Potu Folofola Luke 24:48 “...Ko kimoutolu koe kau fakamo’oni ki he ngaahi me’a ni”
Kaveinga: “Ha’u aa koe ke ta fakamo’oni ki he mo’oni ‘oe toetu’u!”
Himi 377...610+
Talateu
Neongo hono fakama’opo’opo mai ‘e he tohitapu ‘ae ngaahi fakamo’oni fakahisitolia mo fakalaumalie ki he mo’oni ‘oe toetu’u ‘ae ‘Eiki ka ‘oku kei hoko pe ia koe muna ‘ae mo’oni ko ia ki he toko lahi ‘o mamani. ‘Oku talanoa ‘ae taha ‘oe ngaahi tefito’i akonaki ‘oe mu’aki siasi ki he fakamo’oni ko ‘eni ‘i hono fakalea “...Pea ‘alo’i ia ‘e he taupo’ou ko Mele. Na’e feia ia ‘ia Ponitusi Pailato. Na’e kalusefai ia pea pekia pea telio. Na’a ne ha’ele hake ki Hetesi pea na’a ne toetu’u mei he pekia ‘i hono ‘aho tolu...” Koe mo’oni ‘oe toetu’u koe tefito’i tama’imata
ia ‘oe tokateline ‘o ‘etau tui fakakalisitiane. He kapau na’e ‘ikai ha toetu’u pea taa ‘oku kaupo’uli kotoa ‘ae toenga ‘oe fakamo’oni ‘oe Tohitapu. Koe mo’oni ‘oe toetu’u ‘oku hulu atu ia ‘i hono fakamatala’i ‘e he’etau tokateline. Koe mo’oni ‘oe toetu’u ko ia ‘ae ivi ngaue ‘oe sino ha mai ‘o Kalaisi ka koe Siasi. ‘Oku fakamatala ‘e Luke ‘i he vahe ni ki he fa’ahinga fakakaukau taala fili ko ia na’e hoko mo’oni ia ki he’ene kauako he taha ‘o ‘ene ngaahi ha-ha-holo (Christ appearances..) koe taha ’oe ngaahi fakamo’oni fakahaahaa ‘o ‘ene toetu’u. Pea ‘oku fakamatala ‘a Luke na’e lolotonga ‘enau manavahe pea mo ‘enau mahalo koe fa’ahikehe kuo ne folofola atu “Koe ha ‘oku mou puputu’u ai? Pea koe ha ‘oku ake ai ‘ae ngaahi
fifili pehee ‘i ho’o mou loto?” Pea hili ‘ene fakamo’oni’i atu ia kiate kinautolu pea ne toki folofola atu ‘o pehee...Ko kimoutolu koe kau fakamo’oni ki he ngaahi me’a ni” pea ko ia ‘etau veesi malanga...
Koe vete ‘oe potu tohi
Koe fefakamo’oni’aki ‘ae vahe
Koe efiafi ‘eni ‘oe toetu’u pea koe talanoa’aki ‘eni hono tolu ‘oe ha-ha-holo ‘a Sisu ‘oku hiki tohi ‘e Luke ‘i he vahe ni. ‘Oku ou faka’amu keu ki’i lave’i nounou atu ‘ae ongo talanoa kehe ‘e ua koee he vahe ni na’a tokoni pe ki hono ‘ave kitautolu ki he natula totonu efiafi ‘oe toetu’u. Koe ‘uluaki talanoa ‘oku fekau’aki ia moe ongoongo atu ‘e he kau fefine ‘ae me’a na’a nau mamata ki ai he fonua loto maha ‘o Sisu ‘ae pulia hono sino moe lea ‘ae ‘angelo pea mo ‘enau manatu ki he ngaahi me’a kotoa na’e ‘osi folofola’aki ‘e Sisu ‘o fekau’aki mo ‘ene pekia moe toetu’u.
Kainga na’e hoko pe ‘ae ongoongo ko ia ki he kauako koe koto muna mo launoa pe pea ‘ikai foki ha’a nau tui ‘e taha ki ai. Koe talanoa hono ua: ‘oku fekau’aki ia mo ha ongo tangata ‘e tokoua na’a fai fononga atu he hala ki ‘Emeasi. Na’a ‘ilo mo maheni mo Sisu ‘i he taimi na’e te’eki ke ne pekia ai ka na’e ‘ikai te na ‘ilo mo maheni mo Sisu ko ia he taimi kuo ne toetu’u ai. Fakafeta’i na’e toki ‘aa hona mata ‘o ‘ilo ‘a Sisu he’enau nofo hifo ke ma’u me’atokoni efiafi ‘aki ‘ene pakipaki atu ‘ena maa. Kae lolotonga ‘ena ofongi ia na’a ne mole fakafokifaa mei hona lotolotonga.
Kapau te tau vakai lelei ki he talanoa ‘oe ‘aho ni koe lolotonga ‘eni ‘a hono kei talanga’i ‘e he kauako ‘ae talanoa ‘oe haa ko ia ‘a Sisu ki he ongo tangata he hala ki ‘Emeasi. Pea matamata ‘e ala falala’anga ‘ae talanoa ni koe’uhii tokua na’e fu’u taimi lahiange ‘a Sisu moe ongo tangata ni he na’a nau fononga mo ia ‘o meimei ‘aho kakato ‘e taha ‘i he talanoa na’e faiange ‘e he kau fefine. Pea mou Manatu kainga na’e ‘osi fakahaa mai ia ‘e he kauako koe muna moe launoa pe ‘ae lea ‘ae kau fefine ia. Kae lolotonga ‘enau puputu’u mo ‘enau fealealea’aki kuo tu’u ‘a Sisu ia ‘i honau lotolotonga ‘o ne
pehee kiate kinautolu “Si’oto ‘ofa atu! Na’e ‘ikai ha toe fehu’ia mei he kauako pe ko Sisu ‘eni pe ‘ikai, ka koe fehu’i pe koe mo’oni nai ‘ae me’a kuo mamata ki ai honau mata pe ‘ikai? Koe lea na’e ngaue’aki ‘e Sisu heni ki hono ofongi ‘oe kau ako “Koeha ‘oku mou puputu’u ai?” ‘Oku ala ‘uhinga ‘ae lea puputu’u” heni ki he “hou hou tu’u” pe “loto hoha’a.” Ka ‘i he ‘afio’i ‘e Sisu toetu’u ‘ae fa’ahinga houtamaki moe hoha’a lahi ‘i he mo’ui ‘ene kauako na’a ne ngaue’aki leva ‘ae Mo’oni ‘oe toetu’u ke ne holoki ‘ae
puputu’u mo fakanonga ‘ae loto hoha’a. Na’a nau nonga leva koe mo’oni mo pau ‘ae kaha’u ma’a kinautolu he ko Sisu ‘eni ia kuo toetu’u ia. Koe mo’oni tatau mo ia ‘e ala hoko kiate kitaua ‘oku ta fakamo’oni ki he mo’oni ko ia. He kuopau ke ne se’ese’e ki tu’a ‘ae loto manavahe’ia ka te ne fetongi’aki ia ‘ae loto fonua he fakatu’amelie moe ‘anaumelie kuo folofolo ifo ki ai honau laumalie.
Koe naunau ‘oe sino toetu’u
Pea mei he ongoongo ‘ae kau fefine ‘oku tau ‘ilo ai ‘ae fakataataa ‘oe “sino mole ‘o Sisu” he ‘oku ‘ikai ke ne ‘i he fonua loto ‘ae potu na’a nau pehee na’e totonu ke ne kei toka ai. Pea mei he talanoa mei he hala ki ‘Emeasi ‘oku tau mamata ai ki he fakataataa ‘oe misiteli ‘oe sino toetu’u ‘o Sisu ko ‘ene ha atu ki he ongo tangata ni kae ‘ikai te na ‘ilo ko ia ia pea ‘i he’ena kamata ‘ilo ia na’a ne puli fakafokifaa pe meiate kinaua. Mei he maama ‘oe ongo talanoa ni ‘oku malava ke tau sio atu ki he fakataataa ‘oe kau ako ni koe kakai na’e mohu ‘atama’ia mo fifili he ‘oku ‘ikai malava
ke nau tui ngofua. Kainga neongo ‘enau fiema’u ke mo’oni ‘ae talanoa kuo toetu’u ‘ae ‘Eiki ka na’e hoko ‘ae ngaahi fu’u misiteli ni koe me’a ke fu’u faingata’a fau ia ke tali ‘e honau ‘atamai puputu’u ‘ae mo’oni ko ia.
Kainga ‘oku hoko atu ‘a Luke ke ne fakahaa’i ki he kauako mo kitautolu he ‘aho ni ‘oku tau kei ma’u faingamalie ke fanongo ki he Kosipeli ‘oku ‘ikai ko ha “Fa’ahikehe ‘a Sisu” ka ko Sisu mo’oni ia koe ‘Imanuela koe ‘Otua ‘i hotau lotolotonga... “...vakai mai ki hoku ongo nima ni mo hoku ongo va’e ko au mo’oni ia: faafaa au ‘o ‘ilo he ‘oku ‘ikai kakano mo hui ha fa’ahikehe ‘o hangee ko ia ‘oku mou sio ai ‘iate au. Pea ‘i he ‘afio’i ‘e Sisu ‘oku nau kei tui ngata’a na’a ne to’o ha konga ika ‘one ma’u ia ‘i honau lotolotonga. Hili hono fakahaahaa atu ‘e Sisu hono ngaahi mata kafo kotoa ki he’ene kau ako na’a nau fiefia ka na’a nau kei mahalo’i pe ko ha fa’ahi kehe. Na’a nau mamata ki he sino ‘oe ‘Eiki toetu’u ka na’a nau toto’ohi pe ke tui leva. Kainga taimi ‘e taha ‘oku ‘ikai toe kehekehe ‘eni mo ‘etau mo’ui fakalaumalie koe mahino pe hono ‘ofa’i mo tauhi kitautolu ‘e he ‘Otua ka tau kei tootoo’ohi pe ke tui leva. Matamata kainga ‘oku tau fa’a fakahoko’aki ‘ae fakamo’oni ki he pekia moe toetu’u ‘ae ‘Eiki mei he’etau ngaahi a’usia fakafo’ituitui pe ‘o ‘ikai ha’atau fengaue’aki mo e ivi ‘o Sisu Toetu’u? Hangee ko ia kuo mou mea’i na’e hoko foki ‘a Selusalema koe senita ia ki he lotu ‘oe mamani ko ia koe’uhii koe ‘i ai ‘ae Temipale. Kia Luke koe senitaa ‘oe lotu heni koe feitu’u ‘oku ‘i
ai ‘ae fakamo’oni ki he mo’oni ‘oe toetu’u. ‘Oku ‘ikai fakangatangata ‘e he mafai moe ivi ‘oe Temipale pea mo Fonua loto maha ‘ae fakamo’oni ki he mo’oni ‘oe toetu’u mei he ivi toetu’u ‘oe Sisu toetu’u.
Koe mo’oni ha mai moe ta’ehamai ‘oe toetu’u
Kainga kapau te tau nofo hifo ke fakatahataha’i ‘ae ngaahi talanoa ni pea ‘oku tau mamata ai ki hono hanga ‘e Luke ‘o fakatau pe fakaa’u ‘ae ngaahi mo’oni ‘oe toetu’u ki he fiema’u ke mamata pea toki tui moe fiema’u ‘oe tui ta’e mamata. Ki he kauako koe mo’oni ‘oe toetu’u ko ha mo’oni ia ‘oku ‘i tu’a mei he’enau fakakaukau pea ‘e toki fakaofi’aki ha ngaahi me’a ha mai. Kiate kitautolu he ngaahi ‘aho ni moe maama fakatekinolosia koe mo’oni ‘oe toetu’u koe mo’oni mo ia ‘oku teetee pe pea tokua ‘oku ‘ikai hano makatu’unga malohi mo pau neongo ‘oku mahino pea pau mo’oni hono ngaahi makatu’unga. Ka kia Luke ko Sisu mo’oni pe
‘eni ia ka ‘oku ne ha atu ‘i ha fotunga kehe (different form). Kia Luke ko Sisu pe ‘eni na’e tukupaa ‘e he kauako te nau muimui ‘iate ia ‘o tatau ai pe pe koeha ‘e hoko mai. Ki he kauako koe tangata ‘eni na’e ui koe Misaia na’e tamate’i ka neongo kotoa pe mo ‘eni ia na’e ‘ikai ha’ane tokoni ‘e taha ke nau ‘ilo’aki ‘ae sino toetu’u ‘o Sisu ‘oku ne lolotonga tu’u ‘i honau lotolotonga koe “kakano,” moe “toto,” pea ‘oku nau sio mo ala ki ai pea ‘oku ne talanoa mo ma’u me’atokoni foki.
Kainga ‘oku fa’a fakanatula pe ia ke hoko ha ngaahi liliu mo ha ngaahi pole he mo’ui ni ke ne hanga ‘o liliu ‘ae tukunga mo’ui ‘a ha kakai. ‘Oku fakamatala ‘a Luke lolotonga ‘ae tu’u ‘a Sisu ‘i honau lotolotonga na’a ne toki tatala honau loto ke nau ‘ilo hono ‘uhinga ‘oe Tohitapu. Na’a ne fekau’i kinautolu ke nau hoko koe fakamo’oni ki he’ene pekia mo ‘ene toetu’u foki. Pea ke nau malanga’aki ‘i hono hingoa ‘ae fakatomala moe fakamolemole angahala ki he kakai kotoa pe ‘o kamata mei Selusalema. Ka ‘e anga feefee ‘a hono malanga’i mo fakamo’oni’i ‘ae toetu’u ‘Eiki ki he angahala mei ha loki ‘oku tatapuni malu?
Fakaakonaki
Kainga ‘oku tau fononga faka’aho pe moe ‘Eiki toetu’u ka ‘oku ‘ikai malava ke tau ‘ilo ia. ‘Oku tau malava ke kai mo talanoa mo ia kae ‘ikai pe ke tau ‘ilo ia. ‘Oku malava ke ne kole mai ha me’a tokoni ma’ana ka ‘oku ‘ikai te tau ‘ave ia. Koe fekau ‘eni na’e fekau’i ‘e Sisu ‘ene kauako ki ai pea kiate kitautolu foki “...Ko kimoutolu koe fakamo’oni ki he ngaahi me’a ni...” Kainga tau fakamatala ‘ae fakamo’oni kae ‘oua ‘e fai’aki ko ha’atau to’onga malualoi mo matamata lotu kae fai’aki ‘ae ivi ngaue mai ‘oe laumalie ‘oe ‘Eiki toetu’u. Ko ‘etau to’onga mo’ui lelei fakalotu koe toki fakamo’oni fakahaahaa ia ‘oku ne
fakamo’oni kotoa ki he ngaahi me’a ‘oku lea ki ai ‘a Luke he talanoa ni. Ko ha’atau feinga ke ‘ilo mo ‘eni ‘e mamani ‘ae mo’oni ‘oe ‘Eiki toetu’u ko ha’atau tomu’a sio hifo pe kiate kitautolu mo ‘etau to’onga mo’ui he ‘oku fakamatala ai pe ‘ae matavaivai moe malohi ‘ae fakamo’oni ‘oku tau fai ni. Kainga ko ‘etau hoko koe fakamo’oni ki he ‘Eiki toetu’u ‘oku malava ke ‘aa hotau mata ‘o tau toe ‘ilo lahiange ai ki he ngaahi fu’u ngaue mana ‘ae ‘Otua ‘oku lolotonga fai ‘i hotau mamani. Koe’uhii kuo toetu’u mai ‘a Sisu ko ia ai ‘oku pau ‘aupito ‘ae ‘a pongipongi ma’a kitautolu pea pau ai pe foki moe mo’ui ta’engata ma’a kitaua. Koe’uhi kainga ko e mo’ui ‘a hotau ‘Eiki toetu’u ‘oku molia atu ai pe mo ‘etau nofo manavahe’ia ki he mate mo fa’itoka. Pea koe’uhii koe mahino ‘oku ne puke puke moe kaha’u pea ‘oku ‘uhinga malie leva moe mo’ui ‘oe lolotonga kiate kitaua.
Fakama’opo’opo
Koe mafai moe ivi ‘oe ‘Eiki toetu’u ‘oku ne ‘omai ha fekau ke tau oo ‘o tala pea mo ha ivi ke tala’aki ‘ae fekau ko ia...pea ko hono founga tala ‘oe fekau ko ia koe pau ke tau tomu’a mo’ui’aki ‘ae fekau ko ia pea ko hono tonu leva ia ‘oe fekau ko ia ke tau totoivi hono tala pea ‘e toki hoko leva ‘ae fekau ko ia koe monu’ia’anga moe halanga tapuaki ki hotau ngaahi famili ma’ae mo’ui ta’engata. Kainga koe mo’oni ‘eni ‘oe toetu’u koeha ‘oku tau to’ohi ai ke tali mo ongoogno atu? Ko kimoutolu koe kau fakamo’oni ki he ngaahi me’a ni “’E fa’itoka vikiviki...kofa’aa ni ho fu’u ivi?...Ho fonua kuo taa’i...Kuo taki popula’i halelu’ia!...Mate
kofa’a ho huhu?...Kuo fa’ao pe ia ‘e Sisu...Lava ‘ene tau lelei....’Oku hau ‘i hetesi!..Halelu’ia!..Kainga ‘oku tatali mai ‘ae ‘Eiki ke ke ha’u aa koe ke ta fakamo’oni ki he mo’oni ‘oe toetu’u he ‘aho ni he kuo ne toetu’u ‘io kuo ne toetu’u mo’oni! ‘io kau toe ‘ai atu....‘Emeni...
Fakamanatu atu ai pe kau laukonga ‘etau Folofola faka’aho ke lau mo ‘etau lotu fakafamili foki ke ‘oua na’a ngalo....’ofa pe ke mou ma’u ha uike lelei .....’ofa atu kiate kimoutolu hono kotoa pe ‘oku mou me’a mai.....
Kavauhi