Kaunga Tasilisili, mou kataki pe ka koe toki a'u lelei mai 'eni ee
folau pea koe toki lava 'eni ke fai atu ai ha ongoongo kiha ngaahi
me'a lalahi pe..pea mo'oni ee lau 'ae motu'a 'a Rev.SH me'ihe lolo “
tau to'o to'o lalahi pe kae ifo 'e tau kai” Koe ongoongo 'oku fai koe
to'o me'a lalahi pe.
Kole pe keu ki’I hao atu hee pea tuku pe mu’a ke lafo lalo atu ha ki’I
ongoongo kihe 32nd Britt Lecture Series koia neu ‘osi fakahaa atu ‘I
he ng aho kuo maliu atu ‘aia na’e fakahoko ‘ihe First United Methodist
Church, Honolulu, Hawaii ‘I he ‘aho 18 – 21 ‘o Fepueli, 2011. Ne lava
lelei ‘ae ouau fakata’u ni pea kuo si’I foki atu ‘ae tangata ko Dr.
Tevita Tonga Mohenoa Puloka kihotau ki’I pule’anga.
Na’e tefua pea nofo’I ‘ehe fu’u kakai tokolahi ‘ae fakataha ni ‘I he
‘efiafi kotoa ‘e 3 pehe kihe ‘aho Monite pea na’e ‘ikai koho tau kakai
Tonga pe ka na’e kau mai kiai ‘ae matakali kehekehe, pehe kihe
Ta’ahine Pisope ‘o e Los Angeles Area ‘oe United Methodist Church,
California Pacific Annual Conference ko Mary Ann Swenson pea mohono
hoa ko Jeff Swenson, kau Faifekau pea mo honau ngaahi hoa, koe kau
District Superintendent ‘oe ngaahi vahenga kehekehe ‘oe Siasi Metotisi
‘I Amelika ni. Pea mo’oni ‘a e lau ‘a Foloke, na’e ‘iai ‘ae mafana
makehe pea ongo’I he Tonga kotoa pe ‘ae fiefia ‘I he lava lelei ‘e ha
taha hotau kakai Tonga ‘ae ngaue ni pea ‘ikai ha ofo he kou
fakafanongo atu kihe ng poolave ‘ae kakai ‘oku ikai ha ofo he koe
mala’e ni kohono konga tahi. Kapau na’e fiefia mo polepole ‘ae kau
papalangi ‘oe ‘uluaki siasi Metotisi ‘o Honolulu koe’uhi koe siasi ia
ne fai ai e tongi faka’ingo’ingo ‘oe mo’ui ‘oe tokotaha ni, na’e toe
mahulu ange ‘ae fiefia ia ‘a hotau kakai Tonga.
Koe Komiti Britt Lecture ‘oku memipa ai ‘a e Faifekau Pule Fakavahe
‘oe Vahenga Hawaii ‘oe Siasi Metotisi ko Rev. Dr. Thomas Choi, kau
faifekau pea mo honau ngaahi hoa moe kau lay speaker ‘oe Siasi United
Methodist. Koe sea ‘ihe komiti ni ko Tupou Seini Tongilava Kelemeni,
hoa ‘oe Faifekau ‘oe First United Methodist ‘o Honolulu, Dr. Etuini
Kelemeni. Pea koe tumutumu ‘oe fiefia ‘ae komiti ni koe’uhi koe ta’u
‘eni ‘e 32 ‘o e fkhoko ‘oe Britt Lecture ni moe ‘ikai ke ‘iai ha tau
taha Tonga ‘e hoko koe Lecturer kae talunga pea moe loto lelei ‘a Dr.
Mohenoa Puloka tali si’I fakatangi ‘ae komiti Britt Lecture. Ne hange
pe ha misi pea mo ha muna ‘ae kominiti ni ‘umaa ‘ae Sea ‘o e Komiti,
Tupou Seini, ke peheange mai ‘e ‘iai ha taimi pehe ni.
Koia ‘oku ‘iai ‘ae loto hounga’ia pea moe fakamalo kihe Sea ‘oe
Komiti, Tupou Seini, pehe kihe kau memipa ‘umaa ‘ae kihe tangata’eiki
Faifekau Dr. Etuini Kelemeni ‘I he ngaue totoivi ke hoko ‘ae fk’amu
‘ae Komiti. Pea ‘ikai ke ngata pe ‘ihe fiefia ‘ae kainga Tonga, kaa
na’e kau fakataha aipe pea moe kainga kotoa ‘oe Pasifiki ‘I he fiefia
he faifaiange kuo ‘iai ha taha mei he Otumotu Pasifiki ‘oku ‘iloa ‘ihe
Telosia, koe Faiako kihe kau Faifekau, koe Taula’eiki, koe Punake pea
ne toe ‘ilo loloto kihe mala’e ‘o ‘etau ngaahi anga tu’ufonua ke ne
lea pea mo fakahoko ‘ae ngaahi ako ‘o e Britt Lecture ‘o e ta’u ni.
1) Koe ‘uluaki ‘efiafi, na’e fakakaveinga’aki ‘e Dr. Mohenoa Puloka
‘ene lecture: One Gospel, Many Cultures/Kosipeli ‘e taha ma’ae
fa’ahinga kakai kotoa pe
2. Koe ‘efiafi hoko na’e kaveinga ‘aki he Toketa ni ‘ae: Relating the
Gospel to Tongan Culture pee Koe Fakahoko kainga ‘oe Kosipeli kihe
Angatu’u Fonua ‘o Tonga
3. Koe ‘efiafi Sapate na’a ne fakakaveinga ‘aki ‘ae: Sisu Tonga Koe
tefito’I Fkkaukau ‘oe ngaahi malanga pe ngaahi ako ne fai ‘e Dr.
Mohenoa Puloka ‘oku ha’I kotoa ia ‘ihe kaveinga ‘uluaki ‘efiafi “One
Gospel, Many Cultures.” Ketau fevahevahe’aki kihe founga lelei taha
ke mahino ai ‘etau tui mo e mo’ui’aki ‘a e Ongoongo Lelei ‘o Sisu
Kalaisi ‘I he mamani ‘oku mohenga ‘I he ngaahi anga tu’ufonua ‘oe
fa’ahinga kakai kehekehe ‘oe mamani.
Koe Ongoongo Lelei (Kosipeli) ‘o Sisu Kalaisi koe me’a ‘ofa ia ‘ae
‘Otua kihe kakai kotoa pe. Koia ai ‘oku mahu’inga pea ‘oku totonu ke
talaki mai ‘ae Kosipeli pe ‘e Taha ‘o Sisu Kalaisi ‘I he founga lelei
taha ‘e mahino mo mahu’inga malie ai ki he fa’ahinga kakai kotoa pe
‘oe mamani. Koe taha pe ‘ae Kosipeli kae fakaleveleva ‘a ‘ene fekau
koe takiama ia kihe founga fe’unga taha ke fakahinohino ai ‘a e vaa
fekau’aki moe fatauhi’aki ‘ae Kosipeli pe ‘e Taha ‘o Kalaisi moe
ngaahi angatu’ufonua ‘oe fa’ahinga kakai kotoa pe. Pea koe ‘uhi
‘oku ‘ikai tu’uma’u ‘a hotau anga tu’ufonua/culture kaa ‘oku ngaungaue
pe he taimi kotoa (culture is constantly changing) he ‘oku makatu’unga
‘ae culture ‘oe fa’ahinga kakai ‘ihe anga maheni ‘oe kakai ‘o fktatau
kih honau tala fkmatakali, fkfa’ahinga moe fakafonua mo fakatatau kihe
fa’unga moe takaohi ‘a e fa’ahinga kakai. ‘Oku angai talafetu’utaki
‘ae anga tu’ufonua pea ko ia kuo hoko ‘ae ongo apai ni ‘ae anga
tu’ufonua moe fetu’utaki koe fakama’unga mahu’inga ia ‘oe vafekau’aki
‘ae Ongoongo Lelei moe ‘Ulungaanga Maheni ‘oe kakai (Gospel and
Culture). ‘Oku fakauho ‘e he Kosipeli ‘a e anga tu’ufonua, pea ‘oku
fakafuo ‘e he anga tu’ufonua ‘ae kosipeli. He neongo tetau kei lea
fakatonga, vala faka Tonga mo sai’ia mo manako ke ngaue’aki hotau anga
maheni fakaTonga ke fai ai ‘etau lotu ka koe anga ko ia kuo fakauho ia
‘e he tala ‘o e Ongoongo Lelei, pea kuo tau pehe leva ai kuo anga
fakaKalisitiane ‘ae anga tu’ufonua fakaTonga.
Koe taha pe ‘eni he ‘uhinga oku kei vivili ai ‘ae kakai Tonga tokolahi
he fonua ni moe ngaahi fonua muli ke nua lotu pe ‘I he lea moe founga
fakaTonga. Pea na’e ngaue’aki ‘e Dr. Mohenoa Puloka ‘a e ngaahi
talafakatata kehekehe kihe ‘etau faikehekehe fakamatakali. Koe kakai
anga mo mo’ui fakatokolahi (communal) ‘ae kakai Tonga/Polinisia.
‘Oku nau sai’ia ange ke nofo tokolahi pe ‘ihonau ng api pea mo’ui
fekau’aki fakamatakali mo fakaha’a. Pea neongo ‘e pehe ‘e he muli
‘oku fu’u tokolahi pe ‘ikai ha space fe’unga kaa kihe Tonga koe
“faingamalie moe ‘efi’efi” ‘oku ‘ikai koha me’a matelie ia hange koe
sio ‘ae Papalangi kihe “physical space” kaa koe me’a fakaeloto pe
ia . Ka “faingamalie” pe ‘ae ongo’I ia he loto ‘oe tokotaha Tonga pea
‘oku faingamalie pe ‘ae fale ia moe ‘api ke nofo ai ha kakai tokolahi
hange koe nofo faka Tonga. Kaa ‘oku ongo’i ‘efi’efi pe ‘ae loto ia
pea ‘e ‘efi’efi ai pe ‘ae fale ia moe api. ‘Ikai koia pe, koe sio ‘ae
tokotaha muli koe laine hangatonu koe laine ‘oku lele loloa ‘ikai toe
pikopiko pee ngaofe kaa koe lau moe sio ‘ae Tonga pe Polinisia koe
laine hangatonu ‘oku ngaofe pe.
‘Io, ‘Oku lahi pea kehekehe ‘ae fa’ahinga ‘oe kakai ‘o mamani he koe
fakatupu pe ia ‘ae ‘Otua, kaa ‘oku Taha pe ‘ae Kosipeli ia he ‘oku
Taha pe ‘ae ‘Otua, pea ko hotau ‘Otua ia, unus Evangelium et unum
Deus. 4. Pea ‘I he ‘aho Monite, ‘aho 21 ‘o Fepueli, na’a ne nofo taha
leva kihe Poetry pea mo ‘ene ngaahi fa’u ‘o fakafekau’aki ia pea moe
ngaahi fakahinohino ‘oe Tohitapu ‘I Tonga…
The role of Poetry in Making Sense of the Teachings of the Bible in
Tonga.
Na’a ne kole ‘ae fanau finemui pea moe talavou ‘oe FUMC ‘o Honolulu
pea moe Talekita ‘oe Youth, Ana Koli-Hungalu, kenau hiva’I mo
tau’olunga’i ‘ae taha ‘oe ngaahi fa’u ‘oku ui koe “NGAOFE.”
Koe taha ‘oe ngaahi kupu ‘oe fa’u malie ni ‘oku pehe:
“Tangimuimui e ‘ofa he ‘ofa ‘oiaue,
Mate’ofa he si’I o’I kae vale pe;
Sisu ‘ofa he kehe he ‘I Tonga koe
Laine hangatonu ‘oku ngaofe pe.
‘Eiki e fakamolemole ‘eku vale,
Ko au ‘eni ‘Eiki, fai mai ho’o pule.”
Lahi pea ope ‘ae momona pea moe koloa ne tuku mo manava ‘aki he
tangata ni ma’a kimautolu ne kau mai kihe ngaahi lecture ni kaa
he’ikai teu lava ‘o fakamatala ke ‘osi. Ne kau ‘I he ma’u fakataha ni
‘a Dr. Okusi Mahina, Dr. Ka’ili mo Viliami Toluta’u mei kainga LDS
(Latter Day Saints). Koe me’a lelei ‘ae lava ke femahino’aki ‘ae kau
Papalangi kihe anga ‘etau fai ‘ae lotu.....koe konga lahi ‘etau
fakafeangai pea mo fai ‘e lotu ‘oku shape pea mo synchronize ia
kihe’etau culture pe anga tu’ufonua. Malo pea moe lotu,
Uaisele
On Feb 25, 6:14 am, Lotopoha Jeruel <
selueleth...@gmail.com> wrote:
> malo ema'u ongoongo pea 'oku fkfiefia ia.
>
> uani ko 'Eitu Matupu'a ko ee 'i Tonga, ko e famili ia 'o e 'Eiki na'a ne
> pule'i 'a Sainai 'o ui hingoa ai ko SINAI/SINA/SAINAI.ko 'ene ui hingoa ki
> honau 'otua ko e mahina 'aia ne ui ko e SINA/HINA. pea ko e 'uhinga ia 'o e
> lea TALATALA'AMOA. ko e taha he kakai mo e feitu'u 'oku taukave 'e he
> misinale ne ha'u mo fou mai ai e KAKAI POLINISIA, kau ai 'a TONGA.
>
> ko e pou atu pe!!!
>
> faingamalie ha tatau pea tukumai ki lotomasi'i uaiselee.
>
> 'ofa atu mo e lotu
> lotopoha
>
> 2011/2/22 suaisele <
wais...@gmail.com>
>
>
>
> > > >> --
> > > > 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> > > > "Tasilisili-he-ngaluope"
> > > > Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> > > >
tasil...@googlegroups.com
> > > > Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> > > >
tasilisili-...@googlegroups.com
> > > > Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> > > >
http://groups.google.com/group/tasilisili-Hide quoted text -