Re: [tasilisili] Re: Saame 89 mo e Faimo'oni 'a Sihova kia Tevita

446 views
Skip to first unread message

Maafu Palu

unread,
Jul 15, 2009, 2:54:10 AM7/15/09
to tasil...@googlegroups.com
Malo Misi,

Ko 'eku tanaki atu pe ena ki he ngaahi lesoni 'o e uike ni na'a tokoni atu ki he lau tohi 'a e kau malanga:

Ko hano Vete ā€˜o e Saame 89

Ma'ae Pakipaki 'a e Fofo'anga Sene

Ma’afu Palu

Ā 

Talateu

Ko e Saame faka’osi eni ā€˜o e Puka 3 ā€˜o e Tohi Saame, pea ā€˜oku mālie ā€˜a e hā ā€˜i hono veesi faka’osi ā€˜a e fakahikihiki’i ā€˜o Sihova, ā€˜o ngana ia mo e hingoa faka-HepelÅ« ā€˜o e Tohi ni, ā€˜a ia ko e ā€œā€˜U Fakahikihikiā€ (Tehilim). ā€˜Oku mahino ko e Saame ni ne fatu ia he kuonga ā€˜o e Fakahē ki Papilone, he ā€˜oku lea ia ā€˜o kau ki Selusalema ā€˜o pehē, ā€œKuo ke hae kotoa hono ngaahi ā€˜Ä; Pea kuo ke ā€˜ai ke koto maumau pe hono ngaahi taua. Kuo vete ia ā€˜e he fononga noa ā€˜i he hala: kuo ne hoko ko e luma’anga ā€˜o e nofo ā€˜i he ngaahi fonuaā€ (v. 40-41). ā€˜Oku ongo tatau ā€˜a e ngaahi lea ko ia, mo ē ā€˜oku ā€˜asi he Saame 80, ā€˜o talanoa ki he tō ā€˜a Selusalema he ta’u 586 KM ki he nima ā€˜o e Tu’i Papilone (sio foki kia 2 Tu’i 25).

Ā 

Talanoa ā€˜o e Saame ni

Te tau lea ki ha konga lalahi ā€˜e 5 ā€˜o e Saame ni: (1) FakamālÅā€™ia ā€˜o e Faimo’oni ā€˜a Sihova (v. 1-7); (2) Faimo’oni ā€˜a Sihova: Ivi Ngāue mai (v. 8-18); (3) Fakamanatu e Fuakava ā€˜a Sihova kia Tēvita (v. 19-37); (4) Tō ā€˜a Houhau ā€˜o Sihova kia Tēvita ko ā€˜ene Pani (v. 38-45); (5) Tangi ki he Faimo’oni ā€˜a Tevita ke Fakaai ā€˜ene Fuakava kia Tēvita (v. 46-52).

Ā 

(1) FakamālÅā€™ia ā€˜o e Faimo’oni ā€˜a Sihova(v. 1-7)

Ā ā€˜Oku kamata’aki e Saame ni ā€˜a e tukupā ā€˜a ā€˜Etani ke ne malanga’aki (=ā€faka’iloā€) ki he to’ungata mo e to’utangata ā€˜a e faimo’oni ā€˜a Sihova. Ko hono ā€˜uhinga, he ā€˜oku ne falala ā€œā€˜E hangē ha langafale ta’engata ā€˜a e ā€˜ofa [ā€˜a Sihova], ā€˜E hangē ko ha me’a tu’u ā€˜i he langi ho’o tauhi leaā€ (v. 2). Ka ko e kemo ā€˜ene fakamahino, ā€˜a e ā€œleaā€ ā€˜a Sihova ā€˜oku tu’u ai ā€˜ene ā€˜amanaki, ko e ngaahi lea ia ā€˜o e fuakava na’e fai ā€˜e Sihova kia Tevita ā€˜ia 2 Samiuela 7 ā€œKuo u fai kovinānite mo ia kuo u fili, Kuo u fuakava kia Tēvita ko ā€˜eku tamaio’eiki; Te u fokotu’uma’u ho hako ā€˜o ta’engata, Pea teu fa’u ho taloni ke laui to’utangataā€ (v. 3-4). ā€˜E toe foki mai ā€˜ene fakamatala ki he fuakava ni ā€˜i he v. 19-37, ka ā€˜oku mahino ko ā€˜ene ā€˜amanaki ki he kaha’u mo e ā€˜amui ā€˜o ā€˜Isileli ā€˜oku tu’u ia ā€˜i he folofola ā€˜a Sihova pea mo ā€˜ene anga Tauhi-lea mo Fakamo’oni Tala’ofa. ā€˜Oku ne ā€˜ilopauĀ  ā€œā€˜e fakamālÅā€™ia ā€˜e he Langi ho’o fakaofo ā€˜Eiki: ā€˜E fakamālÅā€™ia foki ā€˜e he fakataha ā€˜a e fa’ahinga tapu ho’o fai mo’oniā€ (v. 5). Neongo nai e fuoloa ā€˜a ā€˜ene tatali ki he Tauhi-lea ā€˜a Sihova, ka kuo hā kiate ia ā€˜a e vÄ«sone ā€˜o e ā€˜Amui, ā€˜o ā€˜Itaniti, ā€˜a hono fakamālÅā€™ia ā€˜o Sihova ā€˜i ā€˜Itaniti koe’uhi ko ā€˜ene fai me’afakaofo he fakahā ā€˜ene faimo’oni ā€˜aki ā€˜ene fokotu’uma’u e taloni ā€˜o Tēvita.Ā 

Ā 

(2) Faimo’oni ā€˜a Sihova: Ivi Ngāue mai (v. 8-18)

Ā ā€˜Oku nofo taha leva ā€˜a ā€˜Etani ā€˜i he konga ko eni ki hono fakahikihiki’i ā€˜o e Faimo’oni ā€˜a Sihova ā€˜aki ā€˜ene fakahā, ko e Faimo’oni ā€˜a Sihova ko e makehe’anga ia ā€˜o Sihova ā€˜i ha’a ā€˜otua. Ko e makehe’anga ia ā€˜o e ā€˜Otua ā€˜o e Tohitapu mei he ngaahi ā€˜otua ā€˜o e Mosilemi, Puta, HinitÅ« mo e toe hā ha fa’ahinga Lotu ā€˜i māmani. He ko e ā€˜Otua ā€˜o e Tohitapu, ā€˜oku folofola mai, pea ā€˜oku ha’ofia ia ā€˜e he ā€˜ene faimo’oni, he ko ā€˜ene folofola ā€˜oku ne fakaai foki.

Ā 

Ko e Faimo’oni ā€˜a Sihova ā€˜a ā€˜eni ā€˜oku ne aoniu’aki ā€˜i he Fakatupu. ā€˜Oku ne pule’i’aki ā€˜a e ngaahi peau ā€˜o e tahi (v. 9), mo laiki’aki ā€˜a hono ngaahi fili (v. 10), ā€˜oku ne fakafonu’aki ia ā€˜a māmani hono mahu (v. 11), ā€˜oku ne pule’i’aki ā€˜a e angi tokelau mo e angi tonga ā€˜a e matangi (v. 12). ā€˜Oku anga pehē ā€˜a Sihova, he ko e pou ā€˜o hono taloni ko ā€œFaitotonu mo FakakonisitÅ«toneā€ pea ka ai ha feitu’u ā€˜oku hā ai ā€˜a Sihova pea ā€˜oku ā€œfakamelomelo ki hono fofongaā€ ā€˜a ā€œā€˜Ofa mo Mo’oniā€ (v. 14). ā€˜Oku monū’ia foki ā€˜akinautolu ā€˜oku fononga he ā€œmaamaā€ ā€˜o hono fofonga (v. 15) he ko e ā€œmanumanumelie ā€˜o honau Iviā€, ā€˜a Sihova (v. 17). ā€˜Oku toki fakamahino leva ā€˜e ā€˜Etani, tā ko e monū’ia’anga eni ā€˜o ā€˜Isileli, he ko Sihova honau ā€œfakaÅ«ā€ pea ko Sihova ia honau ā€œHauā€ (v. 18).

Ā 

ā€˜A ia, neongo nai ā€˜e fuoloa ā€˜o ā€˜ikai fakaai ā€˜e Sihova ā€˜ene fuakava kia Tēvita, ka ā€˜oku ai pe ha tu’unga ke falala ai ā€˜a ā€˜Isileli ki he Tauhilea mo e Faimo’oni ā€˜a Sihova, he ā€˜oku fakahā ia ā€˜e Natula pea ā€˜oku hā foki ā€˜i he ā€˜ene tokangaekina ā€˜e Sihova ā€˜a ā€˜Isileli he kuohili.

Ā 

3) Fakamanatu e Fuakava ā€˜a Sihova kia Tēvita (v. 19-37)

ā€˜Oku foki ā€˜a ā€˜Etani ā€˜i he konga ko eni, ki he fuakava ā€˜a Sihova kia Tevita, ā€˜a ē kuo ne lea ki ai ā€˜i he v. 3-4, ā€˜a e fuakava ā€˜a Sihova ke fa’u e taloni ā€˜o Tēvita ke ta’engata. ā€˜Oku ne fakamanatuhake ā€˜a e folofola ā€˜a Sihova kia Tēvita, ke hoko ia ko e makatu’unga ā€˜o ā€˜ene tangi ki he Faimo’oni ā€˜a Sihova mo ā€˜ene Tauhilea. ā€˜Oku ne lea ki he ā€˜osi folofola’aki ā€˜e Sihova, kuo ne ā€œhilifaki ā€˜a e ivi tokoniā€ kia Tēvita (v. 19), kuo ā€œpaniā€ ā€˜aki foki ia ā€˜a e lolo tapu (v. 20), ā€˜a ia ko Tēvita ia ā€˜a e MÄ«saia pe Kalaisi ā€˜a Sihova. Pea kuo ne folofola ai foki, te ne ā€œpoupou peā€ ā€˜a Tēvita pea ā€˜e ā€˜ikai foki ā€œtata’o mai ha filiā€ kiate ia, ā€œPea ko e fa’ahinga pau’u ā€˜e ā€˜ikai te nau fakamamahiā€ ia (v. 22). Ko e fakamanatu ia ā€˜o e tala’ofa ā€˜a Sihova kia Tevita, te ne fokotu’u ā€˜a ā€˜Isileli ki ha ā€œpotuā€ ā€˜a ia ā€˜e ā€˜ikai lava ke toe fakamamahia ai kinautolu (2 Sam. 7:10).

Ā 

ā€˜Oku fakamanatu foki ā€˜e ā€˜Etani ā€˜a e fuakava ā€˜a Sihova ke fakamala’ia ā€˜a e ngaahi fili ā€˜o Tēvita pea mo ā€˜ai foki ke ne ikuna’i ā€˜a e ngaahi fonuahau ā€˜o māmani (v. 25). ā€˜E lau foki ā€˜a Tēvita ko e ā€œā€˜uluaki fohaā€ ā€˜o e ā€˜Otua (= ā€˜Alo ā€˜o e ā€˜Otua) pea ā€˜e ā€œta’ofiā€ ā€˜e Sihova ā€˜ene ā€˜ofa ma’ana, he ā€˜e ā€˜a Tēvita ma’u aipē ā€˜a e ā€œfuakavaā€ ā€˜a Sihova (v. 27-28): ā€œTe u ā€˜ai ke ta’engata hono fāmili, pea ko hono taloni ke hangē ko e ngaahi ā€˜aho fakalangiā€ (v. 29). ā€˜Oku fakapapau foki ā€˜a e fuakava ā€˜a Sihova kia Tēvita, ā€˜aki ā€˜ene tala’ofa ā€˜e ā€˜ikai ā€œmotuhiā€ ā€˜ene ā€˜ofa meiate ia ā€˜o hangē ne fai kia Saula, neongo ā€˜oka li’aki ā€˜e he’ene ā€œfānauā€ ā€˜a e Lao ā€˜o Sihova (v. 30-33). Kuo fakapapau ai fokiĀ  ā€˜a Sihova ā€˜e ā€œā€˜ikai te u va’inga ā€˜aki ā€˜eku kovinānite, pea ko e me’a kuo ā€˜alu atu mei hoku ngutu ā€˜e ā€˜ikai te u fakakehe. Kuo taha aipē ā€˜eku fuakava; Tangi ā€˜eku mā’oni’oni ā€˜e ā€˜ikai te u loi kia Tēvita: Ko hono hako ā€˜e ta’engata, pea ko hono taloni ā€˜e fe’ao mo au ā€˜o hangē ko e la’ā. ā€˜E fokotu’u ā€˜o ta’engata hangē ko e māhina mo e fakamo’onilea ā€˜i he ā€˜atÄā€ (v. 37).

Ā 

Ko e konga ko eni, ā€˜oku ā€˜asi ai ā€˜a e mahu’inga ā€˜o e folofola ā€˜a Sihova kia ā€˜Etani mo ha’a ā€˜Isileli ā€˜i he kuonga ā€˜o e Fakahē. He ā€˜i he kuonga ā€˜o e kau Fakamaau ne fokotu’u ā€˜e Sihova hanau kau to’a ke hamusi kinautolu mei he nima ā€˜o honau ngaahi fili. Ka ā€˜i he Fakahē ne ā€˜ikai ha mafi ke tokoni, ngata pe ā€˜i he fuakava ā€˜a Sihova kia Tēvita, ko ia ia honau tokoni mo ā€˜amanaki’anga ā€˜i he faingata’a.

Ā 

(4) Tō ā€˜a Houhau ā€˜o Sihova kia Tēvita ko ā€˜ene Pani (v. 38-45)

Hili ā€˜ene fakamanatuhake ā€˜a e folofola ā€˜a Sihova kuo fai ā€˜o kau kia Tēvita, ā€˜oku fakamatala leva ā€˜e ā€˜Etani ki he hangē kuo ā€˜ikai ā€˜a e fuakava ā€˜a Sihova kia Tēvita: ā€œKuo ke takataka ā€˜ita ki ho’o Pani. Kuo ke fakama’ama’a ā€˜a e kovinānite mo ho’o tamaio’eiki: Kuo ke lÄ« ki he kelekele hono kalauniā€ (v. 38-39). Ko e me’a mātē pe ia ne hoko he Fakahē ki Papilone. He na’e taki pōpula ā€˜a Kingi Setekaia, pea ko e me’a fakamuimuitaha ne ne sio ki ai ā€˜aki hono fofonga, ko hono fakapoongi kotoa hono ngaahi foha – ko e fakangata faka’aufuli ē ā€˜e Kingi Nepukanesa ā€˜a e fale ā€˜o Tevita (2 Tu’i 25:6-7). Hili ia na’e kuihi ā€˜e Nepukanesa ā€˜a e fofonga ā€˜o Setakaia. Na’e hae foki ā€˜a e ngaahi ā€˜Ä ā€˜o Selusalema pea maumau’i hono ngaahi taua. Pea ā€˜i he’enau ō atu ki Papilone, ne luma’i kinautolu ai fakataha mo Sihova, ā€˜i he lau ā€˜e he ngaahi kakai, ā€œKo e kakai eni ā€˜a Sihova kuo nau ā€˜alu atu mei hono fonuaā€ (Isik. 36:20). ā€˜A ia ko e pehē, kuo ā€˜ikai koā lava ā€˜e Sihova ke fakahaofi hono kakai mei honau ngaahi fili!

Ā 

Neongo ko e takipōpula ā€˜o ā€˜Isileli, ko e me’a na’e fai ā€˜i he kuonga ā€˜o Kingi Setekaia, ka ā€˜oku nofo ā€˜a ā€˜Etani ā€˜i hono fakamanatu, ko e taloni ā€˜o Setekaia, ko e taloni foki ia ā€˜o Kingi Tēvita ā€˜a ē ne fuakava ā€˜e Sihova ā€˜ia 2 Samiuela 7:14-16, te ne fokotu’u ā€˜o ta’engata. Ka ko eni kuo ā€œke fakangata ā€˜ene fetapaki, kuo ke fulihi ki he kelekele hono taloniā€ (v. 44). ā€˜A ia, ā€˜oku fokotu’u atu ā€˜e ā€˜Etani ā€˜i he ā€˜ao ā€˜o Sihova ā€˜a ā€˜ene Faimo’oni, ke ā€˜eke’i’aki ā€˜a e ā€˜uhinga ā€˜o e tō ā€˜a ā€˜Isileli ki he nima ā€˜o e fili. Ka ā€˜oku tau ā€˜ilo mei he fakamatala ā€˜a 2 Tu’i pea mo e ngaahi tohi fakapalōfita ā€˜a e li’aki ā€˜e he ā€œfānauā€ ā€˜a Tēvita, ā€˜e he holongātu’i ā€˜o Siuta, ā€˜a e folofola ā€˜a Sihova. Pea neongo hono fakatokanga kinautolu ā€˜e he kau palōfita ke tafoki kia Sihova, ka na’e ā€˜ikai. Pea ko ia, ko e fulihi ki he kelekele ā€˜o e taloni ā€˜o Tēvita, ko hono ā€œā€˜eke ā€˜aki [ā€˜e Sihova] ā€˜a e me’a kinisi ā€˜enau angahalaā€ pea mo hono ā€œā€˜eke ā€˜enau kovi ā€˜aki ā€˜a e ngaahi tÄā€ (v. 32). ā€˜I he tu’u ko eni, ko e ā€˜amanaki’anga ā€˜o ā€˜Etani mo ā€˜Isileli, ko e mahino ā€˜e ā€˜ikai motuhi ā€˜a e ā€˜ofa ā€˜a Sihova meia Tēvita pea ā€˜e ā€˜ikai foki te ne tuku ā€˜ene Tauhilea.

Ā 

(5) Tangi ki he Faimo’oni ā€˜a Tevita ke Fakaai ā€˜ene Fuakava kia Tēvita (v. 46-52)

Ko e ā€˜ofa ā€˜a Sihova kia Tēvita mo ā€˜ene fakamo’onilea, ko ia ia ā€˜a e makatu’unga ā€˜o e taukapo ā€˜a ā€˜Etani ā€˜i he konga ko eni ma’a ā€˜Isileli. ā€˜Oku mahino kiate ia, ko e fulihi ā€˜o e taloni ā€˜o Tēvita, ko e houhau ia ā€˜o Sihova kiate kinautolu. Ka ā€˜oku ne tu’u ai ā€˜o tangi ki he ngaahi Faimo’oni ā€˜a Sihova kimu’a: ā€œā€˜E ā€˜Atonai kofa’ā ho’o ngaahi ā€˜ofa mu’a, ko e fua ho’o fuakava kia Tēvita mo fakamo’onilea?ā€. Hono nifi e ngaahi faingata’a he kuonga ā€˜o e pule ā€˜a e ngaahi tu’i ā€˜o Siuta, na’e fakahaofi ai kinautolu ā€˜e Sihova mei honau ngaahi fili. Tala’ehai ā€˜e ngalo ā€˜a e talanoa ki hono fakahaofi ā€˜o ā€˜Isileli mei he nima ā€˜o e Tu’i ā€˜Asili a ā€˜i he kuonga ā€˜o Kingi Hesekaia mo e palōfita ko ā€˜Aisea (2 Tu’i 18). ā€˜Oku hiliō foki ai ā€˜a e kuonga ā€˜o Kingi Solomone mo e fakaai ā€˜o e Temipale kae’uma’ā hono fakatu’umālie ā€˜o ā€˜Isileli ā€˜i he ā€˜ofa ā€˜a Sihova kia Tēvita. Na’e ta’ofi foki ā€˜e Sihova ma’a Tēvita ā€˜a e konga fonua ā€˜o Siuta, ā€˜i he kuonga ā€˜o e mavaeua ā€˜a e Pule’anga ā€˜ia Kingi Lehopoame.

Ā 

Ka ko eni kuo manukia ā€˜a ā€˜Isileli ā€˜e he ā€œkakai lahiā€. Ko e manukia ā€˜o ā€˜Isileli, ko e manukia foki ia ā€˜o Sihova, he ā€˜oku pehē ā€˜a e sino-taha ā€˜a Sihova mo ā€˜ene Pani pea mo hono kakai. Pea ka manukia leva ā€˜a Sihova ā€˜oku ā€˜ilo ā€˜e ā€˜Etani, kuo pau ke fai me’afakaofo ā€˜a Sihova ke ne fakatapuhā’i’aki hono huafa toputapu. ā€˜Oku ā€˜ilo ā€˜e ā€˜Etani, neongo kuo ā€˜ikai hā leva ha tali ā€˜a Sihova ki he’ene tangi hake, ka kuo pau ke fakaai ā€˜e Sihova ā€˜ene fuakava, kuo pau ke ne fakatapuhā’i hono huafa ā€˜aki ā€˜ene ā€˜ai ke ā€˜ilo ā€˜e he ngaahi fili ā€˜o ā€˜Isileli, ā€˜oku Tauhi-lea ā€˜a Sihova pea ā€˜oku ne mafai foki ke fakamo’ui hono kakai ā€˜aki hono mafimafi.

Ā 

Fakamo’oni ā€˜a e Saame ni kia Sisu

Ko e tangi ā€˜a ā€˜Etani ki he Faimo’oni ā€˜a Sihova, na’e fai mei he uhouhonga ā€˜o e matamata kuo ā€˜ikai ā€˜a e fuakava ā€˜a Sihova ke ā€˜ofeina ā€˜a Tēvita ko ā€˜ene Pani (=MÄ«saia=Kalaisi) mo fakaai ā€˜ene tala’ofa kiate ia. Ko e ā€˜amanaki’anga ā€˜o ā€˜Etani, ko e fuakava ā€˜e Sihova ā€˜e ā€˜ikai motuhi ā€˜ene ā€˜ofa mei he’ene Pani, meia Tēvita neongo nai te ne kinisi ā€˜ene fānau ko ā€˜enau li’aki ā€˜ene Lao.

Ā 

Fakafeta’i ko e me’a ne tangi ki ai ā€˜a ā€˜Etani, kuo fakaai ā€˜e Sihova ā€˜i he hoko mai ā€˜a Sisu Kalaisi. He na’e tala ā€˜e Kepaleli kia Mele, ā€˜o kau kia Sisu ā€˜o pehē, ā€œPea ā€˜e hoko ko e lahi ā€˜a e toko taha ko iā; pea ā€˜e lau ia ko e ā€˜Alo ā€˜o e ā€˜Eiki Taupotu; pea ā€˜e foaki kiate ia ā€˜e he ā€˜Eiki ko e ā€˜Otua ā€˜a e taloni ā€˜o ā€˜ene kui ko Tēvita: pea te ne tu’i ki he hako ā€˜o Sēkope ā€˜o lauikuonga; pea ko ā€˜ene pule ā€˜e ā€˜ikai ngataā€ (Lk. 1:32). ā€˜Oku fakamo’oni foki ki ai ā€˜a e ā€˜Aposetolo ko Paula, ki he ongoongolelei ā€˜o Kalaisi, ā€œā€˜a e ongoongolelei ko ia na’a ne tala’ofa ki ai ā€˜i mu’a ā€˜i he’ene kau palōfita ā€˜i he Tohitapu, ko e ongoongo ā€˜o hono ā€˜Alo, ā€˜o ia na’e tupu mei he hako ā€˜o Tēvita ā€˜i hono anga kakano, ā€˜o ia na’e mātu’aki fakae’a ko e ā€˜Alo ā€˜o e ā€˜Otua ā€˜i hono laumālie tapuhā, he’ene toetu’u mei he pekia, ā€˜io ā€˜a Sisu Kalaisi ko hotau ā€˜Eikiā€ (Lom. 1:2-4). Ko e fakamo’onitala’ofa ē ā€˜a Sihova, he kuo ne fakamo’onilea kia Tēvita ā€˜aki ā€˜ene fakaai hono taloni ā€˜ia Sisu Kalaisi, ke tu’u ā€˜o ta’engata. Ko e ā€˜aho ā€˜o ā€˜ene pekia, ko e ā€˜aho pe ia ā€˜e taha ne fanongonongo fakapule’anga ai ki he kakai kotoa pe ā€˜i he fa’ahinga lea kotoa pe ā€˜o māmani, ā€œKo Sisu Mei Nasaleti ko e Tu’i Siuā€ (Sn. 19:19-20). Neongo ko ha manuki, ka ko e mo’oni’ime’a pe ia ne hoko ā€˜i he Kolosi. He ko e Kolosi, ko e taloni ia ā€˜o Sisu mei Nasaleti. ā€˜Oku tu’u ā€˜ia Teutalonome 21:23, ā€œhe ko ia ā€˜oku tautau [he ā€˜akau] ko e koto mala’ia ki he ā€˜Otuaā€. Ko e ā€˜uhinga ia e hoko ā€˜a e Kolosi ā€˜o Kalaisi ko e tÅ«kia’anga ki ha’a Siu – he ā€˜oku ā€˜ikai te nau tali ne fakamala’ia’i honau MÄ«saia. Ka na’e toki mahino ki he Siu ko Saula mei Tāsusi he hala ki Tamasikusi, ne ā€˜uhinga hono fakamala’ia’i honau MÄ«saia, he ā€œNe huhu’i kitautolu ā€˜e Kalaisi mei he mala’ia faka-Lao, he’ene hoko ko e koto mala’ia koe’uhi ko kitautolu (he kuo tohi, ā€˜Ilonga ā€˜a ia ā€˜oku tautau ā€˜i ha ā€˜akau ko e mala’ia ia) koe’uhi ke hoko ki he Senitaile ā€˜ia Kalaisi ā€˜a e tāpuaki ā€˜a ā€˜Epalahameā€ (Kal. 3:13-14). Ko e ā€œtāpuaki ā€˜a ā€˜Epalahameā€, ko hono fakamonū’ia ā€˜akitautolu ne fakataukimala, he kuo fua ā€˜e Kalaisi ā€˜etau mala’ia he’ene tautau he ā€˜akau. Ko e Faimo’oni ia ā€˜a Sihova ki he’ene fuakava kia Tēvita, ko hotau monū’ia’anga ia.Ā 


2009/7/13 Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>

ā€œKo ia ia tene langa ha fale ā€˜i hoku hingoa, pea te u fakapapau ā€˜ae taloni ā€˜o hono pule’anga ā€˜o ta’engataā€ (2 Samiuela 7: 13)

Ā 

ā€˜Oku mahu’inga ā€˜ae 1 & 2 Samiuela koe’uhi ā€˜oku ne faka’ilonga’i ā€˜ae liliu e fa’unga taki Fakapolitikale ā€˜o ā€˜Isileli mei he pule fakamaau (Judges) Ā ki he fa’unga pule’anga fakakonisitutone fakatu’i (Monarchic constitution). Ko ā€˜Ilai mo Samiuela ā€˜ae ongo fakamaau faka’osi ma’a ā€˜Isileli.[1] ā€˜Oku matu’aki faingata’a ā€˜aupito ke fai hano tuhu’i pau ā€˜ae taimi na’e hiki ai ā€˜a 1 & 2 samiuela. Matamata na’e kamata ā€˜ae ngaue ni ā€˜i he taimi ā€˜oe kau fakamaau pea toki fakama’opo’opo ā€˜i he senituli 6 K.M (600-500) hili ā€˜ae foki mai ā€˜ae fakahee (Exile) mei Papilone. Neongo ko 1 & 2 Samiuela koe ongo tohi fakahisitolia ka he’ikai te tau lava ā€˜o tatala pe to’o ā€˜ae ngaahi fakamamafa fakateolosia ā€˜oe ongo tohi ni.[2]

Ā 

Koe fakahoko ā€˜ene ngaahi taumu’a pea mo ā€˜ene ngaahi palomesi ā€˜ae ā€˜Otua na’e pau ai kene fokotu’u ha taki pea moha tauhi tonu ma’a ā€˜Isileli hange ko ia kuo ha ā€˜ia Tevita (Kuonga Koula -Golden age). ā€˜Ikai ngata ka ke hoko foki ’a Tevita mo hono hako koe fakatu’amelie’anga ā€˜oe kaha’u. Na’e loto ā€˜a Tevita kene langa ā€˜ae Temipale kae finangalo ā€˜ae ā€˜Otua kene fokotu’u ha taloni (Pule’anga) ta’engata ma’a Tevita mo hono hako. Pea koe taloni ta’engata ko ia na’e toki haohaoa ia ā€˜ia Sisu Kalaisi. Tau fakafeta’i he kuo hoko mai ā€˜a e tokotaha ko ia ā€˜o fai hotau ā€œFakaofiā€ ke tau ā€˜inasi mo kitautolu he ā€˜amanaki’anga ki he taloni ta’engata ko ia ā€˜aki hono ā€œTa’ata’aā€ ā€˜i Kalevale. Pea hange ko e si’i fakaloto lahi ā€˜ae masi’i ko Paul ki he si’i fanga tokoua Senitaile ā€˜i ā€˜Efeso ā€˜ae maama ā€˜o e faka’amanaki ā€œKa ā€˜i ono poo ni ā€˜ia Kalisi Sisu ko kimoutolu na’e mama’o mu’a ne fakaofi’aki ā€˜ae ta’ata’a ā€˜o Kalaisi.ā€ (ā€˜Efeso 2: 13) Pea toki hua mai ā€˜a Dr. Moulton ā€˜ae tau’a’alo ā€˜ae kakai kuo fakaofi kinautolu ke ā€˜inasi he faka’amanaki ko ia ā€œKae fakafeta’i koe tala’ofa ko SISU KALAISI ia! Koe ā€˜aho ne ā€˜alo’i ai kuo molumalu’ia. Ne ā€˜osi ai ā€˜ae fu’u po’uli; ā€˜oe loto tu’utamaki ne hopo ai ā€˜ae La’a Mo’oni ā€˜oe faka’amanki.ā€ (645:6) Ko ā€˜etau hu ā€˜o kau he taloni ta’engata, ko e pau ke tau maamangia he La’a mo’oni ā€˜oe Faka’amanaki ā€˜a ia koe ma’u ā€˜a Kalaisi ki he’etau moui.

Ā 

mo e lotu

Abdul



[1] Koe hingoa ā€œSamiuelaā€ (ongo’i ā€˜ehe ā€˜Otua) koe lea ā€˜uluaki koe ā€œshamah ā€˜a ia ā€˜oku ā€˜uhinga koe fanongoā€ pe ongo’iā€ pea koe lea ua koe ā€œElā€ (ā€˜Otuaā€) pea ā€˜oku tuhu ia ki he ongo’i ā€˜e he ā€˜Otua ā€˜ae lotu totoaki ā€˜a ā€˜Ana (koe uaifi fika ā€˜uluaki ā€˜o ā€˜Elikena koe’uhi ko ā€˜ene pa’a kae fanau ā€˜a Penina) (1 Sam 1).

[2] hange nai ko hono fakae’a ā€˜e he ā€˜Otua ā€˜ene sipinga mo ā€˜ene founga taki ā€˜e ala fakakainga mo alaaanga moe mo’ui faka’itaniti ki he’ene kakai fili

Ā 



Access Yahoo!7 Mail on your mobile. Anytime. Anywhere. Show me how


Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages