Koe Konevesio 'ae CEDAW , na'e ikai 'uhinga ia kihe " ME'A KO'ENI OKU MIMIO KIAI 'EHE KAU LOTU 'ae talite ni..........koe me'a Fakamamahi taha koe " TUKUHAUSIA 'AE KAKAI FEFINE IHO NAU NGAAHI LOTO FALE moe Sosaieti oku nau kau ai...... koe tefito'i Issued ia 'oe Konivesio.. 'aia na'e fokotu'u ihe 1979..
--
Koe Konevesio 'ae CEDAW , na'e ikai 'uhinga ia kihe " ME'A KO'ENI OKU MIMIO KIAI 'EHE KAU LOTU 'ae talite ni..........koe me'a Fakamamahi taha koe " TUKUHAUSIA 'AE KAKAI FEFINE IHO NAU NGAAHI LOTO FALE moe Sosaieti oku nau kau ai...... koe tefito'i Issued ia 'oe Konivesio.. 'aia na'e fokotu'u ihe 1979..
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.
Poupou ki Cardinal.......
Ko 'eku tuii, 'oku totonu ke takimu'a 'a e kau faifekau moe kau taki lotuu, 'i hono taa 'a e lango kei mama'o, 'aki 'a e 'ilo tohitapu, pea 'oku fakafou mai ai hono fakahaofi 'a e ngaahi laumalie, 'ihe tu'u kihe kaha'u loolooa.Kuo tuku mai ha lau 'a e kau taki lotu hangee koe Siasi Uesiliana, moe ngaahi siasi kehee ke mahino, pe 'oku tau tu'u 'i fee 'ihe dialogue 'o e me'a mahu'inga ni?Koe taimi 'eni 'oku tu'u fehangahangai ai 'etau tui fakakalisitiane moe pule'i fakatemokalati pe fakatikitato'i 'a e fonua.'E lau pe ia koe pule'i fakatikitato, he kapau koe pule'i fakatemokalati na'a tau 'osi sio hano tukuange mai ke 'uluaki fai ha talanoa ki ai 'a e kau taki moe ngaahi kulupu kotoa pe 'i Tonga, 'o kau ai moe kau taki 'o e ngaahi siasi.'Oku fepaki 'a e ngaahi fokotu'u 'e ni'ihi 'a e CEDAW mo 'etau culture, 'o hangee koe fakatokanga 'a Katinali Soane Patita Mafi.daphne
From: 'Daphne Taukolonga' via Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Sunday, 22 March 2015, 10:30
Subject: Re: [tasilisili] CEDAW ----- KATINALI SOANE PATITA PAINI MAFI - LAU 'A E SIASI KATOLIKA
TOHI 'A KATINALI MAFI 'O FAKAMA'ALA'ALA 'A E VAKAI 'A E SIASI KATOLIKA KI HE CEDAWTohi fakamaʻalaʻala ki he vakai ʻa e Siasi Katoliká ki he CEDAWʻOku ou fakatapu ki he Tuʻi ʻo Tongá, Sea ʻo e Fale Aleá, ʻEiki Palemia ʻo Tonga, kau Taki Lotu, houʻeiki mo e kakai kotoa ʻo e fonuá.ʻOku laveʻi ʻe he motuʻá ni ʻoku toe fakaava ʻa e talanoa naʻe fakahoko kimuʻa he 2009 fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo Tonga pea mo e talite pe konivesio ʻi he Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá (United Nations) ʻoku ʻiloa ko e CEDAW ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e feinga ke fakangata pe taʻofi fakaʻaufuli ʻa e ngaahi toʻonga fakaehaua mo fakaaoao kotoa ki he houʻeiki fafiné. Naʻá ku kau atu ʻi he lukuluku fakakaukau ki he Fale Alea ʻo e taʻu ko iá pea ʻi he fakaʻosí naʻe ʻikai tali ke fakamoʻoni ʻa Tonga. Ka ko eni ʻoku toe ʻohake.ʻOku ou kole ke u tohi atu ʻi hoku lakanga ko e ʻEpikopōʻo e Taiosisi ʻo Tonga mo Niueé pea ʻi hoku fatongia fakatauhisipí ʻo kau fakataha ai mo hoku kaungā Taki Lotú ʻi hono tataki mo tokangaʻi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá. Ko e taha ia ʻo e fatongia mamafa ʻo e Tauhi Sipí ke siofi ha ngaahi fili pe fakatuʻutāmaki ʻe fehangahangai mo e fanga sipí pea ke ngāue leva ke nau malu ki ha feituʻu ʻoku maʻu ai ʻa e nongá mo kei ʻinasi he mohuku lau maʻuiʻuí.
Ko eni kuo toe fakahoko ha felāfoaki ʻi he Fale Aleá fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e CEDAW ki Tonga mo vakai pe ʻoku totonu ke fakamoʻoni ʻa Tonga ki he konivesio ko ení pe ʻikai.
Ko ia ʻoku ou fiefia ke u kau atu ki he aleá ʻaki hano fakamaʻalaʻala atu ʻa e vakai ʻa e Siasi Katoliká ki he konivesio ko eni ʻoku ʻiloa ko e CEDAW.Ko e meʻa ʻuluaki ʻoku fiemaʻu ʻe he konivesio ko ení ko e fiemaʻu ke taʻofi fakaʻaufuli ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaaoao mo fakaehaua kotoa pea mo hono pāʻusiʻi mo fakamamahiʻi e houʻeiki fafiné. Ko e ngaahi toʻonga eni ʻoku mahino ʻoku ʻikai tali ʻe he lao ʻo Tongá, ʻikai tali ʻe he Siasi Katolika Lomá pea pehē ki he ngaahi Siasi Kalisitiane kotoa pē.ʻOku fakamamafaʻi ʻi he Siasí ʻa e ngeia ʻo e tangatá mo e fefiné ko e ʻīmisi ʻo e ʻOtuá pea ʻoku fakalaumālie ʻa e ngeia ko ení ko ʻene kaunga hangatonu ki he ʻOtuá. ʻI heʻene peheéʻoku ʻikai ke aleaʻi ia pe toe tipeitiʻi ʻa e foʻi moʻoni ko e tangatá mo e fefiné ko e ʻīmisiʻo e ʻOtuá. ʻOku tau tali ia ko e foʻi moʻoni ʻoku ʻomai heʻetau tui ʻOtuá pea hā he Tohi Tapu ʻoku tau maʻu fakahinohino mei aí ʻo hoko ko e tūhulu kiate kitautolu mo e Tonga kotoa pē. Ko e ngeia ʻo e tangatá mo e fefiné ʻoku tafe leva mei ai ʻa e ngaahi totonu tefito ko e konga hono ngeiá. ʻOku kau ai ʻa e totonu ki he moʻuí mo e malu ʻa e moʻuí pea ko e ʻuhinga ia ʻa e tokanga ʻa e konivesió. Ko e totonu ki he meʻatokoni, vai, ʻea, nofoʻanga, vala, ke ako, ke tauʻatāina ko e konga ia ʻo e ngaahi totonu tefitó. Ko e totonu taupotu ki he moʻuí ko e ʻOtuá pe he ko ia naʻá ne foakí pea ko ia pe ʻoku ʻaʻana ʻa e totonu taupotu ke ne toe toʻó. Ka ko e toʻo ʻo e moʻuí ko e foki ia ki he ʻapi ʻoku ʻi ʻitāniti ʻoku ui ko Hevani. Ko ia ko e totonu ki he moʻuí ʻoku totonu ke tapui ai pe ʻa e founga kotoa ʻe hoko ko e fakamanamana ki he moʻuí ʻo hangē ko hono fakamamahiʻi, pāʻusiʻi, mo fakaehaua e kakai fefiné.ʻI he fāmilí ʻoku mahino ko e fakatahaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá mo e fefiné ʻo ʻikai ke na kei ua kae hoko pe ʻo taha. Ko e taha ko ení ʻoku fiemaʻu ke ʻi ai ha talanoa ke toe femahinoʻaki ange fekauʻaki mo e ʻofá ʻa ia ʻoku feʻofaʻaki ai ʻa e tangatá mo e fefiné. ʻOku hangēʻoku tau hoholi pe ke talanoa ki he totonú mo e konivesió kae ʻikai ha talanoa ki he ʻofa naʻe fakatupu ʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá. ʻI he feʻofaʻaki loloto mo moʻoní ʻoku ʻi ai ʻa e tokaʻi mo e fakaʻapaʻapa pea mo e fefakakoloaʻaki ʻa e tangatá mei hono natula tangatá pea mo e fefiné mei hono natula fefiné. ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ko e pule aoniu ʻa e tangatá ki he fefiné pe pule aoniu ʻa e fefiné ki he tangatá. Ko e laumālie ʻo e feʻofaʻakí mo e fefakakoloaʻakí ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻa e fakalakalaka ʻa e moʻui ʻa e tangatá mo e fefiné. ʻOku ʻikai ha loki ʻi he ʻofa moʻoní ki he fakamamahi mo e fakaehaua.Neongo ʻa e lau ʻa Paula ʻi heʻene Tohi ki he kakai ʻEfesoó ʻoku hangēʻoku hā ko ha pule aoniu ʻa e husepanití ki he uaifí ka ko hono laumālie mo e natula ʻo e vakai ʻa Paulá ʻoku hāʻi he muimui ki he founga tauhi ʻa e ʻEikí ki he Siasí. Ko ia ʻoku fakahoko ki he husepanití ke ʻofa ki hono uaifí ʻo hangē ko e ʻofa ʻa e ʻEikí ki he Siasí. Ko e fiemaʻu ke foaki moʻui ʻo hangē ko e foaki moʻui ʻa e ʻulu ʻo e Siasí ko Sēsū ki heʻene fanga sipí. Ko ia ʻoku ʻuhinga ʻa e ʻulú ko e foaki moʻui ʻi he ʻofa ka ʻoku ʻikai ko e pule aoniu. Ka ʻi he feʻofaʻaki ʻoku loloto, fakalaumālie mo moʻoni ʻoku fefoakiʻaki moʻui ʻa e husepanití mo e uaifí. Fefoakiʻaki ʻa e koloa ʻo e hoko ʻa e tangatá ko e tangata mo e fefiné ko e fefine. Ko e ngaahi ʻuuni koloa eni ia ʻoku loloto ki he moʻui ʻa e Tongá pea ʻoku totonu ke fakaʻaiʻai mo akoʻi ki ai ʻetau fanaú. ʻOku kau hono teuteuʻi ʻo e ʻofá ki hono taʻofi ʻo e fakamamahi mo e fakaehaua he fononga ʻo e moʻuí. Ka ʻoku ʻikai hā foki eni he konivesió koeʻuhi ko e aafe ʻa e fakahinohinó ki he ʻOtuá.Ko e moto ʻo e Sila ʻo Tongá ko e “Ko e ʻOtua mo Tonga ko Hoku Tofiʻa.” ʻI he motó ʻoku fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá ka ʻoku ʻikai ko Tonga. ʻOku tau polepole ai pea lau ai hotau monūʻia mo e malu ʻa e fonuá he malumalu ʻo e fuka ʻoku hā ai ʻa e Kolosi mo e Taʻataʻa hotau Fakamoʻuí. Ko ia ʻoku totonu ke tau muʻaki vakai ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá ʻo kau ai ʻa e Fekau ʻe 10 kimuʻa pea tau vakai ki he ngaahi ʻuhinga mo e poto ʻoku ʻomai ʻe he UN ʻo fakafou mai ʻi he konivesio ʻo e CEDAW.ʻOku ʻi ai ʻa e Fakafofonga ʻo e Siasi Katoliká ʻi he UN pea ko ia ʻokú ne muimuiʻi ʻa e ngaahi alea he UN pea mo ʻoatu ʻa e vakai ʻa e Siasí heʻene taukei he moʻui ʻa e tangatá mo e fefiné he ngaahi senituli lahi. Ko e taimi lahi ʻoku hoko ai ha ngaahi maumau ki he fāmilí pe ngaahi vāʻi he moʻuí ʻoku faʻa muʻomuʻa ʻa e kakaí ʻo kumi hūfanga pe faleʻi mei he Siasí. Ko ia ʻoku meaʻi ia ʻe he kau Taki Lotu ʻi Tongá ʻa e kumi hūfanga mo moʻui ʻa e tokolahi ki honau siasí.
Some comments and assertions about CEDAW:
'The convention [CEDAW]... seeks to assert that many women who consider themselves to be both happy and equal in their roles as mothers and wives are not happy... the convention in effect belittles the vital role of these women and consequently the role of their husbands'.
Senator Crichton-Browne, Australian Senate, 9 December 1983.
'From where did the clamour for equality originate? It began in the Eastern Soviet bloc countries, which, while speaking loudly for equality, were not particularly renowned for their practice of human rights. I am sure that Australian women do not want the same rights as women in Iran and India.'
Senator Boswell, Australian Senate, 29 November 1983.
Opposition to CEDAW: Many Australians feared CEDAW and the effect that it would have on Australian society. Some groups and individuals organised rallies and wrote letters to members of parliament, hoping to influence Australia not to sign. Several parliamentarians went on to voice their opposition to CEDAW in parliament and worked to prevent Australia from signing the Convention.
Opponents argued that CEDAW would force women out of their homes and into the workforce and cause a breakdown of family life. In addition, the fact that the former Soviet Union bloc participated in the UN led some people to believe that Australia signing CEDAW would give these countries the power to make laws for Australia.
Rev.Kuli Fisi’iahi
Phone +64 (9) 439 8724, Mob: 027 5020 507,
www.dargavillemethodist.org.nz
email: fisi...@xtra.co.nz
"I would rather have speeches that are true than those which contain merely nice distinctions. Just as I would rather have friends who are wise than merely those who are handsome." (Augustine)
----- Original Message -----To:"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Wed, 25 Mar 2015 07:03:20 +1200Subject:RE: [tasilisili] CEDAW
.
Lutui mei he fakahinohino lao 'a e Pule'anga ko e me'a ko 'eni 'oku hoha'a ki ai 'a Pesi mo Sami ke tu'unga ai 'etau kau atu.'Oku lolotonga laumalie lelei ia he 'etu lao
----- Original Message -----To:<tasil...@googlegroups.com>
Cc:Sent:Tue, 24 Mar 2015 20:05:28 -0700Subject:Re: [tasilisili] CEDAW
Sailosi:Lopeti Senituli mei he Mia, neongo kuo fakamo'oni 'a Tonga ni ia ka 'oku te'eki ai fakalao ia .Pea ka tali 'e Tonga ni ko e me'a 'e fai 'e liliu 'a e lao 'a Tonga ni ke fenapasi mo e ngaahi lao 'a e konivesio ...----Kataki pe Losi...'ikai fu'u mahino e lau ko eni kiate au...A) 1) neongo kuo fakamo'oni 'a Tonga ka 'oku te'eki fakalao ia...a) 'a ia ko e fakamo'oni ta'efakalao eni?, kapau 'oku 'io...i) ko ha fakamo'oni fakaeneene pe eni 'a Tonga?,... ii) 'oku tatau e ma'u 'a e UN mo e lau ko enii, pe ko Tonga pe ia 'oku lau kei ta'efakalao pehee, kae kuo 'osi fakalao ia ki he UN?... iii) 'oku anga'aki 'e he pule'anga ko enii 'a e fai me'a ta'efakalaoo?...iv) 'a ia 'oku 'ilo'i lelei pe 'oku 'ikai fakalao 'i Tonga ni kae fakamo'oni pe ki ai?...2) Pea ka tali 'e Tonga ni...e) 'a ia na'e fakamo'oni e Pule'angaa ki he me'a 'oku te'eki ke tali ia 'i Tonga ni?...kapau 'oku 'io...i) 'e toe 'omi 'e he Pule'angaa ki ha fakataha'anga fakalao ke toe alea'i ai pe 'e tali pe 'ikai?...pea ka 'ikai tali ai, ko e ha hano ola ki he fakamo'oni kuo 'osi fai 'e he Pule'anga lolotongaa...ii) pe ko e 'omi pe ia ke tau vauvau maumau taimi ai he kuo 'osi fakamo'oni 'a Tonga ki ai...iii) kapau 'oku tui e pule'angaa lolotongaa 'oku liliu ngata'a 'a Tonga he founga fakalotofonuaa (tomu'a 'omi ki falealea ke alea'i ai)...'e ngali faingofua ange e liliuu ha'ane takai mai ha founga mei tu'a hangee ko e CEDAW? ...pea kapau 'oku na fakatou 'ikai...ta 'oku 'ikai mo'oni e fo'i fakamatala ko enii mei he MIA...pea tau teuteu atu leva ke fakapekia 'etau ki'i lao fakafonuaa ka tau laka he taimi mo 'eva he soneeE) Kapau kuo fanufanu ha kau minisitaa ne 'ikai te nau 'i he kapineti ne fai tu'utu'uni ai e kapinetii ke tali pea fakamo'oni 'a Tonga ki he CEDAW....i) 'oku ai ha miniti e Kapineti ko iaa ke tau lave'i e kau memipa ne nau fakataha'i mo tali ke fakamo'oni ki ai 'a Tongaa?...kapau 'oku 'i ai, te tau ala ma'u tau'ataina ia?...'i he fakataha 'a e Kapinetii... pe 'a e PTAO?...ii) kuo mavaeua heni e Kapinetii/Pule'angaa, pe ko e fanufanu fakaloiloi pe ke ngali lelei ha ni'ihi kae tukuaki'i pe ha ni'ihi?...iii) 'oku lahilahi ha ngaahi founga pehe ni he Pule'anga lolotongaa?...iv) kuo taimi nai e faka'ilo fakafalealea "vote of no confidence?"Kapau ko e tefito'i fakakaukau 'etau fakamo'oni ki he CEDAW ke malu'i ai hotau hou'eiki fafinee, he kuo 'ikai malu'i lelei pe 'e he lao lolotonga 'a Tongaa hotau kakai fefinee?...pe kuo tau fakamo'oni ki he CEDAW ko ha 'asenita kehe fakafo'ituitui pe ia?...a) too nounou fakataki mo faka'ilo 'a e pule'angaa, e) lahi ange fie liliu koe'uhi pe ke liliu, f) fai mo liliu kae toki alea'i ki mui, h) katoa pe...pea 'e mo'oni e tala mei he MIA..."ko e me'a 'e fai 'e liliu 'a e lao 'a Tonga ni ke fenapasi mo e ngaahi lao 'a e konivesio" ...'ofa ke tau mateuteu lelei ki ai...
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.
To:<tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:
Wed, 25 Mar 2015 00:05:42 -0700Subject:Re: [tasilisili] CEDAW
Malo Takamuli e fakamaama...kataki pe na kou lele atu au ha saliote maumau...hahaha...ka ko e fifilii pe ia...pe ko e ha ne 'ikai tomu'a fai ai e faka'eke'ekee/kolee mo alea'i 'i falealea kimu'a 'e he pule'angaa pea toki fai e fakamo'oni ki he konivesioo...kae ngaue'aki e founga ko enii...ke tomu'a fakamo'oni pea toki fai e kolee...hangee nai ia ha tomu'a faito'o ha taha kae toki talatala, faka'ata mo tele..
-------------
hhh , Ko e ngaue ko eni ne fai 'e he Kapineti, mahino mai nenau tekelele e ngaue ne 'osi fai pe 'ehe Pule'anga 'o Tu'ivakano mo Vaipulu, mahalo nenau sai'ia ange he lea ko ee """ 'oku 'ikai 'aonga e longoa'a mo e taa kapa mei tu'a, sai ketau huu ki loto 'o longoaa'a ai ke fei mo mahino "".
Ko e fakamahalo pe ki he fakavavevave 'ae Kapineti..
Takamuli.
----- Original Message -----To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>Cc:Sent:Wed, 25 Mar 2015 13:12:49 +0000 (UTC)Subject:Re: [tasilisili] CEDAW
'Oku lelei ange 'a e taa 'a e lango kei mama'o.
Koe hidden agenda 'oku fai ki ai 'a e tokanga.
Koe feinga 'ena 'a Palemia ke to'o ' ae mafai 'o e Tu'i 'ihe tu'u kihe kaha'u kae fakafeta'i he'ikai lava ia he'e pule 'a natula ia.
-------------------
Ko e me'a mahu'inga ena 'oku ke 'ilo'i , mahalo ne 'ilo pe ki ai e PTOA mo e kakai nenau fili 'ia 'Akilisi, ka 'ikai , ko e faingamalie ena ke ke fafangu 'a Tonga kenau 'aa aa 'o 'ilo e me'a 'ae Palemia 'oku fai.
'Oku fu'u tomui 'aupito e kakai 'o Tonga fakataha moe ng Siasi kenau 'ilo'i eni ""ko e feinga 'ae Palemia ke to'o e mafai 'oe Tu'i."""
Ne 'osi 'iai foki e ng mafai ne 'osi tuku hifo ki he kakai , hange ko e fili e kau Minista mo e ha fua..
'Oku ke pehe Daphne, ko e ha e ngahi mafai 'oku toe feinga ki ai 'a e Palemia ke to'o mei he Tu'i ? Pe ko 'ene feinga ke to'o e Pule'anga fakatu'i ?
Ko e ha 'ene kaunga 'ae CEDAW mo e feinga 'ae Palemia ke to'o e mafai 'oe Tu'i ?
Takamuli.