Kaveinga: “‘Oua ‘e fiu he fai lelei”
Himi: 427, 394, 584
Veesi Malanga: Koheleti 11:6 “I he pongipongi too ho’o tengaa, pea ‘i he efiafi ofi ‘ae po’uli ‘oua ta’ofi ho nima: he ‘oku ‘ikai te ke ‘ilo pe koe fee ‘e tu’umalie ‘a ee pe ko ee; pea na’a fakatou lelei.”
Ko e fakakaukau na’e tofuhia ai ‘a e to’utangata ‘o Koheleti ‘a ia ko e ‘ikai ke nau tui ki he mo’ui kaha’u (after life) ‘Oku mahino pe ‘ene hakeaki’i ‘a e ngaahi fakakaukau ‘e ni’ihi ‘a ia na’e tala ’e hono to’utangata, hange ko e mahu’inga ‘o e tui ki he ‘Otua pea pehee ki he ‘apasia ki he ‘Otua (3:14,5:6). Koe’uhii ‘oku ‘ikai pau ha taimi ‘oe kaha’uu ki he to’utangata ‘o Koheleti ‘i he vahe ni ‘oku ne ngaue’aki ai ‘ae ongo fakatataa ‘e ua ‘oe lau taimi 1. Koe taimi ‘o tahi (maritime) hangee ko ia ‘oku haa he veesi 1-2 pea moe lau taimi ‘ae tangata fa’aa hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘ae veesi 3-4, 6 ke ne fakamalohi’i mo fakalotolahi’i’aki ‘ae kakai ke nau matu’aki tokanga ‘o tu’u ma’u ta’e ngaueue ‘enau ‘amanaki ki he lelei moe tu’umalie ‘oku ene mei he kaha’u ‘Oku tefito’i e fakakaukau ni moe me’a na’e fekuki mo e fa’u tohi ni ko ‘ene feinga ke fatu ha ngaahi tali ki he ‘Fekumi ‘a e tangata ki he ‘uhinga ‘o e mo’ui” (Search for meaning to life), pea ha kiate ia ko e ngaahi feinga kotoa pe ‘i he lalo la’a ko e muna ‘o e muna (vanity of vanities).[1] Pea hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘etau veesi malanga “I he pongipongi too ho’o tengaa, pea ‘i he efiafi ofi ‘ae po’uli ‘oua ta’ofi ho nima: he ‘oku ‘ikai te ke ‘ilo pe koe fee ‘e tu’umalie ‘a ee pe ko ee; pea na’a fakatou lelei.”
1. ‘Oku tokangaekina ‘e Koheleti e kakai ‘oku nau fakata’eta’ekuhaa pe ta’etokanga ki he kaha’uu ‘o makatu’unga ‘i he ngaahi fale’i kuo ha ngali ta’emahino ai mo tuku hausia ai ‘ae “kaha’u ‘i hono kuongaa.” ‘Oku ha mahino ia hono toutou fakamanatu ‘e Koheleti ‘ae lea ni ‘o tu’o 3 “He ‘oku ‘ikai teke ‘ilo” (11:2, 5-6). ‘Oku hanga ‘e he lea ni ‘oku matu’aki fakahaa’i ‘ae puli ‘ae ‘a mui ‘oe tangata kotoa pe pea ‘i he taimi tatau ‘oku ne fakae’ee’a ‘ae mahu’inga’ia ‘a koheleti ke ‘oua na’a hoko ‘ae ‘ao’aofia ‘oe kaha’u ke faka’apee ai ‘ae lolotongaa. ‘Oku ne fakatokanga heni ‘e hanga ‘ehe mo’oni ko ia ‘o lapasi ‘ae lolotongaa mei he’ene lamasi ‘ae kaha’u pea mo hono ngaahi Tapuakii.
2. Ki he tangata fa’aa ‘oku ‘ikai ha’ane fakatonulea ‘e kakato fe’unga kene ala fakamatala’i ‘ae hu’unga moe ‘alunga ‘o e matangii ka na’e ‘ikai ha’ane teki ki ai. Kia Koheleti ‘oku ‘ikai ha misi ‘e taha ‘ae tangata koe haa ‘ae palani ngaue ‘ae ‘Otua ki he kaha’u ke ne pule’i mo tataki ‘aki ‘ene me’a fakatupu ka na’e ‘ikai ha’ane teki ki ai (lau ‘a Siope 4:17; 32:22; 35:10; Same 115:15; 121:2; Selemaia 10:16). Kia Koheleti ‘oku Hanga ‘e he “kamata’anga ‘oe pongipongi pea moe faka’osinga ‘oe efiafii” ‘o hulu’i moe mahu’inga ‘oe “pau ke tokanga ki he kaha’u”, he ‘oku ha mei tukunga ni ‘oku ‘ikai ha toe faingamalie ia ‘oe ngaue ke malolo ‘io ka ‘oka..ofi ‘ae po’uli ‘oua ta’ofi ho nima: he ‘oku ‘ikai te ke ‘ilo pe koe fee ‘e tu’umalie ‘a ee pe ko ee; pea na’a fakatou lelei.” Pea kia Koheleti ko e feinga kotoa pe ‘oku tau fai ‘i he lalo la’a ni, ‘o tatau ai pe pe ko e ngaue, fiefia, pe fekumi ki he poto (wisdom) ko e “mao” pe “muna” hono kotoa, ‘io ko e kai matangi pe (a chase after wind).
3. Ko hotau palopalema leva koe ‘ikai te tau misi pe ‘ilo’iloa koe fee ‘ae fakafotunga/ Ngaue moe fakafeangai ‘oku taauu, ‘a ee pe ko ee 'e fakatu'umalie. Koe ‘uhinga ia ‘oe ‘ikai lau taimi hono uki ke tau fai pe hotau fatongia koe too ‘ata’ataa pe he taa koe fakahoifua ‘etau ngaue ‘oku faii koe me’a ‘ata’ataa pe ia ‘ae ‘Otua. Ke tu’u ma’u ‘etau fakafeangai faka’ahoo ‘o ‘oua na’a lau tukunga he ‘oku ‘ikai ke tau lave’i koe fee ha fononga’anga ‘oe ‘ahoo pe to’onga mo’ui mei he’etau fakafeangai ma'oni'oni ‘e taau moe hoifua ‘ae ‘Otua. Na’a ko ia he pongipongi pe efiafi pe fakatou ‘inasi ka ko hono mo’oni ko kita ia ‘oku ikuna ‘ae ‘'Otua “’Oku lau pe ‘e he malanga ke te fai ma’u ai pe pea ‘oua na’a ku tuku ‘oka ‘ao’aofia: Ke too pe hengihengi, ke te to pe ho’ataa, ‘o te fai ka efiafi, ‘o te fai ka to e la’aa. Ko ‘eni ke to ta’u, ka utu pe ‘a mui."
4.Koe’uhii koe tukunga ko ia ‘oe tangata ‘oku uki ai ‘e Koheleti ‘ae “’oua e fiu he fai lelei ki he kakai kotoa pe ‘i he feitu’u kotoa pe ‘ihe taimi kotoa pe. Ko e lelei ‘oku ke foaki ‘oku ‘ikai koe mole ka koe fakakakato ‘o ha ngaue ‘oku te’eki kakato pea koe kakato ‘oe ngaue ko ia koe anuanu he lelei ko ia ‘i he Pule’anga ‘oe ‘Otua. ‘Oku fakamanatu mai ‘e Koheleti kiate kitautolu ‘a e misiteli ‘o e ngaue mai ‘a e ‘Otua ki hotau fa’ahinga. 'Oku fokotu'u mai 'e toketaa Molitoni ha fehu'i fakatokanga ke ofongi ma'u pe 'ae fononga 'ae tangata tuii pea moe 'amanaki 'oku humaki ma'u pe 'i hotau laumaliee "To hengihengi mo to ho'ataa to efiafi he hifo he la'aa, ka ko si'eku fehu'ii pe koe tenga lelei ne lii? 'E fefe 'ae utu ta'u ka fai? 'E fefe 'ae utu ta'uu? To he po'uli pe to he maama, To he momoko, pe too he mafana; utu 'i heni pe utu 'i hee ka kuo pau ke ta utu pee." (Himi 584:2). Ko hotau monu’ia’anga koe ngaahi naunau kotoa ‘o natula mo hono malohinga ‘a ee ‘oku ne vakavakai’i ‘etau Tui moe falala ‘Otua ‘oku tautau kotoa he ‘aofinima pau mo malu ‘o ‘Ela he ‘oku ne fe’unga ‘anoa mo hotau fiungofua. Fakafeta’i kuo hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ke ne fai faka’aho hotau fakalotolahi’i mo hotau fakahaohao’i he fononga toafa ni ke tau ma’u ‘ae pale ‘Amalani ‘oe “’oua fiu he fai lelei na'a 'i ai ha 'aho kuo ke talitali ha 'angelo” fou ‘ia Sisu Kalaisi moe Mo’ui ta’engataa. ‘Emeni
Mou toki fakakakatu atu ai pe ‘ena mo fokotu’utu’u ki ha fa’ahinga fotunga malanga ‘e hoa mo ho’omou malohinga takitahaa. Koe ki’i himi pe ‘ena koe fie tokoni atu pe mo ia kae ‘ataa pe keke toki fakasio ha’o himi ‘e fe’unga moe akonaki ‘oku ke teuu. Tapuaki mai kimoutolu ‘e he ‘Otua moe ‘ene Folofola ‘oku teu hono tutu’i.
Kavauhi
[1] Ko e hingoa ‘o e tohi ni ‘oku ui pe ki he tokotaha na’a ne fa’u, ‘a ia ko Koheleti (Qoheleth), ‘oku ha’u ‘a e hingoa ni mei he tefito’i lea faka-Hepelu ko e kahala (qahala). Faka-Hepelu ‘oku tatau hono fakakaukau mo e ‘ekilesia (ecclesia) faka-Kalisi, ‘a ia ‘oku tuhu ki he fakataha’anga (assembly) pe falukunga kakai (congregation) ‘I he ngaahi liliu faka-Pilitania lahi ‘oku ui ‘a e Tohi Koheleti ko ‘Ekilesiasitesi (Ecclesiastesi) ‘a ia ko e ohi mei he ‘ekilesia (ecclesia) faka-Kalisi. Ko e ‘ekilesia (ecclesia) faka-Kalisi foki ‘oku fa’a liliu faka Tonga ko e “Siasi”.Ko e hingoa Koheleti (Qoheleth) ‘e ala ‘uhinga ko e “Taki ‘o ha Fakataha’anga “ (Leader of an assembly) Ko e ngaahi liliu fakaeonopooni (modern translations) ‘oku liliu ai ‘a e “Koheleti” ko e “Faiako”(teacher)
[1] Ko e hingoa ‘o e tohi ni ‘oku ui pe ki he tokotaha na’a ne fa’u, ‘a ia ko Koheleti (Qoheleth), ‘oku ha’u ‘a e hingoa ni mei he tefito’i lea faka-Hepelu ko e kahala (qahala). Faka-Hepelu ‘oku tatau hono fakakaukau mo e ‘ekilesia (ecclesia) faka-Kalisi, ‘a ia ‘oku tuhu ki he fakataha’anga (assembly) pe falukunga kakai (congregation) ‘I he ngaahi liliu faka-Pilitania lahi ‘oku ui ‘a e Tohi Koheleti ko ‘Ekilesiasitesi (Ecclesiastesi) ‘a ia ko e ohi mei he ‘ekilesia (ecclesia) faka-Kalisi. Ko e ‘ekilesia (ecclesia) faka-Kalisi foki ‘oku fa’a liliu faka Tonga ko e “Siasi”.Ko e hingoa Koheleti (Qoheleth) ‘e ala ‘uhinga ko e “Taki ‘o ha Fakataha’anga “ (Leader of an assembly) Ko e ngaahi liliu fakaeonopooni (modern translations) ‘oku liliu ai ‘a e “Koheleti” ko e “Faiako”(teacher)
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
‘Io mo’oni Fakapulia ‘oku fakakoloa ‘ae afe mai ‘a Kavauhi ‘I efiafi Sapate pea ‘oku tau fakatauange pe ki he ‘Eiki kene kei ‘oange ha ivi lahi moha malohi kia Kavauhi ke kei fai mai ho tau fakakoloa ‘o mau ‘inasi ai ‘a e kau lau konga
‘ofa atu moe lotu
Malo,
Mr. Tevita Seluini Tu'itupou
Operations Division
Retirement Fund Board | Suite 2 & 4 - Level 3 | National Reserve Bank of Tonga Building | Salote Road
P.O Box 96 | Nuku'alofa | Kingdom of Tonga
Telephone: +676 25433 | Fax: +676 25422 | website: www.rfb.to
"Saving For Your Retirement"
NOTE:
Please note that our e-mail server limits the size of inward and outward messages with attachments to only 1.5MB
DISCLAIMER:
This electronic message together with any attachments is confidential.
If you are not the intended recipient:
(i) do not copy, disclose or use the contents in any way; and
(ii) please let us know by return e-mail immediately and then destroy the message.
Retirement Fund Board(RFB) is not responsible for any changes made to this message
and/or any attachments after sending by RFB.
----- Original Message -----From: Lousiale UasikeSent: Wednesday, October 27, 2010 8:07 AMSubject: Re: [tasilisili] Re: "Malanga efiafi SAPATE" pea mo KOHELETI 11:6
From: Semisi Kava semis...@yahoo.com.au . . . Kaveinga: “‘Oua ‘e fiu he fai lelei”; Himi: 427, 394, 584; Veesi Malanga: Koheleti 11:6 “I he pongipongi too ho’o tengaa, pea ‘i he efiafi ofi ‘ae po’uli ‘oua ta’ofi ho nima: he ‘oku ‘ikai te ke ‘ilo pe koe fee ‘e tu’umalie ‘a ee pe ko ee; pea na’a fakatou lelei.”******************************************************************malo kavauhi 'a e teu - fai pe hano ki'i ue'i ki he fai misinale e? he fakapulia e - he!he!he! - aaah - fai pe, 'ikai 'ilo pe ko e fe 'e tu'umalie - fai pe, na'a fakatou lelei pe. 'oua 'e tolo ma'afu mo faupula!
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.448 / Virus Database: 271.1.1/3219 - Release Date: 10/25/10 18:34:00