RE: "SAPATE PENITEKOSI/ TAMAI....19/05/2013...."

808 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
May 13, 2013, 10:46:14 PM5/13/13
to tasil...@googlegroups.com, kaniva..., kaniv...@gmail.com
 
Malanga “Aho ‘oe Penitekosi
Sapate 19/05/2013
 
(....mou kataki pe he ngali fu’u loloa ki ho’o laukonga...ka koe ‘uhinga foki ia na’a ku ‘osi lave atu ki ai ‘i mu’a...koe’uhii ke mahino hono fakamaama ‘oe ngaahi fakakaukau....pea ‘uhinga leva ki he kau laukonga....’oku ‘ikai fakataumu’a foki ‘eni ia ke lau kotoa he ‘oku loloa ia ki he taimi fe’unga ‘oe malanga ke miniti ‘e 10-15 pe....ka ke tokoni pe ki hano fakamaama atu ha ngaahi fakakaukau ‘oku ha he talanoa ni....’Oku ‘ikai fakataumu’a foki ‘eni ia ke lau ‘e he kau taukei malanga mo kinautolu ‘oku fakavavevave....ka koe fietokoni pe ‘eni ia ma’a kinautolu ‘oku fiema’u tokoni....fakatauange pe ‘oku tau ma’u pe ha mahino tatau ‘i he fakahoha’a ni...malo)
 
Ngaahi lesoni: Same 104:24-34,35e; Ngaue 2:1-21; Loma 8:14-17; Sione 14:8-17, 25-27
Potu Folofola Ngaue 2:4 “Pea fa’ofale kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea nau hanga ‘o lea ‘i he ngaahi lea kehe ‘o fakatatau ki he fakalea’i kinautolu ‘e he Laumalie” 
Kaveinga: “Ha’u, Laumalie, ha’u!”
Himi: 404/447/448
Talateu
 
 
1. ‘Oku hoko atu heni ‘a Luke mei he’ene hiki tohi ‘ae hisitolia ‘oe tupu moe mo’ui ‘a Sisu ki hono toe fakama’opo’opo mai ‘ae hisitolia ‘oe mo’ui moe tutupu ‘ae mu’aki Siasi. ‘Oku fakama’opo’opo atu ‘e he Tohi Nague ha ngaahi hokonga fakatalanoa na’e fua kamata’i mo fakalanga mai mei he Kosipeli ‘i hono hiki tohi ‘e Luke kae tautautefito ki he hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni he ‘aho ‘oe Penitekosi (..kataki kae fakamoleki ha’o ki’i taimi ke lau ‘ae ngaahi talanoa ni he’e tokoni ‘aupito ia ke fakamaama ‘ae fakakaukau ni...Hangee ko ia koe talanoa ‘oku ha ‘ia Luke 1:35; Luke 3:16; Luke 3:22; Luke 4:1; Luke 10:11-12). ’Oku matamata ‘oku feinga ‘a Luke heni ke tau fakatokanga’i ‘ae hokanga ‘oe Laumalie na’e ‘ia Sisu pea mo ‘eni na’e hoko mai he loki ‘i ‘olunga. Kia Luke koe Laumalie tatau pe na’a ne fakamalohi’i ‘a Sisu ke malanga’i’aki ‘ae Pule’anga ‘oe ‘Otua koe Laumalie ai tatau ai pe ko ia na’e toe hoko mai he ‘aho ‘oe Penitekosi ke fakaivia mo fekau’i’aki ‘ene kauako ke nau hoko atu ‘a hono malanga’i ‘oe Pule’anga ‘oe ‘Otua (Ngaue 1:8). “Pea fa’ofale kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea nau hanga ‘o lea ‘i he ngaahi lea kehe ‘o fakatatau ki he fakalea’i kinautolu ‘e he Laumalie”  ko ia foki ‘etau veesi malanga.
 
 
Koe vete ‘oe potu tohi
 
Koe fakakaukau ‘oe lea Penitekosi
 
 
2. Koe lea Penitekosi ‘oku ‘uhinga pe ia ko hono nimangofulu ia ‘oe ‘aho ("Pentecoste," or "fiftieth day."). Koe katoanga ni foki na’e ‘iloa koe katoanga ‘oe “Penitekosi”" Feast of Pentecost" (Teutalonome 16:9-12; Levitiko 23:9-14). Ko hono katoanga’i ia ‘ae utu ta’u moe fua ‘oe kelekele pea koe Tohi Lute na’e lau lolotonga ‘ae ‘aho katoanga ni. ‘Oku fa’a ‘iloa ‘ae katoanga ni koe katoanga “lau uike” ‘a ia koe uike ia ‘e 7 pe koe ‘aho fakakatoa ia ‘e 49 hili ‘ae katoanga Tapu levani pea ko hono ‘aho hoko leva ‘a ia koe nimangofulu ia ‘oe ‘aho (50) koe Penitekosi Fakafuakava motu’a ia. Hili ha ‘aho ‘e nima ngofulu (50th) ‘o ‘enau fononga mei ‘Isipite pea na’e hifo ai kiate kinautolu ‘ae “fekau ‘e hongofulu” he mo’unga sainai. ‘Oku fa’a ‘iloa ‘eni ki he Siu koe fakamanatu ‘oe hifoaki ‘ae Tohi Lao (10) (shimchath torah, or “Joy of the Law.”). Koe Penitekosi fakafuakava fo’ou ‘oku tau fakamanatu ia ‘i he ‘aho hono nimangofulu (50th ) hili ‘ae Toetu’u ‘ae ‘Eiki pea koe ‘aho tatau ai pe ia na’e hifo ai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ko hotau Taukapo moe fetongi ‘o Kalaisi. Ki he ‘Isileli koe hili ‘ae ‘aho ‘e 50 mei he Fakatau’ataina mei he popula pea hifo ‘ae fekau na’e hiki tohi ‘e 10 ka ki he kauako koe hili ‘eni ‘ae ‘aho hono 50 ‘o ‘ene Toetu’u mei he pekia ko hotau veteange mei he popula ki he angahala kuo hifo mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. Ko ha “Lao fo’ou pea ‘oku ‘ikai ke hiki tohi” ia hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘e tau veesi malanga... “Pea fa’ofale kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea nau hanga ‘o lea ‘i he ngaahi lea kehe ‘o fakatatau ki he fakalea’i kinautolu ‘e he Laumalie” 
 
 
3. Koe kakato ‘eni ‘oe ‘aho ‘e 10 mei he “ha’ele hake” (Ngaue 1:3) pea mo ‘enau nofo ‘o tatali ki he me’a ‘ofa koe hifo mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku ‘ikai foki ko ha sola ‘ae kauako ia ki he ma’u ‘oe Laumalie Ma’oni’oni lolotonga ‘enau feohi mo Sisu he ta’u ‘e 3 malo ‘ene ngaue (Luke 10:1-20). Koe lau honau toko lahi koe toko 120 (Ngaue 1:15). Koe loki na’a nau tefua matamata koe loki tatau pe ia na’e fai ki ai ‘enau ‘ohomohe faka’osi (Ngaue 1:13). Ko ‘enau ngaue na’e fai koe “lotu” pe mo tatali ai. Ka ‘oku makehe ‘ae hoko mai ko ia ‘ae Laumalie he ‘aho ‘oe Penitekosi he ‘oku hoko mai ia koe fetongi ‘oe Sisu na’a nau maheni mo ia (Sione 14:15-18). ‘I he taimi na’a nau kei kau fakataha ai mo Sisu ‘i Kaleli he’ikai toe ‘i Siutea ia pe ko Nasaleti he’ikai toe ‘i ha potuange ia. Ka koe hoko mai ko ‘eni ‘a hono fetongi (“lahiange /comforter.”)…ke “’ihe feitu’u kotoa pe…ki he kakai kotoa pe…’i he taimi kotoa pe.” ‘Oku ma’u faingamalie tatau leva ai ‘ae mamani ke ‘inasi he ngaahi tala’ofa kotoa pe moe fakalotolahi kotoa pe ke ma’u ‘ae pule’anga ‘oe ‘Otua. Ki he kauako ko ‘enau ma’u ‘eni ‘ae “Kovinanite fo’ou” ‘aki hono “ta’ata’a” (Sione 20:19-23; Ngaue 1:4-5). “Ko ‘eni ia na’e folofola’aki ‘e he palofita ko Sioeli “’Oku me’a mai ‘ae ‘Otua pea ‘e hoko ‘o pehee ‘i he kuonga  fakamui, te u lilinga ha me’a mei hoku Laumalie ki he kakano kotoa pe, pea ‘e toki fai palofisai ‘a homou ngaahi foha mo homou ngaahi ‘ofefine….” (Sioeli 2:28-29; Ngaue 2:16-18). Koe hifo ko ‘eni ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ko hano fakakakato ia ‘ae Palofisai ‘ae Palofita ko Sioeli. Ka ‘oku tau lolotonga fononga’ia he vaa’i taimi ‘oe tatali ki hono fakakakato ‘ae ngaahi palofisai ki he ‘aho ‘oe ‘Eiki.
 
 
 
‘Oku ‘ikai ha’atau misi ki he hoko mai ‘ae taimi….
 
 
4. ‘Oku fakamatala ‘e Luke “Pea ‘i he hokosia ‘ae ‘aho ‘oe Penitekosi ‘oku nau tefua ‘i ha potu ‘e taha. ‘Oku ‘ikai ko ha feitu’u kehekehe ka koe fo’i feitu’u pe ‘e taha. Pea fokifaa kuo hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku mahu’inga makehe ‘ae lea “..fokifaa...Suddenly) he talanoa ni. ‘I he maama ‘oe lea “fokifaa / suddenly” ko ha me’a ‘oku hoko mai ta’e ‘i ai hano fakamelomelo pe talateu ‘i ha ki’i fo’i taimi nounou pea ta’e’amanekina. Na’e ‘ikai ha taimi pau ia na’e talaange ‘e Sisu kiate kinautolu ngata pe ‘i he’ene folofolaange ke nau tatali pe ‘i he loki ‘i ‘olunga kae ‘oleva ke toki hifo mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. Kainga koe fakataataa totonu ia ‘oe hoko mai ko ia ‘ae Pule’anga ‘oe ‘Otua ‘e fokifaa kuo hoko mai ia ‘i ha fa’ahinga taimi na’e ‘ikai ha’atau ‘amanaki ki ai... “Jesus is saying that people are the subjects, and not the timekeepers of God’s kingdom.” Kainga ‘oku tau faka’amuaange mai koe lolotonga pe ha’atau malanga’i ‘ae Kosipeli fokifaa kuo hoko mai....lolotonga pe ‘a ha’atau fai ‘ofa ki ki ha masiva mo tukuhausia fokifaa kuo hoko mai....pe koe lolotonga pe ha’atau fakamolemole’i ‘ae tonounou hotau ngaahi fili fokifaa kuo hoko mai...Kainga lau ‘e hai ‘etau fiefia he kuo tau fakapapau’i ai pe hotau tofi’a ‘e ma’u ‘i he Pule’anga ‘oe ’Otua. Na’e ‘ikai ha taimi papau na’e talaange pea ‘oku tau tui pe na’e ‘i ai pe ha’anau ngaahi fakakaukau. Ka neongo ia na’a nau kei talangofua pe ki he fekau koe “tatali ‘i he le’o moe lotu telia ‘ae hoko fakafokifa mai ‘ae taimi.” ‘Oku hanga ‘e he ‘Otua ‘o fufuu ha ngaahi monu’ia he mo’ui fa’a tatali. ‘Oku ne holoki hotau ngaahi ‘aa vahevahe….pea ne toe langa fo’ou hotau ngaahi vaa….’oku tau anga nofo ai pea anga ‘ofa mo fa’a kataki….pea koe me’a tepuu ‘ae uouonga taha moe ngaue fakataha pea hoko mai leva ha tapuaki.
 
 
Founga hono ma’u ‘ae Laumalie Ma’oni’oni
 
 
5. Talamai na’e “…mumuhu hangee ha fu’u tu’oni matangi ne to mai pea na’e fa’ofale ‘i he loki na’a nau nofo ai…” Koe matangi ko ‘eni koe taipe foki ia ‘oe Laumalie Ma’oni’oni ‘oku ‘ikai fai ha “sio” ki ai ka koe “’ongo’i” pe he taimi kotoa pe. Koe ongo ko ia na’e hoko fakataha mai ia mo ha “’imisi” hangee ha “’elelo hangee ha afi.” Koeha ‘ae fakakaukau ‘oe ‘imisi ni? Matamata koe “‘elelo afi” koe fakakaukau ia ‘oe “lea’aki/ talaki pe fetu’ututaki/ speech and Communication” ‘ae “Ongoongo lelei.” Koe “afi/ fire” koe fakakaukau ia ‘oe “hono tomu’a fakama’a ‘e he ‘Otua ‘ae loto…to’o ‘ae ngaoha’a…kae hangamalie ‘ae loto ke tali ‘ae ongoongo lelei. Na’e hangee koe hoko mai ‘ae afi he mo’unga sainai pea moe hoko mai ‘ae afi ki he kauako he loki ‘i ‘olunga ‘oku pehee ‘ae pau ke nofo’ia ‘e he Lauamalie Ma’oni’oni ‘ae mo’ui ‘ae kakai ‘oku tui pikitai kiate ia. ‘Io “Pea na’e ha kiate kinautolu ha ‘elelo hangee ha afi, ‘o mavahevahe, ‘o nofo hifo kiate kiate kinautolu taki taha.”…“Pea fa’ofale ‘iate kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni…” Koe lea “fa’ofale ‘iate kinautolu katokatoa…” koe fakakaukau ia ‘oe “Papitaiso afi” (Ngaue 1:5; 11:16). Ko ‘eni ia hono fakakakato ‘ae “papitaiso afi” na’e malanga’aki ‘e Sione Papitaiso. Koe lea “...nofo hifo kiate kinautolu taki taha…” koe fakakaukau ia ‘oe “ma’u laumalie ma’oni’oni” (Ngaue 10:47). Ko e “papitaiso afi” moe “ma’u/ ongo’i ‘oe ivi ngaue mai ‘ae laumalie ma’oni’oni” koe fakamatala kakato ia hono tali ‘e he mo’ui ‘a ha taha ‘ae me’a ‘ofa koe “Laumalie Ma’oni’oni.”
 
 
Koe ‘imisi ‘oe Laumalie Ma’oni’oni koe ‘elelo hangee ha afi ‘o mavahevahe
 
 
6. ‘Oku hulu’i mei he fakakaukau ‘oe “‘elelo hangee ha afi ‘o mavahevahe ‘ae fo’i uho ‘oe fetongi tu’unga ko ia ‘a Sisu moe Laumalie Ma’oni’oni. Kapau foki na’e ‘ikai ha ha’ele hake koe me’a mahino ‘ae ‘ikai hoko mai ha Laumalie pea ‘oku kei fakangatangata ni pe ‘ae fakamo’ui ma’ae Siu ‘o ‘ikai ha toe faingamalie ma’a mamani. Ka koe mavahevahe ‘ae ‘elelo koe fakakaukau ia ‘oe pau ke ‘inasi ‘ae taha kotoa pe ‘i he mamani he me’a ‘ofa ‘oe Laumalie Ma’oni’oni. Ko ‘enau lea he ngaahi lea kehe koe fakakaukau ia ‘oe malava noa ‘e he ivi ‘oe Laumalie Ma’oni’oni ke faka‘inasi ha fa’ahinga kakai ‘o tatau ai pe. ‘Oku hanga ‘e he ivi moe mafai ko ia ‘oe ma’u Laumalie Ma’oni’oni ‘o fakavela’i mo fakamafana’i makehe hotau loto pea ‘oku faitu’utu’u ni ‘ae fa’ahinga mafana ko ia ke tau fakahaa mo vekeveke ke fakamatala ki hotau ngaahi kaunga mo’ui ‘aki ‘etau ngaahi to’onga mo’ui ‘ae mo’oni kuo nofo’ia kitautolu ‘e he Laumalie Ma’oni’oni. Koe lao fo’ou ia moe mo’ui fo’ou he koe mo’ui kuo fakaongoongo ki he tataki ‘ae Laumalie. Na’e hoko mai ‘ae afi ke ne “fakama’a” mo “fakalotolahi’i” kinautolu ke ‘oua te nau teteki hono “malanga’i” ‘ae Kosipeli fakamo’ui ‘ae ‘Otua.
 
 
Koe ngaue mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni…
 
 
7. Koe papitaiso/Baptism ko hono fakamatala ia ‘oe ngaue ‘ae laumalie ma’oni’oni he mo’ui moe loto ‘o ha kakai (Ngaue 11:15-16; Loma 6:3; 1 Kolinito 12:13; Loma 6:3). Koha kakai leva ‘oku ngaue mo mo’ui ai ‘ae laumalie Ma’oni’oni ko hono totonu ke haa ma’u pe ‘i he’ene to’onga mo’ui ‘ae ‘imisi ‘oe ma’u laumalie Ma’oni’oni ‘i he lea, ngaue moe fakakaukau. Koe Penitekosi koe ivi ngaue ke ne fakafaingamalie’i ‘ae kakai ke nau tui ki he fakamo’ui ‘ia Sisu Kalaisi he ‘oku ‘ikai ha taha ‘e ma’u ‘a Kalaisi ta’e te ne tomu’a ‘ae Laumalie Ma’oni’oni.... “Ka ‘okapau ‘oku ‘i ai ha taha ‘oku ‘ikai te ne ma’u ‘ae Laumalie ‘o Kalaisi ‘oku ‘ikai ‘o’ona ‘ae toko taha ko ia” (Loma 8:9) ‘Oku lea ki ai ‘a Paula “He ‘ilonga ‘a kinautolu ‘oku takiekina ‘ehe Laumalie ‘oe ‘Otua ko kinautolu ia ‘ae ngaahi foha ‘oe ‘Otua. He tala’ehai na’a mou ma’u ha laumalie anga popula, ke mou foki ai ki he manavahe; ka na’a mou ma’u ‘ae laumalie anga-fakatama-ohi pea ‘i he’etau ‘iate ia ‘oku tau kalanga ‘apaa Tamai” (Loma 8:14-15). ‘Oku ngaue ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ki hono “fakatahataha’i ‘ae kakai tui (communion of faith) kia Kalaisi Sisu (‘Efeso 2:19-22) pea mo ‘ene ngaue ki he ‘o fakataumu’a pe ki he lelei ‘o ha kakai (1Kolinito 12:11; ‘Efeso 4:4). “’Oku ‘ikai ai ha Siu pe ha Kalisi, ‘oku ‘ikai ai ha popula pe ha tau’ataina, ‘oku ‘ikai ai ke tangata pe fefine he ko kimoutolu katokatoa koe toko taha tofu pe ‘ia Sisu Kalaisi.” (Kaletia 3:28).
 
 
Koe Lao na’e hiki tohi (10)
 
8. Koe katoanga ‘ae Siu na’e makatu’unga ia he Lao na’e hiki tohi (fekau ‘e 10) ka ‘oku tau katonga’i ia he ‘aho ni ‘aki ‘ae “tataki moe fakahinohino ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku toe fakama’ala’ala ‘ae fakakaukau ni ‘e Paula “...’a ia foki na’e ne ngaohi kimautolu ke fe’unga mo homau lakanga koe kau talafekau ‘oe Fuakava fo’ou ‘o ‘ikai ‘o ha tohi, ka ‘o ha Laumalie. He ‘oku nofo ‘ae tohi ke tamate ka ‘oku nofo ‘ae Laumalie ke fakamo’ui” (2 Kolinito 3:6). Kainga ‘oku fakae’a mai ‘e he fakakaukau ‘e 2.
 
9. Koe ‘uluaki ko ha “Lao ‘oku hiki tohi mei he ‘Otua.” Na’e ‘ikai ke hanga ‘e he Lao ni ‘o ofongi pe uhu’i ‘ae kakai ni ke nau hola mei he angahala. Na’e tuku mavahe’i pea toputapu (potu toputapu...) pea mama’o mei he kakai (puha ‘oe fuakava...) pea ‘oku faingata’a fau ke fetaulaki fakaeongo moe mo’ui ki he kakai ni. Koe lao na’e hiki tohi (fekau 10) koe lao ia na’e fakangatangata hono natula (geographical setting) neongo ‘oku ta’e fakangatangata hono ‘uhinga mo hono mahu’inga. He na’e ‘i he potu toputapu pe ia ‘oe temipale kae ‘ikai toe ‘i ha toe feitu’uange. Koe’uhii koe ‘uhinga ko ia na’a ne fakatupu ai ha to’onga mo’ui malualoi he mo’ui ‘ae kaka ni. Na’a nau toki fakama’oni’oni pe ‘i ha’anau fai ha ngaahi ouau he tamipale kae ta’e ma’oni’oni he toenga ‘oe uike. ‘Oku hangee leva ha lao ki he kakai ‘oku mate he koe kakai ‘oku mate honau laumalie ‘oku ‘ikai ha’anau toka’i ‘e taha ‘ae lao ‘ae ‘Otua. ‘Oku natula pehee ‘ae lao ‘ae ‘Otua kiate kitautolu he taimi ‘e ni’ihi ‘o tau tauhi fakalao pe mo fakatu’unga pe ‘ae Lao ‘ae ‘Otua kuo fa’o he Tohitapu. ‘Oku ‘ilo pe hono ngaue’aki mo hono faka’uhinga’i ka ‘oku ‘ikai te tau lava ke mo’ui totonu’aki ‘ae ‘uhinga ko ia. Kainga ‘oku tau malava ke mamata atu ki he ‘ikai mafai ‘ae lao na’e hiki tohi ke ne ngaohi ‘ae tangata ki he mo’ui haohaoa.
 
Lao ‘oku tu’unga he tataki ‘ae Laumalie Ma’oni’oni
 
10. Ko hono ua koe “Lao mei he tataki ‘ae Fakalaumalie Ma’oni’oni.” Koe lao ko ‘eni na’e ‘ikai hiki’aki ia ha vaitohi pe mei ha le’o ‘o hiki ‘i ha maka tohi hangee ko ia na’e fai ‘e Mosese ‘ikai! ‘Oku talanoa ‘a Luke he Tohi Ngaue he ‘aho na’e fakafokifa na’e hoko mai mei he Langi ha me’a ‘o hangee koe mumuhu ‘o ha fu’u tu’oni matangi ‘oku to mai pea na’e fa’ofale ‘i he loki na’a nau nofo ai. Kainga na’e ‘ikai toe kau ai mo tu’a ia ka ki he kakai pe na’a nau ‘i loto he loki ‘i ‘olunga...‘ae kakai pe na’a nau talangofua ki he fekau ‘oe ha’ele hake ‘io ‘ae kakai pe na’a nau nofo ‘o tatali ki he taimi kuo kotofa ‘e he Tamai.  Pea hoko atu ‘a Luke ... “ Pea na’e ha kiate kinautolu ha ngaahi ‘elelo hangee ha afi ‘o mavahevahe ‘o nofo hifo kiate kinautolu takitaha. Pea fa’ofale ‘iate kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea nau hanga ‘o lea ‘i he ngaahi lea kehe ‘o fakatatau ki he fakalea’i kinautolu ‘e he Laumalie” (Ngaue 2:2-4). Koe hoko mai ko ia ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ‘one fa’ofale ‘i honau ngaahi loto pea ‘oku tupu leva mei ai ‘ae fa’ahinga ongo’i makahe mo mafana makehe ke ‘ofa mo talangofua ki he lao ‘oe ‘Otua. Kainga koe fa’ahinga ongo ia ‘oku ne mafai ke ne fakamatala’i totonu ‘ae uho moe mo’oni ‘oe Laumalie Ma’oni’oni ‘oku ne taloni ‘i hotau ngaahi loto.
 
Koe mafai moe ivi ngaue ‘oe Laumalie Ma’oni’oni
 
 
11. Ko ia ‘oku vaivai ke malohi noa “Ka ka hanga ‘a Pita ‘o ne tu’u hake moe toko hongofulu ma taha ‘o ne ofo’aki ‘ene lea ‘o malanga kiate kinautolu. Koe ngaahi me’a kotoa pe kuo fakamo’oni ki ai ‘ae Tohitapu ma’ae kakai tui ‘e kuopau ke hoko ia. ‘Oku hoko mai koe “Taukapo” (Sione 14:)…moe “tataki ki he mo’oni kotoa pe” (Sione 16:13)…te ne “ako kiate kimoutolu ‘i he taimi ko ia ‘ae lea ‘oku totonu ke fai” (Luke 12:13)…te ne “fakahaa’i” (Ngaue 10:19)….te ne hoko koe “fakamo’oni” (Ngaue 1:8)… te ne “fakamanatu kiate kimoutolu ‘ae me’a kotoa pe (Sione 14:26)…te ne “hakeaki’i fakataha mo Kalaisi…” (Loma 8:11)…te ne “lea o’o” ki mamani ‘i he angahala moe ma’oni’oni..” (Sione 16:8). Kainga talu mei ‘aho ne hoko ai ‘ae Penitekosi moe ‘ikai toe nofo tatali ha kakai ki he ‘aho ‘e hoko mai ai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku anga fefe kainga ‘ae ngaue ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ke liliu hotau loto? ‘Ia Sione 14:12-14 “Ko au ee ko au ee ‘oku ou tala atu, ko ia ‘oku tui pikitai kiate au koe ngaahi ngaue ‘oku ou fai ‘e fai ‘e he tokotaha ko ia foki; ‘io te ne fai ‘ae ngaahi me’a ‘oku hulu atu ‘i he ngaahi me’a ni; koe’uhii ko ‘eku ‘alu ki he Tamai. Pea ‘iloange ha me’a te mou kole ‘i hoku hingoa, te u fai ia koe’uhii ke fakalanga’ilang’i ‘ae Tamai ‘i he ‘Alo. Neongo pe koeha ha me’a te mou kole meiate au ‘i hoku hingoa te u fai ia.” ‘Oku toe fakamanatua atu kuo ‘osi hoko mai ‘ae ‘aho ia ko ia. Koe toe pe me’a ‘e taha ke ke loto lelei ke ke ma’u ‘ae me’a’ofa ko ia koe “ma’u Laumalie Ma’oni’oni aa.”
 
 
12. Kainga tau feinga ke tau ‘ilo mo fakatokanga’i ‘ae “Laumalie Ma’oni’oni” pea ke tau ‘ilo mo maheni mo e ‘uhinga na’a ne hoko mai ai ki hotau mamani ke ne fakatamala’i mo fakahaa’i kiate kitautolu ‘ae ngaahi monu’ia moe ngaahi tapuaki kotoa pe ‘oku fou mo ma’u meia Kalaisi. Pea ke ne tatala foki mo faka’ilo kiate kitautolu hono ‘ulungaanga mei he maama ‘oe Kosipeli ‘o Sisu Kalaisi koe’uhii ke fenanapasi hono ‘uhinga moe ongo hotau loto pea ‘oku tau ‘omi ia ‘o fakatoka he mo’oni hotau loto ko ‘etau koloa ta’engata ia. ("If our works avail naught, and the Holy Spirit alone must accomplish our salvation, then why burden ourselves with works and laws?") Koe hoko mai ko ia ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ‘oku ne mahulu atu he ngaahi lao moe ngaahi tu’utu’uni ‘ae tangata. ‘Oku hanga ‘e he Laumalie Ma’oni’oni ia ‘o ako’i ‘ae taha kotoa pe mo fakalea’i kinautolu ‘o fakatatau pe ki hono fakalea’i ‘e he Laumalie Ma’oni’oni. (...We shouldn’t have to explain away Scripture; it says what it means and means what it says!)
 
Fakaakonaki
 
13. Koe mo’oni fakahisitolia ‘oe me’a na’e mamata ki ai ‘ae kauako mo kinautolu na’e fakataha he loki ‘i ‘olunga pea tanaki atu ki ai mo hono malanga’i ‘e Pita ki he fu’u kakai ni ‘ae ‘uhinga ‘oe hoko mai ‘ae me’a ni pea ‘oku ou fokotu’u atu koe koe fakataataa mahino ia ‘oe fa’unga lotu ‘oku tau fai. Koe tomu’a ma’u ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea tau toki malanga’i atu ‘ae Ongoongo lelei ‘o Sisu Kalaisi. Kainga na’e ui kitautolu ki mamani ‘e he ‘Otua ‘i he ngaahi taumu’a moe ngaahi mafai kehekehe hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘a Paula “Pea ko ‘eni ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi kelesi ka ‘oku taha ai pe ‘ae laumalie; pea ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi lakanga ka ‘oku taha ai pe ‘ae ‘Eiki; pea ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi ngaue ka ‘oku taha ai pe ‘ae ‘Otua ‘a ia ‘oku ne fai ‘ae ngaue kotoa pe ‘i he kakai kotoa pe” (1 Kolinito 12:4-6).
 
 
14. Kainga ‘oku o’i kitautolu ‘e he Laumalie Ma’oni’oni ke tau nofo mateuteu ma’u pe ki he fokifaa ‘ae taimi ‘ae ‘Otua. Kainga ‘oku ‘ikai mo ha toe mateuteu ‘e huluange ngata pe ‘i ha’ate “tali mo’oni ‘ae ‘Eiki ko Sisu Kalaisi” ki he’etau mo’ui pea hoko ‘ae Laumalie Ma’oni’oni koe fakahinohino lao ki hotau hala ki he mo’ui ta’engata. Koe ‘uhinga ia kainga ‘oku tau kei nofo tatali ai he loki ‘i ‘olunga kae ‘oleva ke ne hoko mai ke fakamaau ki mamani. ‘Oku tau lotu mo lotu kae ‘oleva kuo tau mamata ki he ngaahu ‘u’ulu mo ha ngaahi afi fakama’a ‘oku ne hoko mai ‘o nofo’ia ‘ae mo’ui ‘oe taha kotoa pe pea ke tau ma’u Laumalie Ma’oni’oni aa... ‘Eiki Liliu ‘a hoku loto keu tui ai pe ki he poto kae faingofua pe keu talia ke fai ho finangalo ia.
 
 
“Ma’ae ngaahi Tamai.....(sutt moe sapate Tamai)
 
15. Si’i ngaahi tamai ko ‘etau hoko koe Tamai koe me’a’ofa ia ‘ae ‘Otua. ‘Oku ha mei he talanoa ni ‘ae natula faka’ofo’ofa ‘ae me’a koe maau. Talu ‘ae talangofua ‘ae kauako mo kinautolu na’e ‘iate kinautolu ki he tu’utu’uni ‘oe nofo taha ‘o tatali mei ha’ele hake. Ngaahi Tamai koe taha ia hotau ngafa koe fakama’opo’opo hotau ngaahi famili mo tauhi ‘ae maau. ‘Oku tau ma’u faingamalie ke akonaki pea ma’u faingamalie ai mo ‘etau fanau ke fanongo ki he’etau akonaki. ‘Oku tau ma’u fakataha ai ‘ae fakahinohino tatau pea ‘oku malohi leva ‘ae ngaahi kupu kehekehe ‘oe famili ke ngaue fakataha. Ko ‘etau mahu’inga’ia hotau ngafa ‘oku ne ‘omi ai ‘ae me’a ‘oku mu’omu’a ke mu’omu’a. Ko hotau mahu’inga ‘oku humaki ia ki hotau ‘uhinga. Pea ko hotau ‘uhinga ke fakakainga’i ia ki he fakahinohino ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku ou tui pe ngaahi Tamai kuo lahi fau ‘etau li’aki hotau ngaahi loto fale ke fakama’opo’opo ai ‘ae famili pea fofoloa ai ‘ae fala talatalai fale mo fakalotofale’ia. ‘Oku tau vaveange ki he ngaahi fale kalapu ke tomu’a fakama’opo’opo ‘ae kau memipa pea maau kinautolu ia kae matu’aki ta’e maau ‘a ‘api ia. Tukuange ha faingamalie lahi ke ta tokanga ai ki hota ‘uhinga na’e ‘omi ‘e he ‘Otua koe “tataki/ tauhi moe malu’i” hota ngaahi famili. Koe malohinga hotau ngaahi famili kuo hili mai ia ‘ehe ‘Otua ki hota uma talu mei ‘Iteni ke tau hoko atu ‘ae fatongia tauhi. Tau fakamanatu’aki ‘ae ‘aho fakamanatua ni ha’atau faka’aopo’opo leva hotau ngaahi loto fale pea fofoloa ai ‘ae ivi tauhi ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ke ‘inasi kotoa ai ‘ae famili ‘i he lotu fakafamili. ‘Ofa ke mou ma’u ha sapate mohu monu’ia.
 
 
Fakama’opo’opo
 
 
16. Talu ‘ae hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni he ‘aho ‘oe Penitekosi pea mo ‘ene hoko koe me’a sivi taau taha ia ke ‘ilo’aki ‘ae Siasi ‘oku taku koe ngaahi Siasi Fakakalisitiane. He ‘oku ne ofongi, lulu’i mo fakangangana pea tanu ‘ae ngaahi me’a kotoa pe ‘oku ‘ikai fe’unga ia moe ‘imisi ‘o ha Siasi pe koha kakai kuo nau ma’u Laumalie Ma’oni’oni. Koe ngaue ia ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ‘oku ne liliu ‘etau mo’ui ni ke alaaanga moe nofo he mo’ui fakalangi. ‘Io kainga ka ‘i ai ha mo’ui kuo fa’ofale ai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni kuopau pe ia ke liliu ‘io kuopau pe ke mole ‘ae ngaahi me’a ‘o ono’aho uee kuo tau hoko kotoa ‘o fo’ou ‘ia Sisu Kalaisi...’E Laumalie tali mai ‘ae lotu ‘oku ‘atu. Ha’ele mo ho mafimafi, “Ha’u, Laumalie, Ha’u”....’Emeni!
 
 
Kavauhi

tino tahitu'a

unread,
May 14, 2013, 8:12:44 PM5/14/13
to tasil...@googlegroups.com
Semisi Kava
Fakamalo atu kia Semisi Kava. Semisi te u ngaue'aki pe ho'o hingoa ka e tauta'ata'ina. Oku ou fiefia au ho'o vahevahe he oku ou 'ilo ko e me'a fakahela hono feinga'i ke taipe'i pea mo toe fokotu'utu'u e ngaahi kaveinga ke hohoamalie mo e fekau.

'Oku ou manatu ki he'eku fa'a konaa 'i uafu ka ke ha'u pe ki he kau konaa 'o taki mai kimautolu o fai 'a ho'o lotu mo ho'o fa'a fakaloto lahi pe he ve'e mata tahii. Kuo mate atu ha fa'ahinga pea oku ou kau he kei mo'ui mai. Oku ou fakatokanga'i 'ae 'ikai ke ke toe maloloo 'i ho'o vahevahe he net 'a e folofola ma'oni'oni 'o e 'Otua pea oku ou fakafeta'i ki he 'Otua koe'uhi ko koe .

Ke 'ilo Semisi oku ou copy 'e au 'eni ho'o ngaahi fakamatala 'o 'alu 'o lau he oku ou kau mo au he manako ke vahevahe 'a 'ene folofola ka kuopau foki ke pani kita 'e he laumalie Ma'oni'oni pea oku  ou tui pe oku pehee 'a e feitu'u na faifekau.

Oku ou fakaloto lahi atu pe 'oua pe na'a fiu pe pahi ngofua..ko hono fetongi pe ia 'o e kaila a Aisea he toafa...koeni ko e fekau lahi ke tau talaki ia he 'Internet....

Ofa atu eee

Okusitino The Crusader of Tonga

--- On Mon, 5/13/13, Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au> wrote:
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

talikitai fatu

unread,
May 15, 2013, 7:09:45 PM5/15/13
to tasil...@googlegroups.com
Fakamalo atu 'Okusitino 'i he mahino 'oku ke ma'u ko e fakakaukau ia na'a ku 'uluaki lave'i fekau'aki mo e fale ni, ka kou hu mai au ia kuo 'ikai kei fai ia ka kuo tautolo e kau tama ia.  ka ko me palopalema ia 'oku lolotonga hoko he siasi ko e hoko 'a e kau mu'aki ko e tukia'anga 'o e kau muiaki. Fakamolemole atu na'a kuo te pakia ha lou telie ka 'oku hange ko e lea mei he fo'i 'one'one 'a e Ha'apai veu ko e veuveuki pe ke sai mo lelei ange fakamolemole atu 'oua 'e 'itengia kita mo e 'ofa lahi atu ki he ngaahi fofonga 'o e ngaahi tamai kotoa pe.  Kuo 'i ai 'a e ngaahi tamai kuo holomu'a he fononga'anga kae taumaia 'e ngalo pe taumatala ho nau ngaahi fofonga mei hotau lotolotonga he 'oku kei ongo mai honau ngaahi le'o kae'uma'a 'enau ngaahi ngaue. 'Ofa lahi atu mo e lotu


2013/5/15 tino tahitu'a <tino...@yahoo.com>

tino tahitu'a

unread,
May 19, 2013, 10:51:44 PM5/19/13
to tasil...@googlegroups.com
Semisi Kava, pea pehee ki Ma'afu Palu


Oku ou fakamalo atu Talikitai he fakaloto lahi ko 'eni. Oku mahino pe kiate au ko e Tasilisili ko 'eni oku ta palasia ai e ngaahi me'a kehekehe ka oku 'i ai pe 'e kau Tasilisili figure ia heni oku ou hanga hake pe au ia 'o kumi kinautolu ke u lau 'o ako meiate kinautolu

Oku 'iai pe matakali ia heni hufanga he fakatapu 'oku fo'i rubbish pe ia kiate au..hahaha...ka oku kau 'a Semisi he tangata 'oku mahino kiate au 'oku fai 'ene homework pea ko e maama 'oku ne tufa 'oku ma'u ngata'a ki ha'a lotu. He oku tala 'e he kau fakahoko fono ki mu'a ka 'ikai e 'ilo ko e koto vaka ngoto pe ia Talikitai.

Ko 'eku nofo 'a'aku mei Ha'apai ni oku kau pe 'a e vahevahe 'a Semisi ia 'o a'u pe ki he Facebook 'a 'ene vahevahe ta'etuku 'ene note mo 'ene fekumi pea ko eku fiefia he oku ou natula pehee. Oku ou fiefia vahevahe pe au 'ene folofola ha me'a pe 'e fo'ou. Oku manatu ki he fa'a lotu'i ma'u pe 'e he Faifekau Pule 'a e kau tama na'e malanga he Sapate ko ia 'oku ne fa'a peheee...Fakafoki e manava ko ia kiate au pea ke tuku ha tapuaki kiate ia ke toe taulofu'u ha ngaahi 'aho mo ngaahi tapuaki kiate ia mo hono famili.
Oku ou tui ta'e toeveiveiua au ki he taimi 'oku te vahevahe ai ha Folofola 'o tatau pe i heni pe 'i he FB pe 'i he feituu pe ko e fakakaukau tatau pe 'o e tapuaki 'e taumalingi mai kiate au. Ko au ia ko 'eku fa'a fiekaia he'eku nofo tokotaha 'i Ha'apai ni 'oku ha'u au ki he net 'o vahevahe 'ata'ataa pe ai 'a e 'Otua mo 'ene folofola oku ne 'omai pe 'e ia 'eku me'akai....

Oku ou tui ko e talanoa tatau pe 'e fai 'e Semisi Kava mo 'ene a'usia 'i he taimi oku ne fai ai 'a 'ene Homework ki hono 'Otua. Ko e 'Otua ia 'oku lahi mo mo'ui pea mo malohi ko 'ene Folofola ia FAI 'E KOE 'EKU ME'A KA U FAI 'E AU HO'O ME'A...Na'e 'i ai pe natula ia 'o Semisi 'i Kolisi Fakafaiako he'ema kei 'i ai ko e tangata na'e 'ikai ke toe afe 'a 'ene lea'aki 'a e mo'oni ki he kau Pule 'o Kolisi Fakafaiako.
Na'a ku pehee 'e au 'e ko e taumu'a 'a Semisi ke ne hoko ko ha tangata falealea ka u 'ohovale 'a e 'alu 'a Semisi ki Sia'atoutai na'a ma mavae mo e tangata 'i Kolisi Fakafaiako 'ohovale ko 'ene me'a na'e fai ko 'ene tanaki kimautolu 'i he'emau fa'a 'aho'ahoia he konaa i mata tahi mo e kau konaa 'o puke fuopotopoto pe homau nima 'o mau lotu pea puli ai pe 'a Semisi 'ou 'ohovale 'oku 'asi 'i Aositelelia. Na'a ku 'i Aositelelia pea 'i ai e fehalaaki e vakapuna 'ou sio hifo te u 'ova 'aho taha 'i Australia na'a ne fakahinohino 'a e feitu'u ke fai hono fakaloloa 'o e visa. Ko e tangata oku ne manako ki he tokoni pea ko e Palofita ia i hota kuonga. Na'e kikite 'a Aisea ko ha le'o 'i he toafa ke mou teutetu ka kuo hanga 'e he ngaluope 'o extend 'a e le'o mei he toafa ke te fu'u kaila pe 'i AUST pe 'i Ha'ap'ai kuo katoi 'a e tapa kotoa pe 'o mamani.

Ka oku 'i ai ha taha ke ne feigna ke ne ako malanga oku mahu'inga malie kiate koe 'a Semisi Kava mo Ma'afu Palu ko e ongo ua ia ko 'eni oku ou muimui'i 'a 'ene ngaahi tukutuku laumea....pea oku fakavaleloto, fakavelamafana, fakakukafi, fakaHevani he oku 'ai ai 'ena malanga mokomoko tuki poini lalahi pea toe hange ko e lau 'a Dr Puloka pea 'oku Napangapangamalie e ongo mui'iafo....ko e toki fetaulaki 'eni e ongo Laine Palaleli...

malo mo e 'ofa
The Tongan Cruader

--- On Wed, 5/15/13, talikitai fatu <taliki...@gmail.com> wrote:

talikitai fatu

unread,
May 22, 2013, 11:08:06 PM5/22/13
to tasil...@googlegroups.com

Fakamalo atu Tino pea kou kole fakamolemole atu na'a hange ko e lau 'a e tama ko ee, Na'a kuo te pakia ha loutelie.  Kataki 'oku 'ikai ke 'i ai ha laine palaleli pea 'oku 'ikai keu fiekau he tautolo h 'oku piko hoku taimi 'oku ai he 'e mole 'hoku taimi lele 'oku ki tokanga.  Mahalo 'ape ko e 'ikai keu lava  he monu ne kaimelie ai e ongo tangata ko ee mei he Sia.  Ka 'oku ou fai pe 'e au 'a e me'a 'oku ou lava ko e nofo pe he siakale kou 'i ai 'o kelikeli ha me'a ki he sangasanga 'oku fai ki he vete mali.
Ko e me'a 'oku ou tokanga au ki ai, he 'oku 'i ai e taimi lahi 'oku momoko e mafana ia 'o e nofo mali koe'uhi ko e nofo vaamama'o.
Pea 'i ai e taimi ia 'oku nofo fakataha pe 'i 'api kae vamam'o pe 'ofa ia ai.  Sai ko e me'a ko ee na'a ke 'uhinga ko e ki ai ki he ngaahi uaifi ke nau feinga ke ma'u e me'a 'oku fiema'u 'e he husepaniti 'i 'api tokua, ka 'ikai ma'u 'e fakasio e motu'a tangata ia ki ha taha 'e ma'u mei ai. Ko e femahino'aki ko e me'a mahu'inga taha.  Kapau na'e kamata 'a e nofo 'api 'oku kai manioke pe mo e la'i luu lolo'i he 'aho kotoa, 'osi ange kuo te lato pe ai, pea ko ia pe.  Pea kapau kuo te toe alu kita 'o sio kai pe fanongo talanoa kai ki ha ngaahi toe kiki kehe ange pea mahino kia kita, 'e 'ikai ke tuputupulefanua pe kuo te 'inasi he pulu mo e sipi 'ikai ka kuopau kete talanoa mo hoto hoa ki ai he kou tui 'e sai'ia he sipi mo e pulu ka 'oku 'i ai pe founga ke te lava 'inasi he kiki ko ia.
Kuo kovi e ngaahi 'aho ni kuo lahi e ngaahi feohi'anga kava Tonga pea kuo te tanaki me'a kehekehe mei he ngaahi feitu'u kehekehe.
Pea kuo ha'u ai pe ha motu'a tangata ia mei he feohi'anga koia 'o holi ke kai lelei 'osi na'e 'ikai ke ne tokonaki ha me'a ke fai'aki e kuki. Ko e ha kuo toki 'oho mai ai 'a e vete mali ke lahiange he taimi ni ?  'Ikai ko e fakalaka ?  Kuo kamata ke mahiki e Tonga ia ki he fakalaka kae tuku hono 'ulungaanga fakafonua ko e Tonga kita.  Kuo femotuhaki 'a e ngaahi feveitokai'aki 'o malohi e fusi 'a e kakano pea kuo faka'uhinga 'a e 'ofa ki he nofo 'api 'a e tangata mo e fefine, kae 'osiange na'e 'ikai ha femahino'aki.  Koeha kuo toe tuku ai e vete mali he ta'u 70 mo e 80 'ikai ko hono faka'uhinga hala'i 'o e 'ofa.  LOVE NEVER GROW OLD. Kapau ko e 'uhinga ia 'o e vete mali koe'uhi ko e 'ikai ma'u 'e he uaifi pe husepaniti 'a e me'a 'oku fiema'u 'e he tama ko ee pe ko ee pea fai 'o a'u ki he ta'u 70, 80 mo e 90 pea fai pe 'o a'u ki he meimei mate.  Kou tui lahi 'oku lahi 'a e faka'uhinga'i hala e 'ofa ka 'oku matu'aki fiema'u ke veteveteki ke mahino 'aupito ki he tangata mo e fefine Tonga 'a e 'uhinga 'o e nofo mali. 'Oua 'e 'ai e nofo mali ke hange ha ki'i me'a va'inga, ko 'ete fiema'u pe pea to'o mai 'o va'inga pea ko e pahia pe pea tolongi atu ki he tuliki ke tatali ai ki hano toki fiema'u, 'ikai. Kataki, tuku pe me'a ia 'a e ongo tama ko ee ke na fai hotau fakakoloa faklaumalie, ka teu vakuvaku atu pe au mei he tano'a mo e kau vaivai. 'Ofa atu tokoua ko e feinga pe ke fakatupulaki e issue ka ko e feinga ke tautolo 'ikai sai'ia au he taautolo mole hoku taimi 'ofa lahi atu tokua


2013/5/20 tino tahitu'a <tino...@yahoo.com>

tino tahitu'a

unread,
May 22, 2013, 11:26:44 PM5/22/13
to tasil...@googlegroups.com
Talikitai ko e issue ko eni oku matu'aki mahu'inga ke tau talanoa ki ai ka oku ou to'o mai pe 'e au e ngaahi tefito'i mo'oni 'e ni'ihi. Oku masani e mea' kotoa ia ka 'i ai e 'ofa 'i 'api pea ko e meimei peseti 'o e ngaahi palofisai 'i he tohitapu kuo mei fakakakato ia.
Ko e me'a ko eee oku ou tokanga au ki ai ko e fo'i palofisai pe 'e taha 'oku toee 'a ia oku mahino oku toee. Na'e fai hono palofisai 'o e ngaohi kovi'i mo  kinisi mo e tamate'i 'o tuku hifo ke pekia he 'aho tolu pea palofisai mo e toetu'u oku 'i ai e fu'u palofisai fefeka mo 'ilonga lelei ia he tohitapu oku mahino 'ene kei toe.

Ko e ha? Ko e toe foki mai 'a SISU ke ta'ane mo 'ene Siasi. Ko e sipinga ia 'o e nofo mali 'a Sisu mo hono siasi pea oku 'ita kakaha 'a e tevolo he oku ofi mai 'a Sisu pea ko 'ene me'a oku fai ko e veuki e nofo mali especially young couples.

Ko e ngaahi me'a ko eee oku ou lau atu ko e cause ia oku fai 'e setane ki he nofo mali ko e 'ata totonu ia. Ko e 'ofa oku invisible pea oku apply pe ki he kau tama 'e ni'ihi 'o e nofo mali.

Oku fele 'a e ngaahi cause 'o e vete mali ka te u toki lave ki ai he oku fu'u matapoto 'aupito e olo ia 'a e tevolo.

Ko e Cause oku tau 'alu ki ai ka oku 'ikai ko e EFFECT.

Malo te u toki hoko atu...
Tongan Crusader

talikitai fatu

unread,
May 23, 2013, 5:50:14 PM5/23/13
to tasil...@googlegroups.com
Tino malo, ka ko anga 'o 'eku ki'i sio vaivai, 'Oku fai tu'utu'ni 'a e lolotonga ki he kaha'u pe ko e ola, pea ko e kaha'u pe koe ola ko e fakha'anga pe fakamo'oni ki he lolotonga. 'I he lesoni fika, Ko e fopunga fai 'o ha fo'i fika, ko ia 'e faitu'utu'uni ki he mo'oni, pea ko e mo'oni, ko ia 'e fakamo'oni ki he founga na'e fai'aki 'a e fika, Kou fa'a fanongo, tokua 'oku fa'a siofi mo muimui'i 'e he faiako 'a e founga fai 'e he tamasi'i ako ha fo'i fika pea ka fai atu kuo hala 'ene mo'oni, ka 'e ma'u pe 'ene fo'i maaka. 
'Oku 'ikai ko e oo pe ki 'uta 'o ngoue 'oku lau ko e too ta'u, 'ikai.  Ko 'etau ngaahi ngaue 'oku fai 'i he lolotonga tatau ai pe pe koeha ha ngaue pe haa ka ko e too ta'u ai pe, ka kuopau ke ta utu pe.  Kiate au 'e 'ikai ala mavae 'a e kaha'u mei he lolotonga, he ko e visone 'oku fokotu'u ia he lolotonga, p[ea 'oku makatu'unga 'a e visone 'i he kaha'u pe ko e ola 'o toki fai ai hono fakakukafi mo e 'amanaki lelei ki hono kaha'u.  'Io ka lelei 'ete tenga he lolotonga, 'e lelei pe hono fua he kaha'u.  Kou pehe, 'oua na'a tukunoa'i 'a e kaha'u he taimi 'oku fatu mo kakaukau'i 'ai 'a e lolotonga.  Ko e vaka 'oku lele he lolotonga, kuop 'osi pau hono taumu'a, he na'e tomu'a fatu hono taimi tepile pea toki fai 'a e folau, ka 'oka ai ha palopalema 'e toki hoko ia he vaha folau.  Tokoua, ko e anga pe ia e ki'i sio mole ke mama'o ha'aku fakafepaki'i ho'o fakakaukau, ka ko e anga  pe sio ka ke toki tokoni mai. 'ofa atu




2013/5/23 tino tahitu'a <tino...@yahoo.com>

--

tino tahitu'a

unread,
May 23, 2013, 6:54:28 PM5/23/13
to tasil...@googlegroups.com
'Oku 'ikai ke 'i ai ha'o meimei fakafepaki 'e koe ha'aku ia poini ka oku ou feinga pe ha me'a ke na fetaulaki ai. Ka oku hange ko ho'o fakalanga talanoa 'a e pau ke mali 'a e kaha'u mo e lolotonga pea ko e mo'oni ta'e le'e'ia ia. Na'a ke lave foki ki he pau ke te sio ki he ola 'o ha fai fika pe ha keli ta'u.

Ka 'i ai ha taha kuo ne ngaue pea nofo pe 'o fakatetu'a ki he ola pea oku fakatu'a 'au'aupito 'a e fakakaukau ko ia. Ka ne kamata'i 'ene ngaue mo sio ki he ola 'i he kaha'u pea kapau te ne fehalaaki e fakatupu 'e 'ita mo e loto tangia ko e me'a ia 'e hoko kiate ia.

Ko 'ene ngaue'i 'ene taumu'a 'o kamakamata fo'ofo'ou kiate ia pea te ne fa'ele'i mai 'a e habit ke ne kakano'aki. Pea 'i he hoko ko hono kakano pea ka 'i ai ha fehalaaki i he me'a oku ne kakano'aki te ne toe fa'ele'i mai 'a e 'ita.

Ka oku 'i ai pe ha pole fakaHevani kuo u challenge ki he fakataha'anga ni ka oku te fai ha me'a pea fai pe ia ki he Langilangi 'o e 'Otua pea ka fehalaaki ai ha me'a he 'ikai ke te fu'u 'ita ki hano ola.

I he'eku fakahoa ki he nofo mali ko e me'a ia oku fai ai 'a e VETE mali ko e 'ikai ke fakataumu'a ke commitment ke fakaHevani  ho'o nofo mali 'o tatau ai pe ha faingata'a ki he mo'ui. Ko e nofo mali oku 'i ai hono ma'oni'oni tatau pe mo e pole ki he nofo patele pe taupo'ou he ko e vokasio pe ia 'e taha 'o e mo'ui ko e 'ete feohi faka'api mo hoto hoaa oku 'ikai ke toe kehekehe ia mo e lea kehekehe 'i hono natula ma'oni'oni hufanga atu he fakatapu.

Amen?
 
Tongan Crusader





--- On Thu, 5/23/13, talikitai fatu <taliki...@gmail.com> wrote:

talikitai fatu

unread,
May 23, 2013, 7:43:54 PM5/23/13
to tasil...@googlegroups.com
Ko e visone ko e me'angaue ia 'o e lolotonga, kae hange ko ho'o lave fekau'aki mo e 'ulungaanga te ne fakakakano'aki 'ene mo'ui.Ka ai ha taha kuo pole ke ne hoko ko e faifekau, kuopau ke ne 'ulungaanga fakafaifekau, pea teunga lelei.  'E tu'u fehu'ia ia ke taumu'a faifekau kae kona mo kaila hala e kolo ni.  Tatau mo ia ha tokotaha 'oku taumu'a ki he toketaa sino kae to'o huo ia ki tokanga, 'ikai.  Ka 'i ai ha taha kuo ne pole'i mo taumu'a'aki ha me'a, kuopau ke ne faka'uluangaanga'aki ia 'a e mala'e ko ia pea ka kuo 'i iai ha faingata'a pe palopalema kuop ne fetaulaki mo ia, ko hono kolosi.  Pea ko e kolosi ko ia kuopau ke ne fua kae a'usia e taumu'a.  Pea kapau kuo 'ikai ke ne fie fua 'e ia 'a e kolosi ko ia[hono kolosi], pea 'e toki mo'oni e me'a 'a Patele, Ko ha'au pe ia angakovi. 
Ko e me'a kotoa pe 'oku 'i ai hono fa'ahinga ta'au pea kuopau ke tau mangungu. 'ofa atu



2013/5/24 tino tahitu'a <tino...@yahoo.com>

talikitai fatu

unread,
May 25, 2013, 12:18:07 AM5/25/13
to tasil...@googlegroups.com
alikitai fatu <taliki...@gmail.com>
May 23 (2 days ago)

to tasilisili
Ko e visone ko e me'angaue ia 'o e lolotonga, kae hange ko ho'o lave fekau'aki mo e 'ulungaanga te ne fakakakano'aki 'ene mo'ui.Ka ai ha taha kuo pole ke ne hoko ko e faifekau, kuopau ke ne 'ulungaanga fakafaifekau, pea teunga lelei.  'E tu'u fehu'ia ia ke taumu'a faifekau kae kona mo kaila hala e kolo ni.  Tatau mo ia ha tokotaha 'oku taumu'a ki he toketaa sino kae to'o huo ia ki tokanga, 'ikai.  Ka 'i ai ha taha kuo ne pole'i mo taumu'a'aki ha me'a, kuopau ke ne faka'uluangaanga'aki ia 'a e mala'e ko ia pea ka kuo 'i iai ha faingata'a pe palopalema kuop ne fetaulaki mo ia, ko hono kolosi.  Pea ko e kolosi ko ia kuopau ke ne fua kae a'usia e taumu'a.  Pea kapau kuo 'ikai ke ne fie fua 'e ia 'a e kolosi ko ia[hono kolosi], pea 'e toki mo'oni e me'a 'a Patele, Ko ha'au pe ia angakovi. 
Ko e me'a kotoa pe 'oku 'i ai hono fa'ahinga ta'au pea kuopau ke tau mangungu. 'ofa atu


2013/5/23 talikitai fatu <taliki...@gmail.com>

talikitai fatu

unread,
May 26, 2013, 4:35:31 PM5/26/13
to tasil...@googlegroups.com
2013/5/23 tino tahitu'a <tino...@yahoo.com>
Talikitai ko e issue ko eni oku matu'aki mahu'inga ke tau talanoa ki ai ka oku ou to'o mai pe 'e au e ngaahi tefito'i mo'oni 'e ni'ihi. Oku masani e mea' kotoa ia ka 'i ai e 'ofa 'i 'api pea ko e meimei peseti 'o e ngaahi palofisai 'i he tohitapu kuo mei fakakakato ia.

--

Andre Kalani

unread,
May 26, 2013, 7:08:22 PM5/26/13
to tasil...@googlegroups.com
From: talikitai fatu <taliki...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Sunday, May 26, 2013 10:35 AM
Subject: Re: [tasilisili] Vete Mali - talikitai fatu
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to mailto:tasilisili%2Bunsu...@googlegroups.com.

For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

talikitai fatu

unread,
May 26, 2013, 9:33:24 PM5/26/13
to tasil...@googlegroups.com
Hange kiate au ko e visone ko e me'a ngaue 'o e lolotonga ke ne ta'ofi 'a e cause  mo e effect.  kataki ko e anga pe e sio malo


2013/5/23 tino tahitu'a <tino...@yahoo.com>
Talikitai ko e issue ko eni oku matu'aki mahu'inga ke tau talanoa ki ai ka oku ou to'o mai pe 'e au e ngaahi tefito'i mo'oni 'e ni'ihi. Oku masani e mea' kotoa ia ka 'i ai e 'ofa 'i 'api pea ko e meimei peseti 'o e ngaahi palofisai 'i he tohitapu kuo mei fakakakato ia.

--
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages