RE: "MALANGA SAPATE FA'EE" 12/05/2013/ Sione 17:21

1,537 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
May 9, 2013, 3:18:58 AM5/9/13
to tasil...@googlegroups.com, kaniva..., kaniv...@gmail.com
Malanga Sapate Fa’ee: (12/05/2013)
Ngaahi lesoni: Same 97; Ngaue 16:16-34; Fakaha 22:12-14, 16-17, 20-21; Sione 17:20-26
Himi  140/504/532/595/601/629
Potu Folofola Sione 17: 21 ““…“Ko ‘eku kole ke nau taha pe ‘a kinautolu ni kotoa pe, hangee aa ‘oku ke ‘iate au ‘alaa Tamai, mo au ‘iate koe, ke pehee foki ‘a ‘enau ‘iate kitaua, koe’uhi aa ke tui ‘a mamani na’e fekau mai au ‘e ho’o ‘afio
Kaveinga: “Lotu kainga he me’a kotoa tui ai pe ki he ‘Otua”
Talateu
Ko ‘etau “taha/unity” koe me’a ’ofa ia ‘ae ‘Otua. Ko ‘etau hoko ‘o kehekehe koe me’a ’ofa mo ia ‘ae ‘Otua. Ko hono fakataha’i ‘ae taha moe ua (kehekehe) ke ma’u ai ‘ae “taha” koe toe ngaue pe mo ia ‘ae ‘Otua. Ko ‘eku ngaue’aki ‘ae lea “taha/ unity” he malanga ni ‘oku ou ‘uhinga ki he Unity pe fakatahataha’i ‘o ha movetevete (Spiritual Unity). ‘I he vahe ni ‘oku talanoa ai ‘a Sione ki he lotu na’e fai ‘e Sisu pea ‘oku ‘iloa ia koe “Lotu Fakataula’eiki lahi” (Jesus’ High Priestly Prayer). Koe lotu ‘eni ‘a Sisu ‘i he hili ko ia ‘ae pasova ‘i he “loki ‘i ‘olunga” (upper room!) fakataha mo ‘ene kauako. Na’a ne ngaue’i (practise) ‘ae lotu na’a ne ako’aki ‘aki ha’ane to’o ha taueli mo kumete vai pea ne fufulu honau va’e (action) pea ne folofolaange “He ‘oku ou tuku homou fa’ifa’itaki’anga koe’uhii ke mou fai foki...” (Sione 13:15). ‘Osi ia na’a ne fakama’opo’opo leva hono loto fale ‘aki ha tu’utu’uni fo’ou “...ke mou fe’ofa’aki hangee aa ko ‘eku ‘ofa’i kimoutolu...(Sione 13:14). Pea ne fai ai ‘ae lotu ni ke sila’i’aki ‘a ‘ene ngaahi fekau’aki ke nau hoko pe koe halanga fekau’aki pe ‘e taha ‘ae lolotonga moe kaha’u foki Ko ‘eku kole ke nau taha pe ‘a kinautolu ni kotoa pe, hangee aa ‘oku ke ‘iate au ‘alaa Tamai, mo au ‘iate koe, ke pehee foki ‘a ‘enau ‘iate kitaua, koe’uhi aa ke tui ‘a mamani na’e fekau mai au ‘e ho’o ‘afio” ko ia ‘etau veesi malanga.
 
Koe vete ‘oe potu tohi
 
Kapau te tau vahevahe lelei ‘ae lotu fakataula’eiki ‘a Sisu he vahe ni pea ‘e natula ke anga pehe ni. Koe veesi 1-5 koe konga lotu ia ma’ana pe. Koe veesi 6-19 koe konga lotu ia ma’a ‘ene kauako. Pea koe veesi 20-26 ko e konga lotu ma’ae kakai kotoa pe ‘e tui ‘i he kaha’u ‘i hano tupu mei hono malanga’i ‘oe Kosipeli. Kimu’a pea hoko atu ‘a Sisu ki he’ene pekia na’a ne faka’amu ki ha makatu’unga malohi mo pau ‘o ha “Siasi/kakai” te nau hoko koe ngaahi pou tuliki ‘oe lotu Fakakalisitiane ‘i mamani. Koe taimi na’a ne vakai hifo ai ki he fofonga ‘o Pita he haha’o ‘ae kauako na’a ne sio fakalaka atu ai ki he ‘aho ‘oe Penitekosi moe fu’u kakai ‘e uli ‘o tali ‘ae mo’oni ‘o Sisu toetu’u tupu mei he’ene malanga. ‘I he’ene sio hifo ki he si’i fofonga ‘o Sione na’a ne sio atu ‘o fakalaka ki he kaha’u ‘oe ngaahi Siasi ‘i ‘Efeso moe toenga ‘oe ngaahi Siasi kotoa ‘i ‘Esia minu. ‘I he’ene sio ki he fofonga ‘o Siutasi ‘Isikaliote na’a ne sio fakalaka atu ai ki he tangata ko Paula pea moe ngaahi Siasi kotoa ‘i ‘Iulope. Pea ne sio fakalaka mai ki he ngaahi to’utangata pea moe ngaahi kuonga ki ha kakai mo ha pule’anga te nau tafoki ‘o tui ki he Kosipeli mei hano malanga’i ‘e he kauako/ kau Faifekau/ kau malanga ‘oe ngaahi kuonga kotoa. Na’a ne toki fai leva ‘a e lotu ke ne ha’i mo ‘uuni kotoa mai ke nau hoko pe ‘o taha ‘i he fakamo’oni moe tui ko Sisu na’e fekau mai ia pea koe ‘Alo mo’oni ia ‘oe ‘Otua mo’ui….“koe’uhii ke nau taha ‘o hangee ko kitaua…”. Lau ‘ae ua koe taha pe
 
Koe fakakaukau ‘oe taha ‘i he vakai ‘a Sione
 
‘Oku mahu’inga foki ‘a hono toutou ofongi mai ‘e Sisu ‘ae ki’i kupu’i lea koe “ke nau taha” (v. 21, 22, 23). ‘Oku ne fakamamafa’i mai ‘ae to’onga mo’ui ‘oku hoifua ki ai ‘ae ‘Eiki ki ha kakai te nau fanongo malanga mei he’ene kauako “ke nau taha...” ‘Oku mahu’inga foki ke tau toe fakatokanga’iange na’e toe ‘omi pe ‘e Sisu ‘ae sipinga ‘oe “taha” ‘oku ne feima’u.... “ ‘o hangea ‘oku ke ‘iate au, ‘alaa Tamai, mo au ‘iate koe, ke pehe foki ‘enau ‘iate kitaua” (v.21). ‘A ia leva ko e fakahinohino ki he “taha” ‘a e kakai tui hono fai ‘e Sisu ‘oku pau ke fakakainga ia mei he taha ‘a Sisu mo e Tamai. Koe natula moe ‘ulungaanga ‘oe taha ko ia “ko koe ‘iate au mo au ‘iate koe ke pehe foki ‘enau ‘iate kitaua.” Ka ‘oku fakahaa’i feefee ‘e Sisu ‘ene ‘i he Tamai mo e Tamai ‘iate ia? Na’e fakahaa’i ia ‘e Sisu ‘aki ‘ene fakamahino e huafa ‘o e Tamai ki he kakai ne tuku kiate ia ‘e he Tamai ‘i mamani.  ‘Oku fakamahino ‘e Sisu ko e taumu’a ‘o e taha ‘a Sisu mo e Tamai pea mo e taha ‘a e kakai tui ‘iate kinaua koe’uhi “ke tui ‘e mamani na’e fekau mai ia (‘a Sisu) ‘e he Tamai (v.21). Ko hono ‘ai ‘e taha, ko e taumu’a ‘o e taha ‘oku hufia ‘e Sisu koe’uhi ke a’usia ai ‘e mamani ‘a e mo’ui ta’engata. Ko e mo’ui ta’engata ‘i he lau ‘a Sisu ko e “fai ke ‘ilo ‘a e Tamai ko e ‘Otua mo’oni pe taha pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia” (v.3); ‘a ia ko e mo’ui ta’engata ko e tui ki he ‘Otua ‘ia Sisu. Lau ‘ae ua koe taha pe
 
Ka ‘e anga feefee hano a’usia ‘e ha taha ‘a e tui kia Sisu pea mo e mo’ui ta’engata ‘o ka ne ta’e ’oua ‘a hono fakamahino mai ‘e Sisu e huafa ‘o e Tamai (v.6)? Ko ia, ko e taha’anga ‘o Sisu mo e Tamai ko ‘ene fakahaa mahino ‘iate ia ‘a e huafa ‘o e Tamai. Ko e fa’ahinga taha ia ‘oku faka’amu ‘a Sisu ke a’usia ‘e he kakai ‘e tui kiate ia mei he malanga ‘a ‘ene kau ako. Ko e taha ‘i he’enau ngaue ke fakamahino ‘a e huafa ‘o e Tamai ki mamani. Ko hono ‘ai ‘e taha, ko e taha ‘oku faka’amua ‘e Sisu ko e taha ‘i he taumu’a ke ‘ilo ‘e mamani ‘a huafa ‘o e ‘Otua. ‘A ia ko e taha’anga ‘o e kakai tui mo e kau ako mo e Tamai fakataha mo Sisu, ko e taha ‘i he fakahaa ‘a e fu’u huafa ‘o e Tamai. Ka mahino ‘a e taha ko ia ki ha toko taha ‘e pehe ni leva ‘ene lotu “ ‘Eiki lelei tokoni mai ke u ala fakahaa mo fakaongo ki mamani ‘a si’o fu’u huafa” (Himi 365).
 
Koe lotu koe ngaue
 
‘Oku fa’a hoko ha ngaahi me’a fakamanavahe ke ne fakatahataha’i ai ha’atau kehekehe. (‘Oku hangee koe 9/11 hono tui’i ‘oe twin tower ‘i loto ‘Amelika neongo ‘ae faikehekehe ‘ae ngaahi fa’ahi fakatemokalati ka na’a nau tu’u fakataha mo loto taha ke tau’i ‘ae tautoitoi ‘i mamani hili ‘ae hoko ‘ae faingata’a ni.) ‘Oku ‘i ai pe moe ngaue ia te tau fai neongo ‘etau kehekehe ka te ne hanga ‘e ia ‘o fakatahataha’i kitautolu. ‘Oku hangee nai ko ha’atau tokoni’i fakapa’anga ha ki’i ta’ahine kuo ne mo’ua he mahaki kanisa. ‘Oku hanga ‘e he ongo ko ia ‘o lolo ‘ae ngaahi kau’aa ke nau matatulutulu taha moe faingata’a’ia. Koe ngaahi nga’unu kotoa ko ‘eni ‘oku ‘ikai ke tau ala ‘ataa ai mei he fakafelave’i kitautolu moe ‘Otua ‘i he ngaahi lotu. ‘Oku tau fanongo he ‘aho ni ki hono hanga ‘e Sisu ‘o fai ‘ae lotu ke fakama’ala’ala ‘ae fekau’aki moe fakafelave’i ‘ae ngaahi sino kehekehek ke taha pe. Na’a ne lotu ma’ae kakai te nau tui ke nau taha ‘ia Kalaisi he ko ‘enau taha ai pe ia moe Tamai. Pea ‘oku tau toe fononga mei he Tohi Ngaue ki he lotu ‘a Paula mo Sailosi pea na’e iku ‘o liliu ai ‘ae ‘ofisa sela ke nau taha pe ‘i he tui ki he ‘Eiki. Lotu ai pe ‘o ta’e tala’a ko Sihova ‘e fanongoa
 
Koe lotu moe tui
 
Koe lotu koe “tui mo ngaue” ‘io koe me’a ke tau fai moe me’a ke ‘oua te tau fai pea ‘osi leva. Koe tui ko ia ‘oku no’o ki ai ‘etau falala ke tau fononga’i’aki ‘ae kaupo’uli ‘oe mamani. Koe tui ko ia ‘oku ne ‘omi ‘ae mahino ‘oku ‘ikai ha po’uli mo ha kau po’uli ki he ‘Otua ‘oku tau tui ki ai. ‘Oku fakahaa’i ‘e he tui ‘etau falala kakato ki he ‘Otua pea ‘oku ngaue’i leva ‘e he’etau lotu ‘ae fakamo’oni ‘oe tui ko ia “’Io ‘Eiki! ko koe ia ‘ae ‘Otua ‘oku humaki ki ai ‘emau ‘amanaki ‘o tatau ai pe.” Kainga ko ha feitu’u ‘oku ‘i ai ‘ae tui ‘oku ‘i ai foki moe lotu. Ko Sisu na’e lahiange fau ‘ene ngaue’i ‘ae lotu ‘i he taimi na’a ne nofo hifo ai ke ako’i ‘ae lotu. Ko hono ‘ai mahinoange na’e ‘ikai toe fakamoleki hono taimi he fehufehu’i koehaa ‘ae lotu? Ka na’a ne lama ‘ae faingamalie kotoa ke ne fakahaa’i atu ki mamani ko ‘eni ‘ae lotu. ‘O feefee? ‘O lahi lahi ki he mo’ui’aki mo ngaue’i (practice) ‘ae lotu. (fakamolemole/ fa’a kataki/ angavaivai/ tauhi mo ‘ofa’i ‘ae ‘aunofo/ tauhi ki he nofo melino etc...). Na’a ne ako’i ‘ene kauako ki he lotu ‘oku faingofua mo mahino foki. Pea ako’i ke nau kole pe ‘ae ngaahi tefito’i me’a ‘oe mo’ui ni ‘e tokoni ki he’ena taha (ke tauhi hotau sino, fakamolemole’i ha fai kovi mai ha taha pea mo malu’i kitautolu mei he fili pea ‘emeni leva..Sione 17)
 
Koe lotu ‘i he Tohi Ngaue 16:16-34
 
Tau vakai kia Paula ‘i he ngaue’i ‘ae lotu ‘i he tui. Talamai na’e fononga mai ‘a Paula mo Timote ki he lotu (...ki he Sinakoke) moe fakafetaulaki mai ha kaunaga na’e uluisino ai ha fa’ahikehe tongafisi. Na’a na’a fakahaa’i ‘ae ivi ‘oe lotu ‘i he’ena se’e ki tu’a ‘ae fa’ahikehe mei he ki’i fefine ni. Koe’uhii koe ‘uhinga ko ia na’e haha ai pea lii ta’e fakamaau’i ai ki naua ki he pilisone pea ha’i ki he ‘akau pea ‘oange moe tu’utu’uni mamafa ki he sela le’o. ‘Oku tau toe ongona ‘ae lea “lotu” heni. “Ka ‘i he tu’apo na’e hiva fakamalo ki he ‘Otua ‘a Paula mo Sailosi, koe fai ‘ena lotu, pea na’e fakafanongo kiate kinaua ‘ae kau popula” (v 25). Kainga na’e ‘ikai ko ‘ena lotu koe kole ke hamusi kinaua mei he fu’u faingata’a ni. Mole ke mama’o! Na’a na hiva koe faka’ilonga ia ‘oe fiefia pea koe lea ‘oe hiva koe “fakamalo” koe fakakaukau ‘oe tali ‘oe tukunga kuo na a’u ki ai. Pea na lotu kae fanongo ‘ae kau popula manavahe’ia. Fanongo fiefia ki ai ‘a si’i kau loto fo’i..... Kainga na’a lotu ko ‘ena fakamalo ki he ‘Otua hono tuku mai ha taimi pehee ni ke na fakamo’oni mo ngaue’i ai ‘ena tui falala ki he ‘Otua he “uhouhonga ‘oe faingata’a moe mamahi.” Na’e ‘ikai ha mafai ‘oe haha mo hae hona kofu pea hiki ha’aki mai ki he pilisone ‘o ha’i fakamanu (tulou atu!) ke ne ta’ofi ai hona ngutu he “lotu, hiva” moe “fakamalo” ki he ‘Otua he’enau kau he ngaue’i mo fakamo’oni’i ‘ena lotu ‘oku fai. Taimi ‘eni ‘oku fakamanimani ‘ae kau falala ‘Otua ‘io ‘ae kau Ma’ata ‘ae tamate’i kae tui pe “Kainga toki lotu ee ‘oua na’a fiu, ka mou vili atu pe ‘oua na’a fiu. ‘Oka teu ‘ae fonise moe fanga laione, puke ho’o mou lotu pe ‘oua na’a fiu” (himi 399:1).  ‘Oku hanga pe ‘e he’enau tui ‘o ngaohi ‘ae tokatamaki koe potu ‘oe fiefia’anga moe ‘Otua.
Koe mafai liliu mo’ui ‘oe lotu
 
Talamai na’e too ha fu’u mofuike pea ne lulululu ‘ae ngaahi kii moe matapa ‘o mata’aki. Talamai na’e ‘oho ‘ae ‘ofisa sela ke ne to’o ‘ene mo’ui ‘i he’ene ‘ilo kuo nau hola kotoa. Ka ke fai ai ‘e Paula ‘ae lea maile mo anonaomelie ni “...’Oua te ke fai ha kovi kiate koe he ‘oku mau kei katokatoa pe” (v 28).  Mahalo kapau na’a ko ha kau Faifekau ‘eni ne si’i mole ai pe mo’ui ia ‘ae ‘ofisa sela. Koe’uhi he mo’oni pe ‘ae ‘uhinga ‘ene to’o ‘ene mo’ui he na’e ‘ikai toe kaila atu ha Faifekau ia “’Oua te ke fai ha me’a kiate koe.....” ‘Ikai! Fakamolemole atu ‘e ‘ikai toe ha taha ‘i loto pilisone. He kohai ia kuo fakatau’ataina’i hono nima pea toe fienofo atu he fale popula. Na’a hangee atu kotoa pe ha fo’i topito he oma ‘ena lele ke hola ai pe. Kia Paula “’Oua te ke fai ha me’a kovi kiate koe he ‘oku mau kei maau pe!” Pea ne hinga tete atu ‘ae sela ‘o ne pehee “Hou’eiki ‘eku me’a ke fai keu mo’ui? Pea na pehee “Tui falala ni ki he ‘Eiki ko Sisu, pea te ke mo’ui ‘a koe mo ho fale. Kainga le’o lahiange mo mahinoange ki he ‘ofisa sela ia ‘a e mo’oni ‘oe tui ki he ‘Otua ‘i he’ene sio tonu ki hono ngaue’i ‘oe tui moe lotu ‘e Paula mo Sailosi ‘i ha’ana faafaa le’o hono malanga’i atu ‘ae tui ki he ‘ofisa sela.  ‘Io na’e liliu ai ‘ae ‘ofisa Sela ni pea mo hono famili ‘o kau mai ki he famili ‘oe ‘Otua pea na’e tapuaki’i kinautolu ‘e he ‘Otua. ‘Oku tau Manatu ki he Kosipeli hono fai ‘ae Sisu ‘ae lotu “Ka ’oku ‘ikai ko kinautolu ni pe (kauako) ‘oku kau ki ai ‘eku kole, ka ‘oku kau foki kiate kinautolu ‘e tui pikitai kiate au koe me’a ‘i he’enau malanga (‘ofisa sela mo hono famili moe kau popula)” ‘Io ko ‘eni ia ‘ae kakai ko ia. Ko ‘eni ia ‘ae fakakaukau ‘oe “taha” ‘oku talanoa mai ki ai ‘a Sisu he Kosipeli koe taha ‘i he “tui kia Sisu.” “Lotu kainga he me’a kotoa! Ko Sihova ‘e fonongoa; faingofua pe faingata’a lotu ai pe ‘o ta’e tala’a.” (Himi 629:1)
 
Koe tefito’i lea ‘oe malanga ni koe “lotu” pea mo hono ngaue’i ‘ae lotu ko ia (verb). Kia Sisu pea mo Paula heni ‘oku na fakatau ngaue’i ‘ae fakakaukau ‘oe “lotu.” Na’e ‘i ai ha tangata ko ‘ene lotu na’e hiki pe he la’i saati ‘o tautau ‘i hono loki mohe. Pea koe anga maheni ko ‘eni teuteu pe ke mohe pea ne lau ‘ae lotu ‘oku tautau mai he saati. Koe po ‘e taha na’e ha’u ai kuo fuoloa ‘ae po’uli pea momoko pea ngalo ia ke lau ‘ene lotu. Ka koe’uhi koe momoko he toe tu’u hake ki ‘olunga ko ia na’e pehee ni ‘ene lotu “’Eiki! Ko ‘ena pe ‘oku tautau mai...’Emeni!” ‘Oku matamata koe natula ia ‘o ‘etau fai ‘ae lotu he ngaahi ‘aho ni koe “Ko ‘ena pe ‘oku tautau mai...’Emeni!...koe koloa pe ke fai.” Pea lahi lahi pe ki he “fakafatongia’i pe” koe’uhii koe anga ‘oe fetauhi’aki. ‘Oku hangee pe nai ko ha polokalama pe ke tau omi ‘o hanganoa atu ai pe fetaulaki ai mo ha kakai kehe. ‘Oku mole ‘aupito ‘ae uho tefito’i ia ‘etau lotu “ko hono fakafetaulaki kitautolu moe kelesi ‘ae ‘Otua ke ‘ilo ai ‘ae me’a ke fai moe me’a ke ‘oua ‘e fai” ka tau hoko ai ‘o taha pe ‘i he’ene vakai mai.
 
“Ma’ae ngaahi fa’e...”
‘Oku ‘iloa ‘ae ope atu ‘ae ‘ofa ‘ae fa’ee ‘i ha toe ‘ofa ‘a ha me’a mo’ui. Kuo tau fanongo ngaahi fa’ee ki he lotu moe tasipinga ‘a Sisu ma’a ‘ene kauako. ‘Oku fakamafana pea loloto pea mohu ‘amanaki pea kanoni’aki ‘ene toe ngaue’i ‘ene lotu (demonstrates / put into practice) ‘ena “taha” moe Tamai ke pehee foki ‘enau “taha” ‘ia kitaua..” ‘Oku ‘osi malohi noa pe ‘ae akonaki ia si’i ngaahi fa’ee koe mamata mai ‘ae fanau ‘oku ho’ata atu ‘ae melino ‘oku ke taukave’i ‘iate koe mo ho husepaniti. Kia Sisu na’a tomu’a faka’ali’ali ‘ena ‘uluaki taha moe Tamai ke fakasipinga’aki ‘ae laumalie ‘oe “taha” ‘oku ne fiangalo ki ai. ‘E si’isi’i ho’o fa’a akonaki ‘au ia ngaahi fa’ee he ‘oku le’o lahiange ho’o ‘ulungaanga fakamelino ‘i ha’o fu’u akonaki loloa ‘e fai. Koe kaveinga foki ia ‘ae kulupu lotu koe YMCA (Young Member Christian Association) “Don’t tell me but to show me!” ‘Oku lahilahi ‘etau fa’a lea kae si’isi’i fau ‘etau ngaue’i mo fakahaa’i ‘ae me’a ‘oku tau lea’aki. Lotu ai pe ‘o ta’e tala’a ko Sihova ‘e fanongoa
 
Ngaahi fa’ee na’e inu ‘e Paula mo Sailosi ‘ae ngaahi faingata’a ko ‘ena ‘umusi ki he laumalie ‘oe “taha” moe ‘Eiki. Faitu’utu’uni ‘ae ‘uhinga ko ia pea na fiemalie ke tali ‘ae tukunga kehe pe ke ma’u melino ai moe ‘Otua. ‘Ikai ia ko ai pe ka ke koe hoko foki ‘ena mo’ui koe ta sipinga lelei ki he ‘ofisa sela moe kau popula. Taimi lahi ‘oku fa’a hoko ha ngaahi faingata’a ‘i ‘api ‘i he vaha’a ‘oe husepaniti moe fanau moe fanau pe. Koe lolo kuo lilinga ‘i ha tahi hou ‘ae nonga moe fiemalie ki he ‘ofisa sela ‘ae ki’i lea ‘a Paula “.’Oua te ke fai ha kovi kiate koe...’oku mau kei kakato pe!” Ngaahi fa’e koe lea ia ‘oku ne lolo e hama ‘oe ‘ita pea ne tukuhifo moe kaikaila ‘ae husepaniti “....fakamolemole aa kae tuku aa ho’o ‘ita....ko au ‘eni moe ki’i fanau ‘oku mau kei kakato pe ‘o fakaongoongo atu...” ‘Oua te ke sio ki ho’o tonuhia he ‘oku ‘osi ‘afio’i pe ia ‘e he ‘Otua pea mei he ‘Otua ke ne solova ho’omo palopalema ‘i he’ene founga pe ‘a’ana. ‘Oku tokanga mai ‘ae ‘Otua ia ki ho ‘ulungaanga fakatohitapu koe fakaongoongo ki he ‘ulu ‘oe famili ‘i he angavaivai moe talangofua. Mole ke mama’o ko hano fakangatangata homou ngaahi totonu ke alea’i ‘ae me’a ‘ae famili. Ka ‘oku ou tokanga atu au ki he founga ‘oku ke malava ai ‘e koe ngaahi fa’e ke ‘omi melino ai mo nonga ki he famili ‘i he uhouhonga ‘o ha fangata’a. Pea ka hili ia pea te mo toki fai leva ‘ae talanoa ‘i he funga ‘oe melino mo fepoupouaki. Lotu ai pe ‘o ta’e tala’a ko Sihova ‘e fanongoa
 
Si’i ngaahi fa’ee "Koe feitu’u ‘oku ‘i ai ‘ae “‘Tui” ‘oku ‘i ai foki moe “’Ofa.” Koe feitu’u ‘oku ‘i ai ‘ae “’Ofa” ‘oku ‘i ai foki ‘ae “Melino.” Koe feitu’u ‘oku ‘i ai ‘ae “Melino” ‘oku ‘i ai foki ‘ae “Otua.” Koe feitu’u kotoa pe ‘oku ‘i ai ‘ae “’Otua” ko ‘ene kakato ia pea ‘oku ‘ikai te ke toe “fiema’u ha me’a ki ai”.  Ngaahi fa’ee koe “Taimi” ‘oku fu’u mamalie ia kiate kinautolu ‘oku fiu he tatali. Koe “Taimi” ‘oku fu’u ngalo ia mo vave kiate kinautolu ‘oku “manavahe.” Koe “Taimi” ‘oku fu’u ma’ulalo ia kiate kinautolu ‘oku “fa’a loto mamahi.”  Pea koe taimi ‘oku fu’u nounou ia kiate kinautolu ‘oku “mo’ui fiefia.” Ka ko kinautolu ngaahi fa’ee ‘oku “’OFA” ‘oku ‘ikai lau tukunga ia ka koe “Taimi” ‘oku ta’engata ia.”
 
Fakama’opo’opo
Na’e ‘i ha tangata ‘uli’uli na’a ne fakafiufiu’i ha Faifekau misinale ‘i  he’ene ngaahi fiema’u pe ‘a’ana. Pea pehee ‘e he Faifekau “...talu ‘ene fakafiufiu’i au mo ‘eku tokoni’i ai kae hala ‘ataa ha’ane ki’i fakamalo mai kiate au” Pea ‘i he uike hoko mai na’e Tukituki atu ‘ae ‘uli’uli ki he ‘api ‘oe Faifekau. Pea ‘i he fakaava mai ‘ae matapa ‘oku fonu atu ‘ae ngaahi saliote he siane moe fua’i’akau kehekehe pe ‘o fakahifo atu. Pea toki leaange ‘ae tangata ‘uli’uli ko ‘eni “Faifekau ko homau fonua ni ‘oku ‘ikai ke fakamalo’aki homau “ngutu” ka ‘oku mau fakamalo’aki homau “tuhu” Koe lotu koe mohenga ‘oku fatu ai ‘a ‘etau fekau’aki moe kakai moe ‘Otua ‘i he fakafeangai ma’oni’oni. Pea ‘e ‘ilo ai ‘e mamani na’e hoko mai ‘a Sisu mei he Tamai ke fakama’opo’opo hono kakai ke fononga mo ia ki he ‘api kuo ne ‘osi teuteu “Ko ia ‘oku ne fakapapau ‘ae ngaahi me’a ni ‘oku ne pehe, ‘Io, ‘oku vave ‘eku ‘alu atu. ‘Emeni. ‘Eiki Sisu, ke ke ha’ele mai” (Fakaha 22:20) Ko ha’atau ma’u taimi ke lotu ko ‘etau ma’u taimi ai pe ke mo’ui. “Ke tau fa’a kataki ‘ae kolosi ni; pea tau fakafeta’i ki he ‘Eiki lulu; pea ke tau fa’a fai ‘i he’etau mamahi; ‘etau lotu fai ma’u pe ‘oua na’a vaivai....’Emeni!
 
....‘Oku ou ‘ofa atu ki he ngaahi fofonga’i fa’ee kotoa pe...pea tauange moe mohu ‘o Satai ke lilingi mai ke tau lofu’u ha ‘oseni tapuaki mai ma’a kimoutolu hono kotoa pe....’Ofa atu
 
Kavauhi

Semisi Kava

unread,
May 9, 2013, 3:45:32 AM5/9/13
to tasil...@googlegroups.com, kaniva..., kaniv...@gmail.com

Tevita Langi

unread,
May 9, 2013, 11:05:18 AM5/9/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Kavauhi e fei'umu-'ofa atu


2013/5/9 Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

Litia Simpson

unread,
May 9, 2013, 2:33:10 PM5/9/13
to tasil...@googlegroups.com
Kau atu he fakamalo.  Malo 'aupito.  

Litia


2013/5/10 Tevita Langi <tlan...@gmail.com>

talikitai fatu

unread,
May 9, 2013, 4:40:57 PM5/9/13
to tasil...@googlegroups.com
Kavauhi malo e ma'u malanga mo e vahevahe pea ko e mo'oni ia, 'oku mahu'inga 'a e ngaue ke tatau mo e lea pea kapau 'e 'ikai fai ha lea pea kuo le'olahi 'anoa pe 'a e ngaue. malo



2013/5/9 Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>

--

Lasinga Piutau

unread,
May 10, 2013, 11:30:51 PM5/10/13
to tasil...@googlegroups.com


Fakatulou atu kae halatu'u atu e e manatu melie kihe Fa'e fita ko eni.
ne 'apoo he po tu'apulelulu 'i Lototonga   'a  Mele Satua Lavulo koe hoa ia 'oe Palesiteni Malolo e Siasi Fakatahataha 'oe Kakai Tonga Tevita Kautau Lavulo, kuo ne Pekia,Ko Mele Sataua  koe Palesiteni ia 'ae kau  ako Tutuku 'oe kolisiKuini Salote.
'ihe 'eku fanongo kihe lau hono Hisitolia 'i hono malanga'i pea kou pehee ai koe Fa'e fita mo'oni 'eni.
Ko Mele Satua Lavulo koe fuofua Sela Fefine ia 'ihe Pule'anga Tonga. pea ko Hono Husepaniti koe 'ofisa Polisi pea ne ui kinaua kena hoko koe Pule Pilisone oe taimi koia. ,
 
'Ihe 19 52 ne fekau ai 'ehe la'a kuo unga fonua kUINI SALOTE TUPOU III kena folau mai ki Nu'usila ni 'o Tali si'i kainga tonga 'oku nau auhee mai he taimi ko ia kihe fonua ni ,tautefito kihe fanau ako.ne nau ha'u he taimi koia.  .nena tauhi ai e fanau ako 'moe kakai kehekehe pe kuo nau tu'u mo'unga he aho ni, pea na faifatongia ai 'i 'Atalanga . nena Setuata lahi he Siasi Metotisi he Ta'u e 16 nai, pea na toki mavahe mai 'o fokotu'u 'ae Siasi Fakatahataha 'oe kakai Tonga.
 
Ne lava mai 'a Kakaka Taumoefolau  mo Faifekau  Mele Suipi Latu o autaki mai e 'ofa 'ae kolisitutuku Kuini Salote, 'o mahino ai ko Satua na'ane fatu e fokotu'u e ako tutuku o Kuini Salote peane Palesiteni ai pe he ako tutuku he 'aho koia 'o a'u mai kihe 'ene Pekia ko 'eni.. i hono ta'u 96. Ne Ha'ele mai 'ae Ta'ahine Kuini Fehuhu Pea pehe kia Pilinisesi Pilolevu Tuita Mo Nopele Tuita. ki HONO Apoo, mo 'omi e Fuka Tonga 'o Fakapulupulu 'aki hono Puha ke fakamahino e hounga kihe Pule'anga 'Tonga 'a 'ena Faifatongia.. ne Malanga'i hono me'a faka'eiki 'ane afi 'i he falelotu fakamanatu 'o kuini salote tupou 3 i Lototonga pe 'ehe Tangata'eiki Palesiteni Malolo oe Siasi Rev Holani 'Ofa. pea toki Fakahekeha 'ene Folau 'ihe Mala'e waikumete.
Toka a Mele Satua Lavulo ihe nonga 'ae 'Eiki. .ofa atu moe hufia, .Likuola

Tevita Finau

unread,
May 11, 2013, 5:54:01 AM5/11/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Likuola, pea 'oku 'oatu 'a e poupou ki ho'o ongoongo., ko e taha
'o e kau fita Tonga 'o Aotearoa. kau atu aipe he lotu mo e hufia e ng
kupu kehekehe na'e faifatongia ai si'i fa'ee fita ni. 'Ofa atu, tfinau

afim...@gmail.com

unread,
May 13, 2013, 8:19:31 PM5/13/13
to Tasilisili-he-ngaluope
Malo Faifekau e fkkoloa hoko hoko atu pe he 'oku mau ma'u momo ai
pe ..........

Mou kataki 'oua to e liliu e title e malanga he kuo u toki ma'u tomui
eni ............

Hoko atu Faifekau mu'a malo ..........

'Ofa atu All.

On May 9, 8:45 pm, Semisi Kava <semisi.k...@yahoo.com.au> wrote:
>
>
> Malanga Sapate Fa’ee: (12/05/2013)
>

‘alaa Tamai, mo au ‘iate koe, ke pehee foki ‘a ‘enau ‘iate kitaua,
koe’uhi aa ke tui ‘a mamani na’e fekau mai au ‘e ho’o ‘afio”
> Kaveinga: “Lotu kainga he me’a kotoa tui ai pe ki he ‘Otua”
> Talateu
> Ko ‘etau “taha/unity” koe me’a ’ofa ia ‘ae ‘Otua. Ko ‘etau hoko ‘o kehekehe koe me’a ’ofa mo ia ‘ae ‘Otua. Ko hono fakataha’i ‘ae taha moe ua (kehekehe) ke ma’u ai ‘ae “taha” koe toe ngaue pe mo ia ‘ae ‘Otua. Ko ‘eku ngaue’aki ‘ae lea “taha/ unity” he malanga ni ‘oku ou ‘uhinga ki he Unity pe fakatahataha’i ‘o ha movetevete (Spiritual Unity). ‘I he vahe ni ‘oku talanoa ai ‘a Sione ki he lotu na’e fai ‘e Sisu pea ‘oku ‘iloa ia koe “Lotu Fakataula’eiki lahi” (Jesus’ High Priestly Prayer). Koe lotu ‘eni ‘a Sisu ‘i he hili ko ia ‘ae pasova ‘i he “loki ‘i ‘olunga” (upper room!) fakataha mo ‘ene kauako. Na’a ne ngaue’i (practise) ‘ae lotu na’a ne ako’aki ‘aki ha’ane to’o ha taueli mo kumete vai pea ne fufulu honau va’e (action) pea ne folofolaange “He ‘oku ou tuku homou fa’ifa’itaki’anga koe’uhii ke mou fai foki...” (Sione
>  13:15). ‘Osi ia na’a ne fakama’opo’opo leva hono loto fale ‘aki ha tu’utu’uni fo’ou “...ke mou fe’ofa’aki hangee aa ko ‘eku ‘ofa’i kimoutolu...(Sione 13:14). Pea ne fai ai ‘ae lotu ni ke sila’i’aki ‘a ‘ene ngaahi fekau’aki ke nau hoko pe koe halanga fekau’aki pe ‘e taha ‘ae lolotonga moe kaha’u foki “Ko ‘eku kole ke nau taha pe ‘a kinautolu ni kotoa pe, hangee aa ‘oku ke ‘iate au ‘alaa Tamai, mo au ‘iate koe, ke pehee foki ‘a ‘enau ‘iate kitaua, koe’uhi aa ke tui ‘a mamani na’e fekau mai au ‘e ho’o ‘afio” ko ia ‘etau veesi malanga.
>
> Koe vete ‘oe potu tohi
>
> Kapau te tau vahevahe lelei ‘ae lotu fakataula’eiki ‘a Sisu he vahe ni pea ‘e natula ke anga pehe ni. Koe veesi 1-5 koe konga lotu ia ma’ana pe. Koe veesi 6-19 koe konga lotu ia ma’a ‘ene kauako. Pea koe veesi 20-26 ko e konga lotu ma’ae kakai kotoa pe ‘e tui ‘i he kaha’u ‘i hano tupu mei hono malanga’i ‘oe Kosipeli. Kimu’a pea hoko atu ‘a Sisu ki he’ene pekia na’a ne faka’amu ki ha makatu’unga malohi mo pau ‘o ha “Siasi/kakai” te nau hoko koe ngaahi pou tuliki ‘oe lotu Fakakalisitiane ‘i mamani. Koe taimi na’a ne vakai hifo ai ki he fofonga ‘o Pita he haha’o ‘ae kauako na’a ne sio fakalaka atu ai ki he ‘aho ‘oe Penitekosi moe fu’u kakai ‘e uli ‘o tali ‘ae mo’oni ‘o Sisu toetu’u tupu mei he’ene malanga. ‘I he’ene sio hifo ki he si’i fofonga ‘o Sione na’a ne sio atu ‘o fakalaka ki he kaha’u ‘oe ngaahi Siasi ‘i ‘Efeso moe toenga ‘oe ngaahi Siasi kotoa ‘i
>  ‘Esia minu. ‘I he’ene sio ki he fofonga ‘o Siutasi ‘Isikaliote na’a ne sio fakalaka atu ai ki he tangata ko Paula pea moe ngaahi Siasi kotoa ‘i ‘Iulope. Pea ne sio fakalaka mai ki he ngaahi to’utangata pea moe ngaahi kuonga ki ha kakai mo ha pule’anga te nau tafoki ‘o tui ki he Kosipeli mei hano malanga’i ‘e he kauako/ kau Faifekau/ kau malanga ‘oe ngaahi kuonga kotoa. Na’a ne toki fai leva ‘a e lotu ke ne ha’i mo ‘uuni kotoa mai ke nau hoko pe ‘o taha ‘i he fakamo’oni moe tui ko Sisu na’e fekau mai ia pea koe ‘Alo mo’oni ia ‘oe ‘Otua mo’ui….“koe’uhii ke nau taha ‘o hangee ko kitaua…”.Lau ‘ae ua koe taha pe
>
> Koe fakakaukau ‘oe taha ‘i he vakai ‘a Sione
>
> ‘Oku mahu’inga foki ‘a hono toutou ofongi mai ‘e Sisu ‘ae ki’i kupu’i lea koe “ke nau taha” (v. 21, 22, 23). ‘Oku ne fakamamafa’i mai ‘ae to’onga mo’ui ‘oku hoifua ki ai ‘ae ‘Eiki ki ha kakai te nau fanongo malanga mei he’ene kauako “ke nau taha...” ‘Oku mahu’inga foki ke tau toe fakatokanga’iange na’e toe ‘omi pe ‘e Sisu ‘ae sipinga ‘oe “taha” ‘oku ne feima’u.... “ ‘o hangea ‘oku ke ‘iate au, ‘alaa Tamai, mo au ‘iate koe, ke pehe foki ‘enau ‘iate kitaua” (v.21). ‘A ia leva ko e fakahinohino ki he “taha” ‘a e kakai tui hono fai ‘e Sisu ‘oku pau ke fakakainga ia mei he taha ‘a Sisu mo e Tamai. Koe natula moe ‘ulungaanga ‘oe taha ko ia “ko koe ‘iate au mo au ‘iate koe ke pehe foki ‘enau ‘iate kitaua.” Ka ‘oku fakahaa’i feefee ‘e Sisu ‘ene ‘i he Tamai mo e Tamai ‘iate ia? Na’e fakahaa’i ia ‘e Sisu ‘aki ‘ene fakamahino e huafa
>  ‘o e Tamai ki he kakai ne tuku kiate ia ‘e he Tamai ‘i mamani.  ‘Oku fakamahino ‘e Sisu ko e taumu’a ‘o e taha ‘a Sisu mo e Tamai pea mo e taha ‘a e kakai tui ‘iate kinaua koe’uhi “ke tui ‘e mamani na’e fekau mai ia (‘a Sisu)‘e he Tamai (v.21). Ko hono ‘ai ‘e taha, ko e taumu’a ‘o e taha ‘oku hufia ‘e Sisu koe’uhi ke a’usia ai ‘e mamani ‘a e mo’ui ta’engata. Ko e mo’ui ta’engata ‘i he lau ‘a Sisu ko e “fai ke ‘ilo ‘a e Tamai ko e ‘Otua mo’oni pe taha pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia” (v.3); ‘a ia ko e mo’ui ta’engata ko e tui ki he ‘Otua ‘ia Sisu.Lau ‘ae ua koe taha pe
>
> Ka ‘e anga feefee hano a’usia ‘e ha taha ‘a e tui kia Sisu pea mo e mo’ui ta’engata ‘o ka ne ta’e ’oua ‘a hono fakamahino mai ‘e Sisu e huafa ‘o e Tamai (v.6)? Ko ia, ko e taha’anga ‘o Sisu mo e Tamai ko ‘ene fakahaa mahino ‘iate ia ‘a e huafa ‘o e Tamai. Ko e fa’ahinga taha ia ‘oku faka’amu ‘a Sisu ke a’usia ‘e he kakai ‘e tui kiate ia mei he malanga ‘a ‘ene kau ako. Ko e taha ‘i he’enau ngaue ke fakamahino ‘a e huafa ‘o e Tamai ki mamani. Ko hono ‘ai ‘e taha, ko e taha ‘oku faka’amua ‘e Sisu ko e taha ‘i he taumu’a ke ‘ilo ‘e mamani ‘a huafa ‘o e ‘Otua. ‘A ia ko e taha’anga ‘o e kakai tui mo e kau ako mo e Tamai fakataha mo Sisu, ko e taha ‘i he fakahaa ‘a e fu’u huafa ‘o e Tamai. Ka mahino ‘a e taha ko ia ki ha toko taha ‘e pehe ni leva ‘ene lotu “ ‘Eiki lelei tokoni mai ke u ala fakahaa mo fakaongo ki mamani ‘a si’o fu’u huafa” (Himi
>  365).
>
> Koe lotu koe ngaue
>
> ‘Oku fa’a hoko ha ngaahi me’a fakamanavahe ke ne fakatahataha’i ai ha’atau kehekehe. (‘Oku hangee koe 9/11 hono tui’i ‘oe twin tower ‘i loto ‘Amelika neongo ‘ae faikehekehe ‘ae ngaahi fa’ahi fakatemokalati ka na’a nau tu’u fakataha mo loto taha ke tau’i ‘ae tautoitoi ‘i mamani hili ‘ae hoko ‘ae faingata’a ni.) ‘Oku ‘i ai pe moe ngaue ia te tau fai neongo ‘etau kehekehe ka te ne hanga ‘e ia ‘o fakatahataha’i kitautolu. ‘Oku hangee nai ko ha’atau tokoni’i fakapa’anga ha ki’i ta’ahine kuo ne mo’ua he mahaki kanisa. ‘Oku hanga ‘e he ongo ko ia ‘o lolo ‘ae ngaahi kau’aa ke nau matatulutulu taha moe faingata’a’ia. Koe ngaahi nga’unu kotoa ko ‘eni ‘oku ‘ikai ke tau ala ‘ataa ai mei he fakafelave’i kitautolu moe ‘Otua ‘i he ngaahi lotu. ‘Oku tau fanongo he ‘aho ni ki hono hanga ‘e Sisu ‘o fai ‘ae lotu ke fakama’ala’ala ‘ae fekau’aki moe
>  fakafelave’i ‘ae ngaahi sino kehekehek ke taha pe. Na’a ne lotu ma’ae kakai te nau tui ke nau taha ‘ia Kalaisi he ko ‘enau taha ai pe ia moe Tamai. Pea ‘oku tau toe fononga mei he Tohi Ngaue ki he lotu ‘a Paula mo Sailosi pea na’e iku ‘o liliu ai ‘ae ‘ofisa sela ke nau taha pe ‘i he tui ki he ‘Eiki.Lotu ai pe ‘o ta’e tala’a ko Sihova ‘e fanongoa
>
> Koe lotu moe tui
>
> Koe lotu koe “tui mo ngaue” ‘io koe me’a ke tau fai moe me’a ke ‘oua te tau fai pea ‘osi leva. Koe tui ko ia ‘oku no’o ki ai ‘etau falala ke tau fononga’i’aki ‘ae kaupo’uli ‘oe mamani. Koe tui ko ia ‘oku ne ‘omi ‘ae mahino ‘oku ‘ikai ha po’uli mo ha kau po’uli ki he ‘Otua ‘oku tau tui ki ai. ‘Oku fakahaa’i ‘e he tui ‘etau falala kakato ki he ‘Otua pea ‘oku ngaue’i leva ‘e he’etau lotu ‘ae fakamo’oni ‘oe tui ko ia “’Io ‘Eiki! ko koe ia ‘ae ‘Otua ‘oku humaki ki ai ‘emau ‘amanaki ‘o tatau ai pe.” Kainga ko ha feitu’u ‘oku ‘i ai ‘ae tui ‘oku ‘i ai foki moe lotu. Ko Sisu na’e lahiange fau ‘ene ngaue’i ‘ae lotu ‘i he taimi na’a ne nofo hifo ai ke ako’i ‘ae lotu. Ko hono ‘ai mahinoange na’e ‘ikai toe fakamoleki hono taimi he fehufehu’i koehaa ‘ae lotu? Ka na’a ne lama ‘ae faingamalie kotoa ke ne fakahaa’i atu ki mamani ko
>  ‘eni ‘ae lotu. ‘O feefee? ‘O lahi lahi ki hemo’ui’aki mo ngaue’i (practice) ‘ae lotu. (fakamolemole/ fa’a kataki/ angavaivai/ tauhi mo ‘ofa’i ‘ae ‘aunofo/ tauhi ki he nofo melino etc...). Na’a ne ako’i ‘ene kauako ki he lotu ‘oku faingofua mo mahino foki. Pea ako’i ke nau kole pe ‘ae ngaahi tefito’i me’a ‘oe mo’ui ni ‘e tokoni ki he’ena taha (ke tauhi hotau sino, fakamolemole’i ha fai kovi mai ha taha pea mo malu’i kitautolu mei he fili pea ‘emeni leva..Sione 17)
>
> Koe lotu ‘i he Tohi Ngaue 16:16-34
>
> Tau vakai kia Paula ‘i he ngaue’i ‘ae lotu ‘i he tui. Talamai na’e fononga mai ‘a Paula mo Timote ki he lotu (...ki he Sinakoke) moe fakafetaulaki mai ha kaunaga na’e uluisino ai ha fa’ahikehe tongafisi. Na’a na’a fakahaa’i ‘ae ivi ‘oe lotu ‘i he’ena se’e ki tu’a ‘ae fa’ahikehe mei he ki’i fefine ni. Koe’uhii koe ‘uhinga ko ia na’e haha ai pea lii ta’e fakamaau’i ai ki naua ki he pilisone pea ha’i ki he ‘akau pea ‘oange moe tu’utu’uni mamafa ki he sela le’o. ‘Oku tau toe ongona ‘ae lea “lotu” heni. “Ka ‘i he tu’apo na’e hiva ...
>
> read more »
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages