fakamalumalu atu 'emau talamonuu ni he poto ko Solomone "'Oku tokolahi 'a e ngaahi 'Ofefine kuo fai fita; ka ko koe 'oku ke hulu 'iate kinautolu kotoa.Koe matamata lelei koe me'a 'e 'ikai ala falala ki ai pea koe hoihoifua koe me'a hamolofia: Ko e fefine 'oku 'apasia kia Sihova, ko 'eni ia 'e fakamalo'ia." 'Io "Ko 'eni ia 'ae tu'utu'u ni 'a'aku, Ke mou fe'ofa'aki 'o hange koe 'ofa na'a ku fai kiate kimoutolu.".. Pea ne'ine'i langilangi'ia 'A 'OFA tu'u ki mu'a?  He "ko e 'OTUA Ko 'OFA" Ia,  Talu mei mu'a 'i mu'a.  9 'E! ke tau fa'ufua ē Koloa ni fu'u masani:  'O tauhi tauhi ma'u ai pe  Kelesi ta'engata ni!...'Emeni
 
Fakamanatu atu 'etau lau Folofola moe lotu fakafamili..pea malo fai mai 'etau ngaue mei ha tapa pe 'o mamani 'oku ke me'a mai mei ai..tau fetaulaki pe 'i he'etau tui kia Sisu Toetu'u
 
Kavauhi

Penisimani Mone

unread,
May 6, 2015, 5:52:09 AM5/6/15
to tasil...@googlegroups.com
Kavauhi:
Koe tu’utu’uni ‘eni ki he founga fai ‘oe ‘Ofa koe pau ke fakatonutonu pe fakanagatatau ki he ‘Ofa na’e ‘uluaki fai ‘e Sisu ki he’ene kau ako.
------
Malo Kavauhi e teuteu 'etau malanga...poupou atu pe...

Mahalo ko e anga fakafa'utohi 'o Sione/Sisu 'a e repetition, hangee ko enii...'oku ne toe repeat  heni he veesi malangaa 'o  ki'i kehe mei he'ene folofola tatau kimu'a...34 Ko e tu‘utu‘uni fo‘ou ‘oku ou tuku kiate kimoutolu, Ke mou fe‘ofa‘aki: hangē ā ko ‘eku ‘ofa‘i kimoutolu, ke pehē foki ho‘omou fe‘ofa‘aki (Jn 13)...ko e ha leva e tu'utu'uni motu'aa?...mahalo - 39 Pea ‘oku fa‘ahinga mo ia ‘a hono ua, Te ke ‘ofa ki ho kaungā‘api ‘o hangē ko ho‘o ‘ofa kiate koe (Mat 22:39)...pea mahalo ko e hiki eni mei he me'afua 'a'ata kia kitaa, ki he 'o hangee ko e 'ofa'i kitautolu 'e Sisu 'o li'oa...ko e tu'utu'uni/'ofa motu'aa na'a te paki ua mo e kaunga'api, ka ko e tu'utu'u/'ofa fo'ouu 'oku foaki kotoa ka te hala kita, 'o hangee pe ko e 'ofa mai 'a Sisu.... e.g. 9 (Seuke, ‘oku mou ‘ilo ‘a e ‘ofa ‘a hotau ‘Eiki ko Sīsū Kalaisi he‘ene koloa‘ia, ka ne hoko ko e masiva koe‘uhi ko kimoutolu, koe‘uhi ko e me‘a ‘i he‘ene masiva ke mou hoko ko e koloa‘ia.) (1Cor 8)...pea mahalo 'oku fa'a pehee 'a e ngaahi fa'ee ki hono famili...mo e kau Kalisitianee...




--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.



--
fakapulia

seni taniela

unread,
May 6, 2015, 6:11:19 PM5/6/15
to tasil...@googlegroups.com
Malo Fakapulia mo e kau tangata

Lava feefee nai ke tau hao mei hano malanga'i e kosipeli fkalao pe kosipeli ma'ama'a he Kosipeli o e aho ni. Mahalo ko e fkmamafa e peseti e 98 e kau malanga he Sapatee e mei mei peheni--to prove your love for God, obey his commandment...ko e ne fekau leva ke tau feofaaki hange ko ene ofa'i kitautoluu etc....mahalo ko e peseti 98 e kaingalotu te nau foki ki 'api feeling guilty, stressed, depressed etc heenau ongo'i it's burdensome to love others like Jesus pea ko e asi pee fo'ilea ko e commandment Kuo otometiki pe rebellious e kautalavou e siasi....osiaange ko e fekau eni ke kaka to etau fiefiaa....how can we avoid bothitfalls and merge the two....Gods love and. Gods commandments without falling into the same moralistic and legalistic message...??or cheap grace





Sent from Yahoo Mail for iPad

Penisimani Mone

unread,
May 7, 2015, 6:30:57 AM5/7/15
to tasil...@googlegroups.com
Seni:
how can we avoid bothitfalls and merge the two....Gods love and. Gods commandments without falling into the same moralistic and legalistic message...??or cheap grace
------
Mo'oni nai e fifili ni Seni, kae mahalo 'e kamata pe faingata'a ni mei he founga hikitohi 'a e 'evangelioo:
i) mahalo 'oku ne hiki faka'ekuasi e ngaahi fekau lahi...e.g...'ofa kia Sisu = tauhi 'ene ngaahi fekau (Jn 14:15, 15:10, etc), 'ofa 'a Sisu ki he Tamaii = 'ofa 'a e Tamai kia Sisu = 'etau fe'ofa'akii
ii) mahalo 'oku hiki fakatu'utu'uni e ngaahi folofola lahi...e.g...Sisu tauhi e ng.tu'utu'uni 'a e Tamai = nofoma'u 'ofa 'a e Tamai = tau tauhi e ng.tu'utu'uni 'a Sisu = nofoma'u he 'ofa 'a Sisue

Te tau ala fakama'op'opo leva mei ai: 'OFA = (98%) tauhi/nofoma'u h/e ngaahi tu'utu'utuni (kia Sione)...pea 'e ala mo'oni ha lau ki hono fakafotunga pehe'ii...this kind of God's love in John's is so legalistic/cheap as it is presented/preached in this way...i) 'oku 'ikai a'u ia ki he kau ta'etauhi tu'utu'unii, ii) 'oku fu'u fakafalala pe ia 'i ha'ate tauhi 'ene ngaahi tu'utu'unii, iii) 'oku ngali popula e 'ofaa 'i hono ha'i'aki e ngaahi tu'utu'unii..etc....ngali 'e mo'oni ho'o lauu Seni...'e foki e tokolahi mei he fa'ahinga hikitohi 'a Sionee guilty, stressed, depressed, impossible, 'o 'ikai 'amio 'o hangee ko hono present 'a e 'ofa 'a e 'Otuaa 'e Lukee...manavasi'i pe Seni na'a tau fu'u mavahe mei he presentation 'a Sionee 'o tau veuki ai e tohii mo e author... 

Fefe eni...tokua na'e ai ha foha fakakina, ne 'ikai talangofua ki he ngaahi tataifale 'a 'ene fa'ee. Fai atu pea pekia e fa'ee ofa ko eni, pea toki mahino ki he foha ko eni e 'ofa mo'oni ki he'ene fa'ee 'ofa ko eni, 'o ne toki taanaki mo fakama'opo'opo e ngahi tohii 'ene fa'ee 'o lau, mo fakamanatu 'ene ngaahi fale'ii 'o talangofua ki ai, tuku atu e ifi tapaka, mo e inu kava malohi, mo e fakamamahi he kolo, kae ma'u lotu, mo kau he church youth, pea malanga, tauhi hono ki'i famili...'ikai 'uhinga ia kuo ne lava ha me'a, ka koe'uhi pe ko 'ene 'ofa ki he'ene fa'ee 'ofa 'o tauhi 'ene ngaahi tu'utu'uni/fale'i/faka'amu/etc, neongo aipe 'a e 'ikai ke ne malavalava haohaoa mo fu'u kakato...tauhi tu'utu'uni pe ia he 'ofa kia Sisu ne ne 'ofeina ia...

...mahalo na'a 'ikai ongo legalistic/cheap ange ia, Seni?...ka ko e anga pe feinga ke avoid...

Penisimani Mone

unread,
May 8, 2015, 4:20:51 PM5/8/15
to tasil...@googlegroups.com
Council of Trent (1547): 
Canon XX.-If any one saith, that the man who is justified and how perfect soever, is not bound to observe the commandments of God and of the Church, but only to believe; as if indeed the Gospel were a bare and absolute promise of eternal life, without the condition of observing the commandments ; let him be anathema.
--------
Na'e lahi 'a e ngaahi kenoni 'a e Katolika Lomaa 'i he Fakataha 'o Tulenii, ko e taha pe nai ena (manatu'i pe ko e uhouhonga eni 'o e Reformation)

v.11 Ko e ngaahi me‘a ni kuo u tala atu, koe‘uhi ke ‘iate kimoutolu ‘eku fiefia, pea ke kakato ‘a e fiefia ‘amoutolu...(Un 15)
------
Mahalo na'a tokoni 'a e ma'unga kelesi 'e 7 'a Uesilee ke mahino ngofua ai e level 'oku fai ai 'a e talanga'i 'o e tauhi e "ngaahi tu'utu'uni" (commandments) ko eni 'a Sisu...Mahalo 'oku fai e folofola ko eni 'a Sisu he level ma'olunga he tu'a Fakatonuhiaa (Justification), 'a ia 'oku kau ki ai e canon 20 'o Trent...'a ia kuo tau 'osi fou hake tautolu mo Uesilee he 1) Fakatomala, 2) Tui, 3) Fanau'ifo'ou, 4) Ohi, 5) Fakatonuhia, 6) Fakahaohaoa...levolo nai eni 'oku fai ai e tauhi/nofoma'u 'ene ngaahi tu'utu'unii/'ofaa,...mahalo 'e faingofua ange ai ke fai ai e talanoaa mo e malangaa, kae 'oua e toe fio holo ai mo e ngaahi laakanga 'e 5 kimu'aa...ko e kakai kuo fakatonuhiaa, 'oku nau fakama'oni'oni kinautolu 'aki hono tauhi e ngaahi tu'utu'uni kuo tala mai 'e Sisu...pea 'i he'etau fai pehee 'a e kau fakatonuhiaa/fakama'oni'onii, mahino kiate kinautolu e lau ko eni 'a Sisu...'oku 'iate kitautolu 'a e fiefia 'a Sisu, pea kakato ai mo 'etau fiefiaa...'ikai ko ha tauhi/nofoma'u 'i he ngaahi fekau 'a Sisu ko ha fakakoloto pe pu'ia. ka ko e vekeveke fiefia pe nai ke tulituli pe ki ai...

Ka ko e me'a ki ha pehee 'a ha taha kuo 'osi fakatonuhia ia, 'ikai toe fiema'u ke ne toe tauhi ha ngaahi tu'utu'uni kae tui 'ata'ataa pe ia...mahalo na'a mo'oni e kenonii...ke ne hoko ko e mala'ia...

ka ko e anga pe vakai...ka ko e 'uu me'a ni kotoa mahalo pe, Veituna ko e fai 'e Laumalie 'i he kelesi pe...

--
fakapulia

seni taniela

unread,
May 8, 2015, 9:12:57 PM5/8/15
to tasil...@googlegroups.com



From: Penisimani Mone <peni...@gmail.com>

Mahalo na'a tokoni 'a e ma'unga kelesi 'e 7 'a Uesilee ke mahino ngofua ai e level 'oku fai ai 'a e talanga'i 'o e tauhi e "ngaahi tu'utu'uni" (commandments) ko eni 'a Sisu...Mahalo 'oku fai e folofola ko eni 'a Sisu he level ma'olunga he tu'a Fakatonuhiaa (Justification), 'a ia 'oku kau ki ai e canon 20 'o Trent...'a ia kuo tau 'osi fou hake tautolu mo Uesilee he 1) Fakatomala, 2) Tui, 3) Fanau'ifo'ou, 4) Ohi, 5) Fakatonuhia, 6) Fakahaohaoa...levolo nai eni 'oku fai ai e tauhi/nofoma'u 'ene ngaahi tu'utu'unii/'ofaa,...mahalo 'e faingofua ange ai ke fai ai e talanoaa mo e malangaa, kae 'oua e toe fio holo ai mo e ngaahi laakanga 'e 5 kimu'aa...ko e kakai kuo fakatonuhiaa, 'oku nau fakama'oni'oni kinautolu 'aki hono tauhi e ngaahi tu'utu'uni kuo tala mai 'e Sisu...pea 'i he'etau fai pehee 'a e kau fakatonuhiaa/fakama'oni'onii, mahino kiate kinautolu e lau ko eni 'a Sisu...'oku 'iate kitautolu 'a e fiefia 'a Sisu, pea kakato ai mo 'etau fiefiaa...'ikai ko ha tauhi/nofoma'u 'i he ngaahi fekau 'a Sisu ko ha fakakoloto pe pu'ia. ka ko e vekeveke fiefia pe nai ke tulituli pe ki ai...

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

Malo Fakapulia

Ko e lava eni e ki'i teu malanga.  Pea ne talateu 'aki e malangaa e palopalema oku hoko i hotau ngaahi potusiasii ko e hoko 'a e kee mo e femotuhi o hangee ia ko e anga haa mai hotau ngaahi kaingalotuu.  Pea kau ai mo e kaingalotu ko eni oku teu ke fai ki ai e malangaa.  Ko e fehu'i leva oku kamata'aki e malanga pee ko e haa hono uhingaa?  Me'a nii ko e normal pee ia o e Siasii? Osiange ko iaa ne folofola mai a Misaia KO E ME'A PEE OKU ILO'I AI KITAUTOLU KO EKU KAU AKO O KAPAU TE MOU FE'OFA'AKI.  

Mole ke mama'o oku pehee oku iai ha siasi oku haohaoa he fe'o'aki pe hala he kee, ka i he taimi tatau oku iai e faka'amu ke tutupu e kaingalotuu he fe'ofa'akii...kapau na'e tu'o 88 e kee he ta'u e 10 kuo hili oku totonu ke tu'o 70 pee ta'u ni, kehe pee oku ai ha laka kimu'a

Fkmolemole telia na'a oku ongo ko ha fakaanga eni pe fiepoto ki he malanga'i e potu tohi ni ka kiate au.  Ka kiate au ko e vaivai'angaa lahi ko e fakavavevave ki he fakamamafa ki hotau fatongia pe ngafa kia Kalaisii aia ko e talangofua ki he'ene fekau, ka e ngaavaivai hono fakamamafa'i e me'a ne fai pe oku fai mai e Kalaisi kiate kitautolu pea i he funga 'o 'etau ta'imalie ko iaa, oku hoko mai ai a e ngaahi fekauu....

ko e sio pee foki eni mei he potu siasi oku ikai ke mau malanga fakakaveinga (topical preaching) ka oku mau fai e malanga vete fakafo'iveesi (expository preaching).

Aia oku mahu'inga ke fakamamafa'i ko e Folofola eni a Sisu ki he'ene kau akoo.  Oku ikai ko ha folofola ki he kau muimui noa pee muimui siokoloa.  Ko e folofola ki he ni'ihi tokosi'i oku nau tukupaa ke muimui kiate ia pe ko e kakai tui.  Pea i he aho ni, ko e folofola ki he Siasi.

Kuo pau ke fakamamafa'i ke mamafa 'a e veesi 9 9 Hangē ko e ʻofa ʻi au ʻe he Tamai, kuo pehē ʻeku ʻofa ʻi kimoutolu: mou nofo maʻu ʻi he ʻofa ko ia aʻaku. 

He oku ofaa feefee a e Tamai?  Ko e 'ofa eni a e Tamai ki ha fa'ahinga taha pee pe ko e 'ofa fakaeTamai ki hono Foha pe ki he'ene fanau?  

A ia kiate au oku mahu'inga ke pole'i e kaingalotu 'aki e fitu'i kelesi a Sione Uesilee.  He kapau oku tau veiveiua hotau Tu'unga ia Kalaisi(Position in Christ),te tau veiveiua he'etau service kia Kalaisii.  

Kae'oua pee kau tau ilo pau kuo fakatomala, tui, fanau'ifo'ou, ohi, fakatonuhia etc 'ia Kalaisi mo ene kelesi, 'e hoko e talangofua ko e fakapu'ia, fai ilifia, pe fai fakalao...

Vakai ki he Tohi NGaue ki he fatongia o e Laumalie Ma'oni'onii.  Ko e haa e role e Laumalie Ma'oni'onii i he fakafua o e 'OFA? 

Kaikehe ko e manavasi'i na'a tau fai ha uki 'ofa ki he siasii o hangee pee ko e uki 'ofa a e kau Mosilemii, mo e kakai faka'ikai'Otuaa etc We strive to love in our own strength alone without being stripped naked and helpless by that Love.  

I believe that Christians should project to the world what it means to love others genuinely and deeply





Vilimo Fakalolo

unread,
May 8, 2015, 9:18:33 PM5/8/15
to tasil...@googlegroups.com
Malo Faifekau e fakakoloa etau paenga ni mo kimoutolu oku tanaki mai, kuo ma'u malanga pe neti lolotonga ete talitali he airport



On Wed, May 6, 2015 at 12:46 AM, 'Semisi Kava' via Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com> wrote:
Boxbe This message is eligible for Automatic Cleanup! (tasil...@googlegroups.com) Add cleanup rule | More info

!!..MALANGA SAPATE FA’EE (10/05/2015)
 
Ngaahi lesoni: Same 98; Ngaue 10:44-48; 1 Sione 5:1-6; Sione 15:9-17
Ngaahi Himi: Himi.365, 535,562, 640
Kaveinga: “Koe fa’ee ko e fatongia koe Kelesi ta'engata ia
 
Potu Folofola Malanga: Sione 15:12 “Ko ‘eni ia ‘ae tu’utu’u ni ‘a’aku, Ke mou fe’ofa’aki ‘o hange koe ‘ofa na’a ku fai kiate kimoutolu.”
 
 
Talateu
 
 
Koe taha ‘eni ha veesi folofola ‘oku fa’a ngaue’aki ‘e ha kau fa’ee kuo nau tatau mai ki he fanau moe mo’ui ni ka nau tukufolau atu ke nonofo mo honau ‘Eiki huhu’i ‘i hono pule’anga. Pea ‘oku hoko tonu mai pe ‘ae talanoa ni pea moe Sapate ke fakamanatu ai ‘ae tou’anga ‘oe ngaahi fa’ee kotoa pe. Koe Sapate ‘eni hono 6 ‘oe fa’ahi ‘oe Toetu’u ‘a ia na’e kamata ia mei he ‘aho 5 ‘o ‘Epeleli ‘o ‘osi mai ki he ‘aho 14 ‘o Mee ni. Koe lanu ‘oku ngaue’aki koe Hinehina pe Engeenga pe koula he koe lanu ‘oe ikuna kafakafa kuo fai ‘e Sisu ma’a mamani. Koe talanoa ‘oe ‘aho ni ko hono hoko atu pe ia ‘oe talanoa na’e kamata’i mai ‘e Sisu mo ‘ene kauako ki he mahu’inga ‘oe nofo ma’u ‘ae ngaahi va’a ‘i he sino’i vaine. Pea koe’uhii koe vave ‘ae hokosia hono puke ia ke fai hono fakapoongi na’a ne fai ai ‘ae fakaloto lahi ni ki he mahu’inga ‘oe pau ke nau nofo ma’u he’ene ngaahi tu’utu’uni “Ko ‘eni ‘ae tu’utu’u ni ‘a’aku, ke mou fe’ofa’aki ‘o hange koe ‘ofa neu fai kiate kimoutolu” pea ko ia ‘etau veesi malanga.
 
Koe vete ‘oe talanoa
 
 
Na’e ‘osi ‘afio’i pe ‘e Sisu ‘ae tukunga ‘e hoko atu ki ai ‘ene kau ako ‘i he taimi te nau mavae. Na’e ‘osi ‘afio’i pe foki ‘e Sisu ‘ae malohi ‘oe ‘ofa’i ‘e he’ene kauako ‘ae ngaahi fekau ‘ene Tamai. Na’a ne ‘afio’i pe foki kuopau ke ‘i ai ha Siutasi kene lavaki’i ia pea kuo pau ke ‘i ai moha Pita kene Fakafisinga’i ia. Koha fakamatala mo’oni ia ‘ae fa’ahinga ‘ofa na’e fai’aki ‘enau polepole he ngaahi ngaue fakaofo mo e ngaahi ngaue mana ‘a Sisu lolotonga ‘ene ngaue fakafaifekau. Na’e ‘osi ‘afio’i pe ‘e Sisu ‘e ‘i ai ha kakai te nau ‘anuhia, pekalae mo tutuki ia pea tokua ko kinautolu ia ‘e lau koe fili ‘o ‘ene kau ako. ‘I he ngaahi ‘uhinga ni kotoa na’e fakama’opo’opo’aki pe ‘e Sisu ‘ae uho tefito ‘o ‘ene hoko mai ki hotau mamani ‘o ‘ikai mo ha toe me’a ka ko ‘ene ‘Ofa pehe ke li’aki ‘ene mo’ui kae mo’ui hotau mamani. Ko ‘eni ‘ae tu’utu’u ni ‘a’aku, ke mou fe’ofa’aki ‘o hange koe ‘ofa neu fai kiate kimoutolu
 
 
‘Oku hiki tohi ‘e Sione ‘a e fa’ahinga ‘ulungaanga ‘ene fekau’aki mo ‘ene kau ako. Ko Ia, ‘a e vaine, ko ‘ene kau ako, ‘a e ngaahi va’a. Ko e tupu ‘afa’afa ‘a e fu’u vaine, ‘e tu’unga ia ‘i he fenofo’aki ‘a e ngaahi va’a pea mo e vaine; ‘o nofo ‘a e folofola ‘a e “vaine mo’onia” ‘i he ngaahi “va’a” pea nofo ma’u ‘a e ngaahi va’a ‘o tauhi ‘ene tu’utu’uni. ‘Oku ne fakamahino leva ‘i he potu folofola ko eni ‘a e tu’utu’uni fo’ou ‘o e vaine. Ko ‘eni ‘ae tu’utu’u ni ‘a’aku, ke mou fe’ofa’aki ‘o hange koe ‘ofa neu fai kiate kimoutolu. Ko eni ‘oku ‘atu ‘e Sisu ha “tu’utu’uni” ‘a’ana, ki he’ene kau ako. Ko e tu’utu’uni ia ke nau tauhi, ‘o tu’unga mei ai ha’anau fua lahi: “Ke mou fe’ofa’aki, ‘o hangē ko e ‘ofa ne u fai kiate kimoutolu” (v.12). ‘I he tu’unga ko ia na’e ‘omi ‘e Sisu ha fakataataa mahino ‘ene fekau’aki mo fe’ofa’aki mo’ene kauako: “Tala’ehai ‘oku ai ha ‘ofa ‘a ha taha ‘e lahi ‘i he ‘ofa ko ē, ke ne li’aki ‘ene mo’ui koe’uhi ko hono ngaahi kaume’a” (v.13). Ko e sīpinga ia ‘o e ‘ofa ke pukepuke’aki ‘a e ngaahi “va’a”. Ko e ‘ofa ‘a Sisu kiate kinautolu, ‘a e fa’ifa’itaki’anga ‘o e ‘ofa ‘a e va’a ki he va’a.
 
‘Oku fakasino leva ‘e Sisu ‘ae fe’ofa’aki ko ia he vaha’aa ‘oe tamaio’eki mo ‘ene ‘Eiki. Ko e anga ‘o e kau tamaio’eiki, ko e talangofua ta’efehu’ia ki hono ‘eiki, he na’e ‘ikai ‘ilo ‘e he tamaio’eiki pe ko e hā ‘a e me’a ‘a ‘ene ‘eiki ‘oku fai. Ka neongo ia, ka na’e pau ke ne talangofua pe, ‘o ‘ikai ko ‘ene ‘ofa ki he’ene ‘eiki, kae fai koe’uhi ko ‘ene manavahē. Na’e ‘ikai pehē ‘a e ‘ofa ‘a Sisu ki he’ene kau ako; ‘a e ‘ofa ‘a e vaine ki hono ngaahi va’a, he na’a ne tala kiate kinautolu ‘a e ngaahi me’a kuo ne fanongo tonu mei he’ene Tamai (v.15). ‘O pau ai ke lau ‘e Sisu ‘a ‘ene kau ako, ko hono ngaahi “kaume’a” kae ‘ikai ko ‘ene kau “tamaio’eiki”, koe’uhi he na’e faka’ilo ‘e Sisu ‘a e me’a kotoa pe ‘a’ana ki he kau ako. Kuo ne toutou tala eni ‘a e ‘uhinga ‘o ‘ene ha’u; ‘a e pau ke ne fou he kolosi, ko hono mate’anga ia, ‘a ia foki, te ne toki tohoaki ai ‘a māmani kiate ai (3:15; 12:31-33). Kuo ne tala foki kiate kinautolu, ko ‘ene ‘alu ‘o te u ha ‘api mo’onautolu, pea te ne toe ha’u, koe’uhi ke ne ma’u ‘akinautolu, ki he feitu’u te ne ‘i ai ‘e ia, ‘a ia foki ko e ‘ao ‘o e Tamai (14:1-5). Kuo ne faka’ilo foki kiate kinautolu mo e “hala” ki he feitu’u te ne ‘alu ‘o teu mo’onautolu, he ko Ia ia ‘a e “hala” ki he Tamai, pea ‘oku ‘ikai fou ha taha ki he Tamai ‘i ha toe “hala” kehe, ka ko Sisu kuo kalusefai pe. Ko ia, kuo lahi ‘a e ngaahi me’a kuo tala ‘e Sisu ki he’ene kau ako, ko e fakamahino ‘o ‘ene ‘ofa ‘a’ana kiate kinautolu. Ko e fa’ifa’itaki’anga foki ia ‘o e fe’ofa’aki ‘a ‘ene kau ako – ko e fe’ofa’aki ‘a e ngaahi “kaume’a” ‘o Sisu, ‘a e fa’ahinga kuo nau ‘ilo meia Sisu ‘a e me’a ‘a e Tamai ‘oku fai ‘i māmani, ‘a ia ko ‘ene fai ke haofaki ‘a māmani mei he’enau ngaahi angahala.
 
 
Ko e me’a kuo fakae’a ai ‘e Sisu ‘ene ‘ofa ‘a’ana ki he kau ako, ko ‘ene fili kinautolu mo fakanofo kinautolu ke hoko ko e ngaahi “va’a” ‘o e vaine, ‘o iku ki ha’anau fua lahi (v.16). ‘Oku mahu’inga ‘aupito ‘a e folofola ni, ke mahino ki he’ene kau ako ‘a e makatu’unga ‘o ‘enau fe’ofa’aki – ko e fe’ofa’aki ‘a e fa’ahinga na’e fili ‘e Sisu, ‘o makatu’unga ‘ata’atā pe ‘i he’ene ‘ofa ‘a’ana kiate kinautolu. Na’e pehē foki ‘a e fai ‘e he ‘Otua kitautolu ngaahi fa’ee ‘etau hoko mai ki he fatongia koe fa’ee. Na’e ‘ikai ke tau fili ki ai ka na’e fili kitautolu ki ai ‘e he ‘Otua. Pea ‘i he funga ‘o ‘ene fili ko ia kuo ne ‘osi hili atu ki ai mo hotau mahu’inga moe ‘uhinga. Koe kotoa ‘oe ngaahi me’a ni koe fokotu’utu’u kotoa pe ia ‘ae ‘Otua. Ko ‘etau nofo ma’u hotau fatongia ko ia pea ‘oku fakahofua leva ia ki he ‘Otua he ko ‘ene maa’imoa kitautolu. Ko hotau fatongia leva koe fua ke sino ‘ae fe’ofa’aki moe fetauhi’aki ko ia. Pehē foki ‘a e fai ‘a Sisu ki he’ene kau ako.
 
Koe fa’ee mo hono ‘uhingaa
 
Si’i ngaahi fa’ee ko ho’o fatongia koe Kelesi ta'engata ia. Talu mei he 1914 ‘a hono fokotu’u ‘e England ‘ae Sapate hono ua ‘o Mee he ta’u kotoa pe koe Sapate ke fakamanatua ai ‘ae mahu’inga ‘oe ngaahi fa’ee. Na’e tupu foki ia mei hono faka’ataa atu ‘e he kakai na’e ma’u ‘enau koloa he kuonga ko ia ‘i England (Senituli 17) ‘ae si’i ngaahi fa’ee na’a nau ngaue fakasevaniti kiate kinautolu ke nau ‘ataa he fo’i Sapate ko ia (Sunday off) ‘o foki ki honau ngaahi kolo mo honau ngaahi famili mo ‘enau fanau ‘o malolo ki ai. Koe lea “fa’ee/ Mother/ Mom” ‘oku ‘ikai ko ha hingoa pe lakanga ia ka ‘oku fakatonulea’i ia ‘e he malanga ni koe “ngafa fatongia fakalangi/ It is a divine function!" Ko ‘etau lea fa’ee ‘oku ne ‘osi pu’aki mai pe ‘e ia ‘ae “mo’ui.” Koe fa’ee koe pununga mo’ui he ‘oku hoko mai mei hono manava ‘ae mo’ui pea manava ko ia na’e hoko fakataha mai pe ia moe fatongia ‘oe fa’ee ke tauhi ia ke mo’ui. ‘Oku fanau’i mai pe ‘ae tama mo hono fatongia ke fai kiate ia ‘a ia koe “tauhi” pea koe tauhi ko ia ko hono ivi ngaue koe “’ofa” pea koe ‘ofa ko ia na’e ‘osi fa’o pe ia ki manava ‘e he ‘Otua ke ne ha’i fakataha ia moe “fatongia” ‘oe fa’ee ki he’ene tama pea ‘oku tolonga mo nofo ma’u leva ‘ae ‘ofa ko ia. Ka kia Sione ko e nofoma’u ‘ia Sisu, mo Sisu ‘i he va’a, ‘e makatu’unga ia ‘i he nofo ma’u ‘ene “ngaahi lea” ‘i he’ene kau ako. Ka ai ha taha ‘oku nofo ma’u ‘i he “ngaahi lea” ‘a Sisu, pea ‘oku nofo ma’u ‘a e ngaahi lea ‘a Sisu ‘i he’ene mo’ui; ko ha toko taha leva ia ‘e fua lahi, ‘o ‘asi ‘i he makatu’unga he’ene mo’ui ‘a hono ngaohia ke mo’ui ha tokolahi.
 
‘Oku fa’a lea’aki ha fa’ee na’e tonu mo tonunga hono “fatongia” tauhi he lavame’a mo ‘aonga ‘ae fua hono manava koe “kete koula” pea koe “pupunga toa” he ‘oku to e toa kae tu’u e toa. Koe mohu ‘ae manava ‘oe fa’ee ko ‘ene nofo ma’u ‘i hono ngafa faka’otua kuo ne fanau’i mo ia. Pea neongo ‘e too ha taha ‘i hono manava ka ‘oku tu’u mai pe moe taha he koe “pupunga toa” he “pununga mo’ui.” Koe nofo ma’u ‘ae ‘ofa ko ia he ngaahi fa’ee he ‘ikai fai’aki ia ha ongo (emotions and affection) he ko hono ‘uhinga ‘e kei ma’u ai pe ai ‘ae natula ‘oe ‘ofa humataniu (‘ofa fakatonutonu). Ka ‘oku nofo ma’u ‘ae ‘ofa ‘oku tokanga mai ki ai ‘a Sione ‘i he loto’aki moe loto tokanga (with commitment and caring). Pea koe fa’ahinga loto’aki ‘oe ‘ofa ko ia ‘e ma’u ia ‘i hono tokoni’i ‘e Laumalie Ma’oni’oni. Pea ‘oku toki fuatautau leva ‘ae mo’oni ‘oe ‘ofa fekau’aki ko ia ki he ‘ofa na’e fai ‘e Kalaisi ki he mamani. Si’i ngaahi fa’ee ko ho’o fatongia koe Kelesi ta'engata ia
 
 
 
Koe tu’utu’uni ‘eni ki he founga fai ‘oe ‘Ofa koe pau ke fakatonutonu pe fakanagatatau ki he ‘Ofa na’e ‘uluaki fai ‘e Sisu ki he’ene kau ako. ‘Oku lahi pe ‘a hono ngaahi fakamatala ‘oe ‘Ofa pea ‘oku lahi mo hono ngaahi fakakoloa ‘o fakatatau ki hono makatu’unga Ka koe ‘ofa ‘oku talanoa mai ki ai ‘a Sione he pongipongi ni koe model ‘oe ‘Ofa ‘aee ‘oku ui ai kitautolu koe ngaahi kaungame’a ‘oe ‘Otua ko hono muimui’i pau ‘ae founga moe to’onga moe malohi ‘oe ‘Ofa na’e fai ‘e Kalaisi ma’a ‘ene kau ako lolotonga ‘enau fe’ao. Koe lea fekau’aki heni ‘oku na oo fakataha ma’u pe moe lea fetauhi’aki he ka napangapangamalie ‘ae Fetauhi’aki moe fekau’aki pea ‘oku kaveinga tonu ‘ae mataika ‘ae toutai. Koe naunau ‘oe fekau’aki moe fetauhi’aki koe tu’uma’u pea tolonga ‘o ta’engata ‘ae malohi ‘oe fe’ofa’aki. Koe kaveinga ‘oe uki ‘ehe tu’utu’u ni koe fiema’u ‘ae tolonga moe nofoma’u ‘ae Fiefia ‘ae ‘Eiki ‘i hotau fa’ahinga pea ‘i he taimi tatau ‘oku hoko ai ‘o kakato ‘etau fiefia. Koe nofo ma’u ‘ae fiefia moe fekau’aki ko ia he mo’ui ‘ae fa’ee pea ‘oku nofo ma’u mo tolonga leva moe melino ‘i hono loto falee.
 
 
 
Toki hanga ‘e Sisu ‘o sila’i ‘ae fetauhi’aki ni ‘aki ‘ene foakiaange ‘ae kii ‘oe fakatu’amelie “Koe’uhi aa ‘ilonga ha me’a te mou kole ki he Tamai ‘i hoku hingoa kene ‘atu ia. Koe melie ia ‘oe mo’ui fekau’aki koe ‘ilo’i ‘oe Tamai pea ‘ilo’i foki kitautolu ‘ehe Tamai ‘ia Sisu Kalaisi. ‘Oku uhi’i mai ‘e Sisu ‘ae natula fakangatangata ‘oe tangata kuo pau ke nounou pea ta’ekakato pea ko hono fakakakato mo faka’u ‘ae tonounou ‘ae tangata koe nofo ma’u ‘i he ngaahi tu’utu’uni kuo tala ni. Kapau 'oku mo'oni 'a e fekau'aki pea taa 'oku 'ikai fakangatangata 'a e fe'ofa'aki ko enii ki hoto kaungaa matakalii pe, kae a'u 'a e fe'ofa'aki ko enii ki hoto filii, mo kinautolu 'oku nau fakatanga'i kitautoluu, ki ha Siutasi lavaki mo ha Pita fakafisinga.
 
 
Fakaakonaki
 
 
Si’i ngaahi fa’ee ko ho’o fatongia koe Kelesi ta'engata ia. Si’i ngaahi fa’e tokua ‘oku fakatalutalu’aki kiatutolu ‘ae fa’ahinga ‘Ofa ‘oku ‘oku lau koe tumutumu ia ‘oe mafai ‘ofa ‘o ha’a tangata. ‘Oku tafaka’ingo’ingo kitautolu ki he malohi moe ‘uhinga na’e ‘ofa’i’aki ‘ehe ‘Otua ‘ene fakatupu. Ko hotau mafu ‘oku kofu’aki ia ‘ae ‘Ofa kuo ta’emamotu koe’uhi koe manava ‘o ‘etau fanau. Ka kuo lahi pe si’a ngaahi fa’e kuo nau motuki ‘ae ‘ofa ko ia ‘aki ‘ae ngaahi ‘uhinga faka’ekonomika mo Fakasosiale pea pehe ki hono kumi ‘ae totonu ‘o ha’a fefine. Si’i ngaahi Fa’e koe ‘ofa ia ‘oku ngata pea fakatukunga ‘ene hoko ka koe ‘ofa ‘oe pongipongi ni ‘ae ‘oku uki kitautolu ki ai ke tau fuatautau pea fakaangatatau ki he founga na’e ‘ofa’i’aki ‘e Sisu ‘ene kauako ke pehe foki mo ‘etau fe’ofa’aki. Koe ‘ofa ia ‘oku langa pea uhu he ‘oku fakavaka’aki ‘ae kataki pea fakauho’aki ‘ae mamahi ka ko hono fakama’opo’opo’anga koe fe’ofo’ofa ni ‘ae famili.
 
 
Koe ‘ofa ia ‘oku ne langa hake pea holoki moe tafungofunga ‘oe nofo famili he ko kitautolu ‘ae malohinga ‘oe fekau’aki ‘a hotau ngaahi loto fale. Tau nofo ma’u ‘i hotau ‘uhinga he koe fatongia ia kuo foaki mai ma’a taua ‘e he ‘Otua koe kelesi ta’engata ia. Ka tonu ‘eta tauhi hota fatongia pea ‘oku nofo ma’u leva ‘ae kelesi ta’engata ko ia ‘i hota ngaahi famili. Pea ta koe mo’oni moe uho ‘o e Lelei, melino moe ma’uma’ulutua ‘a ee ‘oku ne fakama’opo’opo ‘a hotau ngaahi famili ‘oku humaki ia ki hota mahu‘inga. Koe mo’oni ia ‘oku faka’amua he ki’i fakahoha’a ni he pongipongi ni ke fakakoloa’aki ‘etau ngaahi mo’ui he Mahina ni koe matu’aki pau mo mahino kiate kitautolu ‘ae me’a ‘oku tupu ai ‘etau makehe pea mahulu ‘i ha’a Fafine koe Mo’ui ‘Apasia kia Sihova, koe mo’ui talangofua kakato ki he ‘Otua. Kainga koe founga lelei taha ki he fakahoha’a malanga ni ke tau fakahaa’i ‘etau fiefia mo ‘etau faka’apa’apa ki he’etau ngaahi fa’ee ‘oku malo pe hono ‘ave ‘oe ngaahi matala’i ‘akau pea moe ngaahi talamonuu pe ma’u lotu fakataha mo ia moe ngaahi me’atokoni lelei. Ka ko ‘etau fakahaa’aki ia ‘etau fe’ofa’aki mo ha taha na’a te fehi’a ki ai pea mo si’i tokangaekina ‘a kinautolu ‘oku li’ekina. ‘Oku tau fakahaa’i ai ‘etau hounga’ia he kei nofo ma’u ‘ae ‘Otua he’etau ngaahi fa’ee ‘o tatau pe he mo’ui moe mate pea pehee foki kiate kitautolu hono kotoa pe.
 
 
 
Fakama’opo’opo
 
Sino e me’a, ‘oku mahu’inga ke “fua” ‘etau mo’ui, ‘o ‘asi ai ‘a e fa’a lotu, pea mo e mamafa ki he nofo ma’u he folofola ‘a e ‘Otua, he Tohitapu, ‘i hono lau faka’aho, pea iku ai ki he’etau fai ke fakalotu’i ‘a e kakai kotoa pe, ‘aki ‘a hono malanga’aki ‘o e folofola ‘o kau kia Sisu kuo hoko ko e Lami ‘Ave Hia, ‘o ne pekia he kolosi ke ne ‘ave ‘a e angahala ‘a māmani. Kuo ne ‘ave ‘etau hia, ka tau ‘atā, ki he mo’ui ta’engata. Ngaahi fa’ee tuku ke mau fakamalumalu atu ‘emau talamonuu ni he poto ko Solomone “’Oku tokolahi ‘a e ngaahi ‘Ofefine kuo fai fita; ka ko koe ‘oku ke hulu ‘iate kinautolu kotoa…Koe matamata lelei koe me’a ‘e ‘ikai ala falala ki ai pea koe hoihoifua koe me’a hamolofia: Ko e fefine ‘oku ‘apasia kia Sihova, ko ‘eni ia ‘e fakamalo’ia.” ‘Io “Ko ‘eni ia ‘ae tu’utu’u ni ‘a’aku, Ke mou fe’ofa’aki ‘o hange koe ‘ofa na’a ku fai kiate kimoutolu.”.. Pea ne'ine'i langilangi'ia 'A 'OFA tu'u ki mu'a?  He "ko e 'OTUA Ko 'OFA" Ia,  Talu mei mu'a 'i mu'a.  9 'E! ke tau fa'ufua ē Koloa ni fu'u masani:  'O tauhi tauhi ma'u ai pe  Kelesi ta'engata ni!...’Emeni
 
Fakamanatu atu ‘etau lau Folofola moe lotu fakafamili……pea malo fai mai ‘etau ngaue mei ha tapa pe ‘o mamani ‘oku ke me’a mai mei ai….tau fetaulaki pe ‘i he’etau tui kia Sisu Toetu’u
 
Kavauhi

Penisimani Mone

unread,
May 9, 2015, 2:21:45 AM5/9/15
to tasil...@googlegroups.com
Seni: 
Ka kiate au ko e vaivai'angaa lahi ko e fakavavevave ki he fakamamafa ki hotau fatongia pe ngafa kia Kalaisii aia ko e talangofua ki he'ene fekau, ka e ngaavaivai hono fakamamafa'i e me'a ne fai pe oku fai mai e Kalaisi kiate kitautolu pea i he funga 'o 'etau ta'imalie ko iaa, oku hoko mai ai a e ngaahi fekauu....
-------
Malo Seni....Folau lelei, Vilimo...
--
fakapulia

seni taniela

unread,
May 9, 2015, 8:07:20 AM5/9/15
to tasil...@googlegroups.com
Fai atu pee ha kelikeli he lesoni. Mahuinva ke tau fktooanga'i redemption comes before righteousness. Ne uluaki fai hono hamusi o Isileli mei he fale popula kimu'a pea toki oange a e tohi laoo..

Veesi 9 ko e talanoa ia ki ho tau fktauatainaa..the Love of the Father to the Son comes before consecration and righteousness (abide and obedience)-- nofoma'u I heeku ofaa mo e tauhi Eku tu'utu'uni is for free people...for His children and His friends.

That Father Son Love relationship is not a cold, stoic, and heartless love but it's the greatest expression of self giving and sacrifice between the Lover and the "Lovee" in the Spirit of Love. The heart of the "lovee" is overwhelmed by the Spirit of the Lover and her Joy and life is to serve the Lover of Her or his soul. There is intimacy because the Lover reveals things to the lovees that he doesn't share with others.

Ko e Ofa Fkkalisitiane a e kau muimui o Kalaisi ko e fua o e ta'imalie he 'ofa ne kamata te'eki ke tanupou a mamani. Ne kamata e 'ofa 'a e fa'ee ki he'ene tamaa he momeniti ne ne ilo kuo tu'itu'ia 'I hono manavaa a e ki'i mo'ui fo'ou. Fehu'i, ne kamata fkkuu e 'ofa mai 'a e 'Otuaa kia koe mo au? Women's motherly love is meant to point us forward to their Designer.

That Fatherly and Motherly Love of God has to be unpacked, experienced, and appreciated before we can respond in joyful obedience, otherwise our obedience becomes a joyless and heartless response. Instead of God carrying us, we carry God and it's an impossible task.

Tevita Langi

unread,
May 9, 2015, 10:55:30 AM5/9/15
to tasil...@googlegroups.com

Mâlie lahi e fktalanoa moe ngaahi lukuluku. Pea 'oku fklanga ai e fkkaukau, koe talanoa 'oe Vaine Mo'onia koe talanoa 'oe "fekau'aki."(relationships) Fekau'aki 'ae Tauhi Ngoue (Tamai) moe fu'u Vaine (Sīsū) moe ngaahi va'a (Kau Ako). Pea ko hono lea talanoa koe "nofo ma'u"(abide), pea koe clue 'oku ne haukafa e ngaahi fekau'aki ni, koe 'OFA. Ko hono taumu'a ke tau ma'u e fiefia 'ae 'Otua 'o kakato (15:11), pea nofo ma'u e ngaahi fua(15:16).
Talamonū moe lotu...tauange ke kakato fiefia e ngaahi fa'ê kotoa, pea tolonga o ta'engata honau ngaahi fua, ke monü'ia ai e ngaahi fâmili, siasi moe fonua.

Happy Mother's day
tlangi

Penisimani Mone

unread,
May 9, 2015, 12:02:52 PM5/9/15
to tasil...@googlegroups.com

Malo Seni mo Tevita...mahalo na'a tokoni ki he fakakaukau ko eni 'a Senii ke tau 'ilo ki he ngaahi lau 'a Sione ki he ngaahi felalave'i ko eni 'a e fe'ofa'aki 'a e Tamaii/'Aloo, fe'ofa'aki 'a kitautoluu/'ofa 'a e Tamai/'Aloo kiate kitautolu/'ofa 'a kitautolu ki he Tamai/'Aloo...pea toki fili aipe ha konga ke fakatata'aki ha'ate lave ki he fe'ofa'akii..


‘Ofa ‘a Sisu ki he Tamai/Tamai kia Sisu

JHN 3:35 ‘Oku ‘ofa ‘a e Tamai ki he ‘Alo, pea

JHN 5:20 He ‘oku ‘ofa ‘a e Tamai ki he ‘Alo, pea

JHN 10:17 Ko hono ‘uhinga ia ‘o e ‘ofa‘i au ‘e he Tamai, koe‘uhi

JHN 15:9 Hangē ko e ‘ofa‘i au ‘e he Tamai, kuo pehē

JHN 14:31 pē ke ‘ilo ‘e māmani ‘oku ou ‘ofa ki he Tamai, pea hangē ko

JHN 15:10 Tamai, pea u nofo ma‘u ‘i he ‘ofa ‘a‘ana.

JHN 17:24 kuo ke foaki mai: he na‘a ke ‘ofa kiate au ‘i he te‘eki ke tanu

JHN 17:23 kinautolu, ‘o hangē ko ho‘o ‘ofa kiate au.

JHN 17:26 ke ‘iate kinautolu ‘a e ‘ofa kuo ke ‘ofa ‘aki kiate au,

JHN 17:23 au ‘e ho‘o ‘Afio, pea kuo ke ‘ofa kiate kinautolu, ‘o hangē ko

  

‘Ofa ‘a Sisu/Tamai kiate kitautolu/kitautolu kia Sisu

JHN 5:42 ‘ikai ‘iate kimoutolu ‘a e ‘ofa ki he ‘Otua.

JHN 8:42 ‘a e ‘Otua, pehē te mou ‘ofa kiate au: he ko e ‘Otua na‘a

JHN 11:3 ke mea‘i ko e siana ‘oku ke ‘ofa ai ‘oku puke.

JHN 11:5 Pea ko eni na‘e ‘ofa ‘a Sīsū kia Mā‘ata, mo hono

JHN 11:36 Vakai ā: ta na‘e lahi ‘ene ‘ofa kiate ia!

JHN 12:13 Hoto ‘ofa kiate ia ‘oku hoko mai ‘i he

JHN 12:25  Ko ia ‘oku ‘ofa ki he‘ene mo‘ui, ko ‘ene tuku

JHN 13:1 pea ko e me‘a ‘i he‘ene ‘ofa ki hono kakai ‘o‘ona ‘oku ‘i

JHN 13:1 ko ia na‘a ne fai ‘ene ‘ofa taupotu kiate kinautolu.

JHN 13:23 ‘o Sīsū, ko e toko taha na‘e ‘ofa ai ‘a Sīsū.

JHN 13:34 fe‘ofa‘aki: hangē ā ko ‘eku ‘ofa‘i kimoutolu, ke pehē foki

JHN 14:15 Kapau ‘oku mou ‘ofa kiate au, te mou tauhi ‘eku

JHN 14:21 tauhi ki ai, ko ia ia ‘oku ‘ofa kiate au: pea ko ia ‘oku ‘ofa

JHN 14:21 kiate au: pea ko ia ‘oku ‘ofa kiate au ‘e ‘ofeina ia ‘e

JHN 14:21 ia ‘e he‘eku Tamai, pea te u ‘ofa mo au kia ia, pea te u

JHN 14:23 ‘o ne pehē ki ai, Kapau ‘oku ‘ofa ha taha kiate au, te ne tauhi

JHN 14:23 te ne tauhi ‘eku lea: pea ‘e ‘ofa kiate ia ‘a ‘eku Tamai, pea

JHN 14:24 Ko ia ‘oku ‘ikai ke ‘ofa kiate au, ‘oku ‘ikai te ne

JHN 14:28 kiate kimoutolu. Ka ne mou ‘ofa kiate au, pehē te mou fiefia

JHN 15:9 ‘e he Tamai, kuo pehē ‘eku ‘ofa‘i kimoutolu: mo u nofo ma‘u

JHN 15:9 mo u nofo ma‘u ‘i he ‘ofa ko ia ‘a‘aku.

JHN 15:10 te mou nofo ma‘u ‘i he‘eku ‘ofa; ‘o hangē foki kuo u tauhi ‘e

JHN 15:12 fe‘ofa‘aki, ‘o hangē ko e ‘ofa ne u fai kiate kimoutolu.\x -

JHN 15:13 Tala‘ehai ‘oku ai ha ‘ofa ‘a ha taha ‘e lahi ‘i he ‘ofa

JHN 15:13 ‘a ha taha ‘e lahi ‘i he ‘ofa ko ē, ke ne li‘aki ‘ene mo‘ui

JHN 15:19 māmani ‘a kimoutolu, pehē ‘e ‘ofa ‘a māmani ki he me‘a ‘a‘ana:

JHN 16:27 he ko e Tamai ‘oku ne ‘ofa kiate kimoutolu fakaeia pē,

JHN 16:27 fakaeia pē, koe‘uhiā kuo mou ‘ofa kiate au, pea kuo mou tui

JHN 17:26 kinautolu ‘a e ‘ofa kuo ke ‘ofa ‘aki kiate au, pea ke u ‘iate

JHN 19:26 ai ‘a e tama ako na‘a ne ‘ofa ai, na‘a ne folofola ki

JHN 20:2 ki he ako ‘e taha ‘a ia na‘e ‘ofa ai ‘a Sīsū, pea ne pehē kiate

JHN 21:7 Pita ‘e he ako ko ia na‘e ‘ofa ai ‘a Sīsū, Ko e ‘Eiki pē.

JHN 21:15 foha ‘o Sione, ‘oku ke ‘ofa kiate au ‘o lahi ‘i

JHN 21:15 ‘Eiki; ‘oku ke mea‘i ‘oku ou ‘ofa mo‘oni kiate koe. Pea ne

JHN 21:16 foha ‘o Sione, ‘oku ke ‘ofa kiate au?

JHN 21:16 ‘Eiki; ‘oku ke mea‘i ‘oku ou ‘ofa mo‘oni kiate koe. Pea ne

JHN 21:17 foha ‘o Sione, ‘oku ke ‘ofa mo‘oni kiate au? Pea mamahi

JHN 21:17 tolu ‘ene pehē mai, ‘Oku ke ‘ofa kiate au?

JHN 21:17 pē; ‘oku ke mea‘i ‘oku ou ‘ofa mo‘oni kiate koe.

JHN 21:19 Sīsū mo e Toko taha Na‘á ne ‘Ofa Taha ai He‘ene Kau Akó

...'ofa pe ne fai 'e Sisu ki he Tamaii, 'ofa pe ia ne ne fai kiate kitautoluuu...kae tuku atu pe he tafa'akii na'a fiema'u...


--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.



--
fakapulia

Sami0602

unread,
May 9, 2015, 5:22:10 PM5/9/15
to tasil...@googlegroups.com
Fakapongipongi lelei mohoku hoa koe ipu-ti moe ma'u malanga Tasilisili meiatekimoutolu, Fakapulia,Seni mo TLangi,,lolotonga 'ema ipu-ti moe Lau Tasilisili, kuo alamai hoku hoa o hilimai hono nima hoku nima,,,kae feleleaki e tatafe ae mafana oe fetauhi"Aki,,kuou vakai kihono nima o pipiki ai homa mama Mali,,,,pea ko'ene fakalea mai Kia au,,,I love you Sami,,then I said, " I love you too",

Kau Faifekau,,kuo akonekina au ehe'ema ipu-ti mohoku Mali,, na'a Oku pehe koaa ae Talanoa ni, koe fetafeaki ae "fetauhi'aki" mohoto 'Eiki, Oku hange ko'ete tukupa ke tauhi e fe'ofa'aki Ki hoto Mali,,pea fkpipiki kiai ke tu'uma'u 'o 'oua homo pe motu he koe e motu  e fetau'aki moe fe'ofa'aki. Pea Oku tekina noa leva ae mo'ui.he kuo te motu meihe tefito-'o'ete Tukupa,,

Tuilotu pe he fakapongipongi lelei kuo mou tuku mai , fe'unga moe Sapate-Fa'ee

smp

From: Penisimani Mone
Sent: ‎10/‎05/‎2015 2:02 AM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Re: !!..MALANGA SAPATE FA’EE (10/05/2015)

kolo

unread,
May 9, 2015, 6:51:10 PM5/9/15
to tasil...@googlegroups.com
Malo Sami e talaloto mafana pea 'oku 'ikai ke fa'a malava he'e fakafotunga 'oe LEA (languages of love)  kene a'au 'ae loloto moe mafatukituki 'oe 'aho mo hono mahu'inga. Fakatauange kihe ngaahi fa'ee kotoa pe ka koe ngaahi hoa si'i kau faifekau 'I hotau 'api ni 'ofa ke mou ma'u ha Sapate Fa'ee fiefia mo mohu tapoekina.
Manatu kihe lau 'ae motu'a 'e taha .While we all sleep busy with our sweet ridiculous dream our mum tirelessly performing their duties to be ready for your need.

Malo moe 'ofa,
Kolo.

sep...@optusnet.com.au

unread,
May 10, 2015, 11:22:38 PM5/10/15
to tasil...@googlegroups.com

Seni wr.
Mole ke mama'o oku pehee oku iai ha siasi oku haohaoa he fe'o'aki pe hala he kee, ka i he taimi tatau oku iai e faka'amu ke tutupu e kaingalotuu he fe'ofa'akii...kapau na'e tu'o 88 e kee he ta'u e 10 kuo hili oku totonu ke tu'o 70 pee ta'u ni, kehe pee oku ai ha laka kimu'a.

------------
Mou lipooti mai pe ko e fo'i fuhu 'aki eni hono fiha he 'osi 'etau ng malanga Sapate Fa'ee. 'Oku sai kapau ne fokotu'u ha lekooti fo'ou.

Takamuli.



kolo

unread,
May 11, 2015, 5:34:53 AM5/11/15
to tasil...@googlegroups.com
Fefe Takamuli 'ae teu haupapa he'e Tangata'eiki ia 'ae matapule 'e taha 'i he'enau fakavahefonua na'e sea ai hona taki.Koe loto mafana he fononga he mo'oni.....'ouaaaa

sep...@optusnet.com.au

unread,
May 11, 2015, 6:57:02 PM5/11/15
to tasil...@googlegroups.com
Kolo, ko 'eku toki fanongo eni ai hhh.

Ko e me'a 'oku fakaloloma ko 'ene hoko pehe he Siasi 'o 'ikai kei hoko e Siasi ia ko ha feitu'u malu he taimi 'o e ng fakataha.  Na'e lahi pe ng fakataha'aga ia he Tohitapu ne fai ai e manganga, hange ko e 'Aposetolo tu'ufiha hono teuteu leta'i 'e he kakai ne fanongo ki he'ene ng akonaki pea holataki'i. Si'i Sitivenine tolomaka'i ,pea ko e kalusefai , fai pe 'ehe kau lotu, ko ia 'oku tonu 'aupito pe Hua ia , ko e kee ko e me'a ia 'ae kau lotu, ka ko e melino ko e me'a ia 'a Kalaisi.

Ko e ta'emo'oni 'oku 'ikai ko ha me'a fakatupu melino ia he ko Sisu ko e Mo'oni ia, pea ko e ta'emo'oni 'ae kau Lotu ko e me'a pe ena ko e fakataha pe mo fakasio matapa ke lele ai.

Takamuli.


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 11 May 2015 02:34:53 -0700 (PDT)

Subject:
Re: [tasilisili] Re: !!..MALANGA SAPATE FA’EE (10/05/2015)


Fefe Takamuli 'ae teu haupapa he'e Tangata'eiki ia 'ae matapule 'e taha 'i he'enau fakavahefonua na'e sea ai hona taki.Koe loto mafana he fononga he mo'oni.....'ouaaaa

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.

kolo

unread,
May 12, 2015, 4:47:35 PM5/12/15
to tasil...@googlegroups.com
Takamuli malo pe toe hao mai 'etau siana ke hoko atu 'e tau vahevahe.....lol. Meimei ma'u hatau fo'i kahoa papai ke ua 'aki e mole 'a TALI'EVA.......Hehehe.

'Ofa atu,
Kolo.
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages