Re: [tasilisili] CEDAW ----- KATINALI SOANE PATITA PAINI MAFI - LAU 'A E SIASI KATOLIKA

357 views
Skip to first unread message

Daphne Taukolonga

unread,
Mar 21, 2015, 7:30:52 PM3/21/15
to tasil...@googlegroups.com
TOHI 'A KATINALI MAFI 'O FAKAMA'ALA'ALA 'A E VAKAI 'A E SIASI KATOLIKA KI HE CEDAW

 
Tohi fakamaʻalaʻala ki he vakai ʻa e Siasi Katoliká ki he CEDAW

 
ʻOku ou fakatapu ki he Tuʻi ʻo Tongá, Sea ʻo e Fale Aleá, ʻEiki Palemia ʻo Tonga, kau Taki Lotu, houʻeiki mo e kakai kotoa ʻo e fonuá.

 
ʻOku laveʻi ʻe he motuʻá ni ʻoku toe fakaava ʻa e talanoa naʻe fakahoko kimuʻa he 2009 fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo Tonga pea mo e talite pe konivesio ʻi he Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá (United Nations) ʻoku ʻiloa ko e CEDAW ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e feinga ke fakangata pe taʻofi fakaʻaufuli ʻa e ngaahi toʻonga fakaehaua mo fakaaoao kotoa ki he houʻeiki fafiné. Naʻá ku kau atu ʻi he lukuluku fakakaukau ki he Fale Alea ʻo e taʻu ko iá pea ʻi he fakaʻosí naʻe ʻikai tali ke fakamoʻoni ʻa Tonga. Ka ko eni ʻoku toe ʻohake.

 
ʻOku ou kole ke u tohi atu ʻi hoku lakanga ko e ʻEpikopōʻo e Taiosisi ʻo Tonga mo Niueé pea ʻi hoku fatongia fakatauhisipí ʻo kau fakataha ai mo hoku kaungā Taki Lotú ʻi hono tataki mo tokangaʻi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá. Ko e taha ia ʻo e fatongia mamafa ʻo e Tauhi Sipí ke siofi ha ngaahi fili pe fakatuʻutāmaki ʻe fehangahangai mo e fanga sipí pea ke ngāue leva ke nau malu ki ha feituʻu ʻoku maʻu ai ʻa e nongá mo kei ʻinasi he mohuku lau maʻuiʻuí.
Ko eni kuo toe fakahoko ha felāfoaki ʻi he Fale Aleá fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e CEDAW ki Tonga mo vakai pe ʻoku totonu ke fakamoʻoni ʻa Tonga ki he konivesio ko ení pe ʻikai.
Ko ia ʻoku ou fiefia ke u kau atu ki he aleá ʻaki hano fakamaʻalaʻala atu ʻa e vakai ʻa e Siasi Katoliká ki he konivesio ko eni ʻoku ʻiloa ko e CEDAW.

 
Ko e meʻa ʻuluaki ʻoku fiemaʻu ʻe he konivesio ko ení ko e fiemaʻu ke taʻofi fakaʻaufuli ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaaoao mo fakaehaua kotoa pea mo hono pāʻusiʻi mo fakamamahiʻi e houʻeiki fafiné. Ko e ngaahi toʻonga eni ʻoku mahino ʻoku ʻikai tali ʻe he lao ʻo Tongá, ʻikai tali ʻe he Siasi Katolika Lomá pea pehē ki he ngaahi Siasi Kalisitiane kotoa pē.


ʻOku fakamamafaʻi ʻi he Siasí ʻa e ngeia ʻo e tangatá mo e fefiné ko e ʻīmisi ʻo e ʻOtuá pea ʻoku fakalaumālie ʻa e ngeia ko ení ko ʻene kaunga hangatonu ki he ʻOtuá. ʻI heʻene peheéʻoku ʻikai ke aleaʻi ia pe toe tipeitiʻi ʻa e foʻi moʻoni ko e tangatá mo e fefiné ko e ʻīmisiʻo e ʻOtuá. ʻOku tau tali ia ko e foʻi moʻoni ʻoku ʻomai heʻetau tui ʻOtuá pea hā he Tohi Tapu ʻoku tau maʻu fakahinohino mei aí ʻo hoko ko e tūhulu kiate kitautolu mo e Tonga kotoa pē. Ko e ngeia ʻo e tangatá mo e fefiné ʻoku tafe leva mei ai ʻa e ngaahi totonu tefito ko e konga hono ngeiá. ʻOku kau ai ʻa e totonu ki he moʻuí mo e malu ʻa e moʻuí pea ko e ʻuhinga ia ʻa e tokanga ʻa e konivesió. Ko e totonu ki he meʻatokoni, vai, ʻea, nofoʻanga, vala, ke ako, ke tauʻatāina ko e konga ia ʻo e ngaahi totonu tefitó. Ko e totonu taupotu ki he moʻuí ko e ʻOtuá pe he ko ia naʻá ne foakí pea ko ia pe ʻoku ʻaʻana ʻa e totonu taupotu ke ne toe toʻó. Ka ko e toʻo ʻo e moʻuí ko e foki ia ki he ʻapi ʻoku ʻi ʻitāniti ʻoku ui ko Hevani. Ko ia ko e totonu ki he moʻuí ʻoku totonu ke tapui ai pe ʻa e founga kotoa ʻe hoko ko e fakamanamana ki he moʻuí ʻo hangē ko hono fakamamahiʻi, pāʻusiʻi, mo fakaehaua e kakai fefiné.

 
ʻI he fāmilí ʻoku mahino ko e fakatahaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá mo e fefiné ʻo ʻikai ke na kei ua kae hoko pe ʻo taha. Ko e taha ko ení ʻoku fiemaʻu ke ʻi ai ha talanoa ke toe femahinoʻaki ange fekauʻaki mo e ʻofá ʻa ia ʻoku feʻofaʻaki ai ʻa e tangatá mo e fefiné. ʻOku hangēʻoku tau hoholi pe ke talanoa ki he totonú mo e konivesió kae ʻikai ha talanoa ki he ʻofa naʻe fakatupu ʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá. ʻI he feʻofaʻaki loloto mo moʻoní ʻoku ʻi ai ʻa e tokaʻi mo e fakaʻapaʻapa pea mo e fefakakoloaʻaki ʻa e tangatá mei hono natula tangatá pea mo e fefiné mei hono natula fefiné. ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ko e pule aoniu ʻa e tangatá ki he fefiné pe pule aoniu ʻa e fefiné ki he tangatá. Ko e laumālie ʻo e feʻofaʻakí mo e fefakakoloaʻakí ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻa e fakalakalaka ʻa e moʻui ʻa e tangatá mo e fefiné. ʻOku ʻikai ha loki ʻi he ʻofa moʻoní ki he fakamamahi mo e fakaehaua.

 
Neongo ʻa e lau ʻa Paula ʻi heʻene Tohi ki he kakai ʻEfesoó ʻoku hangēʻoku hā ko ha pule aoniu ʻa e husepanití ki he uaifí ka ko hono laumālie mo e natula ʻo e vakai ʻa Paulá ʻoku hāʻi he muimui ki he founga tauhi ʻa e ʻEikí ki he Siasí. Ko ia ʻoku fakahoko ki he husepanití ke ʻofa ki hono uaifí ʻo hangē ko e ʻofa ʻa e ʻEikí ki he Siasí. Ko e fiemaʻu ke foaki moʻui ʻo hangē ko e foaki moʻui ʻa e ʻulu ʻo e Siasí ko Sēsū ki heʻene fanga sipí. Ko ia ʻoku ʻuhinga ʻa e ʻulú ko e foaki moʻui ʻi he ʻofa ka ʻoku ʻikai ko e pule aoniu. Ka ʻi he feʻofaʻaki ʻoku loloto, fakalaumālie mo moʻoni ʻoku fefoakiʻaki moʻui ʻa e husepanití mo e uaifí. Fefoakiʻaki ʻa e koloa ʻo e hoko ʻa e tangatá ko e tangata mo e fefiné ko e fefine. Ko e ngaahi ʻuuni koloa eni ia ʻoku loloto ki he moʻui ʻa e Tongá pea ʻoku totonu ke fakaʻaiʻai mo akoʻi ki ai ʻetau fanaú. ʻOku kau hono teuteuʻi ʻo e ʻofá ki hono taʻofi ʻo e fakamamahi mo e fakaehaua he fononga ʻo e moʻuí. Ka ʻoku ʻikai hā foki eni he konivesió koeʻuhi ko e aafe ʻa e fakahinohinó ki he ʻOtuá.

 
Ko e moto ʻo e Sila ʻo Tongá ko e “Ko e ʻOtua mo Tonga ko Hoku Tofiʻa.” ʻI he motó ʻoku fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá ka ʻoku ʻikai ko Tonga. ʻOku tau polepole ai pea lau ai hotau monūʻia mo e malu ʻa e fonuá he malumalu ʻo e fuka ʻoku hā ai ʻa e Kolosi mo e Taʻataʻa hotau Fakamoʻuí. Ko ia ʻoku totonu ke tau muʻaki vakai ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá ʻo kau ai ʻa e Fekau ʻe 10 kimuʻa pea tau vakai ki he ngaahi ʻuhinga mo e poto ʻoku ʻomai ʻe he UN ʻo fakafou mai ʻi he konivesio ʻo e CEDAW.

 
ʻOku ʻi ai ʻa e Fakafofonga ʻo e Siasi Katoliká ʻi he UN pea ko ia ʻokú ne muimuiʻi ʻa e ngaahi alea he UN pea mo ʻoatu ʻa e vakai ʻa e Siasí heʻene taukei he moʻui ʻa e tangatá mo e fefiné he ngaahi senituli lahi. Ko e taimi lahi ʻoku hoko ai ha ngaahi maumau ki he fāmilí pe ngaahi vāʻi he moʻuí ʻoku faʻa muʻomuʻa ʻa e kakaí ʻo kumi hūfanga pe faleʻi mei he Siasí. Ko ia ʻoku meaʻi ia ʻe he kau Taki Lotu ʻi Tongá ʻa e kumi hūfanga mo moʻui ʻa e tokolahi ki honau siasí.

 
Ko ia ʻoku mahuʻinga ke ʻoua ʻe aleaʻi pe ʻe he Fale Aleá ʻa e kaveinga ki he CEDAW ʻo fakangatangata ki he Fale Aleá ka ʻoku toe mahuʻinga ke ʻomai ki tuʻa ki he ngaahi sekitoa ʻo e sōsaieti ʻo Tongá ke kau atu ki he aleaʻi fakatemokalati ʻo e kaveingá. Ko e lahi ange ʻa e tipeiti mei he ngaahi sekitoa ʻo e sōsaietí ko e mahino ia ʻoku moʻui ʻa e pule fakatemokalatí ʻi Tonga. ʻI heʻene peheéʻoku kau ʻa e ngaahi siasí ʻi he sekitoa ke kau he aleá kimuʻa pea ʻoatu ki he kau Fakafofongá ke aleaʻi mo palotiʻi ʻi Fale Alea.

 
ʻOku ʻikai foki ke fakamoʻoni ʻa e Siasi Katolika Lomá ki he konivesio CEDAW koeʻuhi ko e ngaahi kupu ʻoku fepaki ia mo e tokāteline ʻo e Siasí. ʻOku mahino ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e Siasí fekauʻaki mo e ʻikai tali hono fakamamahiʻi, pāʻusiʻi, mo fakaehauaʻi ʻo e houʻeiki fafiné. Ka ko e ngaahi kupu ʻo e konivesió ʻoku hangēʻoku ʻikai ke ne fakaʻaiʻai ʻa e ngeia ʻo e fefiné kae tuku hifo iá ʻoku ʻikai tali ai ʻe he Siasí.

 
ʻOku mahino mei he fakahinohino fakasōsiale mo fakamōlale ʻa e Siasi Katoliká ʻoku ʻikai tali ʻa e fakavahavaha fanaú, fakapō ki manavá pea mo e nonofo pe mali ʻa e tangata mo e tangata pea pehē ki he fefine mo e fefine. Ko ia ʻoku tokanga ai ʻa e Siasí ki he ngaahi kupu ʻo e konivesió ʻoku fepaki mo e tokāteline ʻa e Siasí ʻo hangē ko e Kupu 12 mo e Kupu 16. Ka kapau ʻe fakamoʻoni ʻa e Siasí ʻoku mahino ko ʻene tali kotoa ia ʻa e ngaahi Kupú. Ko ia ʻoku ʻikai ke fakamoʻoni ai neongo ʻoku tui tatau mo e ngaahi Kupu lahi ʻo e konivesió

 
ʻOku fakaʻaiʻai ʻe he Komiti CEDAW ʻa e UN ke tali fakalao ʻe he ngaahi fonuá ʻa e totonu ʻa e fefiné ke fakapō ki manava he ka lahi ange hono fakalaoʻi ʻe he ngaahi fonuá pea toki fakamuimanoa leva hano fakalea mahino he CEDAW ko e “fakapō ki manavá” ko e totonu ia ʻa fafine pea kuo tali ʻe he ngaahi fonua lahi. Neongo ia ʻoku ʻikai ha mahino mai ʻa e foʻi kupuʻi lea ko e “fakapō ki manava” (abortion) ʻi heʻene tuʻu he ngaahi kupu ʻo e konivesió. Ka ko e fakaʻuhinga ʻo e ngaahi kupu ʻoku tuʻuaki ʻe he Komiti CEDAW ke fakalaoʻi ʻa e totonu ko iá. ʻE kau ʻa Tonga he poupou ko ení? Ko e lao ki he monūʻia pe mala? Ka tau fakamoʻoni ki he CEDAW ʻe tuʻu fēfē ia mo ʻetau tui ki he fakamaama ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e Fekau ʻe 10 ke ʻoua naʻá ke fakapoó. Ko e fakapō ki manavá ko e totonu pe ko e angahala?

 
Ko e totonu ke fili ʻe he fefiné hono malí ʻi he Kupu 16 ʻo e konivesió. ʻOku ʻikai ke fakamahino mai ko e fili hono husepānití ka ko e fili hono hoa (spouse) ʻoku tuʻu ʻatā leva ia ke fakaʻuhingaʻi ko e totonu ke fili pe hono hoa tatau ai pe pe ko e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefine. ʻOku lau leva ia ko e totonu. Ka ʻe toe fakaʻuhingaʻi fēfēʻe Tonga ʻa e “fāmilí” heʻene Laó pea mo e ʻuhinga ko e fāmilí ko e fakavaʻe ʻo e sōsaieti ʻo Tongá. ʻE lava fēfē ke fakafetaulaki ʻa e ngaahi fakaʻuhinga ʻo e CEDAW ʻe he niʻihi mo e poto ne faʻu ʻaki ʻetau motó “Ko e ʻOtua mo Tonga ko Hoku Tofiʻa” ʻa ia kuo lave monū ai ʻa Tonga mei he kuo hilí ʻo aʻu ki he lolotongá? Ko e toki meʻa ia ʻa e Komiti he UN ke teke mai ʻa Tonga ke liliu hono fakalea ʻo e ngaahi kupu he lao ʻa Tongá ʻe fepaki mo e konivesio ʻo e CEDAW. Ka hoko ia ko e liliu lahi ia mei he fakavaʻe naʻe fakavaʻe ʻaki ʻa e Konisitutone ʻo Tongá ko e ʻOtuá pea ke tau manatu “ʻoku moʻui hotau ʻOtuá” mo fai hotau tatakí.

 
Ko e ngaahi fonua kuo nau fakamoʻoni ki he CEDAW ʻoku nau kei fekuki pe mo e palopalema tatau ʻi hono feingaʻi ke fakangata ʻa e fakamamahiʻi ʻo e houʻeiki fafiné. Ko e palopalema fakamāmani lahi eni ʻa ia ko e palopalema ki he tangata mo e fefine ha feituʻu pe ʻi māmani. Ko e ngāue lahi leva ke ngāue kotoa ʻa e ngaahi Siasí mo e ngaahi ʻapi akó ke fakamahino ʻa e ngeia ʻo e fefiné mo e tangatá ʻi heʻetau tui ko kitautolu ko e ʻīmisiʻo e ʻOtuá. Ko ʻetau ngāué ke fakamahino mo fakahoko ʻa e ngeia faka-ʻOtua ko eni ʻoku fakatupu maí ko e tangata mo e fefine kotoa pe. Ko e fatongia ʻo e sekitoa kotoa ʻi he sōsaieti ʻo Tongá ke fakapapauʻi ʻoku malu ʻa e nofo ʻa e tokotaha kotoa pe.  Kuopau ke hā he fakahinohino mo e akonaki ʻa e ngaahi siasí, ʻapiako, ngāueʻanga, pisinisi, Fale Alea, Puleʻanga mo e ngaahi kupu fekauʻaki kotoa pe.
 

Ko ia ʻoku ʻaonga ke tokanga ʻa e ngaahi vaʻa ʻe niʻihi fakamāmani lahi heʻenau feinga ke puleʻi ʻa Tonga mo ʻene moʻui fakalaumālié, fakasōsiale, fakamōlale mo e tapa kotoa ʻo e moʻuí kuo fakakoloa ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e Tongá. Vakai naʻa ʻoku tau feinga ke taʻofi ʻa e fakaehauaʻi ʻo e houʻeiki fafiné ka ko eni ʻoku toe aafe pe ke teke malohi mai ʻa e vaʻa ko eni ʻo e UN ke liliu e anga ʻo e fakakaukau mo e nofo fakalotu ʻa e kakai ʻo Tongá. Ko ia ʻoku mahuʻinga ai ki he Fale Aleá ke ʻoua ʻe feinga leva ke fakapaasi eni kae ʻikai kau ʻa e kakai ʻo e fonuá hono aleaʻí. ʻOku fiemaʻu ke tau mātuʻaki fakapotopoto ʻi hono aleaʻi e ngaahi kaveinga ʻoku kaunga ki he lelei fakalukufua ʻa Tongá.

 
ʻOku mahuʻinga ki he Fale Aleá ke ʻoua ʻe fakavavevave ke fakalaoʻi e ngaahi meʻa ʻoku kaunga hangatonu ki he moʻui kakato ʻa e Kalisitiane ʻo Tongá. ʻOku fiemaʻu ke fai e vakai fakalelei ki he ngaahi kupu ʻoku veiveiua ai ʻa e ngaahi fonua lahi ai pea kau ai ʻa e Siasí ʻi he veiveiua ki he ngaahi kupu ʻo hangē ko e Kupu 12 mo e 16. Kapau ʻoku veiveiua ʻa e ngaahi fonuá mo e ngaahi Siasí pea ʻoku hā mai ai ʻa e vaivai ange ʻa e CEDAW fakamāmani lahi. Ko e taumuʻá ke maluʻi e houʻeiki fafiné mei he fakaehauá ʻoku mahino ʻa e tui ke taʻofi mo fakangata ka ko e hoko atu ʻa e ngaahi kupu ke fakamahino ʻa e totonu ʻo hangēʻoku ʻikai ʻi ai hano fatongia ke maluʻi e moʻui ʻo hangē ko e fakapō ki manavá ʻoku hoko ai e fepakipaki.

 
ʻOku mahuʻinga pe foki ke toe fai mo ha fakamanatu ko e natula totonu ʻo e tangatá mo e fefiné ʻoku ʻi ai hono natula fakafoʻituitui pea mo hono natula fakasōsiale. Ko e ngaahi fonua ʻo e Hihifó ʻoku tōʻa e fakamamafá ki he natula fakafoʻituitui ʻo fakamamafaʻi maʻu ai pe ʻa e totonu fakafoʻituituí. ʻOku iku ai ʻo ʻikai ha meʻa ia ko e nofo ʻa kāinga.

 
Ko e ngaahi fonua leva ʻe niʻihi ʻo e Hahaké ʻo hangē ko Lusia pea mo e ngaahi fonua ʻo ʻEsiá ʻo hangē ko Siaina ʻoku tōʻa e fakamamafá ki he totonu fakasōsialé ʻo tonumia ai ʻa e totonu fakafoʻituituí. Ko ia ʻoku hoko ai ʻa e faikehekehe mo e huʻuhuʻu he vāʻo e ngaahi fonua ko ení. ʻOku manavasiʻi ʻa e Hihifó naʻa haʻu e fakakaukau fakasōsiale mo fakakominiusí ʻo uesia ʻenau fakakaukau ki he totonu fakafoʻituituí. ʻI he taimi tatau ʻoku manavasiʻi ʻa Siaina mo e ngaahi fonua ʻo e Hahaké naʻa haʻu ʻa e fakakaukau fakafoʻituitui ʻa e Hihifó ʻo uesia ʻenau fakakaukau ki he nofo fakasōsiale mo fakakominiusi pea movete ai ʻenau nofó. Ko e ongo tuʻu faikehekehe eni ʻi he māmaní. Ko e talanoa ki he totonu ʻi he UN ʻoku ʻasi pe ai ʻa e huʻuhuʻu ko ení.

 
Ko ia ʻoku mahuʻinga ai ke lotu ʻa Tonga mo kole ʻa e tataki ʻa e ʻOtuá ke mahino ʻetau filí telia ʻa e lelei fakalukufua ʻa Tongá. ʻOku tau nofo ʻa kāinga he moʻui fakasōsialé mo hotau ngaahi ngafa mo fatongia pea ke toe tokangaekina mo e totonu fakafoʻituituí. Ko e taimi ʻoku tau talanoa ai ki he totonu fakafoʻituituí ʻoku mahuʻinga ke tokangaʻi mo e totonu fakasōsialé. ʻI he fakaʻosí ko kitautolu ko e kakai ʻo e ʻOtuá. Ko e fakafoʻituitui ʻi he nofó mo e fonongá ko e kakai ʻo e ʻOtuá ka ʻoku ʻikai ko e fakafoʻituitui pe ʻa e ʻOtuá.

 
Ko Tonga ʻoku kei loloto ʻa e nofo ʻa kāingá he nofo fakasōsialé pea fakamamafaʻi ai ʻa hotau ngaahi fatongia ʻi he ngaahi vaá he anga e nofo ʻa fāmilí. ʻOku mahuʻinga ke fakatokangaʻi telia naʻa tau faʻu lao ʻo ʻikai ke fakatokangaʻi ʻoku tau toʻo mai ʻa e nofo fakafoʻituitui ʻa e ngaahi fonua mulí pea tonumia ai ʻa e laumālie ʻo e nofo ʻa kāingá. ʻOku toe feinga e ngaahi fonua ʻo hangē ko ʻAmelika ke toe fakafoki e nofo fakakomiunitií ka ʻoku faingataʻa. Ko e totonu fakafoʻituituí kuo hangēʻoku ʻikai hano ngataʻangá. Ko e ngaahi lao ʻoku fakatefito pe ki he totonu fakafoʻituitui. Ko ia ʻoku ʻaonga ke fakatokangaʻi ʻe he Fale ʻeiki ʻa e mahuʻinga ke fakakaukauʻi fakalelei ʻetau ngaahi laó mo e anga e nofo ʻa kāingá mo fakafoʻituitui ʻa Tongá.
 

ʻOku ʻikai ke pehē ko e ʻikai ke fakamoʻoni ʻa e Siasí ki he konivesio fakamāmani lahi ʻo e CEDAW ʻoku ʻikai ke ne ngāue ki hono taʻofi ʻa e ngaahi toʻonga ʻoku tāpalasia ai mo tukuhifoʻi ʻa e ngeia ʻo haʻa fafiné. Kuo ʻosi fakamahino pe ʻi he ngaahi tohi fakatuʻitapu lahi ʻo kau ai ʻa Tuʻitapu Soane Paulo II kuo pekiá ʻa e fiemaʻu ke tokangaʻi ʻa e ngeia ʻo e houʻeiki fafiné. Naʻe toe fakalotolahiʻi pe foki ʻe Soane Paulo II ʻa e houʻeiki fafiné ke nau foaki ki he māmaní ʻa e ngaahi meʻaʻofa fungani kuo fakateunga ʻaki kinautolu ʻe he ʻOtuá. Naʻá ne fakatātā ki he meʻaʻofa ʻa e faʻēʻa e ʻEikí ko Maliá mo ʻene ngāue ʻi he misiona kuo tuku mai ʻe he ʻEikí. Ko e ākonga ʻuluaki mo tuʻukimuʻa ia ʻa e ʻEikí pea makehe ʻa ʻene ʻofa mo ʻene mamahiʻi ʻa e misiona ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e Puleʻanga ʻo e faitotonu, melino mo e ʻofa.

 
Ko ia lolotonga ʻa e faikehekehe ʻa e fakaʻuhingá, tuí mo e fakakaukaú ʻoku mahuʻinga ke kei maʻumaʻuluta ʻa e faitotonú, melinó mo e ʻofá pea kau ki ai mo e fakaʻapaʻapá mo e fetokaʻiʻakí ʻi he fononga pilikimi ʻoku tau faí.


Fakatauange ke tau lotua ai pe ʻa Tonga pea fakamaama kitautolu ʻe he ʻOtuá ke fononga ai pe ʻa Tonga ki he muhuku ʻoku lau maʻuiʻui ʻi he tui ʻOtua mo hono talaki ʻo e Ongoongo Leleí.
 
+ Katinali Mafi
ʻEpikopōʻo e Taiosisi ʻo Tonga mo Niue
Fai ʻa e Tohí ni mei he Our Lady of Mount Carmel, Long Beach, California. 17 Maʻasi 2015 ʻaho fakamanatu ʻo Sangato Patelisio

Daphne Taukolonga

unread,
Mar 21, 2015, 7:47:11 PM3/21/15
to tasil...@googlegroups.com
Ko 'eku tuii, 'oku totonu ke takimu'a 'a e kau faifekau moe kau taki lotuu, 'i hono taa 'a e lango kei mama'o, 'aki 'a e 'ilo tohitapu, pea 'oku fakafou mai ai hono fakahaofi 'a e ngaahi laumalie, 'ihe tu'u kihe kaha'u loolooa.  


Kuo tuku mai ha lau 'a e kau taki lotu hangee koe Siasi Uesiliana, moe ngaahi siasi kehee ke mahino, pe 'oku tau tu'u 'i fee 'ihe dialogue 'o e me'a mahu'inga ni? 

Koe taimi 'eni 'oku tu'u fehangahangai ai 'etau tui fakakalisitiane moe pule'i fakatemokalati pe fakatikitato'i 'a e fonua.

'E lau pe ia koe pule'i fakatikitato, he kapau koe pule'i fakatemokalati na'a tau 'osi sio hano tukuange mai ke 'uluaki fai ha talanoa ki ai 'a e kau taki moe ngaahi kulupu kotoa pe 'i Tonga, 'o kau ai moe kau taki 'o e ngaahi siasi.

'Oku fepaki 'a e ngaahi fokotu'u 'e ni'ihi 'a e CEDAW mo 'etau culture, 'o hangee koe fakatokanga 'a Katinali Soane Patita Mafi.

daphne 




From: 'Daphne Taukolonga' via Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Sunday, 22 March 2015, 10:30
Subject: Re: [tasilisili] CEDAW ----- KATINALI SOANE PATITA PAINI MAFI - LAU 'A E SIASI KATOLIKA

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.


Sami Pakofe

unread,
Mar 21, 2015, 10:55:45 PM3/21/15
to tasilisili
Oku ikai tui foki e Katolika, ke taki pe 'ulu ha fefine, koe ha leva 'etau lau,,,,,,,,,,, kapau 'e tuku ke tau fai kihe Lau 'ae Tohitapu,,,,,,,, Koe ha oku nau lotu ai kia Malia ? kae tuku e Tamai mo Sisu ? kihe motu'a 'atamaivaivai koau, kuou toe ninimo 'aupito au ia ai......

Koe Konevesio 'ae CEDAW , na'e ikai 'uhinga ia kihe " ME'A KO'ENI OKU MIMIO KIAI 'EHE KAU LOTU 'ae talite ni..........

koe me'a Fakamamahi taha koe " TUKUHAUSIA 'AE KAKAI FEFINE IHO NAU NGAAHI LOTO FALE moe Sosaieti oku nau kau ai...... koe tefito'i Issued ia 'oe Konivesio.. 'aia na'e fokotu'u ihe 1979..

Koe fakalielia moe fakasotoma na'e kamata pe ia ihe taimi 'oe tohitapu,Sotoma mo Komola,,,,,,,,, na'e ikai ke toki kamata ia he fokotu'u oe konivesio ni........... 

Pea oku ikai koe Konivesio ni ia tene hanga 'o faka'aia'ai ke Les / Gay/same sex marriage ha taha,,,,,,,, koe fili tau'ataiana pe ia 'ae tokotaha kuo FANAU'II MAI MEI MANAVA 'OE FAKATUPU ..

kae kehe, koe fakatalanoa pe...

sami.


Jione Havea

unread,
Mar 22, 2015, 12:36:37 AM3/22/15
to Tasilisili
Sami


Koe Konevesio 'ae CEDAW , na'e ikai 'uhinga ia kihe " ME'A KO'ENI OKU MIMIO KIAI 'EHE KAU LOTU 'ae talite ni..........

koe me'a Fakamamahi taha koe " TUKUHAUSIA 'AE KAKAI FEFINE IHO NAU NGAAHI LOTO FALE moe Sosaieti oku nau kau ai...... koe tefito'i Issued ia 'oe Konivesio.. 'aia na'e fokotu'u ihe 1979..



Malo Sami, pea ko e  fakatokanga mahu'inga ena

Ko e Tohi Kakai fakamuimui 'a Tonga, mahino 'oku tokolahi ange e ngaahi famili 'oku fakafalala honau tauhi ("bread winners") ki he kakai fefine. 'oku 'uhinga ki ha me'a 'e ua:

1. Sai ange e ako mo e ngaue 'a e kakai fefine

2. Tokolahi e kau "single mothers" mo e ngaahi fa'e kuo li'aki kae takamilo e ngaahi tamai ia


'e lelei ke fakatokanga'i e ngaahi akaakafia 'oku kei tanumia he talanga 'oku fai koe'uhi ko Tonga

salute atu mei 'api!

jh

Sami Pakofe

unread,
Mar 22, 2015, 3:37:11 AM3/22/15
to tasilisili
Malo 'etau lava Jh, pea hange koe fakatalutalu, ikai ha fietu'u 'e tatau mo "api", he 'e fakalata 'ete fai 'e me'a kotoa pe, kate kai, mohe, 'eva , sio tv koe 'ai pe ke pahia, tuku kehe pe 'ae pu'i, he 'e fai ai 'ae kii langatoi ee..

'ofa atu...

smp

--

Daphne Taukolonga

unread,
Mar 22, 2015, 7:44:00 AM3/22/15
to tasil...@googlegroups.com
Sami

 'Oku hala 'aupito 'aupito 'a e fakamatala 'o pehe 'oku lotu 'a e Katolika kia Malia kae tuku 'a e Tamai mo Sisu.  

Fakapotopoto 'a e talanoa he 'oku tokolahi 'a e kau katolika 'ihe loto fale ni.
 

Koe tolu taha'i 'Otua koe........ initiate........ 'ehe Sangato Katolika (Saint) ma'ae ha'a Kalisitiane.  Koe siasi fakakalisitiane tokolahi taha ia 'i mamani 'a e siasi Katolika.  

Koe 'uhinga ia 'oku 'ikai lau ai 'a e siasi Mamonga koha siasi fakakalisitiane, he koe Christianity ko hono mafuu (heart)  'a e tokateline 'o e Tolu Taha'i 'Otua, pea koe Katolika 'oku nau taukave'i lahi taha, koe fe leva ai 'enau li'aki 'a e Tamai mo Sisu? 

Laulau 'a e tohi 'a e Katinali ke mahino, he koe lau  ia 'a e tohitapu koe fefine 'oku 'ulu kihe tangata.  Koe sakalameta pelepelengesi 'aupito mo toputapu, 'o tatau aipe ia, pe 'oku te Katolika pe Protestant.    

'Oku 'uhinga mai 'a e Katinali 'a e me'a tatau pe kuo 'osi fai 'a e laulea ki ai 'i tasilisili ni, 

Ko 'eku fakatonulea'i 'ene tohi, ko 'ene pehee na'e totonu ke fai ha taalanga kimu'a pea toki kau 'a Tonga kihe CEDAW. 

Afterall Tonga do not need to join the CEDAW;  Tonga can still implement the strategies that can lead to 'justice' and 'equality' for women/females, with or without CEDAW?   

Koe poini 'o e dialogue 'ihe 'eku tui,  ko hono 'highlight' 'a e style faka-leadership 'a Tonga 'ihe issues felave'i moe kakai fefine. 

'E ha'u 'a e CEDAW 'o force fefe'i 'a Tonga ke fakahoko 'enau ngaahi tu'utu'uni? he  'oku hala 'a Tonga ia moha founga ke 'oange ai 'a e tau'ataaina 'a e kakai fefine?

daphne





From: Sami Pakofe <smpa...@gmail.com>
To: tasilisili <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Sunday, 22 March 2015, 13:55

H. Viliami Vete

unread,
Mar 22, 2015, 4:30:56 PM3/22/15
to TASILISILI
Latu Tufunga;
Malo e polave pea malie pea fakamafana....KO E FEHU'I? Ko e folau vaka, 'oku 'oku TAPU KE LILIU e FUA....'e ha taha..he 'oku ngofua ke tau fai folau....Ka 'oku TAPULA ke te HIKI e FUA..ko ia Koaa ????TULOU ATU KI HE KAU PAIPA E 'API....HHHH
'Ofa atu & Lotu 


Subject: Re: [tasilisili] CEDAW ----- KATINALI SOANE PATITA PAINI MAFI - LAU'A E SIASI KATOLIKA
From: jha...@gmail.com
Date: Sun, 22 Mar 2015 17:36:35 +1300
To: tasil...@googlegroups.com

Boxbe This message is eligible for Automatic Cleanup! (jha...@gmail.com) Add cleanup rule | More info

Sami > Koe Konevesio 'ae CEDAW , na'e ikai 'uhinga ia kihe " ME'A KO'ENI OKU > MIMIO KIAI 'EHE KAU LOTU 'ae talite ni.......... > > koe me'a Fakamamahi taha koe " TUKUHAUSIA 'AE KAKAI FEFINE IHO NAU NGAAHI > LOTO FALE moe Sosaieti oku nau kau ai...... koe tefito'i Issued ia 'oe > Konivesio.. 'aia na'e fokotu'u ihe 1979.. > > Malo Sami, pea ko e fakatokanga mahu'inga ena Ko e Tohi Kakai fakamuimui 'a Tonga, mahino 'oku tokolahi ange e ngaahi famili 'oku fakafalala honau tauhi ("bread winners") ki he kakai fefine. 'oku 'uhinga ki ha me'a 'e ua: 1. Sai ange e ako mo e ngaue 'a e kakai fefine 2. Tokolahi e kau "single mothers" mo e ngaahi fa'e kuo li'aki kae takamilo e ngaahi tamai ia 'e lelei ke fakatokanga'i e ngaahi akaakafia 'oku kei tanumia he talanga 'oku fai koe'uhi ko Tonga salute atu mei 'api! jh -- -- Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili --- You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group. To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com. For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.
Sami


Koe Konevesio 'ae CEDAW , na'e ikai 'uhinga ia kihe " ME'A KO'ENI OKU MIMIO KIAI 'EHE KAU LOTU 'ae talite ni..........

koe me'a Fakamamahi taha koe " TUKUHAUSIA 'AE KAKAI FEFINE IHO NAU NGAAHI LOTO FALE moe Sosaieti oku nau kau ai...... koe tefito'i Issued ia 'oe Konivesio.. 'aia na'e fokotu'u ihe 1979..



Malo Sami, pea ko e  fakatokanga mahu'inga ena

Ko e Tohi Kakai fakamuimui 'a Tonga, mahino 'oku tokolahi ange e ngaahi famili 'oku fakafalala honau tauhi ("bread winners") ki he kakai fefine. 'oku 'uhinga ki ha me'a 'e ua:

1. Sai ange e ako mo e ngaue 'a e kakai fefine

2. Tokolahi e kau "single mothers" mo e ngaahi fa'e kuo li'aki kae takamilo e ngaahi tamai ia


'e lelei ke fakatokanga'i e ngaahi akaakafia 'oku kei tanumia he talanga 'oku fai koe'uhi ko Tonga

salute atu mei 'api!

jh

Maafu Palu

unread,
Mar 22, 2015, 5:08:54 PM3/22/15
to tasilisili
Tangane Katinali Mafi,

Fakafeta'i ki he 'Eiki. 'Oku te 'amanaki pe 'e ki'i tu'u si'i hifo 'a e Fale Alea 'o fakaongo ki he Le'o ni. He na'e kau 'a e 'Epikopo Patelisio Finau fakataha mo Dr 'Amanaki Havea hono feinga'i e Temokalati ko eni, 'oku fakahu mai ai e ngaahi kauva'e 'o e faka'otuamate ki he fonua.

Si'oto'ofa

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.



--
Rev Dr Ma'afu'otu'itonga Palu
Loving husband of but one wife; Father of Tevita, Freddie and Pate
Sia'atoutai Theological College, Nafualu, TONGA.

"Looking to Jesus" - Anonymous 1st Century Preacher (aka "Hebrews")



007

unread,
Mar 22, 2015, 5:13:03 PM3/22/15
to tasil...@googlegroups.com, sioelina...@yahoo.com.au
Poupou ki Cardinal.......
 
'Aki 'a e 'uhinga hange ko 'ene me'a
  • 'Otua mo Tonga ko hoku tofi'a!! ...... 'Otua mu'omu'a not fefine's!.
  • Kuo 'osi 'iai 'a e lao lolotonga pea 'oku manava ki he taa he fonua ni!!. Ko e ha 'oku 'ikai ke ngaue'aki ai ia 'oku pau mo mahino!, kae hoholi ki he me'a 'oku 'ikai ketau makupusi hono taumu'a!!
  • Ka 'oku fakamamahi'i ha taha hono 'api ko e kovi pe ia 'a 'ana he 'ikai kene lea pe 'ave ki he lao.
  • etc, etc, etc,etc ............... 'a e koloa kuo 'omai mei he Cardinal.
Sai!, ko e fakamamahi (hei'ilo e kakai ko ia mo e fili vale! ha ha) 'e ta'ofi he CEDAW !!???. Answer is "NO" ka 'oku 'iai hono ngaahi felefele ko ia 'oku tokanga ki ai 'a e Cardinal. Ko ia ai 'oku 'uluaki fakamamahi pea toki hoko ki ai 'a e Sotoma talu mei fuoloa ...........
 
Ko e liliu e fua e fai folau kapau kuo 'iai ha motu fo'ou kuo puna hake he halanga vaka.............
 
Ko e talanoa pe ...... talanoa he motu'a inukava na'e 'iai 'a e pepe na'e fie kaia pea ne 'alu ki he falekoloa ..... pea ne pehe mai leva
mou pehe ko fe he 'asikilimi mo e hu'akau 'e fili ki ai" 'ikai ha taha 'e tonu!!. Pehe mai he vaivai ko e 'uhinga he 'ikai ke lava 'a e pepee ia 'o lue ki falekoloa!!!!
 
'Ofa atu All
 
 

Sami0602

unread,
Mar 22, 2015, 11:40:48 PM3/22/15
to tasil...@googlegroups.com
Malo Daphne e talanoa,,,kake kataki pe,,Oku ou mahino'i lelei aupito eku talanoa..

Koe tama Mamonga au, ko'ena kuo ke tala e koe Oku ikai temau Kalisitiane,,,,hhhjh oli atu ia eee,,

Malo mu'a e potalanoa.
smp
Sent: ‎22/‎03/‎2015 10:44 PM
To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: [tasilisili] CEDAW ----- KATINALI SOANE PATITA PAINI MAFI - LAU'A E SIASI KATOLIKA

Sami

 'Oku hala 'aupito 'aupito 'a e fakamatala 'o pehe 'oku lotu 'a e Katolika kia Malia kae tuku 'a e Tamai mo Sisu.  

Fakapotopoto 'a e talanoa he 'oku tokolahi 'a e kau katolika 'ihe loto fale ni.
 

Koe tolu taha'i 'Otua koe........ initiate........ 'ehe Sangato Katolika (Saint) ma'ae ha'a Kalisitiane.  Koe siasi fakakalisitiane tokolahi taha ia 'i mamani 'a e siasi Katolika.  

Koe 'uhinga ia 'oku 'ikai lau ai 'a e siasi Mamonga koha siasi fakakalisitiane, he koe Christianity ko hono mafuu (heart)  'a e tokateline 'o e Tolu Taha'i 'Otua, pea koe Katolika 'oku nau taukave'i lahi taha, koe fe leva ai 'enau li'aki 'a e Tamai mo Sisu? 

Laulau 'a e tohi 'a e Katinali ke mahino, he koe lau  ia 'a e tohitapu koe fefine 'oku 'ulu kihe tangata.  Koe sakalameta pelepelengesi 'aupito mo toputapu, 'o tatau aipe ia, pe 'oku te Katolika pe Protestant.    

'Oku 'uhinga mai 'a e Katinali 'a e me'a tatau pe kuo 'osi fai 'a e laulea ki ai 'i tasilisili ni, 

Ko 'eku fakatonulea'i 'ene tohi, ko 'ene pehee na'e totonu ke fai ha taalanga kimu'a pea toki kau 'a Tonga kihe CEDAW. 

Afterall Tonga do not need to join the CEDAW;  Tonga can still implement the strategies that can lead to 'justice' and 'equality' for women/females, with or without CEDAW?   

Koe poini 'o e dialogue 'ihe 'eku tui,  ko hono 'highlight' 'a e style faka-leadership 'a Tonga 'ihe issues felave'i moe kakai fefine. 

'E ha'u 'a e CEDAW 'o force fefe'i 'a Tonga ke fakahoko 'enau ngaahi tu'utu'uni? he  'oku hala 'a Tonga ia moha founga ke 'oange ai 'a e tau'ataaina 'a e kakai fefine?

daphne




From: Sami Pakofe <smpa...@gmail.com>
To: tasilisili <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Sunday, 22 March 2015, 13:55
Subject: Re: [tasilisili] CEDAW ----- KATINALI SOANE PATITA PAINI MAFI - LAU 'A E SIASI KATOLIKA
Oku ikai tui foki e Katolika, ke taki pe 'ulu ha fefine, koe ha leva 'etau lau,,,,,,,,,,, kapau 'e tuku ke tau fai kihe Lau 'ae Tohitapu,,,,,,,, Koe ha oku nau lotu ai kia Malia ? kae tuku e Tamai mo Sisu ? kihe motu'a 'atamaivaivai koau, kuou toe ninimo 'aupito au ia ai......

Koe Konevesio 'ae CEDAW , na'e ikai 'uhinga ia kihe " ME'A KO'ENI OKU MIMIO KIAI 'EHE KAU LOTU 'ae talite ni..........

koe me'a Fakamamahi taha koe " TUKUHAUSIA 'AE KAKAI FEFINE IHO NAU NGAAHI LOTO FALE moe Sosaieti oku nau kau ai...... koe tefito'i Issued ia 'oe Konivesio.. 'aia na'e fokotu'u ihe 1979..

Koe fakalielia moe fakasotoma na'e kamata pe ia ihe taimi 'oe tohitapu,Sotoma mo Komola,,,,,,,,, na'e ikai ke toki kamata ia he fokotu'u oe konivesio ni........... 

Pea oku ikai koe Konivesio ni ia tene hanga 'o faka'aia'ai ke Les / Gay/same sex marriage ha taha,,,,,,,, koe fili tau'ataiana pe ia 'ae tokotaha kuo FANAU'II MAI MEI MANAVA 'OE FAKATUPU ..

kae kehe, koe fakatalanoa pe...

sami.


2015-03-22 10:47 GMT+11:00 'Daphne Taukolonga' via Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com>:


Ko 'eku tuii, 'oku totonu ke takimu'a 'a e kau faifekau moe kau taki lotuu, 'i hono taa 'a e lango kei mama'o, 'aki 'a e 'ilo tohitapu, pea 'oku fakafou mai ai hono fakahaofi 'a e ngaahi laumalie, 'ihe tu'u kihe kaha'u loolooa.  


Kuo tuku mai ha lau 'a e kau taki lotu hangee koe Siasi Uesiliana, moe ngaahi siasi kehee ke mahino, pe 'oku tau tu'u 'i fee 'ihe dialogue 'o e me'a mahu'inga ni? 

Koe taimi 'eni 'oku tu'u fehangahangai ai 'etau tui fakakalisitiane moe pule'i fakatemokalati pe fakatikitato'i 'a e fonua.

'E lau pe ia koe pule'i fakatikitato, he kapau koe pule'i fakatemokalati na'a tau 'osi sio hano tukuange mai ke 'uluaki fai ha talanoa ki ai 'a e kau taki moe ngaahi kulupu kotoa pe 'i Tonga, 'o kau ai moe kau taki 'o e ngaahi siasi.

'Oku fepaki 'a e ngaahi fokotu'u 'e ni'ihi 'a e CEDAW mo 'etau culture, 'o hangee koe fakatokanga 'a Katinali Soane Patita Mafi.

daphne 



From: 'Daphne Taukolonga' via Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Sunday, 22 March 2015, 10:30
Subject: Re: [tasilisili] CEDAW ----- KATINALI SOANE PATITA PAINI MAFI - LAU 'A E SIASI KATOLIKA
TOHI 'A KATINALI MAFI 'O FAKAMA'ALA'ALA 'A E VAKAI 'A E SIASI KATOLIKA KI HE CEDAW

 
Tohi fakamaʻalaʻala ki he vakai ʻa e Siasi Katoliká ki he CEDAW

 
ʻOku ou fakatapu ki he Tuʻi ʻo Tongá, Sea ʻo e Fale Aleá, ʻEiki Palemia ʻo Tonga, kau Taki Lotu, houʻeiki mo e kakai kotoa ʻo e fonuá.

 
ʻOku laveʻi ʻe he motuʻá ni ʻoku toe fakaava ʻa e talanoa naʻe fakahoko kimuʻa he 2009 fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo Tonga pea mo e talite pe konivesio ʻi he Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá (United Nations) ʻoku ʻiloa ko e CEDAW ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e feinga ke fakangata pe taʻofi fakaʻaufuli ʻa e ngaahi toʻonga fakaehaua mo fakaaoao kotoa ki he houʻeiki fafiné. Naʻá ku kau atu ʻi he lukuluku fakakaukau ki he Fale Alea ʻo e taʻu ko iá pea ʻi he fakaʻosí naʻe ʻikai tali ke fakamoʻoni ʻa Tonga. Ka ko eni ʻoku toe ʻohake.

 
ʻOku ou kole ke u tohi atu ʻi hoku lakanga ko e ʻEpikopōʻo e Taiosisi ʻo Tonga mo Niueé pea ʻi hoku fatongia fakatauhisipí ʻo kau fakataha ai mo hoku kaungā Taki Lotú ʻi hono tataki mo tokangaʻi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá. Ko e taha ia ʻo e fatongia mamafa ʻo e Tauhi Sipí ke siofi ha ngaahi fili pe fakatuʻutāmaki ʻe fehangahangai mo e fanga sipí pea ke ngāue leva ke nau malu ki ha feituʻu ʻoku maʻu ai ʻa e nongá mo kei ʻinasi he mohuku lau maʻuiʻuí.
Ko eni kuo toe fakahoko ha felāfoaki ʻi he Fale Aleá fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e CEDAW ki Tonga mo vakai pe ʻoku totonu ke fakamoʻoni ʻa Tonga ki he konivesio ko ení pe ʻikai.
Ko ia ʻoku ou fiefia ke u kau atu ki he aleá ʻaki hano fakamaʻalaʻala atu ʻa e vakai ʻa e Siasi Katoliká ki he konivesio ko eni ʻoku ʻiloa ko e CEDAW.

 
Ko e meʻa ʻuluaki ʻoku fiemaʻu ʻe he konivesio ko ení ko e fiemaʻu ke taʻofi fakaʻaufuli ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaaoao mo fakaehaua kotoa pea mo hono pāʻusiʻi mo fakamamahiʻi e houʻeiki fafiné. Ko e ngaahi toʻonga eni ʻoku mahino ʻoku ʻikai tali ʻe he lao ʻo Tongá, ʻikai tali ʻe he Siasi Katolika Lomá pea pehē ki he ngaahi Siasi Kalisitiane kotoa pē.


ʻOku fakamamafaʻi ʻi he Siasí ʻa e ngeia ʻo e tangatá mo e fefiné ko e ʻīmisi ʻo e ʻOtuá pea ʻoku fakalaumālie ʻa e ngeia ko ení ko ʻene kaunga hangatonu ki he ʻOtuá. ʻI heʻene peheéʻoku ʻikai ke aleaʻi ia pe toe tipeitiʻi ʻa e foʻi moʻoni ko e tangatá mo e fefiné ko e ʻīmisiʻo e ʻOtuá. ʻOku tau tali ia ko e foʻi moʻoni ʻoku ʻomai heʻetau tui ʻOtuá pea hā he Tohi Tapu ʻoku tau maʻu fakahinohino mei aí ʻo hoko ko e tūhulu kiate kitautolu mo e Tonga kotoa pē. Ko e ngeia ʻo e tangatá mo e fefiné ʻoku tafe leva mei ai ʻa e ngaahi totonu tefito ko e konga hono ngeiá. ʻOku kau ai ʻa e totonu ki he moʻuí mo e malu ʻa e moʻuí pea ko e ʻuhinga ia ʻa e tokanga ʻa e konivesió. Ko e totonu ki he meʻatokoni, vai, ʻea, nofoʻanga, vala, ke ako, ke tauʻatāina ko e konga ia ʻo e ngaahi totonu tefitó. Ko e totonu taupotu ki he moʻuí ko e ʻOtuá pe he ko ia naʻá ne foakí pea ko ia pe ʻoku ʻaʻana ʻa e totonu taupotu ke ne toe toʻó. Ka ko e toʻo ʻo e moʻuí ko e foki ia ki he ʻapi ʻoku ʻi ʻitāniti ʻoku ui ko Hevani. Ko ia ko e totonu ki he moʻuí ʻoku totonu ke tapui ai pe ʻa e founga kotoa ʻe hoko ko e fakamanamana ki he moʻuí ʻo hangē ko hono fakamamahiʻi, pāʻusiʻi, mo fakaehaua e kakai fefiné.

 
ʻI he fāmilí ʻoku mahino ko e fakatahaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá mo e fefiné ʻo ʻikai ke na kei ua kae hoko pe ʻo taha. Ko e taha ko ení ʻoku fiemaʻu ke ʻi ai ha talanoa ke toe femahinoʻaki ange fekauʻaki mo e ʻofá ʻa ia ʻoku feʻofaʻaki ai ʻa e tangatá mo e fefiné. ʻOku hangēʻoku tau hoholi pe ke talanoa ki he totonú mo e konivesió kae ʻikai ha talanoa ki he ʻofa naʻe fakatupu ʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá. ʻI he feʻofaʻaki loloto mo moʻoní ʻoku ʻi ai ʻa e tokaʻi mo e fakaʻapaʻapa pea mo e fefakakoloaʻaki ʻa e tangatá mei hono natula tangatá pea mo e fefiné mei hono natula fefiné. ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ko e pule aoniu ʻa e tangatá ki he fefiné pe pule aoniu ʻa e fefiné ki he tangatá. Ko e laumālie ʻo e feʻofaʻakí mo e fefakakoloaʻakí ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻa e fakalakalaka ʻa e moʻui ʻa e tangatá mo e fefiné. ʻOku ʻikai ha loki ʻi he ʻofa moʻoní ki he fakamamahi mo e fakaehaua.

 
Neongo ʻa e lau ʻa Paula ʻi heʻene Tohi ki he kakai ʻEfesoó ʻoku hangēʻoku hā ko ha pule aoniu ʻa e husepanití ki he uaifí ka ko hono laumālie mo e natula ʻo e vakai ʻa Paulá ʻoku hāʻi he muimui ki he founga tauhi ʻa e ʻEikí ki he Siasí. Ko ia ʻoku fakahoko ki he husepanití ke ʻofa ki hono uaifí ʻo hangē ko e ʻofa ʻa e ʻEikí ki he Siasí. Ko e fiemaʻu ke foaki moʻui ʻo hangē ko e foaki moʻui ʻa e ʻulu ʻo e Siasí ko Sēsū ki heʻene fanga sipí. Ko ia ʻoku ʻuhinga ʻa e ʻulú ko e foaki moʻui ʻi he ʻofa ka ʻoku ʻikai ko e pule aoniu. Ka ʻi he feʻofaʻaki ʻoku loloto, fakalaumālie mo moʻoni ʻoku fefoakiʻaki moʻui ʻa e husepanití mo e uaifí. Fefoakiʻaki ʻa e koloa ʻo e hoko ʻa e tangatá ko e tangata mo e fefiné ko e fefine. Ko e ngaahi ʻuuni koloa eni ia ʻoku loloto ki he moʻui ʻa e Tongá pea ʻoku totonu ke fakaʻaiʻai mo akoʻi ki ai ʻetau fanaú. ʻOku kau hono teuteuʻi ʻo e ʻofá ki hono taʻofi ʻo e fakamamahi mo e fakaehaua he fononga ʻo e moʻuí. Ka ʻoku ʻikai hā foki eni he konivesió koeʻuhi ko e aafe ʻa e fakahinohinó ki he ʻOtuá.

 
Ko e moto ʻo e Sila ʻo Tongá ko e “Ko e ʻOtua mo Tonga ko Hoku Tofiʻa.” ʻI he motó ʻoku fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá ka ʻoku ʻikai ko Tonga. ʻOku tau polepole ai pea lau ai hotau monūʻia mo e malu ʻa e fonuá he malumalu ʻo e fuka ʻoku hā ai ʻa e Kolosi mo e Taʻataʻa hotau Fakamoʻuí. Ko ia ʻoku totonu ke tau muʻaki vakai ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá ʻo kau ai ʻa e Fekau ʻe 10 kimuʻa pea tau vakai ki he ngaahi ʻuhinga mo e poto ʻoku ʻomai ʻe he UN ʻo fakafou mai ʻi he konivesio ʻo e CEDAW.

 
ʻOku ʻi ai ʻa e Fakafofonga ʻo e Siasi Katoliká ʻi he UN pea ko ia ʻokú ne muimuiʻi ʻa e ngaahi alea he UN pea mo ʻoatu ʻa e vakai ʻa e Siasí heʻene taukei he moʻui ʻa e tangatá mo e fefiné he ngaahi senituli lahi. Ko e taimi lahi ʻoku hoko ai ha ngaahi maumau ki he fāmilí pe ngaahi vāʻi he moʻuí ʻoku faʻa muʻomuʻa ʻa e kakaí ʻo kumi hūfanga pe faleʻi mei he Siasí. Ko ia ʻoku meaʻi ia ʻe he kau Taki Lotu ʻi Tongá ʻa e kumi hūfanga mo moʻui ʻa e tokolahi ki honau siasí.


[The entire original message is not included.]

Daphne Taukolonga

unread,
Mar 23, 2015, 12:37:22 AM3/23/15
to tasil...@googlegroups.com
Sami
 
kataki 'oku 'ikai ko ha'aku tu'utu'uni 'a'aku, koe lau ia 'a e kau taki 'o e ngaahi siasi Fakakalisitiane kau ai moe siasi Katolika. 
 
'Eke hake pe 'e koe kia Sione Havea mo Ma'afu moe kau faifekau heni, he 'oku 'ikai ko ha'aku lau 'a'aku.  Ko 'eku fakahoko atu pe 'e au 'ae ngaahi teolosia 'oku nau ako'i 'aki 'a e kau kalisitiane.
 
Koe ngaahi siasi pe 'oku nau tui kihe Tolu Taha'i 'Otua 'oku lau kinautolu koe ngaahi siasi Fakakalisitiane.
 
 'Oku 'ikai lau ia 'ehe kau taki 'o e lotu fakakalisitiane koe siasi fakakaliisitiane 'a e Mamonga, he 'oku mou tui kimoutolu koe 'Otua 'e tolu 'oku nau sino kehekehe.
 
Koe 'uhinga 'eku talaatu 'oku hala ho'o ma'u kia Malia, 'o pehee 'oku lotu ki ai 'a e Katolilka kanau li'aki 'a e Tamai mo Sisu ('alo) he 'oku 'ikai mo'oni ia, 'o hangee ko 'eku fakamatala ki 'olunga.
 
Mahalo 'e mahino ange 'a e basic, kapau teke fakatokannga'i koe kai, mohe, pe haa fua ha ngaue 'aha taha Katolika, 'oku faka'ilonga koluse (kolosi) koe faka'ilonga'i ia 'enau tui kihe Tolu Taha'i 'Otua. 
 
Mahalo, teke tui ange kiha faifekau 'I Tasilisili ni, ka 'oku 'ikai ko ha'aku opinion ia 'a'aku, koe 'truth' ia 'a e Christianity.
 
Pea 'oku ou sai'ia au ho'o fakafehu'i ke vakai mai ki ai 'a e kau taula'eiki hotau loto fale ni, 'oua temou longo (tulou atu)  na'a lea 'a e makaa, lol.
 
ofa atu
 
Daphne


From: Sami0602 <smpa...@gmail.com>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Monday, 23 March 2015, 14:40
Subject: RE: [tasilisili] CEDAW ----- KATINALI SOANE PATITA PAINI MAFI - LAU'A E SIASI KATOLIKA

Penisimani Mone

unread,
Mar 23, 2015, 1:48:17 AM3/23/15
to tasil...@googlegroups.com
​Tulou atu pe...Malo pe e kei taalanga e paenga ni...ka kuo 'osi fakamo'oni ki he taliteni mo commit ki ai e Pule'anga Tongaa ia, pea 'oku ki'i fakapipiko 'etau toe fu'u laaulea ki ai heni... kae sai pe...ke moolia atu ai ha ngaahi loto mamahi, ka kuo tomui ia ke tau kei ma'ungalea ai he 'e 'ikai hano fu'u 'aonga fau...mahalo na'a sai ange ke tau kamata teuteu lelei atu ki ha taimi 'e 'aka ai e kamelii?....fokotu'u atu, Sea...
--
fakapulia

Sailosi Alofi

unread,
Mar 23, 2015, 2:47:01 AM3/23/15
to tasil...@googlegroups.com
Sami .'Ofa 'o ako 'ia Pesi pea tuku e fakanununu ia ,he 'oku fakaoli ia ee

 

Date: Mon, 23 Mar 2015 04:37:20 +0000
From: tasil...@googlegroups.com

Sami Pakofe

unread,
Mar 23, 2015, 3:10:23 AM3/23/15
to tasilisili
hhhhh, Malo Daphne, oku ikai teu kau he me'a koe 'ai ke fa'a fakamo'oni ha lau 'aha taha, kiate au, koe lau 'a Sami koia pe.......

Koe Siasi Mamonga koe kau Kalisitiane, Koe Kalisitiane koe kakai oku nau Lotu kia Sisu ,,,,, 'emeni..

Koe lau 'ae Tama:  Ma'ake 9:38-39,,

Daphne, koho'o maau pe pea teu faingamalie ke papi Koe, 'oka oku ke fie Kalisitiane mo'oni..

 , kohono fakamo'oni 'eni, Hingoa homau  Siasi , oku fakahingoa pe kia Sisu, koe Siasi 'o Sisu Kalaisi moe kau Ma'oni'oni, koho mou Siasi ia 'omoutolu oku fakahingao ia kihe fu'u tama ko Sione Uaisele, . 

kii fakakaukau lelei he koe fefine 'atamai lelei Koe, he teke fakatokanga'i pe koe Siasi mo'oni 'eni...

malo ....

smp.

Daphne Taukolonga

unread,
Mar 23, 2015, 3:48:15 AM3/23/15
to tasil...@googlegroups.com
Sami


'Oku 'ikai teu kau au he fakafekiki fakasiasi.  

Na'aku 'osi talaatu koe ngaahi lotu fakakalisitiane, 'aia ne 'osi loto taha 'ae ngaahi siasi 'o Mamani, 'e toki ui koe lotu, pe siasi fakakalisitiane (christianity) 'okapau 'oku nau tui kihe Tolu Taha'i 'Otua.

Koe taha 'o e ngaahi 'uhinga 'oku hanga 'ehe tokateline Tolu Taha'i 'Otua 'o fakamahino'i 'a e lele mai meihe kau palofita, 'i hono kikite'i 'a e hifo mai 'a Sisu koe 'Otua 'o tangata, pea mo 'ene pekia, mo 'ene toetu'u.

'Oku 'ikai teu ta'ofi 'e au ho'o ui 'a e mamonga koe lotu fakakalisitiane,  Ko 'eku repeat atu pe 'e au 'a e fakamatala 'ae Teolosia 'a e christianity ko 'eni 'oku kau ki ai 'a Fakapulia, Ma'afu, Sione Havea, Heneli Vete, Kavauhi, moe  kau faifekau kotoa 'oku 'i Tasilisili ni. 

Sai, kapau 'oku ke 'ui 'e koe 'a e Mamonga koe lotu fakakalisitiane, 'oku 'ikai ta'ofi ia 'eha taha, pea 'oku 'ikai teu lau 'e au koha palopalema. 

Ko 'eku tokanga atu pe 'a'aku kihe kau taula'eiki hotau loto fale ni,  kapau 'oku 'ikai mahino kihe 'enau fanga sipi 'a e teolosia 'o e Tolu Taha'i 'Otua, pea 'oku totonu ke 'all pens down' kae fai ha foki kihe basics (tulou atu).   Mahalo na'a hu mai 'a Sisilia ia 'o fakamatala'i ke toe mahino ange.  'Oku 'ikai ko ha'aku against 'e au koe Sami, mahalo koha faingamlie 'eni ke fakamatala'i 'a e Tokateline mahu'inga ni.   Ko hono lelei ia 'o 'etau taalanga, tau kamata he topiki kehe, fakatupu mai ai 'a e issue kehe.

ofa atu

daphne




From: Sami Pakofe <smpa...@gmail.com>
To: tasilisili <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Monday, 23 March 2015, 18:10

Sami Pakofe

unread,
Mar 23, 2015, 4:02:49 AM3/23/15
to tasilisili
malo Daphne, 

sami., 

kolo

unread,
Mar 23, 2015, 4:24:46 AM3/23/15
to tasil...@googlegroups.com, sioelina...@yahoo.com.au

Atamai malo e fakamaama pea malo e ngaue lahi mei hena.faka'apa'apa lahi 'aupito kihe felafoaki 'oku fai pea mole ke mama'o ha'amau to'o filifili mei he kuki ifo vovo kuo mou vahevahe mai ke tau 'inasi ai pea lave ai 'ae kau matu'a nofo laulau fakalongolongo mei he lalotakapau.

Kou manatu kihe ki'i Fepale 'ae kau 'Esia kihe houtamaki 'ae kalokataile mo fakaaoao 'ihe ma'unga vai inu 'oku 'inasi kotoa ai 'ae lalahi moe iiki.Na'e pahia 'ae longa'i fanau he teuteu moe fakamanamana 'ae fu'u kolokataile 'ihe ve'e anovai.Ko ia ne nau kole tokoni kihe ki'i monumanu koe mousedeer ke tokoni he kuo nau mate he fieinua.Ne luelue mai e mousedeer 'oku tokoto atu e fu'u kolokataile he ve'e vai ko hono tali 'ae fanga ki'i monumanu iiki. Na'e pehe atu e 'e mousedeer mani na'aku 'I heni 'aneafi ka na'e 'ikai teu fakatokanga'i 'oku 'iai ha potu'i'akau he ve'e vai.Mahalo koe tekina mai pe koe toenga he ta'anga 'ae kau ta 'akau. Pea toe pehe atu heheee..... 'ikai pe keke  hange mai koe ia ha fu'u kolokataile.Talu ai pe 'ene pehe atu kapau koe kolokataile koe pea ke tokoto ma'u kau lele ke mama'o na'a ke ma'u au.Pea kapau koe potu'i 'akau koe pea teketeka hifo he matahifo keu 'ilo'i fakapapau koe potu'i'akau koe kau 'alu atu mo hoku kaunga me'a 'o inu.Na'e fakakaukau loto 'ae kalokataile ni kau ka tokoto ma'u te nau 'ilo'i koe kolokataile au pea kapau teu teketeka hifo tenau pehe pe koe potu'i'akau au pea ko 'e nau 'oho mai pe ke inu pea u ma'u lelei ai ki ai kinautolu.........'Atamai toki faka'osi atu kae malo ho'omou  fakatalanoa malie ke mau 'inasi ai kau matetupu'a ni.

Malo moe 'ofa,
Kolo.      ( short fable from the School journal). 

Sami Pakofe

unread,
Mar 23, 2015, 7:06:32 AM3/23/15
to tasilisili
Kolo, malo ema'u Fepale lelei ke fakama'opo'opo lelei 'ae fakatalanoa ni, malie pea mahu'inga...  mo'oni e lau 'ae kau leka , iiki mo pakihikihi kae lalahi moe mapakipaki ee...

poupou..

smp

007

unread,
Mar 23, 2015, 7:30:11 AM3/23/15
to tasil...@googlegroups.com
Tanaki atu pe,

Ko e fakamo'oni ko 'eni ko e kapineti pe ia ka kuopau ke hu ki he Falealea ke hoko ai ko e Lao fakaangaanga pea 'ave ki he Tu'i pea toki fakamanava ai ...... ka 'ikai eni 'oku tau to e longoa'a pe he me'a noa'ia ha ha!!!!

'Ofa atu All


sep...@optusnet.com.au

unread,
Mar 23, 2015, 8:50:23 PM3/23/15
to tasil...@googlegroups.com
he decision by Australia to sign and later ratify CEDAW was a long process, surrounded by much debate.

Some comments and assertions about CEDAW:

'The convention [CEDAW]... seeks to assert that many women who consider themselves to be both happy and equal in their roles as mothers and wives are not happy... the convention in effect belittles the vital role of these women and consequently the role of their husbands'.

Senator Crichton-Browne, Australian Senate, 9 December 1983.

'From where did the clamour for equality originate? It began in the Eastern Soviet bloc countries, which, while speaking loudly for equality, were not particularly renowned for their practice of human rights. I am sure that Australian women do not want the same rights as women in Iran and India.'

Senator Boswell, Australian Senate, 29 November 1983.

Opposition to CEDAW: Many Australians feared CEDAW and the effect that it would have on Australian society. Some groups and individuals organised rallies and wrote letters to members of parliament, hoping to influence Australia not to sign. Several parliamentarians went on to voice their opposition to CEDAW in parliament and worked to prevent Australia from signing the Convention.

Opponents argued that CEDAW would force women out of their homes and into the workforce and cause a breakdown of family life. In addition, the fact that the former Soviet Union bloc participated in the UN led some people to believe that Australia signing CEDAW would give these countries the power to make laws for Australia.






Email sent using Optus Webmail

Sailosi Alofi

unread,
Mar 24, 2015, 3:03:22 PM3/24/15
to tasil...@googlegroups.com
Mei he ongongo 'a e letioo FM88.7 he pongipongi ni fekau'aki mo e hoha'a 'a e kautakilotu 'o Tonga ni  ke fakapapau'i mai mo faka'ikai'i mai 'a e ongongo na'e pehe na'e kau atu 'a e kau takilotu ki he fakataha na'e tali ai ke tali 'e Tonga ke nau fakamo'oni ki he Sitou CEDAW ,Na'e fakamahino 'oku 'ikai mo'oni e ongongo ko ia.
 
Ni ko e pongipongi ni ai pe ne fanufanu mai ha kau Minisita ia na'e 'ikai ke nau 'I he kapineti ko ia na'e fakapaasi ai  ke fakamo'oni 'a Tonga ni ki he kautaha Sitou fakavaha'a Pule'anga.
 
Lopeti Senituli mei he Mia, neongo kuo fakamo'oni 'a Tonga ni ia ka 'oku te'eki ai fakalao ia .Pea ka tali 'e Tonga ni ko e me'a 'e fai 'e liliu 'a e lao 'a Tonga ni ke fenapasi mo e ngaahi lao 'a e konivesio .
 
Lutui mei he fakahinohino lao 'a e Pule'anga ko e me'a ko 'eni 'oku hoha'a ki ai 'a Pesi mo Sami ke tu'unga ai 'etau kau atu.'Oku lolotonga laumalie lelei ia he 'etu lao
 
Mahino 'a e tu'unga 'o e kau taki lotu ki he Sitou 'oku 'ikai ke nau fiema'u ke kau atu 'a Tonga ni ki he CEDAW.
 
Na'e tu'uaki e lakanga 'ataa 'I he Pangike Langafakalakalaka ko e fiema'u ha 'ofisa no ki Ha'apai ni,na'e lahi taha ko e fanau fefine  pea ko e taha e fatongia 'o e 'ofisa no n iko e takai he 'otumotu 'o Ha'apai ni 'o tanaki e no 'a e kakai 'oku folau pe he vaka outboard mahalo ki he 'aho 'e 3 ko e taha 'o e ngaahi palopalema 'o e ngaue ni kuopau kete hopo kita 'o kakau ki Fotuha'a pea ko e to ai pe 'a e fanau fefine ne kau mai ki he interview.
 

To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] CEDAW
Date: Tue, 24 Mar 2015 11:50:21 +1100

kuli fisi'iahi

unread,
Mar 24, 2015, 3:49:53 PM3/24/15
to tasil...@googlegroups.com
Kuo kehe to'u fefine 'o Ha'apai he kuonga ni, ko homau taimi he fa'a takai atu he 'a'ahi lau fo'i 'uluu, ko e fanga ki'i tamaiki ve'e kimo, ko e tuai 'enau patuu ki tahi nau hange mai ha misini fakapipiki..kuo 'alu pe foki e taimi ke matolu e tahi he ngaue 'a e feliliuaki e 'eaa ee. Malo Losi e ma'u ongoongo.

Kuti

  

Rev.Kuli Fisi’iahi                                             


Minister for Wesley Methodist Church,
107 Normanby Street, Dargaville,
P O Box 262, Dargaville. 0310,

Phone +64 (9) 439 8724, Mob: 027 5020 507,

www.dargavillemethodist.org.nz

email: fisi...@xtra.co.nz


"I would rather have speeches that are true than those which contain merely nice distinctions. Just as I would rather have friends who are wise than merely those who are handsome." (Augustine)


Sailosi Alofi

unread,
Mar 24, 2015, 5:44:52 PM3/24/15
to tasil...@googlegroups.com
Mo'oni ia mai'i Fisi'iahi ko e fanga ki'i kau pasiketipolo ia mei  Muihopohoponga he kuo nauanga nautolu he hopohopo he aho kotoa .



Date: Wed, 25 Mar 2015 08:49:52 +1300
Subject: Re: [tasilisili] CEDAW
From: fisi...@gmail.com
To: tasil...@googlegroups.com

sep...@optusnet.com.au

unread,
Mar 24, 2015, 8:52:11 PM3/24/15
to tasil...@googlegroups.com
Malo Losi, taa 'oku kei laumalie lelei pe 'etau lao te'eki kohi'i ha me'a ..

"Ave ngaue ia ki he fanau fefine he'e kakau honau ng mali 'o nautolu, hhh


Takamuli


----- Original Message -----

To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Wed, 25 Mar 2015 07:03:20 +1200
Subject:
RE: [tasilisili] CEDAW

 .
 
Lutui mei he fakahinohino lao 'a e Pule'anga ko e me'a ko 'eni 'oku hoha'a ki ai 'a Pesi mo Sami ke tu'unga ai 'etau kau atu.'Oku lolotonga laumalie lelei ia he 'etu lao
 

Penisimani Mone

unread,
Mar 24, 2015, 11:05:30 PM3/24/15
to tasil...@googlegroups.com
Sailosi:
Lopeti Senituli mei he Mia, neongo kuo fakamo'oni 'a Tonga ni ia ka 'oku te'eki ai fakalao ia .Pea ka tali 'e Tonga ni ko e me'a 'e fai 'e liliu 'a e lao 'a Tonga ni ke fenapasi mo e ngaahi lao 'a e konivesio ...
----
Kataki pe Losi...'ikai fu'u mahino e lau ko eni kiate au...A) 1) neongo kuo fakamo'oni 'a Tonga ka 'oku te'eki fakalao ia...a) 'a ia ko e fakamo'oni ta'efakalao eni?, kapau 'oku 'io...i) ko ha fakamo'oni fakaeneene pe eni 'a Tonga?,... ii) 'oku tatau e ma'u 'a e UN mo e lau ko enii, pe ko Tonga pe ia 'oku lau kei ta'efakalao pehee, kae kuo 'osi fakalao ia ki he UN?... iii) 'oku anga'aki 'e he pule'anga ko enii 'a e fai me'a ta'efakalaoo?...iv) 'a ia 'oku 'ilo'i lelei pe 'oku 'ikai fakalao 'i Tonga ni kae fakamo'oni pe ki ai?...2) Pea ka tali 'e Tonga ni...e) 'a ia na'e fakamo'oni e Pule'angaa ki he me'a 'oku te'eki ke tali ia 'i Tonga ni?...kapau 'oku 'io...i) 'e toe 'omi 'e he Pule'angaa ki ha fakataha'anga fakalao ke toe alea'i ai pe 'e tali pe 'ikai?...pea ka 'ikai tali ai, ko e ha hano ola ki he fakamo'oni kuo 'osi fai 'e he Pule'anga lolotongaa...ii) pe ko e 'omi pe ia ke tau vauvau maumau taimi ai he kuo 'osi fakamo'oni 'a Tonga ki ai...iii) kapau 'oku tui e pule'angaa lolotongaa 'oku liliu ngata'a 'a Tonga he founga fakalotofonuaa (tomu'a 'omi ki falealea ke alea'i ai)...'e ngali faingofua ange e liliuu ha'ane takai mai ha founga mei tu'a hangee ko e CEDAW? ...pea kapau 'oku na fakatou 'ikai...ta 'oku 'ikai mo'oni e fo'i fakamatala ko enii mei he MIA...pea tau teuteu atu leva ke fakapekia 'etau ki'i lao fakafonuaa ka tau laka he taimi mo 'eva he sonee

E) Kapau kuo fanufanu ha kau minisitaa ne 'ikai te nau 'i he kapineti ne fai tu'utu'uni ai e kapinetii ke tali pea fakamo'oni 'a Tonga ki he CEDAW....i) 'oku ai ha miniti e Kapineti ko iaa ke tau lave'i e kau memipa ne nau fakataha'i mo tali ke fakamo'oni ki ai 'a Tongaa?...kapau 'oku 'i ai, te tau ala ma'u tau'ataina ia?...'i he fakataha 'a e Kapinetii... pe 'a e PTAO?...ii) kuo mavaeua heni e Kapinetii/Pule'angaa, pe ko e fanufanu fakaloiloi pe ke ngali lelei ha ni'ihi kae tukuaki'i pe ha ni'ihi?...iii) 'oku lahilahi ha ngaahi founga pehe ni he Pule'anga lolotongaa?...iv) kuo taimi nai e faka'ilo fakafalealea "vote of no confidence?" 

Kapau ko e tefito'i fakakaukau 'etau fakamo'oni ki he CEDAW ke malu'i ai hotau hou'eiki fafinee, he kuo 'ikai malu'i lelei pe 'e he lao lolotonga 'a Tongaa hotau kakai fefinee?...pe kuo tau fakamo'oni ki he CEDAW ko ha 'asenita kehe fakafo'ituitui pe ia?...a) too nounou fakataki mo faka'ilo 'a e pule'angaa, e) lahi ange fie liliu koe'uhi pe ke liliu, f) fai mo liliu kae toki alea'i ki mui, h) katoa pe...pea 'e mo'oni e tala mei he MIA..."ko e me'a 'e fai 'e liliu 'a e lao 'a Tonga ni ke fenapasi mo e ngaahi lao 'a e konivesio" ...'ofa ke tau mateuteu lelei ki ai...
--
fakapulia

sep...@optusnet.com.au

unread,
Mar 25, 2015, 1:19:28 AM3/25/15
to tasil...@googlegroups.com

Fakapulia malo 'etau ma'u e 'aho ni, tau mo e tauhi famili mo e lotu mei homou fetu'u la'a na.

Hange kiate atu ko e ongoongo na'e 'omai 'e Losi ko e felefele pe ia 'oe  tefito'i ongoongo ne 'omai 'e Taniela Tuita, ko ia 'oku fai holo 'aki 'e ku sio ngutu he issue ko enii.

Na'e Fakamo'oni e Pule'anga(Kapineti) ki he Konivesio pe Talite mo e UN fekau'aki mo e CEDAW, ke 'oua 'e fakaehaua e kakai fefine mo e ha e ng me'a lelei pe ia hange ko e totonu ki he ng lakanga ngaue he Pule'anga mo e Siasi etc....  'Ihe Fakamo'oni ko ia na'e 'ave ai mo e kole ke 'oua na'a kau mai ai 'enau(CEDAW) totonu ke fakatotama pe mali 'ae fefine moe fefine, ko e laine tu'i mo e Nopele, ma'u kelekele mo e haa e ng me'a na' e ha mai 'oku 'ikai ketau loto ke  fakakau ia he fakamo'oni na'atau feia. Pehe leva 'e he Palemia ka 'ikai tali 'etau kole pea 'e Kaniseli 'etau memipa he CEDAW 'i he UN.

'Oku te'eki ke liliu e lao kelekele, lao ki he taloni mo e kau nopele pe ko ha me'a 'e taha fekau'aki mo e ng totonu 'oku pukepuke 'e he CEDAW he talite kuo fakamo'oni, te'eki ke liliu e lao 'o Tonga ki ai , mahalo ko e konga ia ne lave ai 'a Losi 'oku te'eki ke liliu e lao.

Ko e konga nei ho'o talanoa 'e tuku pe ka Losi ke ne tokio faka'osi mai..

Fakapulia wr.

Kapau ko e tefito'i fakakaukau 'etau fakamo'oni ki he CEDAW ke malu'i ai hotau hou'eiki fafinee, he kuo 'ikai malu'i lelei pe 'e he lao lolotonga 'a Tongaa hotau kakai fefinee?...pe kuo tau fakamo'oni ki he CEDAW ko ha 'asenita kehe fakafo'ituitui pe ia?...a) too nounou fakataki mo faka'ilo 'a e pule'angaa, e) lahi ange fie liliu koe'uhi pe ke liliu, f) fai mo liliu kae toki alea'i ki mui, h) katoa pe...pea 'e mo'oni e tala mei he MIA..."ko e me'a 'e fai 'e liliu 'a e lao 'a Tonga ni ke fenapasi mo e ngaahi lao 'a e konivesio" ...'ofa ke tau mateuteu lelei ki ai...


Takamuli




----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 24 Mar 2015 20:05:28 -0700
Subject:
Re: [tasilisili] CEDAW



Sailosi:
Lopeti Senituli mei he Mia, neongo kuo fakamo'oni 'a Tonga ni ia ka 'oku te'eki ai fakalao ia .Pea ka tali 'e Tonga ni ko e me'a 'e fai 'e liliu 'a e lao 'a Tonga ni ke fenapasi mo e ngaahi lao 'a e konivesio ...
----
Kataki pe Losi...'ikai fu'u mahino e lau ko eni kiate au...A) 1) neongo kuo fakamo'oni 'a Tonga ka 'oku te'eki fakalao ia...a) 'a ia ko e fakamo'oni ta'efakalao eni?, kapau 'oku 'io...i) ko ha fakamo'oni fakaeneene pe eni 'a Tonga?,... ii) 'oku tatau e ma'u 'a e UN mo e lau ko enii, pe ko Tonga pe ia 'oku lau kei ta'efakalao pehee, kae kuo 'osi fakalao ia ki he UN?... iii) 'oku anga'aki 'e he pule'anga ko enii 'a e fai me'a ta'efakalaoo?...iv) 'a ia 'oku 'ilo'i lelei pe 'oku 'ikai fakalao 'i Tonga ni kae fakamo'oni pe ki ai?...2) Pea ka tali 'e Tonga ni...e) 'a ia na'e fakamo'oni e Pule'angaa ki he me'a 'oku te'eki ke tali ia 'i Tonga ni?...kapau 'oku 'io...i) 'e toe 'omi 'e he Pule'angaa ki ha fakataha'anga fakalao ke toe alea'i ai pe 'e tali pe 'ikai?...pea ka 'ikai tali ai, ko e ha hano ola ki he fakamo'oni kuo 'osi fai 'e he Pule'anga lolotongaa...ii) pe ko e 'omi pe ia ke tau vauvau maumau taimi ai he kuo 'osi fakamo'oni 'a Tonga ki ai...iii) kapau 'oku tui e pule'angaa lolotongaa 'oku liliu ngata'a 'a Tonga he founga fakalotofonuaa (tomu'a 'omi ki falealea ke alea'i ai)...'e ngali faingofua ange e liliuu ha'ane takai mai ha founga mei tu'a hangee ko e CEDAW? ...pea kapau 'oku na fakatou 'ikai...ta 'oku 'ikai mo'oni e fo'i fakamatala ko enii mei he MIA...pea tau teuteu atu leva ke fakapekia 'etau ki'i lao fakafonuaa ka tau laka he taimi mo 'eva he sonee

E) Kapau kuo fanufanu ha kau minisitaa ne 'ikai te nau 'i he kapineti ne fai tu'utu'uni ai e kapinetii ke tali pea fakamo'oni 'a Tonga ki he CEDAW....i) 'oku ai ha miniti e Kapineti ko iaa ke tau lave'i e kau memipa ne nau fakataha'i mo tali ke fakamo'oni ki ai 'a Tongaa?...kapau 'oku 'i ai, te tau ala ma'u tau'ataina ia?...'i he fakataha 'a e Kapinetii... pe 'a e PTAO?...ii) kuo mavaeua heni e Kapinetii/Pule'angaa, pe ko e fanufanu fakaloiloi pe ke ngali lelei ha ni'ihi kae tukuaki'i pe ha ni'ihi?...iii) 'oku lahilahi ha ngaahi founga pehe ni he Pule'anga lolotongaa?...iv) kuo taimi nai e faka'ilo fakafalealea "vote of no confidence?" 

Kapau ko e tefito'i fakakaukau 'etau fakamo'oni ki he CEDAW ke malu'i ai hotau hou'eiki fafinee, he kuo 'ikai malu'i lelei pe 'e he lao lolotonga 'a Tongaa hotau kakai fefinee?...pe kuo tau fakamo'oni ki he CEDAW ko ha 'asenita kehe fakafo'ituitui pe ia?...a) too nounou fakataki mo faka'ilo 'a e pule'angaa, e) lahi ange fie liliu koe'uhi pe ke liliu, f) fai mo liliu kae toki alea'i ki mui, h) katoa pe...pea 'e mo'oni e tala mei he MIA..."ko e me'a 'e fai 'e liliu 'a e lao 'a Tonga ni ke fenapasi mo e ngaahi lao 'a e konivesio" ...'ofa ke tau mateuteu lelei ki ai...


Penisimani Mone

unread,
Mar 25, 2015, 3:05:43 AM3/25/15
to tasil...@googlegroups.com
Takamuli:
 'Ihe Fakamo'oni ko ia na'e 'ave ai mo e kole ke 'oua na'a kau mai ai 'enau(CEDAW) totonu ke fakatotama pe mali 'ae fefine moe fefine, ko e laine tu'i mo e Nopele, ma'u kelekele mo e haa e ng me'a na' e ha mai 'oku 'ikai ketau loto ke  fakakau ia he fakamo'oni na'atau feia. Pehe leva 'e he Palemia ka 'ikai tali 'etau kole pea 'e Kaniseli 'etau memipa he CEDAW 'i he UN.
-----
Malo Takamuli e fakamaama...kataki pe na kou lele atu au ha saliote maumau...hahaha...ka ko e fifilii pe ia...pe ko e ha ne 'ikai tomu'a fai ai e faka'eke'ekee/kolee mo alea'i 'i falealea kimu'a 'e he pule'angaa pea toki fai e fakamo'oni ki he konivesioo...kae ngaue'aki e founga ko enii...ke tomu'a fakamo'oni pea toki fai e kolee...hangee nai ia ha tomu'a faito'o ha taha kae toki talatala, faka'ata mo tele..

ka ko e founga motu'a pe foki eni na'e fa'a ngaue'aki ...'a e tomu'a faka'ilo ta'e 'i ai ha fakamo'oni pau ha taha, pea toki tuku ki he fakamaauu ke ne tu'utu'uni ki he faka'iloaa ke ne 'omi e ngaahi fakamo'onii ki he tokotaha faka'iloo...pea na'e fa'a fuluka...kae a'u mai ki he ngaahi hopo ki muii nii, na'e 'ikai ma'u ha fakamo'oni pau beyond reasonable doubt ki he case pea mo'ua leva mo totongi 'e he tokotaha faka'iloo e hopo na'a ne taa tikite mo faka'iloo....kae hao e kau faka'iloaa ia...hangee 'oku pehee pe 'etau samenaa...'o tomu'a faka'ilo/fakamo'oni he CEDAW kae toki kole/alea'i ki mui...

kapau 'e 'ikai tali e ngaahi kole ne 'ave fakataha mo e fakamo'oni he konii...kau ia mahalo he laka unprofessional he tu'unga fakavaha'a pule'angaa...'oku ou tui na'e 'ikai lavelave 'iloa mahalo 'e he pule'angaa 'oku mamafa pehee fau ha'anau fakamo'oni ki he CEDAW ki he fonuaa, pea na'e 'ikai 'uhinga 'enau ma'u e mafaii ke nau fai'aki ha'anau loto 'o ta'e feongoongoi mo e fonuaa...pea 'oku tau 'amanaki kuo 'ave ki he falealeaa 'a e tatau e tohi kole na'e 'ave fakataha mo e fakamo'onii ki he UN na'e pehee ke 'omai ke nau vakai ki ai...pe ko fe ngaahi me'a na'e kole ke fakatatafee mo e ngaahi me'a na'e kau ia he fiema'u 'e he pule'angaa ke fai mo liliuu mai mei tu'aa...

ka ko e anga pe Takamuli e lea noa'ia...

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.



--
fakapulia

Daphne Taukolonga

unread,
Mar 25, 2015, 9:12:52 AM3/25/15
to tasil...@googlegroups.com
'Oku lelei ange 'a e taa 'a e lango kei mama'o.  

Koe hidden agenda 'oku fai ki ai 'a e tokanga.

Tuku 'a e taukapo'i ia tokua koe taumu'a ma'ae kakai fefine, 'o anga fefe?

'Oku lolotonga 'iai pe fu'u lao 'a Tonga ke malu'i 'aki 'a e kakai fefine.  Ko 'eni 'oku 'ela pe lao lolotonga, kae ongo mai pe 'a e mafahifahi (tulou atu) 'a e fofonga 'o e kakai fefine hono taa 'e honau ngaahi mali.   Ongo mai hono tamate'i, ongo mai 'a e ngaahi kovi kehekehe hono fakahoko kia kinautolu pea moe fanau.

Koe feinga 'ena 'a Palemia ke to'o ' ae mafai 'o e Tu'i 'ihe tu'u kihe kaha'u kae fakafeta'i he'ikai lava ia he'e pule 'a natula ia. 

'Ihe taimi tatau, 'oku hanga pe 'ehe to'onga 'ae Palemia 'ihe 'ene tali 'a e CEDAW, tatau aipe ia, pe 'e fakahoko pe 'ikai, ka kuo 'osi hu 'a e 'ulu 'o Tonga ki loto.

Fakae'ee'a 'ehe Palemia 'a 'ene founga taki, 'ikai ke alea'i moe kapineti fakakatoa, kae fai pe 'ene tu'utu'uni 'a'ana. 

Ko ia foki 'oku taki, ko ia na'e totonu kene tuku kenau kakato kenau alea'i  kae toki fakamo'oni 'a Tonga ke hu kihe CEDAW 'okapau 'oku nau loto kotoa ki ai.

'Oku pau pe na'ane 'ilo koe kau memipa pe 'e loto taha mo ia 'oku totonu kekau kihe fakataha, 'o hangee koe ngaahi fakamatala ne 'omai mei Tonga.  

Kapau na'e 'ikai ke 'ilo ki ai 'a e kau memipa 'o e kapineti 'oku fanofano mai honau nima na'e 'ikai tenau kau 'ihe loto kihe CEDAW, fefe ai 'a e kau taki lotu 'o Tonga? 

Koe temokalati fee koaa 'oku talaki 'i Tonga.  Koe temokalati 'oku te'eki ke fa'u ha lao pe koha fa'ahinga fokotu'utu'u mahu'inga hangee koe kau kihe CEDAW,  kuopau ke tukuange 'ehe kau taki 'o e ngaahi pule'anga temokalati ha faingamalie 'o e kau taki lotu moe kakai 'oku taki he ngaahi kulupu fakakomiuniti kenau kau mai ki hono taalanga'i. 

Fakalilifu ange kiate au 'ae longo 'a e fu'u kau taki lotu mo 'enau kata loto 'ihe he'etau longoa'a, he 'oku nau poupoui'i pe 'e kinautolu 'a e fo'i laka kotoa 'a e Palemai, tonu moe hala.   

Na'a mou pehee 'oku fie mole ha taimi 'oha taha he longoa'a noa'ia? ka koe lava ko eee ke fai 'a e sio kimu'a atu kihe nunu'a 'o e laka ko 'eni ' ae Palemia hono faka'ataa 'a e CEDAW ke hu ki Tonga neongo 'oku te'eki fakakakato. 

Koe femamili moe CEDAW 'o hoko mo hano tali 'a e mo'ui fakausousa 'i Tonga moe fakatootama. 


daphne







From: Penisimani Mone <peni...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wednesday, 25 March 2015, 14:05
Subject: Re: [tasilisili] CEDAW

sep...@optusnet.com.au

unread,
Mar 25, 2015, 6:48:12 PM3/25/15
to tasil...@googlegroups.com
----- Original Message -----
Wed, 25 Mar 2015 00:05:42 -0700
Subject:
Re: [tasilisili] CEDAW

Malo Takamuli e fakamaama...kataki pe na kou lele atu au ha saliote maumau...hahaha...ka ko e fifilii pe ia...pe ko e ha ne 'ikai tomu'a fai ai e faka'eke'ekee/kolee mo alea'i 'i falealea kimu'a 'e he pule'angaa pea toki fai e fakamo'oni ki he konivesioo...kae ngaue'aki e founga ko enii...ke tomu'a fakamo'oni pea toki fai e kolee...hangee nai ia ha tomu'a faito'o ha taha kae toki talatala, faka'ata mo tele..
-------------

hhh , Ko e ngaue ko eni ne fai 'e he Kapineti, mahino mai nenau tekelele e ngaue ne 'osi fai pe 'ehe Pule'anga 'o Tu'ivakano mo Vaipulu, mahalo nenau sai'ia ange he lea ko ee """ 'oku 'ikai 'aonga e longoa'a mo e taa kapa mei tu'a, sai ketau huu ki loto 'o longoaa'a ai ke fei mo mahino "".

Ko e fakamahalo pe ki he fakavavevave 'ae Kapineti..

Takamuli.


sep...@optusnet.com.au

unread,
Mar 25, 2015, 7:23:52 PM3/25/15
to tasil...@googlegroups.com

----- Original Message -----

To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Wed, 25 Mar 2015 13:12:49 +0000 (UTC)
Subject:
Re: [tasilisili] CEDAW


'Oku lelei ange 'a e taa 'a e lango kei mama'o.  

Koe hidden agenda 'oku fai ki ai 'a e tokanga.

Koe feinga 'ena 'a Palemia ke to'o ' ae mafai 'o e Tu'i 'ihe tu'u kihe kaha'u kae fakafeta'i he'ikai lava ia he'e pule 'a natula ia. 
-------------------

Ko e me'a mahu'inga ena 'oku ke 'ilo'i , mahalo ne 'ilo pe ki ai e PTOA mo e kakai nenau fili 'ia 'Akilisi, ka 'ikai , ko e faingamalie ena ke ke fafangu 'a Tonga kenau 'aa aa 'o 'ilo e me'a 'ae Palemia 'oku fai.

'Oku fu'u tomui 'aupito e kakai 'o Tonga fakataha moe ng Siasi kenau 'ilo'i eni ""ko e feinga 'ae Palemia ke to'o e mafai 'oe Tu'i."""

 Ne 'osi 'iai foki e ng mafai ne 'osi tuku hifo ki he kakai , hange ko e fili e kau Minista mo e ha fua..

'Oku ke pehe Daphne, ko e ha e ngahi mafai 'oku toe feinga ki ai 'a e Palemia ke to'o mei he Tu'i ? Pe ko 'ene feinga ke to'o e Pule'anga fakatu'i ?

Ko e ha 'ene kaunga 'ae CEDAW mo e feinga 'ae Palemia ke to'o e mafai 'oe Tu'i ?


Takamuli.



hingano pakileata

unread,
Apr 2, 2015, 1:52:41 AM4/2/15
to tasilisili
Sami 'oua teke 'ai 'osi pehe'i hotau siasi na'a ilifia mai ha taha, ta ki'i fakama'u hifo hhhh. sio kia Sailosi 'oku holiholi mai ke kau he katoanga fola lou'akau e hhhh. 

Mele Kelelia Tuipulotu

unread,
Apr 2, 2015, 4:10:53 PM4/2/15
to tasil...@googlegroups.com
Faka tulou atu pe mu'a he paenga ni kau si'i kau atu pe he talanoa 'oe Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women aia kuo tau fanongoa he ngaluope.  Na'a ku sio 'i hono faka'eke'eke 'o e Palemia 'e Setita mei he TNews pea ne pehe koe tohi ia 'ae Cardinal na'e fai 'oku 'ikai koe loto ia 'oe Katinali ka koe loto 'ia 'oe Pope mei Loma.  Pea koe me'a 'e taha na'a ne mention 'oku poupou'i 'e he Sekelitali Lahi 'ae  Siasi Uesiliana 'ae CEDAW pea na'a ne malanga'i ki he kau faifekau 'i he Kuata.  Pea na'a ne fakamahino'i ai 'ae fo'i lao 'e 5 'oku 'ikai ke tali 'e Tonga mei he lao 'ae CEDAW. 1. Koe totonu ki he Taloni 'o tonga, 2. Koe Totonu ki he kelekele moe koloa tukufakaholo pea moe ongo fo'i lao 'e ua kehe pea fkaa'osi'aki e mali e fefine moe fefine pe tangata moe tangata.  Koe fifili pe 'eni ia mei he ngaluope.....Ko hai 'oku mafai ki he ngaahi fo'i lao ko'eni 'a Tonga ke 'oua 'e fakakau 'i he lao 'ae CEDAW?  'I he vakai ki he me'a 'ae Palemia 'oku ne pehe 'e 'osi tali pe ia 'e he UN ka ko hono mo'oni he'ikai 'ilo'i ia pe 'e tali pe 'ikai.  Kaekehe tau fakatauange pe ki he 'Otua Mafimafi ke ne si'i 'ofeina mai pe hotau fonua he na'e momoi 'e he 'uluaki fa, King Siaosi Tupou 1 ki Langi koe'uhi ke malu'i mei he me'a kotoape 'i he mamani.....'Oiau e si'i Tonga e ko 'etau folau ki fe?.......................Happy Easter everyone.......
 
THE PRICELESS GIFT OF LIFE IS LOVE.
 

Daphne Taukolonga

unread,
Apr 2, 2015, 6:53:22 PM4/2/15
to tasil...@googlegroups.com
Malo Mele Kelelia Tuipulotu.

Koe Sekelitali foki 'a e Siasi 'oku kau 'ihe kau memipa 'o Tasilisili ni.

Kapau tene lava ke fakamahino mai pe koe haa hono mo'oni 'o e lau 'a e Palemia, ka 'okapau koe mo'oni 'a e lau 'a e Palemia, me'a faka'ulia ia, ko Fakapulia mo Dr Ma'afu Palu 'oku na 'i Tasilisili ni, 'oku hala nai ke 'iai ha'ana 'ilo 'a kinaua kihe lau felave'i moe Sekelitali lahi????  'Oku pehee pe 'a e Siasi ia 'o ta'efeongoongoi mo hono kau faifekau?

  He ta ko 'eni ne poupou'i pe ia 'ehe Siasi Uesiliana 'a e hu 'a Tonga kihe CEDAW, 'okapau foki koha mo'oni 'a e Palemia?????

Ko hono ua ki ai, 'oku 'ikai teu tui au kihe lau 'o pehee koe lau 'ae Katinali, hangee nai 'oku loto pe ia kihe CEDAW ka ko 'ene fakahoko pe 'a e lau 'a e Pope.  'O lau fefe 'a e Pope he 'oku ne 'ilo mai 'a e me'a 'a Tonga?  Pea 'oku 'ikai 'ohonoa 'a e Pope ia 'iha pisinisi 'a e kau taki 'o e Siasi 'ihe ngaahi fonua 'o mamani.

Pea 'oku 'ikai ke ta'efakapotopoto pehee 'a e Katinali ia, kene fai ha fo'i lau pehee kihe Palemia.  Ka toki lea mai 'a e Katinali 'o fakamatala'i 'a e me'a ne fakahoko 'e he Palemia koe toki fai ia ha tui ki fakahoko talanoa ko ia 'a e Palemia.

ofa atu

Daphne


From: 'Mele Kelelia Tuipulotu' via Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Friday, 3 April 2015, 7:10

Subject: Re: [tasilisili] CEDAW ----- KATINALI SOANE PATITA PAINI MAFI - LAU 'A E SIASI KATOLIKA

Sami Pakofe

unread,
Apr 2, 2015, 8:24:33 PM4/2/15
to tasilisili
Daphne, Malo 'etau lava,,, Oku ikai 'uhinga 'etau memipa ihe Pule'anga Fakatahataha moe CEDAW , kene hanga 'o to'o ai pe maumau'ii ai 'etau 'Ulungaanga Fakafonua pea moe Konisitutone 'o Tonga, oku 'ikai 'uhinga pehe ...

Koe Ngaahi " Tefito'i " Fakakaukau kotoa pe meihe CEDAW , oku hange pe ia koha " TEUNGA" ( UNIFORM ) ke faaitaha kiai pea fai he fetauhi'aki ai, ka he'ikai to'o ai hotau TEUNGA FAKAFONUA o VETE ...

mou Fakamolemole , ka fakafoki mai ho'omou fakakaukau koe 'uhinga / tefit'oi 'uhinga 'oe CEDAW , koe Hakeakii e tu'unga 'oe kakai fefine , . full stop', koe veteki koee kihe fakakaukau oku fai kiai hono mimio, oku ikai koe 'uhinga ia 'oe CEDAW,,,,,, 

KOE cedaw NA'A NAU FOKOTU'U E'AHO 'OE KAKAI FEFINE 'O MAMANI, koe 'uhinga pe ke "Hakeakii" e kakai fefine meihe fakapuhopuha'a fakae Kakai Tangata,,,,,,,, 'oange moe FAINGAMALIE oku Fakakoloa ai e kakai Tangata kenau 'inasi ai.....

Tau to'o mai eme'a lelei 'o Fakailonga'i pea tau tauhi ia, tukuange me'a koeeheikai tetau lava...

'omai pe "Teunga lelei" ketau tui ia, tuku epiva ia ma'ae kau Scotland pea tuku esali ia ma'ae kau india , ka tau tui pe ha me'a( teunga) tetau mafana taha.

ahve a good friday, 

koe teketeke atu pe.

smp..


Sailosi Alofi

unread,
Apr 8, 2015, 1:03:26 AM4/8/15
to tasil...@googlegroups.com
Malo pe si'i ma'u siasi ee 'eke ange kia Sami pe ko hai mo e fefine ne tu'umalie he totongimalu'i ,'ilo kapau 'oku to e taha pe homo siasi 'I mamani teu lotu au aa au ki he ika eee ,Ngano to'o mai ange ho'o me'alea kau 'atu e fo'i me'a ko 'eni ke mou sio ki ai mo Sami to'o mai mo e dictionary
 

Date: Thu, 2 Apr 2015 18:52:39 +1300

Subject: Re: [tasilisili] CEDAW ----- KATINALI SOANE PATITA PAINI MAFI - LAU 'A E SIASI KATOLIKA

hingano pakileata

unread,
Apr 12, 2015, 12:04:46 AM4/12/15
to tasilisili
hhhhhh malo Sailosi

Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages