Malanga “Aho ‘oe Penitekosi”
Sapate 19/05/2013
(....mou kataki pe he ngali fu’u loloa ki ho’o laukonga...ka koe ‘uhinga foki ia na’a ku ‘osi lave atu ki ai ‘i mu’a...koe’uhii ke mahino hono fakamaama ‘oe ngaahi fakakaukau....pea ‘uhinga leva ki he kau laukonga....’oku ‘ikai fakataumu’a foki ‘eni ia ke lau kotoa he ‘oku loloa ia ki he taimi fe’unga ‘oe malanga ke miniti ‘e 10-15 pe....ka ke tokoni pe ki hano fakamaama atu ha ngaahi fakakaukau ‘oku ha he talanoa ni....’Oku ‘ikai fakataumu’a foki ‘eni ia ke lau ‘e he kau taukei malanga mo kinautolu ‘oku fakavavevave....ka koe fietokoni pe ‘eni ia ma’a kinautolu ‘oku fiema’u tokoni....fakatauange pe ‘oku tau ma’u pe ha mahino tatau ‘i he fakahoha’a ni...malo)
Ngaahi lesoni: Same 104:24-34,35e; Ngaue 2:1-21; Loma 8:14-17; Sione 14:8-17, 25-27
Potu Folofola Ngaue 2:4 “Pea fa’ofale kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea nau hanga ‘o lea ‘i he ngaahi lea kehe ‘o fakatatau ki he fakalea’i kinautolu ‘e he Laumalie”
Kaveinga: “Ha’u, Laumalie, ha’u!”
Himi: 404/447/448
Talateu
1. ‘Oku hoko atu heni ‘a Luke mei he’ene hiki tohi ‘ae hisitolia ‘oe tupu moe mo’ui ‘a Sisu ki hono toe fakama’opo’opo mai ‘ae hisitolia ‘oe mo’ui moe tutupu ‘ae mu’aki Siasi. ‘Oku fakama’opo’opo atu ‘e he Tohi Nague ha ngaahi hokonga fakatalanoa na’e fua kamata’i mo fakalanga mai mei he Kosipeli ‘i hono hiki tohi ‘e Luke kae tautautefito ki he hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni he ‘aho ‘oe Penitekosi (..kataki kae fakamoleki ha’o ki’i taimi ke lau ‘ae ngaahi talanoa ni he’e tokoni ‘aupito ia ke fakamaama ‘ae fakakaukau ni...Hangee ko ia koe talanoa ‘oku ha ‘ia Luke 1:35; Luke 3:16; Luke 3:22; Luke 4:1; Luke 10:11-12). ’Oku matamata ‘oku feinga ‘a Luke heni ke tau fakatokanga’i ‘ae hokanga ‘oe Laumalie na’e ‘ia Sisu pea mo ‘eni na’e hoko mai he loki ‘i ‘olunga. Kia Luke koe Laumalie tatau pe na’a ne fakamalohi’i ‘a Sisu ke malanga’i’aki ‘ae Pule’anga ‘oe ‘Otua koe Laumalie ai tatau ai pe ko ia na’e
toe hoko mai he ‘aho ‘oe Penitekosi ke fakaivia mo fekau’i’aki ‘ene kauako ke nau hoko atu ‘a hono malanga’i ‘oe Pule’anga ‘oe ‘Otua (Ngaue 1:8). “Pea fa’ofale kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea nau hanga ‘o lea ‘i he ngaahi lea kehe ‘o fakatatau ki he fakalea’i kinautolu ‘e he Laumalie” ko ia foki ‘etau veesi malanga.
Koe vete ‘oe potu tohi
Koe fakakaukau ‘oe lea Penitekosi
2. Koe lea Penitekosi ‘oku ‘uhinga pe ia ko hono nimangofulu ia ‘oe ‘aho ("Pentecoste," or "fiftieth day."). Koe katoanga ni foki na’e ‘iloa koe katoanga ‘oe “Penitekosi”" Feast of Pentecost" (Teutalonome 16:9-12; Levitiko 23:9-14). Ko hono katoanga’i ia ‘ae utu ta’u moe fua ‘oe kelekele pea koe Tohi Lute na’e lau lolotonga ‘ae ‘aho katoanga ni. ‘Oku fa’a ‘iloa ‘ae katoanga ni koe katoanga “lau uike” ‘a ia koe uike ia ‘e 7 pe koe ‘aho fakakatoa
ia ‘e 49 hili ‘ae katoanga Tapu levani pea ko hono ‘aho hoko leva ‘a ia koe nimangofulu ia ‘oe ‘aho (50) koe Penitekosi Fakafuakava motu’a ia. Hili ha ‘aho ‘e nima ngofulu (50th) ‘o ‘enau fononga mei ‘Isipite pea na’e hifo ai kiate kinautolu ‘ae “fekau ‘e hongofulu” he mo’unga sainai. ‘Oku fa’a ‘iloa ‘eni ki he Siu koe fakamanatu ‘oe hifoaki ‘ae Tohi Lao (10) (shimchath torah, or “Joy of the Law.”).
Koe Penitekosi fakafuakava fo’ou ‘oku tau fakamanatu ia ‘i he ‘aho hono nimangofulu (50th ) hili ‘ae Toetu’u ‘ae ‘Eiki pea koe ‘aho tatau ai pe ia na’e hifo ai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ko hotau Taukapo moe fetongi ‘o Kalaisi. Ki he ‘Isileli koe hili ‘ae ‘aho ‘e 50 mei he Fakatau’ataina mei he popula pea hifo ‘ae fekau na’e hiki tohi ‘e 10 ka ki he kauako koe hili ‘eni ‘ae ‘aho hono 50 ‘o ‘ene Toetu’u mei he pekia ko hotau veteange mei he popula ki he angahala kuo hifo mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. Ko ha
“Lao fo’ou pea ‘oku ‘ikai ke hiki tohi” ia hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘e tau veesi malanga... “Pea fa’ofale kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea nau hanga ‘o lea ‘i he ngaahi lea kehe ‘o fakatatau ki he fakalea’i kinautolu ‘e he Laumalie”
3. Koe kakato ‘eni ‘oe ‘aho ‘e 10 mei he “ha’ele hake” (Ngaue 1:3) pea mo ‘enau nofo ‘o tatali ki he me’a ‘ofa koe hifo mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku ‘ikai foki ko ha sola ‘ae kauako ia ki he ma’u ‘oe Laumalie Ma’oni’oni lolotonga ‘enau feohi mo Sisu he ta’u ‘e 3 malo ‘ene ngaue (Luke 10:1-20). Koe lau honau toko lahi koe toko 120 (Ngaue 1:15). Koe loki na’a nau tefua matamata koe loki tatau pe ia na’e fai ki ai ‘enau ‘ohomohe faka’osi (Ngaue 1:13). Ko ‘enau ngaue na’e fai koe “lotu” pe mo tatali ai. Ka ‘oku makehe ‘ae hoko mai ko ia ‘ae Laumalie he ‘aho ‘oe Penitekosi he ‘oku hoko mai ia koe fetongi ‘oe Sisu na’a nau maheni mo ia (Sione 14:15-18). ‘I he taimi na’a nau kei kau fakataha ai mo Sisu ‘i Kaleli he’ikai toe ‘i Siutea ia pe ko Nasaleti he’ikai toe ‘i ha potuange ia. Ka koe hoko mai ko ‘eni ‘a hono fetongi (“lahiange /comforter.”)…ke “’ihe feitu’u kotoa pe…ki he kakai kotoa pe…’i he taimi kotoa pe.” ‘Oku ma’u faingamalie tatau leva ai ‘ae mamani ke ‘inasi he ngaahi tala’ofa kotoa pe moe fakalotolahi kotoa pe ke ma’u ‘ae pule’anga ‘oe ‘Otua. Ki he kauako ko ‘enau ma’u ‘eni ‘ae “Kovinanite fo’ou” ‘aki hono “ta’ata’a” (Sione 20:19-23; Ngaue 1:4-5). “Ko ‘eni ia na’e folofola’aki ‘e he palofita ko Sioeli “’Oku me’a mai ‘ae ‘Otua pea ‘e hoko ‘o pehee ‘i he kuonga fakamui, te u lilinga ha me’a mei hoku Laumalie ki he kakano kotoa pe, pea ‘e toki fai palofisai ‘a homou ngaahi foha mo homou ngaahi
‘ofefine….” (Sioeli 2:28-29; Ngaue 2:16-18). Koe hifo ko ‘eni ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ko hano fakakakato ia ‘ae Palofisai ‘ae Palofita ko Sioeli. Ka ‘oku tau lolotonga fononga’ia he vaa’i taimi ‘oe tatali ki hono fakakakato ‘ae ngaahi palofisai ki he ‘aho ‘oe ‘Eiki.
‘Oku ‘ikai ha’atau misi ki he hoko mai ‘ae taimi….
4. ‘Oku fakamatala ‘e Luke “Pea ‘i he hokosia ‘ae ‘aho ‘oe Penitekosi ‘oku nau tefua ‘i ha potu ‘e taha. ‘Oku ‘ikai ko ha feitu’u kehekehe ka koe fo’i feitu’u pe ‘e taha. Pea fokifaa kuo hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku mahu’inga makehe ‘ae lea “..fokifaa...Suddenly) he talanoa ni. ‘I he maama ‘oe lea “fokifaa / suddenly” ko ha me’a ‘oku hoko mai ta’e ‘i ai hano fakamelomelo pe talateu ‘i ha ki’i fo’i taimi nounou pea ta’e’amanekina. Na’e ‘ikai ha
taimi pau ia na’e talaange ‘e Sisu kiate kinautolu ngata pe ‘i he’ene folofolaange ke nau tatali pe ‘i he loki ‘i ‘olunga kae ‘oleva ke toki hifo mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. Kainga koe fakataataa totonu ia ‘oe hoko mai ko ia ‘ae Pule’anga ‘oe ‘Otua ‘e fokifaa kuo hoko mai ia ‘i ha fa’ahinga taimi na’e ‘ikai ha’atau ‘amanaki ki ai... “Jesus is saying that people are the subjects, and not the timekeepers of God’s kingdom.” Kainga ‘oku tau faka’amuaange mai koe lolotonga pe ha’atau malanga’i ‘ae Kosipeli fokifaa kuo hoko mai....lolotonga pe ‘a
ha’atau fai ‘ofa ki ki ha masiva mo tukuhausia fokifaa kuo hoko mai....pe koe lolotonga pe ha’atau fakamolemole’i ‘ae tonounou hotau ngaahi fili fokifaa kuo hoko mai...Kainga lau ‘e hai ‘etau fiefia he kuo tau fakapapau’i ai pe hotau tofi’a ‘e ma’u ‘i he Pule’anga ‘oe ’Otua. Na’e ‘ikai ha taimi papau na’e talaange pea ‘oku tau tui pe na’e ‘i ai pe ha’anau ngaahi fakakaukau. Ka neongo ia na’a nau kei talangofua pe ki he fekau koe “tatali ‘i he le’o moe lotu telia ‘ae hoko fakafokifa mai ‘ae taimi.” ‘Oku hanga
‘e he ‘Otua ‘o fufuu ha ngaahi monu’ia he mo’ui fa’a tatali. ‘Oku ne holoki hotau ngaahi ‘aa vahevahe….pea ne toe langa fo’ou hotau ngaahi vaa….’oku tau anga nofo ai pea anga ‘ofa mo fa’a kataki….pea koe me’a tepuu ‘ae uouonga taha moe ngaue fakataha pea hoko mai leva ha tapuaki.
Founga hono ma’u ‘ae Laumalie Ma’oni’oni
5. Talamai na’e “…mumuhu hangee ha fu’u tu’oni matangi ne to mai pea na’e fa’ofale ‘i he loki na’a nau nofo ai…” Koe matangi ko ‘eni koe taipe foki ia ‘oe Laumalie Ma’oni’oni ‘oku ‘ikai fai ha “sio” ki ai ka koe “’ongo’i” pe he taimi kotoa pe. Koe ongo ko ia na’e hoko fakataha mai ia mo ha “’imisi” hangee ha “’elelo hangee ha afi.” Koeha ‘ae fakakaukau ‘oe ‘imisi ni? Matamata koe “‘elelo afi” koe
fakakaukau ia ‘oe “lea’aki/ talaki pe fetu’ututaki/ speech and Communication” ‘ae “Ongoongo lelei.” Koe “afi/ fire” koe fakakaukau ia ‘oe “hono tomu’a fakama’a ‘e he ‘Otua ‘ae loto…to’o ‘ae ngaoha’a…kae hangamalie ‘ae loto ke tali ‘ae ongoongo lelei. Na’e hangee koe hoko mai ‘ae afi he mo’unga sainai pea moe hoko mai ‘ae afi ki he kauako he loki ‘i ‘olunga ‘oku pehee ‘ae pau ke nofo’ia ‘e he Lauamalie Ma’oni’oni ‘ae mo’ui ‘ae kakai ‘oku tui pikitai kiate ia. ‘Io “Pea na’e ha kiate kinautolu ha ‘elelo hangee ha afi, ‘o mavahevahe, ‘o nofo hifo kiate kiate kinautolu taki taha.”…“Pea fa’ofale
‘iate kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni…” Koe lea “fa’ofale ‘iate kinautolu katokatoa…” koe fakakaukau ia ‘oe “Papitaiso afi” (Ngaue 1:5; 11:16). Ko ‘eni ia hono fakakakato ‘ae “papitaiso afi” na’e malanga’aki ‘e Sione Papitaiso. Koe lea “...nofo hifo kiate kinautolu taki taha…” koe fakakaukau ia ‘oe “ma’u laumalie ma’oni’oni” (Ngaue 10:47). Ko e “papitaiso afi” moe “ma’u/ ongo’i ‘oe ivi ngaue mai ‘ae laumalie ma’oni’oni” koe fakamatala kakato ia hono tali ‘e he mo’ui ‘a ha taha ‘ae me’a ‘ofa koe “Laumalie Ma’oni’oni.”
Koe ‘imisi ‘oe Laumalie Ma’oni’oni koe ‘elelo hangee ha afi ‘o mavahevahe
6. ‘Oku hulu’i mei he fakakaukau ‘oe “‘elelo hangee ha afi ‘o mavahevahe” ‘ae fo’i uho ‘oe fetongi tu’unga ko ia ‘a Sisu moe Laumalie Ma’oni’oni. Kapau foki na’e ‘ikai ha ha’ele hake koe me’a mahino ‘ae ‘ikai hoko mai ha Laumalie pea ‘oku kei fakangatangata ni pe ‘ae fakamo’ui ma’ae Siu ‘o ‘ikai ha toe faingamalie ma’a mamani. Ka koe mavahevahe ‘ae ‘elelo koe fakakaukau ia ‘oe pau ke ‘inasi ‘ae taha kotoa pe ‘i he mamani he me’a ‘ofa ‘oe Laumalie
Ma’oni’oni. Ko ‘enau lea he ngaahi lea kehe koe fakakaukau ia ‘oe malava noa ‘e he ivi ‘oe Laumalie Ma’oni’oni ke faka‘inasi ha fa’ahinga kakai ‘o tatau ai pe. ‘Oku hanga ‘e he ivi moe mafai ko ia ‘oe ma’u Laumalie Ma’oni’oni ‘o fakavela’i mo fakamafana’i makehe hotau loto pea ‘oku faitu’utu’u ni ‘ae fa’ahinga mafana ko ia ke tau fakahaa mo vekeveke ke fakamatala ki hotau ngaahi kaunga mo’ui ‘aki ‘etau ngaahi to’onga mo’ui ‘ae mo’oni kuo nofo’ia kitautolu ‘e he Laumalie Ma’oni’oni. Koe lao fo’ou ia moe mo’ui fo’ou he koe mo’ui kuo fakaongoongo ki he tataki ‘ae Laumalie. Na’e hoko mai ‘ae afi ke ne “fakama’a” mo “fakalotolahi’i” kinautolu ke ‘oua te nau teteki hono “malanga’i” ‘ae Kosipeli fakamo’ui ‘ae ‘Otua.
Koe ngaue mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni…
7. Koe papitaiso/Baptism ko hono fakamatala ia ‘oe ngaue ‘ae laumalie ma’oni’oni he mo’ui moe loto ‘o ha kakai (Ngaue 11:15-16; Loma 6:3; 1 Kolinito 12:13; Loma 6:3). Koha kakai leva ‘oku ngaue mo mo’ui ai ‘ae laumalie Ma’oni’oni ko hono totonu ke haa ma’u pe ‘i he’ene to’onga mo’ui ‘ae ‘imisi ‘oe ma’u laumalie Ma’oni’oni ‘i he lea, ngaue moe fakakaukau. Koe Penitekosi koe ivi ngaue ke ne fakafaingamalie’i ‘ae kakai ke nau tui ki he fakamo’ui ‘ia Sisu Kalaisi he ‘oku ‘ikai ha taha ‘e ma’u ‘a Kalaisi ta’e te ne tomu’a ‘ae Laumalie
Ma’oni’oni.... “Ka ‘okapau ‘oku ‘i ai ha taha ‘oku ‘ikai te ne ma’u ‘ae Laumalie ‘o Kalaisi ‘oku ‘ikai ‘o’ona ‘ae toko taha ko ia” (Loma 8:9) ‘Oku lea ki ai ‘a Paula “He ‘ilonga ‘a kinautolu ‘oku takiekina ‘ehe Laumalie ‘oe ‘Otua ko kinautolu ia ‘ae ngaahi foha ‘oe ‘Otua. He tala’ehai na’a mou ma’u ha laumalie anga popula, ke mou foki ai ki he manavahe; ka na’a mou ma’u ‘ae laumalie anga-fakatama-ohi pea ‘i he’etau ‘iate ia ‘oku tau kalanga ‘apaa Tamai” (Loma 8:14-15). ‘Oku ngaue ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ki hono “fakatahataha’i ‘ae kakai tui (communion of faith) kia Kalaisi Sisu (‘Efeso 2:19-22) pea mo ‘ene ngaue ki he ‘o fakataumu’a pe ki he lelei ‘o ha kakai (1Kolinito 12:11; ‘Efeso
4:4). “’Oku ‘ikai ai ha Siu pe ha Kalisi, ‘oku ‘ikai ai ha popula pe ha tau’ataina, ‘oku ‘ikai ai ke tangata pe fefine he ko kimoutolu katokatoa koe toko taha tofu pe ‘ia Sisu Kalaisi.” (Kaletia 3:28).
Koe Lao na’e hiki tohi (10)
8. Koe katoanga ‘ae Siu na’e makatu’unga ia he Lao na’e hiki tohi (fekau ‘e 10) ka ‘oku tau katonga’i ia he ‘aho ni ‘aki ‘ae “tataki moe fakahinohino ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku toe fakama’ala’ala ‘ae fakakaukau ni ‘e Paula “...’a ia foki na’e ne ngaohi kimautolu ke fe’unga mo homau lakanga koe kau talafekau ‘oe Fuakava fo’ou ‘o ‘ikai ‘o ha tohi, ka ‘o ha Laumalie. He ‘oku nofo ‘ae tohi ke
tamate ka ‘oku nofo ‘ae Laumalie ke fakamo’ui” (2 Kolinito 3:6). Kainga ‘oku fakae’a mai ‘e he fakakaukau ‘e 2.
9. Koe ‘uluaki ko ha “Lao ‘oku hiki tohi mei he ‘Otua.” Na’e ‘ikai ke hanga ‘e he Lao ni ‘o ofongi pe uhu’i ‘ae kakai ni ke nau hola mei he angahala. Na’e tuku mavahe’i pea toputapu (potu toputapu...) pea mama’o mei he kakai (puha ‘oe fuakava...) pea ‘oku faingata’a fau ke fetaulaki fakaeongo moe mo’ui ki he kakai ni. Koe lao na’e
hiki tohi (fekau 10) koe lao ia na’e fakangatangata hono natula (geographical setting) neongo ‘oku ta’e fakangatangata hono ‘uhinga mo hono mahu’inga. He na’e ‘i he potu toputapu pe ia ‘oe temipale kae ‘ikai toe ‘i ha toe feitu’uange. Koe’uhii koe ‘uhinga ko ia na’a ne fakatupu ai ha to’onga mo’ui malualoi he mo’ui ‘ae kaka ni. Na’a nau toki fakama’oni’oni pe ‘i ha’anau fai ha ngaahi ouau he tamipale kae ta’e ma’oni’oni he toenga ‘oe uike. ‘Oku hangee leva ha lao ki he kakai ‘oku mate he koe kakai ‘oku mate honau laumalie ‘oku ‘ikai ha’anau toka’i ‘e taha ‘ae lao ‘ae ‘Otua. ‘Oku natula pehee ‘ae lao ‘ae ‘Otua kiate kitautolu he taimi ‘e ni’ihi ‘o
tau tauhi fakalao pe mo fakatu’unga pe ‘ae Lao ‘ae ‘Otua kuo fa’o he Tohitapu. ‘Oku ‘ilo pe hono ngaue’aki mo hono faka’uhinga’i ka ‘oku ‘ikai te tau lava ke mo’ui totonu’aki ‘ae ‘uhinga ko ia. Kainga ‘oku tau malava ke mamata atu ki he ‘ikai mafai ‘ae lao na’e hiki tohi ke ne ngaohi ‘ae tangata ki he mo’ui haohaoa.
Lao ‘oku tu’unga he tataki ‘ae Laumalie Ma’oni’oni
10. Ko hono ua koe “Lao mei he tataki ‘ae Fakalaumalie Ma’oni’oni.” Koe lao ko ‘eni na’e ‘ikai hiki’aki ia ha vaitohi pe mei ha le’o ‘o hiki ‘i ha maka tohi hangee ko ia na’e fai ‘e Mosese ‘ikai! ‘Oku talanoa ‘a Luke he Tohi Ngaue he ‘aho na’e fakafokifa na’e hoko mai mei he Langi ha me’a ‘o hangee koe mumuhu ‘o ha fu’u tu’oni matangi ‘oku to mai pea na’e fa’ofale ‘i he loki na’a nau nofo ai. Kainga na’e ‘ikai toe kau ai mo tu’a ia ka ki he kakai pe na’a nau ‘i loto he loki ‘i ‘olunga...‘ae kakai pe na’a nau talangofua ki he fekau ‘oe ha’ele hake ‘io ‘ae kakai pe na’a nau nofo ‘o tatali ki he taimi kuo kotofa ‘e he Tamai. Pea hoko atu ‘a Luke ... “ Pea na’e ha kiate kinautolu ha ngaahi ‘elelo hangee ha afi ‘o mavahevahe ‘o nofo hifo kiate kinautolu takitaha. Pea fa’ofale ‘iate kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea nau hanga ‘o lea ‘i he ngaahi lea kehe ‘o fakatatau ki he fakalea’i kinautolu ‘e he Laumalie” (Ngaue 2:2-4). Koe hoko mai ko ia ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ‘one fa’ofale ‘i honau ngaahi loto pea ‘oku tupu leva mei ai ‘ae fa’ahinga ongo’i makahe mo mafana makehe ke ‘ofa mo talangofua ki he lao ‘oe ‘Otua. Kainga koe fa’ahinga ongo ia ‘oku ne mafai ke ne fakamatala’i totonu ‘ae uho moe mo’oni ‘oe Laumalie Ma’oni’oni ‘oku ne taloni ‘i hotau ngaahi loto.
Koe mafai moe ivi ngaue ‘oe Laumalie Ma’oni’oni
11. Ko ia ‘oku vaivai ke malohi noa “Ka ka hanga ‘a Pita ‘o ne tu’u hake moe toko hongofulu ma taha ‘o ne ofo’aki ‘ene lea ‘o malanga kiate kinautolu. Koe ngaahi me’a kotoa pe kuo fakamo’oni ki ai ‘ae Tohitapu ma’ae kakai tui ‘e kuopau ke hoko ia. ‘Oku hoko mai koe “Taukapo” (Sione 14:)…moe “tataki ki he mo’oni kotoa pe” (Sione 16:13)…te ne “ako kiate kimoutolu ‘i he taimi ko ia ‘ae lea ‘oku totonu ke fai” (Luke 12:13)…te ne “fakahaa’i”
(Ngaue 10:19)….te ne hoko koe “fakamo’oni” (Ngaue 1:8)… te ne “fakamanatu kiate kimoutolu ‘ae me’a kotoa pe (Sione 14:26)…te ne “hakeaki’i fakataha mo Kalaisi…” (Loma 8:11)…te ne “lea o’o” ki mamani ‘i he angahala moe ma’oni’oni..” (Sione 16:8). Kainga talu mei ‘aho ne hoko ai ‘ae Penitekosi moe ‘ikai toe nofo tatali ha kakai ki he ‘aho ‘e hoko mai ai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku anga fefe kainga ‘ae ngaue ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ke liliu hotau loto? ‘Ia Sione 14:12-14 “Ko au ee ko au ee ‘oku ou tala atu, ko ia ‘oku tui pikitai kiate au koe ngaahi ngaue ‘oku ou fai ‘e fai ‘e he tokotaha ko ia foki; ‘io te ne fai ‘ae
ngaahi me’a ‘oku hulu atu ‘i he ngaahi me’a ni; koe’uhii ko ‘eku ‘alu ki he Tamai. Pea ‘iloange ha me’a te mou kole ‘i hoku hingoa, te u fai ia koe’uhii ke fakalanga’ilang’i ‘ae Tamai ‘i he ‘Alo. Neongo pe koeha ha me’a te mou kole meiate au ‘i hoku hingoa te u fai ia.” ‘Oku toe fakamanatua atu kuo ‘osi hoko mai ‘ae ‘aho ia ko ia. Koe toe pe me’a ‘e taha ke ke loto lelei ke ke ma’u ‘ae me’a’ofa ko ia koe “ma’u Laumalie Ma’oni’oni aa.”
12. Kainga tau feinga ke tau ‘ilo mo fakatokanga’i ‘ae “Laumalie Ma’oni’oni” pea ke tau ‘ilo mo maheni mo e ‘uhinga na’a ne hoko mai ai ki hotau mamani ke ne fakatamala’i mo fakahaa’i kiate kitautolu ‘ae ngaahi monu’ia moe ngaahi tapuaki kotoa pe ‘oku fou mo ma’u meia Kalaisi. Pea ke ne tatala foki mo faka’ilo kiate kitautolu hono ‘ulungaanga mei he maama ‘oe Kosipeli ‘o Sisu Kalaisi koe’uhii ke fenanapasi hono ‘uhinga moe ongo hotau loto pea ‘oku
tau ‘omi ia ‘o fakatoka he mo’oni hotau loto ko ‘etau koloa ta’engata ia. ("If our works avail naught, and the Holy Spirit alone must accomplish our salvation, then why burden ourselves with works and laws?") Koe hoko mai ko ia ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ‘oku ne mahulu atu he ngaahi lao moe ngaahi tu’utu’uni ‘ae tangata. ‘Oku hanga ‘e he Laumalie Ma’oni’oni ia ‘o ako’i ‘ae taha kotoa pe mo fakalea’i kinautolu ‘o fakatatau pe ki hono fakalea’i ‘e he Laumalie Ma’oni’oni. (...We shouldn’t have to explain away Scripture; it says what it means and means
what it says!)
Fakaakonaki
13. Koe mo’oni fakahisitolia ‘oe me’a na’e mamata ki ai ‘ae kauako mo kinautolu na’e fakataha he loki ‘i ‘olunga pea tanaki atu ki ai mo hono malanga’i ‘e Pita ki he fu’u kakai ni ‘ae ‘uhinga ‘oe hoko mai ‘ae me’a ni pea ‘oku ou fokotu’u atu koe koe fakataataa mahino ia ‘oe fa’unga lotu ‘oku tau fai. Koe tomu’a ma’u ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea tau toki malanga’i atu ‘ae Ongoongo lelei ‘o Sisu Kalaisi. Kainga na’e ui kitautolu ki mamani ‘e he ‘Otua
‘i he ngaahi taumu’a moe ngaahi mafai kehekehe hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘a Paula “Pea ko ‘eni ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi kelesi ka ‘oku taha ai pe ‘ae laumalie; pea ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi lakanga ka ‘oku taha ai pe ‘ae ‘Eiki; pea ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi ngaue ka ‘oku taha ai pe ‘ae ‘Otua ‘a ia ‘oku ne fai ‘ae ngaue kotoa pe ‘i he kakai kotoa pe” (1 Kolinito 12:4-6).
14. Kainga ‘oku o’i kitautolu ‘e he Laumalie Ma’oni’oni ke tau nofo mateuteu ma’u pe ki he fokifaa ‘ae taimi ‘ae ‘Otua. Kainga ‘oku ‘ikai mo ha toe mateuteu ‘e huluange ngata pe ‘i ha’ate “tali mo’oni ‘ae ‘Eiki ko Sisu Kalaisi” ki he’etau mo’ui pea hoko ‘ae Laumalie Ma’oni’oni koe fakahinohino lao ki hotau hala ki he mo’ui ta’engata. Koe ‘uhinga ia kainga ‘oku tau kei nofo tatali ai he loki ‘i ‘olunga kae ‘oleva ke ne hoko mai ke fakamaau ki mamani. ‘Oku tau lotu mo lotu
kae ‘oleva kuo tau mamata ki he ngaahu ‘u’ulu mo ha ngaahi afi fakama’a ‘oku ne hoko mai ‘o nofo’ia ‘ae mo’ui ‘oe taha kotoa pe pea ke tau ma’u Laumalie Ma’oni’oni aa... ‘Eiki Liliu ‘a hoku loto keu tui ai pe ki he poto kae faingofua pe keu talia ke fai ho finangalo ia.
“Ma’ae ngaahi Tamai.....(sutt moe sapate Tamai)
15. Si’i ngaahi tamai ko ‘etau hoko koe Tamai koe me’a’ofa ia ‘ae ‘Otua. ‘Oku ha mei he talanoa ni ‘ae natula faka’ofo’ofa ‘ae me’a koe maau. Talu ‘ae talangofua ‘ae kauako mo kinautolu na’e ‘iate kinautolu ki he tu’utu’uni ‘oe nofo taha ‘o tatali mei ha’ele hake. Ngaahi Tamai koe taha ia hotau ngafa koe fakama’opo’opo hotau ngaahi famili mo tauhi ‘ae maau. ‘Oku tau ma’u faingamalie ke akonaki pea ma’u faingamalie ai mo ‘etau fanau ke fanongo ki he’etau akonaki. ‘Oku tau ma’u fakataha ai ‘ae fakahinohino tatau pea ‘oku malohi leva ‘ae ngaahi kupu kehekehe ‘oe famili ke ngaue fakataha. Ko ‘etau mahu’inga’ia hotau ngafa ‘oku ne ‘omi ai ‘ae me’a ‘oku mu’omu’a ke mu’omu’a. Ko hotau mahu’inga ‘oku humaki
ia ki hotau ‘uhinga. Pea ko hotau ‘uhinga ke fakakainga’i ia ki he fakahinohino ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku ou tui pe ngaahi Tamai kuo lahi fau ‘etau li’aki hotau ngaahi loto fale ke fakama’opo’opo ai ‘ae famili pea fofoloa ai ‘ae fala talatalai fale mo fakalotofale’ia. ‘Oku tau vaveange ki he ngaahi fale kalapu ke tomu’a fakama’opo’opo ‘ae kau memipa pea maau kinautolu ia kae matu’aki ta’e maau ‘a ‘api ia. Tukuange ha faingamalie lahi ke ta tokanga ai ki hota ‘uhinga na’e ‘omi ‘e he ‘Otua koe “tataki/ tauhi moe malu’i” hota ngaahi famili. Koe malohinga hotau ngaahi famili kuo hili mai ia ‘ehe ‘Otua ki hota uma talu mei ‘Iteni ke tau hoko atu ‘ae fatongia tauhi. Tau fakamanatu’aki ‘ae ‘aho fakamanatua ni ha’atau faka’aopo’opo leva hotau ngaahi loto fale pea fofoloa ai ‘ae ivi tauhi ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ke ‘inasi kotoa ai ‘ae famili ‘i he lotu fakafamili.
‘Ofa ke mou ma’u ha sapate mohu monu’ia.
Fakama’opo’opo
16. Talu ‘ae hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni he ‘aho ‘oe Penitekosi pea mo ‘ene hoko koe me’a sivi taau taha ia ke ‘ilo’aki ‘ae Siasi ‘oku taku koe ngaahi Siasi Fakakalisitiane. He ‘oku ne ofongi, lulu’i mo fakangangana pea tanu ‘ae ngaahi me’a kotoa pe ‘oku ‘ikai fe’unga ia moe ‘imisi ‘o ha Siasi pe koha kakai kuo nau ma’u Laumalie Ma’oni’oni. Koe ngaue ia ‘ae
Laumalie Ma’oni’oni ‘oku ne liliu ‘etau mo’ui ni ke alaaanga moe nofo he mo’ui fakalangi. ‘Io kainga ka ‘i ai ha mo’ui kuo fa’ofale ai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni kuopau pe ia ke liliu ‘io kuopau pe ke mole ‘ae ngaahi me’a ‘o ono’aho uee kuo tau hoko kotoa ‘o fo’ou ‘ia Sisu Kalaisi...’E Laumalie tali mai ‘ae lotu ‘oku ‘atu. Ha’ele mo ho mafimafi, “Ha’u, Laumalie, Ha’u”....’Emeni!
Kavauhi