Ko hano Vete āo e Saame 89
Ma'ae Pakipaki 'a e Fofo'anga Sene
Maāafu Palu
Ā
Talateu
Ko e Saame fakaāosi eni āo e Puka 3 āo e Tohi Saame, pea āoku mÄlie āa e hÄ āi hono veesi fakaāosi āa e fakahikihikiāi āo Sihova, āo ngana ia mo e hingoa faka-HepelÅ« āo e Tohi ni, āa ia ko e āāU Fakahikihikiā (Tehilim). āOku mahino ko e Saame ni ne fatu ia he kuonga āo e FakahÄ ki Papilone, he āoku lea ia āo kau ki Selusalema āo pehÄ, āKuo ke hae kotoa hono ngaahi āÄ; Pea kuo ke āai ke koto maumau pe hono ngaahi taua. Kuo vete ia āe he fononga noa āi he hala: kuo ne hoko ko e lumaāanga āo e nofo āi he ngaahi fonuaā (v. 40-41). āOku ongo tatau āa e ngaahi lea ko ia, mo Ä āoku āasi he Saame 80, āo talanoa ki he tÅ āa Selusalema he taāu 586 KM ki he nima āo e Tuāi Papilone (sio foki kia 2 Tuāi 25).
Ā
Talanoa āo e Saame ni
Te tau lea ki ha konga lalahi āe 5 āo e Saame ni: (1) FakamÄlÅāia āo e Faimoāoni āa Sihova (v. 1-7); (2) Faimoāoni āa Sihova: Ivi NgÄue mai (v. 8-18); (3) Fakamanatu e Fuakava āa Sihova kia TÄvita (v. 19-37); (4) TÅ āa Houhau āo Sihova kia TÄvita ko āene Pani (v. 38-45); (5) Tangi ki he Faimoāoni āa Tevita ke Fakaai āene Fuakava kia TÄvita (v. 46-52).
Ā
(1) FakamÄlÅāia āo e Faimoāoni āa Sihova(v. 1-7)
Ā āOku kamataāaki e Saame ni āa e tukupÄ āa āEtani ke ne malangaāaki (=āfakaāiloā) ki he toāungata mo e toāutangata āa e faimoāoni āa Sihova. Ko hono āuhinga, he āoku ne falala āāE hangÄ ha langafale taāengata āa e āofa [āa Sihova], āE hangÄ ko ha meāa tuāu āi he langi hoāo tauhi leaā (v. 2). Ka ko e kemo āene fakamahino, āa e āleaā āa Sihova āoku tuāu ai āene āamanaki, ko e ngaahi lea ia āo e fuakava naāe fai āe Sihova kia Tevita āia 2 Samiuela 7 āKuo u fai kovinÄnite mo ia kuo u fili, Kuo u fuakava kia TÄvita ko āeku tamaioāeiki; Te u fokotuāumaāu ho hako āo taāengata, Pea teu faāu ho taloni ke laui toāutangataā (v. 3-4). āE toe foki mai āene fakamatala ki he fuakava ni āi he v. 19-37, ka āoku mahino ko āene āamanaki ki he kahaāu mo e āamui āo āIsileli āoku tuāu ia āi he folofola āa Sihova pea mo āene anga Tauhi-lea mo Fakamoāoni Talaāofa. āOku ne āilopauĀ āāe fakamÄlÅāia āe he Langi hoāo fakaofo āEiki: āE fakamÄlÅāia foki āe he fakataha āa e faāahinga tapu hoāo fai moāoniā (v. 5). Neongo nai e fuoloa āa āene tatali ki he Tauhi-lea āa Sihova, ka kuo hÄ kiate ia āa e vÄ«sone āo e āAmui, āo āItaniti, āa hono fakamÄlÅāia āo Sihova āi āItaniti koeāuhi ko āene fai meāafakaofo he fakahÄ āene faimoāoni āaki āene fokotuāumaāu e taloni āo TÄvita.Ā
Ā
(2) Faimoāoni āa Sihova: Ivi NgÄue mai (v. 8-18)
Ā āOku nofo taha leva āa āEtani āi he konga ko eni ki hono fakahikihikiāi āo e Faimoāoni āa Sihova āaki āene fakahÄ, ko e Faimoāoni āa Sihova ko e makeheāanga ia āo Sihova āi haāa āotua. Ko e makeheāanga ia āo e āOtua āo e Tohitapu mei he ngaahi āotua āo e Mosilemi, Puta, HinitÅ« mo e toe hÄ ha faāahinga Lotu āi mÄmani. He ko e āOtua āo e Tohitapu, āoku folofola mai, pea āoku haāofia ia āe he āene faimoāoni, he ko āene folofola āoku ne fakaai foki.
Ā
Ko e Faimoāoni āa Sihova āa āeni āoku ne aoniuāaki āi he Fakatupu. āOku ne puleāiāaki āa e ngaahi peau āo e tahi (v. 9), mo laikiāaki āa hono ngaahi fili (v. 10), āoku ne fakafonuāaki ia āa mÄmani hono mahu (v. 11), āoku ne puleāiāaki āa e angi tokelau mo e angi tonga āa e matangi (v. 12). āOku anga pehÄ āa Sihova, he ko e pou āo hono taloni ko āFaitotonu mo FakakonisitÅ«toneā pea ka ai ha feituāu āoku hÄ ai āa Sihova pea āoku āfakamelomelo ki hono fofongaā āa āāOfa mo Moāoniā (v. 14). āOku monÅ«āia foki āakinautolu āoku fononga he āmaamaā āo hono fofonga (v. 15) he ko e āmanumanumelie āo honau Iviā, āa Sihova (v. 17). āOku toki fakamahino leva āe āEtani, tÄ ko e monÅ«āiaāanga eni āo āIsileli, he ko Sihova honau āfakaÅ«ā pea ko Sihova ia honau āHauā (v. 18).
Ā
āA ia, neongo nai āe fuoloa āo āikai fakaai āe Sihova āene fuakava kia TÄvita, ka āoku ai pe ha tuāunga ke falala ai āa āIsileli ki he Tauhilea mo e Faimoāoni āa Sihova, he āoku fakahÄ ia āe Natula pea āoku hÄ foki āi he āene tokangaekina āe Sihova āa āIsileli he kuohili.
Ā
3) Fakamanatu e Fuakava āa Sihova kia TÄvita (v. 19-37)
āOku foki āa āEtani āi he konga ko eni, ki he fuakava āa Sihova kia Tevita, āa Ä kuo ne lea ki ai āi he v. 3-4, āa e fuakava āa Sihova ke faāu e taloni āo TÄvita ke taāengata. āOku ne fakamanatuhake āa e folofola āa Sihova kia TÄvita, ke hoko ia ko e makatuāunga āo āene tangi ki he Faimoāoni āa Sihova mo āene Tauhilea. āOku ne lea ki he āosi folofolaāaki āe Sihova, kuo ne āhilifaki āa e ivi tokoniā kia TÄvita (v. 19), kuo āpaniā āaki foki ia āa e lolo tapu (v. 20), āa ia ko TÄvita ia āa e MÄ«saia pe Kalaisi āa Sihova. Pea kuo ne folofola ai foki, te ne āpoupou peā āa TÄvita pea āe āikai foki ātataāo mai ha filiā kiate ia, āPea ko e faāahinga pauāu āe āikai te nau fakamamahiā ia (v. 22). Ko e fakamanatu ia āo e talaāofa āa Sihova kia Tevita, te ne fokotuāu āa āIsileli ki ha āpotuā āa ia āe āikai lava ke toe fakamamahia ai kinautolu (2 Sam. 7:10).
Ā
āOku fakamanatu foki āe āEtani āa e fuakava āa Sihova ke fakamalaāia āa e ngaahi fili āo TÄvita pea mo āai foki ke ne ikunaāi āa e ngaahi fonuahau āo mÄmani (v. 25). āE lau foki āa TÄvita ko e āāuluaki fohaā āo e āOtua (= āAlo āo e āOtua) pea āe ātaāofiā āe Sihova āene āofa maāana, he āe āa TÄvita maāu aipÄ āa e āfuakavaā āa Sihova (v. 27-28): āTe u āai ke taāengata hono fÄmili, pea ko hono taloni ke hangÄ ko e ngaahi āaho fakalangiā (v. 29). āOku fakapapau foki āa e fuakava āa Sihova kia TÄvita, āaki āene talaāofa āe āikai āmotuhiā āene āofa meiate ia āo hangÄ ne fai kia Saula, neongo āoka liāaki āe heāene āfÄnauā āa e Lao āo Sihova (v. 30-33). Kuo fakapapau ai fokiĀ āa Sihova āe āāikai te u vaāinga āaki āeku kovinÄnite, pea ko e meāa kuo āalu atu mei hoku ngutu āe āikai te u fakakehe. Kuo taha aipÄ āeku fuakava; Tangi āeku mÄāoniāoni āe āikai te u loi kia TÄvita: Ko hono hako āe taāengata, pea ko hono taloni āe feāao mo au āo hangÄ ko e laāÄ. āE fokotuāu āo taāengata hangÄ ko e mÄhina mo e fakamoāonilea āi he āatÄā (v. 37).
Ā
Ko e konga ko eni, āoku āasi ai āa e mahuāinga āo e folofola āa Sihova kia āEtani mo haāa āIsileli āi he kuonga āo e FakahÄ. He āi he kuonga āo e kau Fakamaau ne fokotuāu āe Sihova hanau kau toāa ke hamusi kinautolu mei he nima āo honau ngaahi fili. Ka āi he FakahÄ ne āikai ha mafi ke tokoni, ngata pe āi he fuakava āa Sihova kia TÄvita, ko ia ia honau tokoni mo āamanakiāanga āi he faingataāa.
Ā
(4) TÅ āa Houhau āo Sihova kia TÄvita ko āene Pani (v. 38-45)
Hili āene fakamanatuhake āa e folofola āa Sihova kuo fai āo kau kia TÄvita, āoku fakamatala leva āe āEtani ki he hangÄ kuo āikai āa e fuakava āa Sihova kia TÄvita: āKuo ke takataka āita ki hoāo Pani. Kuo ke fakamaāamaāa āa e kovinÄnite mo hoāo tamaioāeiki: Kuo ke lÄ« ki he kelekele hono kalauniā (v. 38-39). Ko e meāa mÄtÄ pe ia ne hoko he FakahÄ ki Papilone. He naāe taki pÅpula āa Kingi Setekaia, pea ko e meāa fakamuimuitaha ne ne sio ki ai āaki hono fofonga, ko hono fakapoongi kotoa hono ngaahi foha ā ko e fakangata fakaāaufuli Ä āe Kingi Nepukanesa āa e fale āo Tevita (2 Tuāi 25:6-7). Hili ia naāe kuihi āe Nepukanesa āa e fofonga āo Setakaia. Naāe hae foki āa e ngaahi āÄ āo Selusalema pea maumauāi hono ngaahi taua. Pea āi heāenau Å atu ki Papilone, ne lumaāi kinautolu ai fakataha mo Sihova, āi he lau āe he ngaahi kakai, āKo e kakai eni āa Sihova kuo nau āalu atu mei hono fonuaā (Isik. 36:20). āA ia ko e pehÄ, kuo āikai koÄ lava āe Sihova ke fakahaofi hono kakai mei honau ngaahi fili!
Ā
Neongo ko e takipÅpula āo āIsileli, ko e meāa naāe fai āi he kuonga āo Kingi Setekaia, ka āoku nofo āa āEtani āi hono fakamanatu, ko e taloni āo Setekaia, ko e taloni foki ia āo Kingi TÄvita āa Ä ne fuakava āe Sihova āia 2 Samiuela 7:14-16, te ne fokotuāu āo taāengata. Ka ko eni kuo āke fakangata āene fetapaki, kuo ke fulihi ki he kelekele hono taloniā (v. 44). āA ia, āoku fokotuāu atu āe āEtani āi he āao āo Sihova āa āene Faimoāoni, ke āekeāiāaki āa e āuhinga āo e tÅ āa āIsileli ki he nima āo e fili. Ka āoku tau āilo mei he fakamatala āa 2 Tuāi pea mo e ngaahi tohi fakapalÅfita āa e liāaki āe he āfÄnauā āa TÄvita, āe he holongÄtuāi āo Siuta, āa e folofola āa Sihova. Pea neongo hono fakatokanga kinautolu āe he kau palÅfita ke tafoki kia Sihova, ka naāe āikai. Pea ko ia, ko e fulihi ki he kelekele āo e taloni āo TÄvita, ko hono āāeke āaki [āe Sihova] āa e meāa kinisi āenau angahalaā pea mo hono āāeke āenau kovi āaki āa e ngaahi tÄā (v. 32). āI he tuāu ko eni, ko e āamanakiāanga āo āEtani mo āIsileli, ko e mahino āe āikai motuhi āa e āofa āa Sihova meia TÄvita pea āe āikai foki te ne tuku āene Tauhilea.
Ā
(5) Tangi ki he Faimoāoni āa Tevita ke Fakaai āene Fuakava kia TÄvita (v. 46-52)
Ko e āofa āa Sihova kia TÄvita mo āene fakamoāonilea, ko ia ia āa e makatuāunga āo e taukapo āa āEtani āi he konga ko eni maāa āIsileli. āOku mahino kiate ia, ko e fulihi āo e taloni āo TÄvita, ko e houhau ia āo Sihova kiate kinautolu. Ka āoku ne tuāu ai āo tangi ki he ngaahi Faimoāoni āa Sihova kimuāa: āāE āAtonai kofaāÄ hoāo ngaahi āofa muāa, ko e fua hoāo fuakava kia TÄvita mo fakamoāonilea?ā. Hono nifi e ngaahi faingataāa he kuonga āo e pule āa e ngaahi tuāi āo Siuta, naāe fakahaofi ai kinautolu āe Sihova mei honau ngaahi fili. Talaāehai āe ngalo āa e talanoa ki hono fakahaofi āo āIsileli mei he nima āo e Tuāi āAsili a āi he kuonga āo Kingi Hesekaia mo e palÅfita ko āAisea (2 Tuāi 18). āOku hiliÅ foki ai āa e kuonga āo Kingi Solomone mo e fakaai āo e Temipale kaeāumaāÄ hono fakatuāumÄlie āo āIsileli āi he āofa āa Sihova kia TÄvita. Naāe taāofi foki āe Sihova maāa TÄvita āa e konga fonua āo Siuta, āi he kuonga āo e mavaeua āa e Puleāanga āia Kingi Lehopoame.
Ā
Ka ko eni kuo manukia āa āIsileli āe he ākakai lahiā. Ko e manukia āo āIsileli, ko e manukia foki ia āo Sihova, he āoku pehÄ āa e sino-taha āa Sihova mo āene Pani pea mo hono kakai. Pea ka manukia leva āa Sihova āoku āilo āe āEtani, kuo pau ke fai meāafakaofo āa Sihova ke ne fakatapuhÄāiāaki hono huafa toputapu. āOku āilo āe āEtani, neongo kuo āikai hÄ leva ha tali āa Sihova ki heāene tangi hake, ka kuo pau ke fakaai āe Sihova āene fuakava, kuo pau ke ne fakatapuhÄāi hono huafa āaki āene āai ke āilo āe he ngaahi fili āo āIsileli, āoku Tauhi-lea āa Sihova pea āoku ne mafai foki ke fakamoāui hono kakai āaki hono mafimafi.
Ā
Fakamoāoni āa e Saame ni kia Sisu
Ko e tangi āa āEtani ki he Faimoāoni āa Sihova, naāe fai mei he uhouhonga āo e matamata kuo āikai āa e fuakava āa Sihova ke āofeina āa TÄvita ko āene Pani (=MÄ«saia=Kalaisi) mo fakaai āene talaāofa kiate ia. Ko e āamanakiāanga āo āEtani, ko e fuakava āe Sihova āe āikai motuhi āene āofa mei heāene Pani, meia TÄvita neongo nai te ne kinisi āene fÄnau ko āenau liāaki āene Lao.
Ā
Fakafetaāi ko e meāa ne tangi ki ai āa āEtani, kuo fakaai āe Sihova āi he hoko mai āa Sisu Kalaisi. He naāe tala āe Kepaleli kia Mele, āo kau kia Sisu āo pehÄ, āPea āe hoko ko e lahi āa e toko taha ko iÄ; pea āe lau ia ko e āAlo āo e āEiki Taupotu; pea āe foaki kiate ia āe he āEiki ko e āOtua āa e taloni āo āene kui ko TÄvita: pea te ne tuāi ki he hako āo SÄkope āo lauikuonga; pea ko āene pule āe āikai ngataā (Lk. 1:32). āOku fakamoāoni foki ki ai āa e āAposetolo ko Paula, ki he ongoongolelei āo Kalaisi, āāa e ongoongolelei ko ia naāa ne talaāofa ki ai āi muāa āi heāene kau palÅfita āi he Tohitapu, ko e ongoongo āo hono āAlo, āo ia naāe tupu mei he hako āo TÄvita āi hono anga kakano, āo ia naāe mÄtuāaki fakaeāa ko e āAlo āo e āOtua āi hono laumÄlie tapuhÄ, heāene toetuāu mei he pekia, āio āa Sisu Kalaisi ko hotau āEikiā (Lom. 1:2-4). Ko e fakamoāonitalaāofa Ä āa Sihova, he kuo ne fakamoāonilea kia TÄvita āaki āene fakaai hono taloni āia Sisu Kalaisi, ke tuāu āo taāengata. Ko e āaho āo āene pekia, ko e āaho pe ia āe taha ne fanongonongo fakapuleāanga ai ki he kakai kotoa pe āi he faāahinga lea kotoa pe āo mÄmani, āKo Sisu Mei Nasaleti ko e Tuāi Siuā (Sn. 19:19-20). Neongo ko ha manuki, ka ko e moāoniāimeāa pe ia ne hoko āi he Kolosi. He ko e Kolosi, ko e taloni ia āo Sisu mei Nasaleti. āOku tuāu āia Teutalonome 21:23, āhe ko ia āoku tautau [he āakau] ko e koto malaāia ki he āOtuaā. Ko e āuhinga ia e hoko āa e Kolosi āo Kalaisi ko e tÅ«kiaāanga ki haāa Siu ā he āoku āikai te nau tali ne fakamalaāiaāi honau MÄ«saia. Ka naāe toki mahino ki he Siu ko Saula mei TÄsusi he hala ki Tamasikusi, ne āuhinga hono fakamalaāiaāi honau MÄ«saia, he āNe huhuāi kitautolu āe Kalaisi mei he malaāia faka-Lao, heāene hoko ko e koto malaāia koeāuhi ko kitautolu (he kuo tohi, āIlonga āa ia āoku tautau āi ha āakau ko e malaāia ia) koeāuhi ke hoko ki he Senitaile āia Kalaisi āa e tÄpuaki āa āEpalahameā (Kal. 3:13-14). Ko e ātÄpuaki āa āEpalahameā, ko hono fakamonÅ«āia āakitautolu ne fakataukimala, he kuo fua āe Kalaisi āetau malaāia heāene tautau he āakau. Ko e Faimoāoni ia āa Sihova ki heāene fuakava kia TÄvita, ko hotau monÅ«āiaāanga ia.Ā
āKo ia ia tene langa ha fale āi hoku hingoa, pea te u fakapapau āae taloni āo hono puleāanga āo taāengataā (2 Samiuela 7: 13)
Ā
āOku mahuāinga āae 1 & 2 Samiuela koeāuhi āoku ne fakaāilongaāi āae liliu e faāunga taki Fakapolitikale āo āIsileli mei he pule fakamaau (Judges) Ā ki he faāunga puleāanga fakakonisitutone fakatuāi (Monarchic constitution). Ko āIlai mo Samiuela āae ongo fakamaau fakaāosi maāa āIsileli.[1] āOku matuāaki faingataāa āaupito ke fai hano tuhuāi pau āae taimi naāe hiki ai āa 1 & 2 samiuela. Matamata naāe kamata āae ngaue ni āi he taimi āoe kau fakamaau pea toki fakamaāopoāopo āi he senituli 6 K.M (600-500) hili āae foki mai āae fakahee (Exile) mei Papilone. Neongo ko 1 & 2 Samiuela koe ongo tohi fakahisitolia ka heāikai te tau lava āo tatala pe toāo āae ngaahi fakamamafa fakateolosia āoe ongo tohi ni.[2]
Ā
Koe fakahoko āene ngaahi taumuāa pea mo āene ngaahi palomesi āae āOtua naāe pau ai kene fokotuāu ha taki pea moha tauhi tonu maāa āIsileli hange ko ia kuo ha āia Tevita (Kuonga Koula -Golden age). āIkai ngata ka ke hoko foki āa Tevita mo hono hako koe fakatuāamelieāanga āoe kahaāu. Naāe loto āa Tevita kene langa āae Temipale kae finangalo āae āOtua kene fokotuāu ha taloni (Puleāanga) taāengata maāa Tevita mo hono hako. Pea koe taloni taāengata ko ia naāe toki haohaoa ia āia Sisu Kalaisi. Tau fakafetaāi he kuo hoko mai āa e tokotaha ko ia āo fai hotau āFakaofiā ke tau āinasi mo kitautolu he āamanakiāanga ki he taloni taāengata ko ia āaki hono āTaāataāaā āi Kalevale. Pea hange ko e siāi fakaloto lahi āae masiāi ko Paul ki he siāi fanga tokoua Senitaile āi āEfeso āae maama āo e fakaāamanaki āKa āi ono poo ni āia Kalisi Sisu ko kimoutolu naāe mamaāo muāa ne fakaofiāaki āae taāataāa āo Kalaisi.ā (āEfeso 2: 13) Pea toki hua mai āa Dr. Moulton āae tauāaāalo āae kakai kuo fakaofi kinautolu ke āinasi he fakaāamanaki ko ia āKae fakafetaāi koe talaāofa ko SISU KALAISI ia! Koe āaho ne āaloāi ai kuo molumaluāia. Ne āosi ai āae fuāu poāuli; āoe loto tuāutamaki ne hopo ai āae Laāa Moāoni āoe fakaāamanki.ā (645:6) Ko āetau hu āo kau he taloni taāengata, ko e pau ke tau maamangia he Laāa moāoni āoe Fakaāamanaki āa ia koe maāu āa Kalaisi ki heāetau moui.
Ā
mo e lotu
Abdul
[1] Koe hingoa āSamiuelaā (ongoāi āehe āOtua) koe lea āuluaki koe āshamah āa ia āoku āuhinga koe fanongoā pe ongoāiā pea koe lea ua koe āElā (āOtuaā) pea āoku tuhu ia ki he ongoāi āe he āOtua āae lotu totoaki āa āAna (koe uaifi fika āuluaki āo āElikena koeāuhi ko āene paāa kae fanau āa Penina) (1 Sam 1).
[2] hange nai ko hono fakaeāa āe he āOtua āene sipinga mo āene founga taki āe ala fakakainga mo alaaanga moe moāui fakaāitaniti ki heāene kakai fili
Ā
Access Yahoo!7 Mail on your mobile. Anytime. Anywhere. Show me how