Koe fehu'i fakalanga talanoa 'eni.
Koe ha koaa 'a e faikehekehe 'a e fehalaaki 'a Siutasi meihe fehalaaki 'a Pita 'ihe vaha'a taimi ofi 'aupito ki hono 'laiki' mo maumaui'i 'o e sino 'o Kalaisi 'ihe kolosi?
'Oku 'iai ha me'a koe tautea kihe angahala lahi moe angahala si'isi'i? 'E malava nai ketau taukapo'i na'e lahi ange 'ae fehalaaki 'a Siutasi 'ia Pita ne hoko talu meihe 'osi 'a e lotu 'a Sisu 'ihe ngoue Ketisemani pea ha'u ia 'o vakai atu kuo mohe 'a e kau 'aposetolo hili koia na'ane kole ange kenau 'a'a 'o tali mai ki ai kae 'alu 'o fai 'ene lotu tokotaha?
Koe ta'onakita kuo haa lahi mai mei Tonga neongo 'oku hoko lahi ange 'ihe ngaahi fonua 'o mamani ka na'e hoko pe foki ia 'ihe taimi 'o Kalaisi 'o hangee koe mate'anga 'o Siutasi.
daphne
|
Kau kaunga talanoa 'ae pe mu'a keu kau atu pe he pue he topiki fakahilifia 'a Tefinii...
1. Koe ha koa e taumua'a mamafa taha 'ae pekia moe toetu'u 'ae 'alo 'oe 'Otua?? Kiate au ko hono toe fakaava e matapaa ki Hevani ki he fa'ahinga 'oe tangata. 'Ikai ke toe hoko 'a Mate koe ngata'anga ka koe matapa ki mo'ui hoko!!
kapau leva 'e hanga 'e ha taha 'o ta'etoka'i e ngaue ma'ongo'onga 'ae 'Otua ko 'eni, (pe koe ta'e loto ke fakatomala 'ene angahala ka ne tali 'ae "sanctifying grace" ( Risen Christ Acting on the power of the Holy Spirit for forgiveness of one's sins). 'Oku ui ia koe ta'ehounga 'ia he ngaue fakamo'ui 'ae 'otua.... pe tau pehee koe ( anga hala ki he laumalie ma'oni'oni).
2. Ko Pita ne ui ia 'e Sisu ko Setane he case 'e taha pea ui 'e Sisu 'a Sutasi ko hono feleni in another case. 'Uhinga ia ne tatau pe e 'ofa 'a Sisuu 'ia Pita mo Sutasi...
3. Ko Pita foki koe motu'a na'e loto 'oho pea ne kaaimu'a he taimi 'e taha. Ultimately na'a ne fakafisinga'i 'a Sisuu tu'o tolu.. Ko Sutasi na'a lavaki'i hotau 'eiki 'aki 'ene 'uma ki ai makatu'unga he silini ne totongi 'aki ia.... 'Uhinga ia koe ongo angahala tatau pe...
4. Ko hona fai kehekehe: Ne 'alu 'a Pita ia 'o fakatomala pe ko hono fakalea 'e taha ne faka'aonga'i 'e Pita ia 'ae taumu'a 'oe ministry 'a Sisuu... (ke fakatomala 'ae angahala, hufanga he ngaue ne fai 'e Sisuu 'i kalevale pea mo 'ene toetu'u) - Ko Sutasi ia on the other hand na'a ne fakata'e'aonga'i 'e ia 'ae ngaue ma'ongo'onga 'a Sisuu he kolosi 'aki e 'Ikai ke loto ia ke kolefakamolemole kia Sisuu he'ene angahala na'e fai... hange ko Pita ( Hange koe lau 'ae himi, neongo e kula'aho'aho 'e tau hiaa, ko 'e tau kole pe ke fakamolemole'i kitautolu kuo tali 'ehe 'eiki 'ofa)...
b. koehia 'e taha 'a Sutasi koe 'ikai ke ne fakamolemole'i 'e ia 'a ia pe kae dwell pe ia he'ene guilt.. (koe fanafana 'ae tevolo 'oku pehee " 'Alu koe 'o Suicide he 'oku 'ikai toe 'ofa e komiunitii ia mo Sisuu 'iate koe, 'ikai toe 'i ai hao 'aonga 'ou, fiemalie ange ho'o mate 'au..."
c. Koe hia hono hoko 'a Sutasi ko 'ene took 'e ai 'ae taloni 'oe 'Otua 'aki 'ene faka'auha 'a 'ene fakatupu ma'ongo'onga taha 'a ia koe Sino ne fakatupu 'ehe 'Otua 'o 'oange ko 'ene me'a'ofa kia Sutasi... Na'e talaange 'ehe 'otua ke ne tauhi hono temipale na'e 'ikai ke 'oange ha mafai kia sutasi kene faka'auha 'e ia 'ae temipale 'oe 'Otua.... NE FIE 'OTUA 'A SUTASI IA...
PEA KOE TA'EAKO'I E KAU KALISITIANE KE MAHINO KI AI 'ENI TE TAU TUKUAKI'I E NGAAHI ME'A KEHEKEHE KOE TUPU'ANGA 'OE TAONAKITA... KA 'OKU 'IKAI AKO'I PE TANGATA MOE FEFINE KENA MAHU'INGA HE:
1. FAU 'AE 'OTUA
2. KOLE FAKAMOLEMOLE KI HE 'OTUA HE TAIMI 'OKU NAU TO AI KI HE ANGAHALA
3. FAKAMOLEMOLE'I KINAUTOLU HE'ENAU TONOUNOU THEN THEY SHOULD MOVE ON..
4. kE NAU MANATU'I KOE KAU TAUHI TEMIPALE (HONAU sINO) PE KINAUTOLU 'OKU 'IKAI KE NAU OWNER 'AE TEMIPALE NE 'OANGE KOE ME'A'OFA PE... |
Talakai, Sisilia, Misiteli mo Tasilisili
Koe lafo atu pe 'eni ia meihe tuliki 'e taha.
Koe fokotu'u fakakaukau, 'oku totonu nai ke tuku 'etau sio kovi kihe kakai 'oku nau ta'onakita mo honau ngaahi famili? kae taa 'a e lango kei mama'o? 'o anga fefe nai? Hangee ko ia kuo mou taukei ai 'ihe lotu lelei 'oku tau 'inasi ai, 'oku malava ke fakatonulea'i 'a e kosipeli pea hanga 'ehe ngaahi fakatonulea ko ia 'o solova 'a e palopalema fakaeenofo 'i 'api, 'ihe fakakulupu, 'ihe siasi moe nofo 'a e kakai 'o e fonua.
Ko muli ni 'oku lahi atu 'a e ngaahi founga 'e malava ke kumi tokoni ki ai 'a kinautolu 'oku fou 'ihe fa'ahinga vaa'ihala meimei tatau mo Pita mo Siutasi 'okapau he'ikai kenau matu'uaki 'a e palopalema fakaeenofoo. 'Oku 'iai 'a e counselling services, hangee koe kau toketa (medical practioners), kau saikolisia, hangee koe psychologists, psychiatrists, therapists, social wokers, community welfare worker moe theologians.
Ko Tonga 'oku 'ikai ke faingofua hono 'access' ha fa'ahinga na'e ako'i fakafomolo kihe ngaahi discipline ko 'ena. Ko hono mahu'inga ke 'iai ha ni'ihi pehe ni 'i Tonga ke faingofua 'a e 'alu ki ai 'a kinautolu 'oku mo'ui palopalema'ia 'o vahevahe atu honau ngaahi faingata'a'ia fakaloto.
Kapau 'oku 'ikai ke falala 'a e ni'ihi 'oku faingata'a'ia ke vahevahe honau faingata'a'ia ki honau kainga tonuu, pe kau faifekau moe kau malanga 'o e ngaahi siasi 'oku nau kau ki ai, pe ko honau ngaahi kaungaame'a, koe me'a 'e hoko tenau toe ongo'i fakaloloma mo faingata'a'ia ange, pea 'oku malava ke tupulekina 'a e palopalema 'ihe mo'ui 'a e tokotaha ko ia, pea uesia ai mo honau ngaahi famili moe fonua, 'o hoko leva ia koe fo'i 'cycle' 'o afuhia ai 'a e tokotaha kotoa pe.
Koe hoko 'a e palopalema'ia 'a e ni'ihi 'ihe ngaahi palopalema 'oku mei tatau moe ngaahi palopalema 'oku 'asi 'ihe kosipeli, 'o kau ai 'a e ngaahi palopalema na'e tofanga ai 'a Pita mo Siutasi neongo 'ene lanu kehekehe meihe kuonga 'o Sisu, ko hai 'oku si'i 'alu ki ai 'a e fa'ahinga 'i Tonga 'oku tofanga 'ihe ngaahi palopalema ni 'o kumi mei ai ha fakanonga?
Kapau he'ikai ke akonekina mo fafanga lelei 'aki 'a e kosipeli 'i Tonga, hange koe fokotu'u 'a Misiteli, ke 'omai 'a e talanoa 'o Pita mo Siutasi 'o feinga'i ke aka 'ihe loto moe 'atamai, koe me'a 'e iku ki ai ko si'enau faingata'a'ia fakaloto mo faka'atamai pea 'e uesia ai 'enau mo'ui fakasosiale, pea iku 'a e ni'ihi 'o ta'onakita.
'Ihe uhouhonga 'o e mafatukituki 'a Sisu kuo lavaki'i ia 'e Siutasi pea fakafisinga'i ia 'e Pita.
'Oku ou tui na'e 'afio'i 'e Sisu 'a e mafatukituki 'a Siutasi hono fakakaukaui'i 'ene tila ke ma'u ha pa'anga, pea hoko 'a e folofola 'a Sisu kia Siutasi ke fakato'oto'o 'o fai leva 'a e me'a na'e palani ki ai kae ma'u 'e Siutasi ha nonga, he koe fakakaukau foki ia 'a Siutasi 'e nonga 'ihe lava 'ene fo'i tila?
'Oku mou pehee na'e 'ofa pe 'a Siutasi 'ia Sisu pea na'e 'ikai ke 'iai si'ane 'amanaki 'e iku ai 'a Sisu kihe kolosi? 'Oku hangee kiate au ko Siutasi koe tama na'e manako 'ihe 'gamble'.
Fefe fa'ahinga 'oku 'gamble' 'ihe ngaahi 'ahoni kanau kei takapo'i pe 'oku nau 'ofa 'i honau ngaahi famili? Koe ha hono kehekehe moe 'gamble' 'a Siutasi?
Na'e si'i ta'onakita nai 'a Siutasi ko si'ene 'ofa 'ia Sisu he kuone toki fakatokanga'i hake kuo pango 'ene ngaue na'e fai?
Na'e 'osi teu pe foki 'a e kau taula'eiki ia ke taukapo'i ke tutuki 'a Sisu 'ihe kolosi, na'e 'ikai ke toki tupulekina hake pe ia 'i hono lavaki'i 'e Siutasi.
Fefee kapau ko si'a fehalaaki 'a Siutasi 'o tatau pe mo kitautolu 'ihe taimi lahi 'ihe anga 'o 'etau feohi moe kakai kehee mo hotau ngaahi kainga tonu, kae 'uma'aki 'etau feohi moe 'Otua fakamomeniti?
Fakatatau kihe fakamatala kotoa kuo 'omai 'ihe tepile ni na'e fehalaaki fakatoloua pe 'a Pita mo Siutasi. 'Ihe 'eku ongo fakaeauu, 'oku ou ma'ema'ekina keu fakamaau'i 'a e ongo 'aposetolo ni koe 'uhi na'e fili kinaua meihe kau tisaipale tokolahi kena kau 'ihe toko 12.
Talu 'eku tupu 'i hono ohi au 'ihe lautohi fakasapatee, na'e faingofua kiate au keu fakamaau'i 'a Pita mo Siutasi, koe 'aho ni kuo kehe. 'Oku ou lau ko hoku monuu 'i hono hanga 'ehe ongo mo'ui ko 'eni 'e ua, Pita mo Siutasi 'o fakahinohino'i au keu 'ilo'i koe mo'ui (life), ko Sisu pe 'e taha 'oku mo'oni (truth) pea koe hala (way) pe ia 'oku taha, 'ikai toe ua pe tolu pe faa.
Ko Sisu 'oku taavalivali'i mai 'e Pita mo Siutasi 'a 'ene 'Ofa ta'efakangatangata (unconditional/agape). Fakatatau kihe lau 'a e kosipeli na'e lahi ange 'a e taimi na'e 'ikai ke mahino'i 'ehe kau 'aposetolo 'a Sisu. Ko 'enau ta'emahino'i 'a Sisuu koe 'uhinga ia na'e 'ikai ai kenau tuitala ai ki hono akonekina kinautolu 'e Sisu pea 'iai leva 'a e tookehekehe, 'a 'eni na'e 'asi 'ia Pita mo Siutasi. Fefe kitautolu kau kalisitiane 'ihe 'aho ni?
Koe ha 'oku faingofua ange ai ketau fakaanga'i 'e kitautolu 'a e ngaahi mo'ui na'e ta'onakita mo honau ngaahi famili? 'Oku 'iai ha taha 'oku haohaoa?
Ko Pita na'e fakatomala pea ne fili ke fehangahanga'i moe ola 'o 'ene fakafisinga'i 'a Sisu. 'Oku fakamanatu ai 'ehe 'uluaki Siasi 'ene takimu'a 'i hono langa hake 'a e Siasi, pea tupulekina ai 'a e ngaue faka'evangelio mo hono malanga'i 'a e kosipeli 'o hake ange ai ki Tonga.
'Oku 'ikai foki ketau 'ilo'i 'e kitautolu 'a e momeniti faka'osi na'e kalakala ai 'a Siutasi, koe 'Otuaa pe 'e taha na'ane 'afio'i. He'ikai ke 'iai ha taha 'i mamani tene lava ke fakapapaui'i mai na'e 'ikai ke fakamolemole'i 'ehe 'Otua 'a Siutasi, neongo na'ane ta'onakita.
Mo'oni 'a e lau 'a Paula kihe kakai Loma 'ihe vahe 2, he koe tokolahi taha 'o kinautolu 'o e siasi 'o Loma 'ihe taimi 'o Paula koe kau Senitaile na'e tafoki 'o Kalisitiane. 'Oua teke anga'i 'a e kakai kehe, he koe fehalaaki 'oku ke anga'i 'aki kinautolu 'oku ke lolotonga tofanga ai.
daphne
|
'Oku ou tui ta'e toe veiveiua na'e lahi kotoa pe e ngaahi faingamalie 'oe kau akonga honau taimi mo Sisuu. Ko sione mo semisi mo 'ena fie tangutu 'o takitaha e to'ohema moe to'omata'u 'oe 'Otua pea tuku kimui 'a kinaua 'e Sisuu.. Ko Tomasi he'ene ta'e tui pea toki ala tonu ki he ngaahi mata kafo 'oe 'Otua pea toki tui.. etc... Pea 'oku tau 'ilo pe 'ekitautolu 'e tau to humu 'e taimi kotoa.. ka 'oku 'ikai koe me'a mahu'inga ia ke humu pe 'o tokoto he koe hallmark ia 'oe pekia moe toetu'u koe kelesi fakamo'ui 'oku foaki ta'e totongi mai 'okapau te tau kole fakamolemole... no one should condemn Sutasi because he 'oku 'i aie wideness ia he mercy 'ae 'Otua 'oku 'ikai ke tau makupusi... ka koe lesoni mei he ongo tangata ni ( Pita mo Sutasi) ko e mo'ui 'ae kalisitiane 'oku to mo huma he 'aho kotoa... ka 'oku totonu ke 'oua te tau hange koe response 'a
Sutasi ki he'ene mo'ui mo Kalaisi ka tau hange koe response 'a Pita...
Neongo koe toki ha pe 'a e kovi ia 'a Sutasi he talanoa 'oe teu fakapoongi 'o Sisu, ka koe focus pe ia 'ae kau fa'u tohi he'enau mamahi he me'a 'a Sutasi ko 'eni , ko 'ene ngaahi lelei moe kovi kehe 'ana ia ''oku 'ikai ke significant ia ki he kau fa'u Gospeli... Koe Luke ia na'e 'ikai ko ha 'apositolo ia 'a Sisuu, pea hange toki kamata hono lekooti e ngaahi talanoa kia Sisuu he ngaahi ta'u lahi hili 'ene Pekia base he oral Traditions pea moe ngaahi lipooti 'ae kakai kehekehe... pea 'oku tonumia ai e ngaahi fehalaaki pea moe ngaahi lelei 'a Sutasi...
Koe hono fakamatala'i 'ehe Case 'a Sutasi 'ae terror 'oe issue 'oe Taonakitaa 'oku malie... he na'e 'uhinga 'ene taonakita ko e 'ikai kene matu'uaki 'ae guilt 'o 'ene lavaki'i 'ae 'Eikii.. kapau na'e kole fakamolemole pe ia pea fakatomala 'e fakamolemole'i pe ia 'ehe 'eiki...he koe 'uhinga ia 'ene struggle ke complete 'ene mission pea na'a ne lava'i e feinga tau ko ia.. koe ikuna'i ia 'oe angahala...
Toe hikitoo 'a Sutasi ia: Hanga 'e ia 'o faka'auha e temipale na'e 'oange kene tauhi... (Fie 'Otua leva ia) ... hola ia mei he challenge of life, ka na'e faingamalie tatau pe mo Pita he'ena muimui 'ia Sisuu..
Koe taonakita ia koe nunu'a 'oe me'a koe ta'efakamolemole'i kita, ua koe loto ta'e fie'auna. Ka 'e fefe nai hono apply ki he fanau iiki 'oku nau suicidal??? 'oua te tau tukuaki'i e technology pea moe ngaahi entertainments.. ka tau vakai ki he founga ohi hake 'e tau fanau pehe ki hotau taimi mo kinautolu, ko hono ako'i kinautolu ke nau ngaue lelei 'aki e technology mo nau 'ilo e ngaahi polokalama 'oku totonu ke nau sio ai mo 'ikai... give them hope and allow them to make good decision, provide environments for growth, emotionally, spiritually, and intellectually..... eg.. make them feel they are being loved... having healthy relationships with their friends... they have to have intimate friends .... that God is a loving God not an angry God.. that they have the desire to think critically and positively .....etc.
Ko hono fakafuo ia kinautolu ke kanoloto 'aki 'enau mo'ui 'ae always hope for a better days even in the midst of the darkest moments of their little lives...
Later
--- On Sun, 2/14/10, Sisilia Thomas <ttu...@yahoo.com.au> wrote: |
|
'Oku ou tui ta'e toe veiveiua na'e lahi kotoa pe e ngaahi faingamalie 'oe kau akonga honau taimi mo Sisuu. Ko sione mo semisi mo 'ena fie tangutu 'o takitaha e to'ohema moe to'omata'u 'oe 'Otua pea tuku kimui 'a kinaua 'e Sisuu.. Ko Tomasi he'ene ta'e tui pea toki ala tonu ki he ngaahi mata kafo 'oe 'Otua pea toki tui.. etc... Pea 'oku tau 'ilo pe 'ekitautolu 'e tau to humu 'e taimi kotoa.. ka 'oku 'ikai koe me'a mahu'inga ia ke humu pe 'o tokoto he koe hallmark ia 'oe pekia moe toetu'u koe kelesi fakamo'ui 'oku foaki ta'e totongi mai 'okapau te tau kole fakamolemole... no one should condemn Sutasi because he 'oku 'i aie wideness ia he mercy 'ae 'Otua 'oku 'ikai ke tau makupusi... ka koe lesoni mei he ongo tangata ni ( Pita mo Sutasi) ko e mo'ui 'ae kalisitiane 'oku to mo huma he 'aho kotoa... ka 'oku totonu ke 'oua te tau hange koe response 'a Sutasi ki he'ene mo'ui mo Kalaisi ka tau hange koe response 'a Pita...
Neongo koe toki ha pe 'a e kovi ia 'a Sutasi he talanoa 'oe teu fakapoongi 'o Sisu, ka koe focus pe ia 'ae kau fa'u tohi he'enau mamahi he me'a 'a Sutasi ko 'eni , ko 'ene ngaahi lelei moe kovi kehe 'ana ia ''oku 'ikai ke significant ia ki he kau fa'u Gospeli... Koe Luke ia na'e 'ikai ko ha 'apositolo ia 'a Sisuu, pea hange toki kamata hono lekooti e ngaahi talanoa kia Sisuu he ngaahi ta'u lahi hili 'ene Pekia base he oral Traditions pea moe ngaahi lipooti 'ae kakai kehekehe... pea 'oku tonumia ai e ngaahi fehalaaki pea moe ngaahi lelei 'a Sutasi...
Koe hono fakamatala'i 'ehe Case 'a Sutasi 'ae terror 'oe issue 'oe Taonakitaa 'oku malie... he na'e 'uhinga 'ene taonakita ko e 'ikai kene matu'uaki 'ae guilt 'o 'ene lavaki'i 'ae 'Eikii.. kapau na'e kole fakamolemole pe ia pea fakatomala 'e fakamolemole'i pe ia 'ehe 'eiki...he koe 'uhinga ia 'ene struggle ke complete 'ene mission pea na'a ne lava'i e feinga tau ko ia.. koe ikuna'i ia 'oe angahala...
Toe hikitoo 'a Sutasi ia: Hanga 'e ia 'o faka'auha e temipale na'e 'oange kene tauhi... (Fie 'Otua leva ia) ... hola ia mei he challenge of life, ka na'e faingamalie tatau pe mo Pita he'ena muimui 'ia Sisuu..
Koe taonakita ia koe nunu'a 'oe me'a koe ta'efakamolemole'i kita, ua koe loto ta'e fie'auna. Ka 'e fefe nai hono apply ki he fanau iiki 'oku nau suicidal??? 'oua te tau tukuaki'i e technology pea moe ngaahi entertainments.. ka tau vakai ki he founga ohi hake 'e tau fanau pehe ki hotau taimi mo kinautolu, ko hono ako'i kinautolu ke nau ngaue lelei 'aki e technology mo nau 'ilo e ngaahi polokalama 'oku totonu ke nau sio ai mo 'ikai... give them hope and allow them to make good decision, provide environments for growth, emotionally, spiritually, and intellectually..... eg.. make them feel they are being loved... having healthy relationships with their friends... they have to have intimate friends .... that God is a loving God not an angry God.. that they have the desire to think critically and positively .....etc.
Ko hono fakafuo ia kinautolu ke kanoloto 'aki 'enau mo'ui 'ae always hope for a better days even in the midst of the darkest moments of their little lives...
Later
--- On Sun, 2/14/10, Sisilia Thomas <ttu...@yahoo.com.au> wrote:
|
|
|
----- Original Message -----From: Talakai FinauSent: Tuesday, February 16, 2010 11:33 PMSubject: RE: [tasilisili] KAU APOSETOLO - SIUTASI MO PITA - FEHALAAKI?
Misiteli,
To be politically correct Ben, God is an ANGRY God! Because God cannot live with SIN! He is Angry with our sin he na'e ngaohi tautolu ke'oua 'e Angahala! Fua foki ia e fie kai Apple!Ko e foungaa pe ko e PEKIA 'A HONO 'ALO --- KATAU MO'UI AI! 'Oku 'ikai ko e age difference ka ko e TUI 'i he LEA 'a e NGUTU pea FAKAMO'ONI mo e LOTO 'o PELUKI foki mo e FO'I TUII. Tomu'a ohi aipe tautolu 'e he 'Eiki ke tonu 'etau ohi 'a e fanau pea tau feohi mo IAA 'i he 'aho kotoa pe especially today My Friend! tkf he toe fuufuu'i kae A he kole ho'omou lotuu
Date: Sun, 14 Feb 2010 14:56:25 -0800
From: tonga...@yahoo.com
Subject: Re: [tasilisili] KAU APOSETOLO - SIUTASI MO PITA - FEHALAAKI?
To: tasil...@googlegroups.com
'Oku ou tui ta'e toe veiveiua na'e lahi kotoa pe e ngaahi faingamalie 'oe kau akonga honau taimi mo Sisuu. Ko sione mo semisi mo 'ena fie tangutu 'o takitaha e to'ohema moe to'omata'u 'oe 'Otua pea tuku kimui 'a kinaua 'e Sisuu.. Ko Tomasi he'ene ta'e tui pea toki ala tonu ki he ngaahi mata kafo 'oe 'Otua pea toki tui.. etc... Pea 'oku tau 'ilo pe 'ekitautolu 'e tau to humu 'e taimi kotoa.. ka 'oku 'ikai koe me'a mahu'inga ia ke humu pe 'o tokoto he koe hallmark ia 'oe pekia moe toetu'u koe kelesi fakamo'ui 'oku foaki ta'e totongi mai 'okapau te tau kole fakamolemole... no one should condemn Sutasi because he 'oku 'i aie wideness ia he mercy 'ae 'Otua 'oku 'ikai ke tau makupusi... ka koe lesoni mei he ongo tangata ni ( Pita mo Sutasi) ko e mo'ui 'ae kalisitiane 'oku to mo huma he 'aho kotoa... ka 'oku totonu ke 'oua te tau hange koe response 'a Sutasi ki he'ene mo'ui mo Kalaisi ka tau hange koe response 'a Pita...Neongo koe toki ha pe 'a e kovi ia 'a Sutasi he talanoa 'oe teu fakapoongi 'o Sisu, ka koe focus pe ia 'ae kau fa'u tohi he'enau mamahi he me'a 'a Sutasi ko 'eni , ko 'ene ngaahi lelei moe kovi kehe 'ana ia ''oku 'ikai ke significant ia ki he kau fa'u Gospeli... Koe Luke ia na'e 'ikai ko ha 'apositolo ia 'a Sisuu, pea hange toki kamata hono lekooti e ngaahi talanoa kia Sisuu he ngaahi ta'u lahi hili 'ene Pekia base he oral Traditions pea moe ngaahi lipooti 'ae kakai kehekehe... pea 'oku tonumia ai e ngaahi fehalaaki pea moe ngaahi lelei 'a Sutasi...Koe hono fakamatala'i 'ehe Case 'a Sutasi 'ae terror 'oe issue 'oe Taonakitaa 'oku malie... he na'e 'uhinga 'ene taonakita ko e 'ikai kene matu'uaki 'ae guilt 'o 'ene lavaki'i 'ae 'Eikii.. kapau na'e kole fakamolemole pe ia pea fakatomala 'e fakamolemole'i pe ia 'ehe 'eiki...he koe 'uhinga ia 'ene struggle ke complete 'ene mission pea na'a ne lava'i e feinga tau ko ia.. koe ikuna'i ia 'oe angahala...Toe hikitoo 'a Sutasi ia: Hanga 'e ia 'o faka'auha e temipale na'e 'oange kene tauhi... (Fie 'Otua leva ia) ... hola ia mei he challenge of life, ka na'e faingamalie tatau pe mo Pita he'ena muimui 'ia Sisuu..Koe taonakita ia koe nunu'a 'oe me'a koe ta'efakamolemole'i kita, ua koe loto ta'e fie'auna. Ka 'e fefe nai hono apply ki he fanau iiki 'oku nau suicidal??? 'oua te tau tukuaki'i e technology pea moe ngaahi entertainments.. ka tau vakai ki he founga ohi hake 'e tau fanau pehe ki hotau taimi mo kinautolu, ko hono ako'i kinautolu ke nau ngaue lelei 'aki e technology mo nau 'ilo e ngaahi polokalama 'oku totonu ke nau sio ai mo 'ikai... give them hope and allow them to make good decision, provide environments for growth, emotionally, spiritually, and intellectually..... eg.. make them feel they are being loved... having healthy relationships with their friends... they have to have intimate friends .... that God is a loving God not an angry God.. that they have the desire to think critically and positively .....etc.Ko hono fakafuo ia kinautolu ke kanoloto 'aki 'enau mo'ui 'ae always hope for a better days even in the midst of the darkest moments of their little lives...Later
--- On Sun, 2/14/10, Sisilia Thomas <ttu...@yahoo.com.au> wrote:
From: Sisilia Thomas <ttu...@yahoo.com.au>
Subject: Re: [tasilisili] KAU APOSETOLO - SIUTASI MO PITA - FEHALAAKI?
To: tasil...@googlegroups.com
Date: Sunday, February 14, 2010, 6:11 AM
Hangee kiate au ia oku faikehekehe pe 'a e ongo cases (į Pita & Siutasi). Ko Pitaa ko hono natula oona į e ohoohoo, o ķ ai éne ngaahi foķ oho naé taunga tonu: fefe éne foķ tali ko ee he éke é Sisu, "Ka ko hai au he lau įmoutolu?" Tali į Pita, "Ko e Misaia Koe, Įlo o e Otua!" On the other hand, ka tau vakaiķ į Siutasi, naé ķkai ko hano slungaanga ka naé totongi paįnga o too ai!Ko hona natula pe slungaanga, ko e tama ngali taémangoi į Pita, o toutou humu pe kae kei muimui pe, pea hangee naé lahi ange į e faingamalie ia o Pitaa o lava ai ke fakatomalaķ éne fehaalaaki, ka ko e tama é tahaa (Siutasi), naé hoko pe į e lavaki, pea įlu leva ia o taonakita, he was deeply troubled & found no way out! Ko e ngali tootuį ia éne mamahi, heéne realized į e meį naį ne faii.Ka oku shinga nai ki he haa į e foķ lea į Sisu kia Siatasi: "Ko e meį oku ke teu fai, fei mo fai ia!" "Do quickly, what you are going to do" (Jn 13: 27b) Hangee ia naé kau pe į Siutasi ia he palani o e Pasione mo e hala ki Kalevale! Kaikehe ko e anga pe o e fifili mo e kauitalanoa! Mou kataki. (Sisilia)
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.435 / Virus Database: 271.1.1/2690 - Release Date: 02/15/10 19:35:00
Ko Nafetalai Fifita, ko e foha 'o Liufau, na'e pekia 'i Ha'ano 'i he 'aho
11 'o Novema 1863. Na'e hoko ia ko e Faifekau Tonga 'i he ta'u 1858, pea ko
eni 'a e fakamatala ki he pekia na'e fai 'i he fakataha 'a e kau Faifekau. Ko
e tangata ma'oni'oni 'a Nafetalai, ko e tangata na'e poto foki 'i he malanga,
ko e tangata fa'a fai 'i he'ene ngaue, ko e tangata na'e tapuaki 'e he 'Eiki,
he na'e 'aonga 'ene ngaahi malanga, pea na'e mo'ui 'a e tokolahi 'i he
tapuaki 'ene ngaue 'ehe 'Eiki. Na'e tupu 'a Nafetalai fe'unga mo e lotu pea 'i
he'ene kei talavou 'oku talanoa mai ko e tokotaha ia na'e 'oho ki he kovi, pea
na'e fa'a mamahi 'a e kau Faifekau mo e kau malanga 'iate ia 'i he 'ene fa'a
taki kovi 'a e kau tamaiki 'Eiki na'e nofo mo ia. Ka 'i he 'ene hoko 'o
tangata na'e liliu mo'oni hono loto pea na'e vahe ia ki he ako na'e fai 'e M
Emosi 'i Nuku'alofa pea na'e fakaongo lelei ia 'e M. Emosi 'i he 'ene tokonga
ki he ako mo 'ene lotu mo'oni. Pea 'oku manatu nai 'e he kau matu'a ki he 'ene
ngaahi malanga lelei na'e ne fai na'a ne malanga ko e tangata malanga 'i he
ta'u 'e 4 be nai, pea hoko ko e faifekau Tonga. 'Oku kei namukakala hono
hingoa 'i he gaahi potu na'e malanga ai mo ngaue ai. kapau na'e fehu'i kiate
kinautolu 'e ha taha, fefe 'a e anga 'o Nafetalai, pea koeha 'a e me'a 'e
tu'u 'i he maka fakamanatu te mau pehe tohi eni; Na'a ne ngaue 'aki hono loto
mo hono malohi katoa, 'ofa 'e ai ha kau talavou Tonga te nau feinga ke muimui
kia Nafetalai, 'oku mo'oni kuo 'alu mu'omu'a ia, ka kuo muimui kiate ia 'ene
ngaue lelei na'a ne fai.
mo e manatu ki he ngaahi fofonga Pilikimi Ongosia
mo e ofa
hausia
'Oku 'i ai 'a e hingoa ko e Lisiate Fifita he lekooti ngaue 'a e Siasi.Na'e
fili 'a Lisiate Fifita ko e 'uluaki 'Inisipekita lautohi Faka-Sapate 'a e
Kuata Tonga Tapu. Na'e talanoa mai 'e he taha 'o e famili koeni 'oku nofo
Christchurch ko honau tukufakahoko ko e tangata langa-'a-maka 'a e Tu'i. Na'e
ma'u aipe 'a e kelekele 'o nofo nau Kolomotu'a. Pea 'oku malie 'enau
pukepuke 'a e ngaahi afo 'i he ngaahi Hiva Talasiti 'oku nau kau ai.
Sisilia, na'e 'i ai 'a e fefine hiva ko 'Amelia Fifita ko e 'uluaki fefine
Tonga ia ke ne solo'i tokotaha ha hiva tu'ungafasi. Ko e teu ia 'a e Kolisi
Kuini salato pea 'oku ou fakatulou atu he kailao homou mala'e. 'Oku pehee
na'e 'ave 'e Toketa Molitoni 'a hono ofefine 'o ako'i 'i Siamane pea ne
foki 'o tokoni ki he hiva 'i Tonga. Na'e faingata'a kae tu'u mai 'a 'Amelia
Fifita 'o hiva solo tokotaha pea hokohoko atu 'a e seini koiaa 'e Selu
Kavapalu etc. Ko Amelia Fifita na'e mali ia pea mo e takanga ko Kolo Mako pea
na'a na kau he folau ki Fisi he fakahe pea na'e si'i malolo ai 'a Amelia
Fifita.
'Oku ou tui 'e tokoni mai 'a e kau memipa tasilisili ke tau fakakakato 'a e
mape koena pe 'oku nau fekau'aki pe 'ikai.
mo e 'ofa
hausia
Quoting Sisilia Thomas <ttu...@yahoo.com.au>:
Hausia, malo �tau lava ki he Faha�ta� � e Leniti.� �ku ou interested
�upito � he hingoa kuo ke lave ki ai (Nafetalai Fifita).� �ku � ai nai
ha�ne connection mo e famili � e tangata�iki ko Taufa Fifita na� nofo
Tongatapu fuoloa he ako� �ne faanau ka ko e Ha�no?� Ko e faanau � Taufa
na� kau ai � Saia Fifita (mali mo Vaola Fusimalohi), �nga Fifita
na�polisi � Tonga mahalo ki he 60s & 70s.�
Kataki pe he fie�lo ni pe �ku ke ma� ha talanoa fekau�ki mo e hako 'o
Nafetalai Fifita.
�fa atu,
Sisilia.
malo
hausia
mo e 'ofa
hausia
--
Ko e me'a kotoa pee 'e lahi ai ha pa'anga; ko e Siasi, he kanau ka tui ki ha me'a ko e 'osi ia 'enau nga'oto'ota ki ai.
Kuo kamata ke kau 'ae UCA 'i OZ ni , he taavalivali 'o e kau 'Aposetolo Fefine pea kimu'a pe ia , mo e hopo hake 'a e Faifekau ko Francis Macnab he UCA 'o promote 'ene new faith , ko e Fukakva Motu'a ko e ngaahi fananga(fktonga pe ia 'a'aku), ko Sisu 'oku 'ikai ko e "Alo 'o e 'Otua.
Ne tokanga ki ai 'ae Synod 'o Vikatolia , pea vakai atu ia taa 'oku tonu pe 'ae tangata ia ko Francisi Macnab, pea 'oku 'ikai ha me'a ia ke fehu'ia he'ene tui fo'ou. Kuo 'osi 'iai mo 'ene fekau 'e hongofulu fo'ou.
Ne paasi 'i he TNC(Tonga National Conference ) 'ae UCA ke fai ha tohi 'o hoha'asi e Assembly(UCA)he tangata ni, pea ne monomono mo e fokotu'u ko ia 'e Jh ke 'ave mo ha tohi ki he ngaahi 'Apiako Tohitapu 'ae Siasi 'o hoha'asi mo nautolu he ko nautolu 'oku nau teu'i e kau Faifekau 'ae Siasi.
Ko e fehu'i , Ko hai tetau tui ki ai ?
Ko e Siasi kuo nau faka'ataa e ngaahi me'a 'oku 'ikai felotolotoi ki ai mo e Tohitapu.
Tetau tui ki he Akonaki 'ae Siasi , pe ko e Akonaki 'i he Tohitapu he kuo tau a'u ki he ngangangauu he ngaue 'ae kau Taki 'oe ngaahi Siasi fakafiefiemalie mo Fakahohooloto.
Tetau tui ki he kau 'Aposetolo Fefine, pe ko'etau pehe kuo 'iai eni e kau 'Aposetolo Fefine he 'aho ni.
ko e fakapaapaa atu pee 'etau la'i tutu.
takamuli.
-----------------
--
fakapulia
Vahevahe mai 'ehe tangata'eiki Tonga 'i he TNC-E 'i Perth week end kuo 'osi, 'oku nau ngaue 'aki e 'Api Siasi fakataha moe kau Palangi . Ko e feitu'u ia 'oku ngako ai e Fakasotoma mo e Noa'ia 'i he UCA 'i Sene ni. Ko honau 'api Siasi ne taki atu e ongo fu'u Kulii ko aa ia ke ma'u Sakalameniti, fine'eiki ia 'e taha 'alu hake ia mo e 'ulu 'e ne Kuli ke tapuaki'i, 'ananga ia 'oe 'ai pe ha me'aa.
Kataki, 'ikai ke u ma'u ki he kaveinga talanoa 'o e tepile ni pe ko e uhinga ki he haa , ka 'oku tuku atu ai pe 'eku fanongo fe'inasi'aki , fekau'aki mo e Siasi 'oku mau fetangutu'i ai 'i OZ ni.
takamuli.
----------
> --
> '