INVOLVEMENT OF OTHERS IN MARRIAGES SOLEMNISED BY MINISTERS OF RELIGION

266 views
Skip to first unread message

Nau Ahosivi

unread,
Mar 2, 2016, 2:36:41 AM3/2/16
to tasil...@googlegroups.com

 

Tulou atu pe moe paenga ni kae tuku atu mu’a ‘a e ki’I fkhinohino ko eni na’a ala ‘aonga ki he kau tangata’eiki faifekau ‘oku nau folau mai pe ‘oku nau fkutua heni ka ‘oku nau fa’a kau ha fai ‘o ha mali.

 

Kuo ‘osi hoko ‘aupito hono abuse ‘e he kau faifekau ia ‘e ni’ihi ‘a e lao ‘o e fai e mali fktatau ki he lao ‘o e pule’anga pea ‘e tokoni ‘aupito ‘a e fkhinohino ni ke Muimui ‘a e kau faifekau kiai.

 

‘Oku ‘iai e ngaahi case kuo hoko pea ‘oku ngaue ‘aki e ngaahi case koia ko ha case study ke ako mei ai ‘a e kau faifekau neongo koe fu’u me’a mahino pe ia.

 

Moe ‘ofa

 

 

INVOLVEMENT OF OTHERS IN MARRIAGES SOLEMNISED BY MINISTERS OF RELIGION

 

When a marriage is being solemnised by a minister of religion who is an authorised celebrant, and the couple wants someone other than the minister of religion to also be involved in the ceremony, the minister of religion should ensure that they have the following minimum role:

 

i.               consent to be present as the supervising authorised celebrant and to be

                      at the ceremony in that capacity

 

ii.              be part of the ceremonial group or in close proximity to it

 

iii.           make their presence as the authorised celebrant known to the assembled

                      parties, witnesses and guests.

 

iv.           be available to intervene (and exercise the responsibility to

                      intervene) if events demonstrate the need for it during the ceremony.

 

v.               be responsible for ensuring that the marriage ceremony is carried out

           according to law, including that the marriage is solemnised according to

           a form and ceremony recognised as sufficient for that purpose by the

           religious body or organisation of which the authorised celebrant is a

           minister (subsection 45(1) of the Marriage Act.

 

vi.             if they are a Commonwealth  registered marriage celebrant say the words required by subsection 46(1) of the Marriage Act in the presence of the parties, the formal witnesses and the guests before the marriage is

                      solemnised.

 

vii.          receive and sign the papers required by the Marriage Act, including

                      receiving the NOIM and sighting the supporting documents each                          party is required to produce  and.

 

viii.        register the marriage with the appropriate BDM as required under the

             Marriage Act

 

   Regards

   Anne Mitchell

 

   NSW Registry of Births Deaths and Marriages

   In all communications, please state your celebrants registration number.

 

   Online eRegistry enquiries: eregistr...@justice.nsw.gov.au

 

   Religious celebrants inquiries (including non-compliant registrations):

   online.c...@justice.nsw.gov.au or 1300 629 736

 

   Other civil celebrants legislative inquiries (Commonwealth

   Attorney-General’s Department):

   marriagecele...@ag.gov.au or 1800 550 343

 

Department of Justice - Promoting a Just and Safe Society.

 

Visit us at www.justice.nsw.gov.au.

 

Please consider our environment before printing this email. This email and any attachments may be confidential and contain privileged information. If you are not the intended recipient you must not use, disclose, copy or distribute this communication. If you have received this message in error please delete and notify the sender. When communicating by email you consent to the monitoring and recording of that correspondence.

 

 

 

Rev Nau Taitusi Ahosivi

Concord Uniting Church

2 Wunda Road

Concord West

NSW 2138

Email: hos...@bigpond.com

Moblie: +61 457 305 442

 

Sami Pakofe

unread,
Mar 2, 2016, 4:42:18 AM3/2/16
to tasilisili


 Malo e fakamanatu moe fakatokanga......... tau fakatauange pe e fakafaingofua e taimi fai mali kiha taimi 'oe Mali -fa-tatau eee, mahino e fiema'u tokolahi e kau Faifekau kiai ee...

smp.

sisilia tupou-thomas

unread,
Mar 2, 2016, 6:38:53 AM3/2/16
to tasil...@googlegroups.com

Malo Nau 'Ahosivi e ma'u fakamatala ki he fa'ahinga.kuo te'eki ai ke nau 'ilo!

Kuo 'iai foki e mali na'e fai 'e he taha ho fanga tokoua faifekau henii 'oku fakakata holo 'aki!.'Ikai 'ilo pe ne fakafinu fefee'i e foomu he ne te'eki sio e faifekau ia ki he tohi vete/mate e taha 'o e ongo me'a mali!

Faka'ofaa ko e kohu e famili & ongo me'a kuo na 'osi mali ka 'oku 'ikai! Pe kuo a'u ki ai ho'o fktotolo malii pe 'ikai!  Pea ke manatu'i mu'a ko e kau tangata'eiki & kau fine'eiki faifekau he Siasi kae tuku a ho'omou lau lanu hhh

'Ofa atu
Sisilia.

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.

staun...@bigpond.com

unread,
Mar 2, 2016, 1:34:21 PM3/2/16
to tasil...@googlegroups.com
Malo e fakatokanga faifekau. Kuou faa lava atu ki he ngaahi mali pehe ni 'o mahino ai ko e faka'amu 'ae famili ke lava mai p 'ae tokotaha mei he pule'aga/faifekau lesisita fai mali 'o fai e ouau 'ae Pule'anga, kae fai 'ehe faifekau 'oku nau loto ki ai 'ae nngaahi me'a fakalaumalie. Ko e ha honoo 'uhinga? Mahalo ko e me'a pe ia 'ae famili. 'Oku ou tui 'oku 'ikai ke 'iai hano uesia 'ona e taha tukukehe 'ae alanoa atu 'ae fa'ahinga 'e ni'ihi ia ki he ngaahi konnga 'ae pule'anga 'oku tohi'i mata'aa'aa. Hange ko eni, ko ha ki'i tokoni fakalaumalie 'ae faifekau 'oku loto e famili kene fai, ko e lotu fakatapui ''oe oongo me''a mali 'ehe faifekau 'oku loto e famili kene fai, ko e final piece of advice fakatohitapu ehe faifekau 'oku nau loto kene fai, Ko e lotu fakaava 'oe tepile 'ilo ke fai ehe faifekau 'oku loto e famili kene fai,, ko e lotu tapuni 'oe katoaga 'ehe faifekau 'oku loto e famili ke ne fai. 'Oku kau noa atu nai e ngaahi me'a ni 'i he tu'utu'uni 'oku 'omi 'ehe pule'anga? Feefee 'a e ngaahi me'a 'ofa 'ae famili 'oku 'ave ma'ae tokotaha fai mali mei he pule'anga? 'Oku 'iai ha tu'utu'uni ki ai 'ae pule'anga kapau 'oku fu'u lahi pea fakafoki e hulu pea kapau 'oku si'isi'i pea feinga ke top up ha taimi a muiange? Feefee ngaahi 'umu mo e koloa 'e foaki 'ehe famili 'i he 'enau loto hounga'ia 'i he faifatongia 'ae faifekau fai mali mei he pule'anga 'e write ha' receipt 'oe ngaahi me'a ko iaa 'o 'ave ki he famili?

Ko e kole, kau faifekau fai mali, kapau 'e kole atu ha famili ke fai 'ehe'enau faifekau tauhi e ngaahi ouau fakalaumalie 'i he mali pea ke kataki 'o tali kae kole ange pe ke 'oua 'e ala ki he ngaahi konga 'ae pule'anga he teke lipooti 'e ko e. 'Oku maama pe si'i kau faifekau pea tenau tali lelei e kole 'ae famili he konautolu ne nau si'i tauhi fakalaumalie mai ha taha 'oe ongo me'a mali. Ko e tokoni, ka 'alu atu ha famili ko 'ene fiema'u ha faifekau leisiita faii mali pea ke kataki 'o 'ai ke mou femahino'aki. 'Eke ange pe 'oku 'iai ha faifekau 'oku kau mai ki he mali, ko e ha hono fatongia pea fakahinohino ange kiate kinautolu 'ae me'a 'ae pule'anga pea teke toka'i ai ho kaunga tohopalau. He 'oku mo'oni e lai 'ae tokotaha ko ee, ko e ngaahi me'a pehe ni 'oku te 'ilo ai 'oku kehe 'ae fetu'u ko ee mei he fetu'u ko ee pea tokai 'ehe fetu'u ko ee 'ae fetu'u ko ee 'o ha leva e fua 'oe laumalie pea mahino ko e ongo faifekau ko e fakkatou ui pe 'ehe 'Otua.

Ko e me'a lelei 'ae femahino'aki pea kapau 'oku 'ikai tete loto kita faifekau lesisita fai mali ke toe kau mai ha faifekau 'i he taimi 'oku fai ha mali 'oku kole atu keke tataki pea ke kole ange ki he famil kena kataki o toe kumi atu ha faifekau tene tali ho'omou fokotu'utu'u he 'oku 'ikai keu loto au ki ai.

Hei'ilo kapau 'oku hala 'eku ma'u ia 'a'aku mo e 'ofa atu ki he kaunga toho palau. Ko e le'o eni ia 'oe si'i taha 'iate kimoutolu.

------------------------------------------
From: Sami Pakofe <smpa...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com;
Subject: Re: [tasilisili] INVOLVEMENT OF OTHERS IN MARRIAGES SOLEMNISED BY
MINISTERS OF RELIGION

Penisimani Mone

unread,
Mar 2, 2016, 3:23:26 PM3/2/16
to tasil...@googlegroups.com
Malo Nau e ngaue.... mo e ngaahi ​fakamanatu ki he ngauee hena..
 
Ko e ki'i fie'ilo pe ki he Lao 'o e Malii 'i hena..
i) 'Oku hoko nai 'a e konga e ouau mali 'a e siasii/lotuu ko ha konga fakalao ia kuo pau ke fakakakato kae toki fakalao ai ha mali 'i he lao 'a e pule'angaa  hena?...('o hangee ko ia 'i he lao mali 'a Tonga nii)...pe 'oku 'osi fakalao pe 'a e malii ia hena hili 'a e lesisita 'i he pule'angaa?...ta'ekau ki ai e ngaahi ouau fakalotu 'a e familii mo honau takitaha sias?)...('o hangee ko e ngaahi fonua lahi)
 
Malo

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.



--
fakapulia

Tevita Langi

unread,
Mar 2, 2016, 3:42:03 PM3/2/16
to tasil...@googlegroups.com

Ki'i tokoni atu pe Fakapulia...si'i kei femou'ekina Pulupulu...koe tali nounou pe ki ho'o fehu'i 'IO. Ko e lava pe 'ae lësisita 'i Pule'anga´ ko 'ene finish ia. Koe konga fklotu´...toki fa'iteliha pe fãmili/ongo me'a mali´ pe 'e toe 'ai pe 'ikai...ka kuo fklao ia mali. Pea 'oku ou tui 'oku afo taha ai e ngaahi fonua mëmipa 'i he Kominiueli. Koe fili ke fai 'eha faifekau ha mali...koe me'a fakafãmili pe ia. Ka 'oku 'ikai toe faikehekehe fai mali 'a ha taha faifekau moha taha ta'efaifekau. Ko 'ete apply pe 'ata kihe Pule'anga´ pea nau 'io mai ke te fai mali...'atã fk'aofuli ke te fai 'e kita ha mali...

Rev Lauleti Tu'inauvai

unread,
Mar 2, 2016, 5:38:24 PM3/2/16
to tasil...@googlegroups.com

Malo mu’a kau potalanoa.

Mahalo ‘oku ki’I kehe atu ‘a Aussie. Kae toki fakakakato mai pe ‘e Nau.

Ko e kau faifekau kuo ‘osi lesisita ‘e honau takitaha Siasi (recognized ‘e he Pule’anga ko e “Siasi”) ke laiseni faimali, ‘oku ‘ikai toe fiema’u ke kau mai ‘a e Pule’anga/’Ofisi failesisita Mali ia ‘i he alea’I, teuteu’I, fakamo’oni’I ‘o e mali tukukehe pe taimi ‘e ‘osi ai ‘a e mali pea ‘ave ‘a e ngaahi foomu fakalao lesisita faimali ki he ‘Ofisi Failesisita pea lesisita fakalao leva ‘a e mali ko ia.

Ko e faifekau kuo ‘osi lesisita ke faimali ‘i ‘Aositelelia te ne fakahoko kakato ‘a e ngaahi ouau fakalao mo fakalotu kotoa ki he mali pea toki ‘ave ngaahi foomu lesisita fakalao ki he Pule’anga.

Ko ia ai kuo ‘osi fai ‘a e femahino’aki mo e felotoi fakalao ‘a e Pule’anga mo e ngaahi Siasi (e.g. Uniting) ki he ngaahi ouau mali ke ngaue’aki ‘i he mali ‘a e Uniting (According to the rites of the UCA) pea ko e ouau fakalao ia kuo tali ‘e he Pule’anga ki he UCA. ‘Oku kehe pe ngaahi “Rites” ia ‘a e ngaahi siasi koe e e.g. Katolika, Papitaiso etc kuo nau ‘osi felotoi ki aim o e pule’anga.

Kae toki hoko atu ‘e Nau, ka ko e fie kauitalanoa atu pe.

Malo.

Lauleti

 

From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Tevita Langi


Sent: Thursday, 3 March 2016 6:42 AM
To: tasil...@googlegroups.com

Nau Ahosivi

unread,
Mar 2, 2016, 5:48:54 PM3/2/16
to tasil...@googlegroups.com

Malo Sisilia.

 

Ko kitautolu kau faifekau kuo fkmafai’I ‘e he Pule’anga mo e Siasi ke tau fai e fatongia koia ki hono fai ‘o ha mali ‘oku tau mahino’I lelei ‘a e founga ki hono fkkakato ‘a e konga ‘o e pule’anga mo e lao pea pehe ki he ouau (rite) ‘a e Siasi ‘oku tau kau kiai.

 

Ko e taha e me’a mahu’inga hotau fatongia ko hono fkhinohino e kakai ki he fiema’u ‘a e lao pea mo e fiema’u ‘a e Siasi pea mo e founga ke fai’aki ‘o ha mali he koe responsibility ‘a e faifekau kuo fkmafai’I ‘e he pule’anga mo e Siasi.

 

Ko e mali lahi foki ‘a e kakai Tonga ‘oku fkhoko ia e fofonga ‘o e public pea ‘oku ‘ikai puli ai ha me’a ia he ‘oku ongoongo ‘aki pe ia ‘e he kakai na’a nau ‘I he mali. ‘Ikai ngata ai ha ‘oku honest e kakai ia kenau talanoa he me’a ‘oku nau sio kiai.

 

Na’e fai e mali pea ‘oku ‘iai pe ‘eku felave’I ki he ongo me’a mali. ‘Osi e mali pea talamai ‘e he Tokotaha ko hoku kainga pe ‘a e lava lelei e mali pea moe faifekau na’a ne fai. Ko e hingoa ‘o e faifekau na’a ne fai ‘oku ou ‘ilo fkpapau ia ‘e au ‘oku ‘ikai ha’ane laiseni ‘ana mei he pule’anga kene fai ha mali. Na’aku pehee pe ‘e au na’e ‘iai ha authorised celebrant he mali kene fakakakato e fkmo’oni he tohi mali pea ‘iai kene supervisor fktatau ki he guidelines mei he registry. Kae talamai ‘e he tangata’eiki ni ia na’e ‘ikai toe ‘iai ha taha koe faifekau pea tokoni moe ni’ihi pe ka ko hono fkkakato e konga ki he sign e ongo me’a ko e faifekau pe ia na’a ne fai kotoa e witness kae sign e ongo me’a mali. Ko ‘ene pehee leva ha founga fai mali ‘oku ‘iai leva e fk’ilonga fehu’I ia kiai.

 

Ko e mahina kuo ‘osi na’e afe mai heni ‘a e tangata mali ko ‘ene kole ha tohi ke poupou ki he apply nofo fonua hono hoa he ‘oku ‘I Tonga ke apply ‘ene nofo. ‘Eke atu pe kohai na’e sign he tohi mali. Pehee mai ‘a e tangata ni..”faifekau toki mahino pe kiate au ‘oku ‘ikai laiseni e faifekau he ‘eku sio hifo ki he tohi mali ‘amanaki keu sign koe hingoa eni ia ‘o e Tokotaha kehe ‘oku ‘osi sign he tohi mali. Talamai pe ‘e ia kema sign he mo ee pea ‘osi he ‘oku sign e faifekau kehe ia he tohi mali.

 

KO E FEHU’I LEVA:

 

I. ‘E anga fefee leva ha fklao e mali ni he fofonga ‘o e pule’anga he ‘oku ‘ikai ha authorised celebrant ke ‘iai he mali ke eyewitness he sign ‘a e ongo me’a mali pea toki sign hono hingoa he tohi mali.

 

Koe kupu’I setesi foki he konga ko eni ‘oku fklea ‘o pehee. “I………………HEREBY CERTIFY THAT, ON THE DATE AND AT THE PLACE SPECIFIED ABOVE, I DULY SOLEMNIZED MARRIAGE IN ACCORDANCE  WITH THE PROVISIONS OF THE MARRIAGE ACT 1961 BETWEEN THE PERTIES SPECIFIED ABOVE.

 

DATED THIS………………DAY OF………………

 

……………………….

SIGNATURE OF CELEBRANT………………………….NO………………….

 

Ko e faifekau ‘oku fkmafai’I ‘e he pule’anga mo e Siasi kuopau ke toki ‘osi e sign e ongo me’a mali pea toki fkmo’oni he tohi mali. Na’e ‘uluaki sign e faifekau authorised celebrant ia he tohi mali pea nofo ia honau ‘api kae toki ha’u e fai fekau non authorised celebrant ia ‘o fai e mali.

 

Moe ‘ofa

 

 

 

 

 

 

 

From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of sisilia tupou-thomas


Sent: Wednesday, 2 March 2016 10:39 PM
To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: [tasilisili] INVOLVEMENT OF OTHERS IN MARRIAGES SOLEMNISED BY MINISTERS OF RELIGION

Mosese Fangupo

unread,
Mar 2, 2016, 6:18:08 PM3/2/16
to tasil...@googlegroups.com

'Ai foki Nau na'a koha Zika Virus 'ena ia hena kuo ke feinga'i mai ketau puke kotoa ai.....hhhhhh.

Ko e tu'o tolu 'eni 'eku fai mali heni moe motu'a faifekau mālõlo.'Oku fai pe he'e tangata'eiki e ouau mali kakato kau toki fakamo'oni pe he 'u me'a fkpepa kotoa. Pea koe fkhinohino pe ia ne fai mai mei he 'ulu'i 'ofisi vahenga  (Presbytery).

'Ofa atu

Penisimani Mone

unread,
Mar 2, 2016, 7:01:15 PM3/2/16
to tasil...@googlegroups.com
Malo Tevita mo Lauleti...pea kapau ko ia, 'o 'osi legally recognised e malii 'i he hili e foki mei he lesisita ​'a e pule'angaa...
i) ko ha toe hoko atu 'a e ongo familii/me'a malii ki hano ouau fakalotu'i 'a e mali ko iaa, 'oku 'ikai ha'ane toe uesia 'e ia 'a e totonu fakalao 'o e mali kuo fakahokoo?
ii) ka 'ikai toe fakahoko 'e he me'a maliii mo e ongo familii 'a e ouau fakallotuu, 'oku 'ikai te ne toe uesia 'e ia 'a e totonu fakalao 'o e malii 'i he pule'angaa?
iii) pea ta ko e 'uu forms 'e toki fakafonu he konga ouau fakalotu e malii, ko ha historical evidence pe ia ki he maau e nofoo, 'ikai ko ha legal document ke fakapapau'aki fakalao e validity e mali kuo fakahokoo?
iv) ko hai leva 'oku kau ki he lesisita faimalii...'oku pau ko e faifekau ma'upe?...pe ha taha pe, faifekau pe ta'efaifekau, kuo lesisita?
v) ko e tokotaha lesisita faimali ko iaa...kuo pau ai ke ne fakahoko 'e ia e ouau fakalotu e malii, mo fakamo'oni he forms?...pe 'e ala faka'uhinga ke ne observe pe 'oku fai maau e ouau fakalotuu mo fakamo'oni he 'uu forms, ka 'e ala fakahoko pe 'a e ouauu ia 'e ha taha/faifekau 'oku loto ki ai e familii?...he ko e historical evidence pe ia, 'ikai ko ha legal document ki he validity e malii?
 
...ko e anga pe vakai atu na'a punipuni mai'aki eni 'e ha kau faifekau lesisita faimali e 'uu forms 'a e pule'angaa 'o hangee ke toki valid ai ha mali... tokua kuo pau ke nau fakahoko ma'upe...'osi angee...ne 'osi fakakakato fakalao pe ia 'i falemali...ka ko e tau hamu pe eni ia mahalo ha konga holo pe green pasikato?.. 

Kolo

unread,
Mar 2, 2016, 7:09:55 PM3/2/16
to Tasilisili-he-ngaluope
Kau faifekau malo 'etau lava kihe 'aho ni 'oku kei 'afu'afu pe 'a loto Senee Lahi pea 'oku kei ongo na mai pe 'ae tafihu fakafele'au 'ae matangi malohi ko Winston mei he ngalu 'oe opeope. Tau nofo 'amanaki mu'a kihe hoko mai si'ene tauha'a he fungakolosi ke langa'ia ai ha sii fatafata 'ae punake ''one manava mai'aki 'OI HOTO FAKAPO TA NA'A TE KAU PE HE TUKI FA'O HE TA KOAA KO 'EKU HIA (HOKU LOTO EE KUOU SI'I ????) NA'E KALUSEFAI AI IA.

'Ofa lahi atu kau faifekau pea malo fai 'e tau ngaue.

Kolo.

Kulimoe'anga

unread,
Mar 2, 2016, 7:39:49 PM3/2/16
to tasil...@googlegroups.com
Malo Peni, ko e 'alu pe ongo me'a mali ki he 'ofisi 'o fakafonu foomu, 'ikai ko e lesisita.. 'e toki 'oange ai e foomu ia ke na 'alu mo ia ki he Celebrant, faifekau pe 'ikai faifekau ka ko e taha kuo laiseni he pule'anga.. ko e tokotaha ia te ne toki fakafonu e foomu moe ongo me'a malii moe kau witness he ​'aho malii, 'osi pea tene toki post leva ki he 'ofisi 'o e pule'anga, hange pe ko ia ne talanoa ki ai 'a Lauleti.. ka 'i NZ ni kuopau ke a'u e foomu ki he 'ofisi 'I loto he 'aho 'e 28 pea ko 'ene toki legally recognize ia.
'Oku fa'a fili foki 'e he tokolahi 'a e kau faifekau kuo laiseni ke fakatou lava aipe fakafonu foomu ke lesisita 'I pule'anga mo e fakafonu e Tohi lekooti malki 'a e siasi, ko e historical evidence pe pea fakamo'oni ki ai ha fa'ahinga faifekau pe 'oku loto ki ai 'a e ongo me'a mali.
Peni kou fa'a teketeke 'etau matu'a Tonga heni he ngaahi funga vaka ke nau lesisita ke nau ma'u e laiseni fai mali, ka 'oku nau talamai 'oku fai taha pe ki he 'ulu'i feke, ko ia pe 'oku ne falute 'etau kau siaine, malie ee.


Kuti

sisilia tupou-thomas

unread,
Mar 2, 2016, 7:53:11 PM3/2/16
to tasil...@googlegroups.com
Ko e mahinoo ena kuo fakamatala mai 'e he Faifekau mei Melipoane, 'e Lauleti!  Fa'a meimei ninimo ma'u au ia he lau e ngaahi fu'u posts/fakamatala looloa!

'Oku fai 'e he Faifekau 'a e UCA e ouau kakato (Pule'anga & Siasi)! Pea ko 'ene lavaa ia! 

Kuo u 'osi fai mali mo e patele & kau faifekau mei he ngaahi siasi kehe kau ai e Tonga Parish/SUTT mei Tonga (te'eki ai ke ma'u ha'anau laiseni ke faimali) he fonua ni! 'Oku ngofua ke nau kau he ngaahi konga 'o e katoanga mali (ceremony) tukukehe pe 'a e ngaahi fo'i konga mahu'inga 'e 3 he mali, 'a ia ko e Faifekau ma'u mafaii pe 'oku tonu ke ne fakahoko ia!  He ko e Faifekau ma'u mafai, ne fakafonu foomu mo e ongo me'a mali he mahina 'e 1-3 kimu'a pea toki fakahoko e mali, pe nau fononga mai mo e ongo me'a teuteu mali 'o toki a'u ki he 'Aho lahi! Ministers/priests from other denominations are allowed to assist/support he fa'a kole pe ia 'a e ngaahi famili 'oku ha'a nautolu e mali!

'Oku ou tui au Nau 'Ahosivi ko e me'a ko ena kuo ke lave mai ki ai, ko e responsibility ia 'o e Faifekau ma'u mafaii for s/he will be held accountable! Hangee kuo lahi e fakamamafaa ki he taha 'ikai ma'u mafai.  Ka ko e me'a lelei pe ke tau 'ilo e.  Kataki kapau kuo hala si'ete ma'u! Kuaa fualoa kala ke ma tou faimali! Ma tou fakakaukau pe ke toe mali hhhhh! 


sisilia tupou-thomas

unread,
Mar 2, 2016, 7:56:06 PM3/2/16
to tasil...@googlegroups.com
Sorry Nau, kou toki lau hifo eni 'e au ho'o response. Mahino. Malo.

--

Sami Pakofe

unread,
Mar 2, 2016, 8:16:43 PM3/2/16
to Tasilisili-he-ngaluope
Malo etau Lava kau faifekau pea malo e Talanoa kihe si'i me'a oku Feinga mai kiai 'ae Faifekau Nau, pea Koe me'a lelei pe 'ae Fakatokanga, pea toe lelei foki kihe 'etau ngaue..
 
Tuku mu'a keu kii lele noa atu 'o kaunoa he Fepotalanoa'aki 'ae Taula'eiki ni.
 
Koe mali 'i Aositeleia ni oku kehekehe 'aupito ia moha toe fonua i MAMANI..... oku ikai fakatamulu'i pe pau'usii o FAKAMAHAMAHALO'I , ka oku fiema'u ke " ilo'i pea mahino'i pea fai kiai..'o Faka'apa'apa kihe Lao mo'ene tukufua kihe totonu moe fetauahi'aki 'ihe FUAKAVA ke fai pehe ihe ko'eni moe Kaha'u, 'O FOTU pea HA ihe Ongo me'a mali > Koe uho ia ke muimui kiai 'ae TANAGATA FAI MALI.
 
Koe Fai mali ihe Fonua ni, oku KONGA LALAHI 'E 3.
 
1. kOE KAU FAIMALI ( KAUNGAUE) ihe Ngaahi 'ofisi 'oe Failesisita (Registry Office Birth ,Marrige and Death), Ihe Ngaahi State, moe Territory .
 
2. Koe Minsiter of Religion ( Faifekau kuo Fakamafai pe ama'u Fakamafai meihe Pule'anga kene Faimali ( 'ihe 'omai pe koe fakangofua 'ehe KAUTAHA LOTU PE SIASI KOIA KENE HOKO KOE tOKOTAHA FAIMALI.
 
3. Koe Civil Celebrant or Authorised Celebarnt ( koha tokotaha kuo ne paasi ihe sivi Certificate 1V in Celebrancy meihe univesiti, tafe, AVTP  'O FAKAKAKATO KOTOA E NGAAHI UNIT E 13 pea passi he interview mohono fakakakato e ngaahi legal requirements. 'aia  kalava kotoa ia pea 'e Faoki leva 'ehe Pule'anga  Kominiueli o 'Aositeleia 'ae Mafai kiate ai kene Fai mali 'IHA FEITU'U PE OKU 'O 'AOSITELEIA ,.
 
kOE TUKUNGA LEVA 'OE kAU MA'U fATONGIA NI:
 
Koe tokotaha Faimali( FAIFEKAU KOTAO PE) , tene fai hono fatongia faimali o fakatatau kihe Pule'ae State oku ne 'iai . eg, Kapau koe Faifekau Usiliana- Lesisita faimali koe i NSW , Ko NEW SOUTH WALES pe teke ngofua keke faimali ai, Tuku kehe ka kuo toe 'iai ha Siasi Uesilana i Vic pe koe Brisbane pe koe fe'ia. Koe lesisita FAIMALI NA'E MA'U 'EHE FAIFEKAU KOIA , oku ngata pe ia he STATE KOIA tuku kehe ange
 
Kapau koha Faifekau Uniting Koe oku ke Ngofua keke faimali ihe State kotoa pe Koe Uhi he oku "IAI' E UNITING ihe ngaahi state , hange koe Katolika, Ingilani, Metotisi etc..9 ka kuo pau ke update kihe Ofisi 'oe State koia kapau oku ke hiki kiai)
 
Koe Faifekau faimali oku Pule'i ia 'ehe State  o fakatatau kihe lao oku nau fa'u koe uhi koe lesisita oe kautaha pe Lotu oku ikai lesisita Fakaluku fua ia, ka oku Lesisita ia o Fakatatau kihe Lao 'oe State.
 
Koe CIVIL CELEBRANT oku ne ma'u mafai ke faimali iha feitu'u pe he oku fakamafa'ii ia 'ehe kominiueli o 'aoistelelia.
 
Kii afe atu he teu toki foki mai kihe NGAHI FATONGIA 'OE TOKOTAHA FAIMALAI 'O FAKATATAU KIHE LAO " Marriage Act 1961 Commonwealth of Australia .

Nau Ahosivi

unread,
Mar 2, 2016, 8:55:06 PM3/2/16
to tasil...@googlegroups.com

 

Malo Sami, Lauleti, Sisilia hono fkma’ala’ala mai ‘etau samena he ‘oku mahino ange pe kia kiatautolu ni kuo fkmafai’I he Pule’anga moe Siasi ketau fatongia ‘aki ‘a e ngaue koia.

 

‘Uhinga ia hono fktu’u hake ‘a e quidelines mei NSW Registry ke fkmahino pe ‘oku ‘ikai ko ha ‘aku fkmatala pe koe fkmatala ‘o Sione pe ko Mele ka koe informations ia mei he kau ma’u mafai mei he pule’anga.

 

Very clear ‘aupito pe guidelines ia ke Muimui kiai pea koe minimum ena ke ‘inasi ai ha faifekau ‘oku ‘ikai laiseni ke fai mali. ‘Ikai ngata ai ka ‘oku ne fk’ataa e loto ‘o e ongo me’a mali he ko ‘ena katoanga foki.

 

‘OKU ‘IKAI TOE VEIVEIUA PE ‘AO’AOFIA ‘A HONO FKMAHINO HE LAO KUOPAU KE ‘IAI ‘A E FAIFEKAU KUO LESISITA KE FAI MALI PE CIVIL CELEBRANT HE KATOANGA MALI HE KOIA ‘OKU ‘IAI E MAFAI FKLAO MO FKSIASI KENE FKKAKATO E MALI.

 

KO E ME’A KOEE KI HE SIO TV E FAIFEKAU LESISITA FAI MALI IA HONAU ‘API KAE FAKAMO’ONI PE IA HE TOHI MALI PEA ‘OANGA KI HONO TOKOUA FAI FEKAU KENE FKKAKATO E MALI ‘OKU E MAUMAU’I ‘E KINAUA IA ‘A E MALI HE SIASI MO E FONUA.

 

KO HONO RISK ENI:

 

Ka ‘ilo e registry ki he founga ne fai ‘aki e mali hange koia ‘oku ou lave kiai ‘e fkta’e’aonga’I e mali, kae toe fai fo’ou.

 

‘E to’o e lesisita fai mali ‘o e faifekau na’e lesisita fai mali he kuo ne maumau’I e lao e fonua moe tu’utu’uni e Siasi.

 

‘E warning e denomination ‘oku ‘anautolu e faifekau lesisita fai mali he koe Siasi ‘oku ‘oange kiai e mafai koia ‘e he lao e fonua.

 

Koe fkmo’oni loi ko e fu’u hia ia ‘e mo’ua ai ha taha he lao ‘o e fonua he criminal act.

 

E warning ‘a e denomination ‘oku ‘a’ana ‘a e faifekau ‘ikai laiseni kenau fktokanga ki he ‘enau faifekau ke fk’ehi’ehi mei he maumaulo he ‘e malanga ke mo’ua he lao ‘o e fonua.

 

(Ko e fkmatala pe ena ‘a e Tokotaha Tonga ‘oku ngaue he birth, death and marriage ‘i NSW)

 

malo

 

Sami Pakofe

unread,
Mar 2, 2016, 10:17:11 PM3/2/16
to Tasilisili-he-ngaluope

On Thursday, 3 March 2016 12:16:43 UTC+11, Sami Pakofe wrote:
Malo etau Lava kau faifekau pea malo e Talanoa kihe si'i me'a oku Feinga mai kiai 'ae Faifekau Nau, pea Koe me'a lelei pe 'ae Fakatokanga, pea toe lelei foki kihe 'etau ngaue..
 
Tuku mu'a keu kii lele noa atu 'o kaunoa he Fepotalanoa'aki 'ae Taula'eiki ni.
 
Koe mali 'i Aositeleia ni oku kehekehe 'aupito ia moha toe fonua i MAMANI..... oku ikai fakatamulu'i pe pau'usii o FAKAMAHAMAHALO'I , ka oku fiema'u ke " ilo'i pea mahino'i pea fai kiai..'o Faka'apa'apa kihe Lao mo'ene tukufua kihe totonu moe fetauahi'aki 'ihe FUAKAVA ke fai pehe ihe ko'eni moe Kaha'u, 'O FOTU pea HA ihe Ongo me'a mali > Koe uho ia ke muimui kiai 'ae TANAGATA FAI MALI.
 
Koe Fai mali ihe Fonua ni, oku KONGA LALAHI 'E 3.
 
1. kOE KAU FAIMALI ( KAUNGAUE) ihe Ngaahi 'ofisi 'oe Failesisita (Registry Office Birth ,Marrige and Death), Ihe Ngaahi State, moe Territory .
 
2. Koe Minsiter of Religion ( Faifekau kuo Fakamafai pe ama'u Fakamafai meihe Pule'anga kene Faimali ( 'ihe 'omai pe koe fakangofua 'ehe KAUTAHA LOTU PE SIASI KOIA KENE HOKO KOE tOKOTAHA FAIMALI.
 
3. Koe Civil Celebrant or Authorised Celebarnt ( koha tokotaha kuo ne paasi ihe sivi Certificate 1V in Celebrancy meihe univesiti, tafe, AVTP  'O FAKAKAKATO KOTOA E NGAAHI UNIT E 13 pea passi he interview mohono fakakakato e ngaahi legal requirements. 'aia  kalava kotoa ia pea 'e Faoki leva 'ehe Pule'anga  Kominiueli o 'Aositeleia 'ae Mafai kiate ai kene Fai mali 'IHA FEITU'U PE OKU 'O 'AOSITELEIA ,.
 
kOE TUKUNGA LEVA 'OE kAU MA'U fATONGIA NI:
 
Koe tokotaha Faimali( FAIFEKAU KOTAO PE) , tene fai hono fatongia faimali o fakatatau kihe Pule'ae State oku ne 'iai . eg, Kapau koe Faifekau Usiliana- Lesisita faimali koe i NSW , Ko NEW SOUTH WALES pe teke ngofua keke faimali ai, Tuku kehe ka kuo toe 'iai ha Siasi Uesilana i Vic pe koe Brisbane pe koe fe'ia. Koe lesisita FAIMALI NA'E MA'U 'EHE FAIFEKAU KOIA , oku ngata pe ia he STATE KOIA tuku kehe ange
 
Kapau koha Faifekau Uniting Koe oku ke Ngofua keke faimali ihe State kotoa pe Koe Uhi he oku "IAI' E UNITING ihe ngaahi state , hange koe Katolika, Ingilani, Metotisi etc..9 ka kuo pau ke update kihe Ofisi 'oe State koia kapau oku ke hiki kiai)
 
Koe Faifekau faimali oku Pule'i ia 'ehe State  o fakatatau kihe lao oku nau fa'u koe uhi koe lesisita oe kautaha pe Lotu oku ikai lesisita Fakaluku fua ia, ka oku Lesisita ia o Fakatatau kihe Lao 'oe State.
 
Koe CIVIL CELEBRANT oku ne ma'u mafai ke faimali iha feitu'u pe he oku fakamafa'ii ia 'ehe kominiueli o 'aoistelelia.
 
Kii afe atu he teu toki foki mai kihe NGAHI FATONGIA 'OE TOKOTAHA FAIMALAI 'O FAKATATAU KIHE LAO " Marriage Act 1961 Commonwealth of Australia .
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
Koe Faimali heni, oku ikai koha me'a sii kihe TOKOTAHA FAIMALI  ke teuteu kihe 'ene Fakahoko 'ae " Mali".
 
Pea oku mahino ia koe 'uhinga kuou fakamatala ai ke mahino oku ikai koe founga mei Tonga pe meiha Fonua kehe ke fai pehe'i 'ae Mali heni.
 
Oku pau kete muimui kihe Lao... o kamata meihe  interview e ongo me'a mali, teuteu moe ngaahi Info meihe ' ngaahi Kulupu Tokoni kihe anga 'oe mali moe fale'i kihe teuteu 'oe mali o fou pehe aipe kihe 'aho 'oe mali moe nofo mali ( Realationship Support Services) ,,  kuopau ke teuteu 'eni 'ehe tokotaha faimali 'o 'oange kihe ongo me'a teuteu mali, ke hoko koe tokoni kihano hala Fononga ( OKU IKAI TEU MA'U PE OKU FAI 'ENI 'EHE KAUFAIFEKAU PE IKAI, ka oku fai ia 'ehe Civil Celebrant).
 
FUAKAVA MOE OUAU 'OE KATOANGA MALI
 
1. Koe Tafa'aki oe Sloemnised or Mali, oku FAKA'APA'APA KAKATO E PULE'ANGA KIHE NGAAHI SIASI mo'enau Tokateline 'o 'aonge ke nau toki fakahoko pe 'enautolu 'enau ' Fakahoko-fuakava -mali' O fAKATATAU KIHE NGAAHI OUA FAKALOTU oku nau kau kiai...
 
Pea koia 'ae me ana'e tokanga mai kaia 'a Nau: Ihe taimi tatau oku fakafonu 'ehe Faifekau -Faimali 'ae Ngaahi Foomu Kamanat meihe NOIM ( notice of intended Marraige) pea fakakakato engaahi fiema'u ihe foomu.... ihe minmum ( 'oua e toe si'i hiof he Mahina 'e Taha , pe Lahihake he mahina 'e 18 .. pea kaniseli leva 'ae NIOM koia.
 
Oku malava ke fai pe mali iha uike 'e 2 pe 3, hili hono fonu ee NIOM, KA KUOPAU KE PAASI E TOKOTAHA IHE ONGO ME'A LAI IHE NGAAHI FEHU'I koe ha hono 'uhinga oku fakavave''i ai e mali....... pea koe Tali Kiai 'e Fakakakato ia meihe Fakamaauanga.
 
Koe Ceremony: ( katoanga mali): Oku kei Faka'ata aipe 'ehe Lao kihe Faifekau kihe ouau Fakasiasi ke Fakahoko, kapau koe Fuakava 'oe Mali oku ihe tohi ouau 'oe Siasi koia , pea kau ai moe sakalmeniti pe malanga, koe me'a ia ke Fakahoko 'ehe Faifekau-Faimalikihe Ongo me'amali ihe 'aho oe Interview.. telia na'a fu'u loloa pea ikai ilo kiai 'ae ongome'a mali, pea ten ala leva ken launga ( complaint).
 
Koe Faimali 'ae Faifekau fakatatau kihe State mo'ene Lao, oku mahino mai mei ai 'ae falala 'ae Pule'anga ( State) kihe Siasi, ka ihe taimi tatau kuopau ke 'oau na lakasi ( pau'usii ) 'eha Fiafekau mali 'ae Mali, o hange koe lave a' nau,,,,,,,,,
 
Koe Sakameniti pe lotu ihe mali, 'oku ngofua pe ia kiha taha ihe Fili 'ae Ongome'a mali pe koe Faifekau mali, Koe HIKI PE FAKAFONU 'OE FOOMU MALI  'E 3 , KUOPAU KE FAI KAKATO IA 'EHE TOKOTAHA NE LESISITA KIHE FAIFEKAU MALI, pea koe toe Fakahoko koee 'oe FAKAHA KUO HOKO E ONGO ME'A KOE HUSEPANITI moe UAIFI koe me'a moia 'ae FAIFEAKAU -FAIMALI, oku ikai koha me'a ia 'ae tama Faifekau Lotu pe Fai sakameniti pe Faifekau pule.
 
- KOE CIVIL Celebrant:
 
Oku kehe 'aupito ia 'AE FAI E OUAAU 'OE MALI 'EHE  C/C, oku fou kakato ia kihe tu'utu'uni 'ae lao, pea moe lea kuo hiki mo tohiii 'ehe lao pea koia pe tene manava'aki mai..ihe fakahoko 'ene ouau mali.
 
Oku Ngofua kiha taha C/Celebrant KENE ngaue'aki ha Faifekau ke fai ha lotu pe koha lau maau fakalotu pe hiva fakalotu, ka ihe loto pe fiema'u 'ae ongo me'a mali.... he'ikai ngofua ke 'omai ha me'a kihe ceremony 'oe mali, ka oku ikai loto kiaia 'ae ongo me'a mali..
 
Oku ngofua kapau tena loto ke fai ihe tukunga Fakatalafakafonua 'oha tukufakaholo , ka koe me'a koiai ihe loto pe 'ae ongo me'a mali, pea kapau ko'ena omai pe ke mali ,, loloa e minit 10...kuo fai e hoko atu kihe falekaipahia pe koe Fale Pizza..
 
-Lesisita 'oe mali:
 
Oku fakatoutatau pe 'ae faifekau-faimali moe Civil Celebrant: Kuopau kena Fakahuu 'ae Tohi Mali kihe Falelesisita, 'o 'oua toe tomui ange he 'aho e 14 ... Hili e Fakamo'oni 'ae Ongo me'amali ihe 'aho 'oe mali oku na ma'u aipe 'ae Tohi Original ''o 'ena mali.. E toki send atu kihe ongo me'a mali 'ae tatau 'oe tohimali hili hono Lesisita..
 
Koe Lesisita 'oe Mali he Fonua ni , oku ikai 'uluaki fai ia,kuopau ke 'uluaki fai e NOIM, kimu'a pea hoko kihe Ouau-mali, pea toki lesisita leva 'aia koe faka'osi ia.
 
 koe NIOM oku $150 oku fakahu ia 'ehe Tokotaha Faimali, kimu'a pea toki fakahoko 'ae Mali hili e 'aho e 30, pea ka ikai fai e mali hili e a'ho e30, pea kaniseli o ikai toe fakafoki mai 'ae $150.
 
Ngaahi Tohi Ngaue |:
 
Na'e 'asi ihe fehu'i 'a Samiu, Io kokinautolu ko'eni kuo nau fakakato e Certificate iv in Celebrancy  Samiu, oku kau 'ae Administration / Clerical work, Ofice work, moe ha fua e ngaahi me'a oku ne tokoni kihe fakalele 'oha kii pisinisi , oku kakato ai, anga hoko fa'u 'oha Invoice, Sattement, receipt, etc, moe anga hono tauhi engaahi lekooki , moe documentauions a'e clients, marraige promotional  etc,oku fakakato kotoa ia ai, koe 'uhi koe taimi pe kuo kamata ai kete ala kihano totongi, pea kamata aipe mo'ete " bookkeeping, ke maau.
 
nGAAHI ME'A KEHE:
 
k ko kinautolu oku nau ma'u 'ae Civil celebrant " kuopau kenau fakakakato 'enau houa 'e 5 he ta'u kotoa pe, KOE UPDATE E LAO, PEA MOE NGAAHI ME'A KUO REVIEW 'EHE LAO, PEA OKU TOKONI IA KIATEKINAUTOLU KIHE TUKUNGA NAGUE IHE FAI'OHA MALI.
 
mou toki fakakato atu 'ena,,,,,, pe koe a'u tonu kiihe Marraige Act 1961 ofakatonutonu mei ai .... malo
 
  
 
 
 
 

 

hingano pakileata

unread,
Mar 2, 2016, 10:19:14 PM3/2/16
to tasilisili
hhhhhh kuo taimi kete feinga ke ma'u ha ki'i laiseni fai mali ee. hei'ilo pe 'oku fiha e vahe ki ha fo'i mali 'e taha e? ta ko ena 'oku ngofua pe ke fai mali ha taha 'ikai ke faifekau ee, ka ko e 'ai kete faimali 'ia hai Sami? hhhh  malo e talanoa malie hotau 'api ni si'i kau faifekau

'ofa atu

--

Sami Pakofe

unread,
Mar 2, 2016, 11:01:07 PM3/2/16
to Tasilisili-he-ngaluope
Ngano, koe ma'u 'eni meihe lahi e siongutu he si'i kau mu'aki,, pea taku tokua koe kau mu'aki... koe hau nautolu he fai maau, fakama'opo'opo ,, pea koe mo'oni e mo'oni ... koe Kau matu'a koe fai maau moe fakama'opo'opo .. ee tuku ho'o feinga ke taai au iha feitu'u , hhhhhhhh
 
sami,

David Ofahengaue

unread,
Mar 2, 2016, 11:44:11 PM3/2/16
to tasil...@googlegroups.com
Malo Nau, 'oku mahu'inga ketau faitotonu ma'u pe kau faifekau. DO
--------------------------------------------
On Wed, 3/2/16, Nau Ahosivi <hos...@bigpond.com> wrote:

Subject: RE: [tasilisili] INVOLVEMENT OF OTHERS IN MARRIAGES SOLEMNISED BY MINISTERS OF RELIGION
To: tasil...@googlegroups.com
Date: Wednesday, March 2, 2016, 6:54 PM

#yiv7400938066
#yiv7400938066 --

_filtered #yiv7400938066 {panose-1:2 4 5 3 5 4 6 3 2 4;}
_filtered #yiv7400938066 {font-family:Calibri;panose-1:2 15
5 2 2 2 4 3 2 4;}
#yiv7400938066
#yiv7400938066 p.yiv7400938066MsoNormal, #yiv7400938066
li.yiv7400938066MsoNormal, #yiv7400938066
div.yiv7400938066MsoNormal
{margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;font-size:12.0pt;}
#yiv7400938066 a:link, #yiv7400938066
span.yiv7400938066MsoHyperlink
{color:blue;text-decoration:underline;}
#yiv7400938066 a:visited, #yiv7400938066
span.yiv7400938066MsoHyperlinkFollowed
{color:purple;text-decoration:underline;}
#yiv7400938066 p
{margin-right:0cm;margin-left:0cm;font-size:12.0pt;}
#yiv7400938066 span.yiv7400938066EmailStyle20
{color:#1F497D;}
#yiv7400938066 span.yiv7400938066EmailStyle21
{color:windowtext;}
#yiv7400938066 .yiv7400938066MsoChpDefault
{}
_filtered #yiv7400938066 {margin:72.0pt 72.0pt 72.0pt
72.0pt;}
#yiv7400938066 div.yiv7400938066WordSection1
{}
#yiv7400938066  Malo Sami, Lauleti,

Nau Ahosivi

unread,
Mar 3, 2016, 1:05:22 AM3/3/16
to tasil...@googlegroups.com

 

Ko e case ou ‘uhinga ke tau toe tokanga ange kiai he na’e pehee ni.

 

Ko e A & B na’a felotoi kena mali pea na approach ‘a Rev C ki he mali. Ko e relationship ‘a e A mo B kia Rev C ‘oku fu’u vaofi ‘aupito pea koe’uhi ko e faifekau ‘oku na pehee ai pe ‘e kinaua ‘oku ‘iai hono mafai he lao ‘o e mali kene fai e mali.

 

Ne tali lelei ‘e Rev C ia ‘oku ne lava lelei pe ke fai e mali. Koe fuofua step fklao ki he teuteu ‘o ha mali ko hono fkfonu e form ko e NOTICE OF INTENDED MARRIAGE. Kuopau ke fkfonu e form koia he mahina ‘e taha kimu’a pea toki fai e mali. He’ikai lava ke fai e mali kimu’a he mahina ‘e taha he ‘osi hono fkfonu e form NOIM. Koia form NOIM ‘oku ‘iai e ngaahi details ‘o e ongo me’a mali, hingoa, ngaue, address, ‘aho fa’elei, mali tu’o fiha kapau na’e mali pea vete etc.etc. ‘Oku fkfonu ‘e he ongo me’a mali ‘a e form koia kapau kuo kakato hono e fiema’u a e form kiai mo show e evidence document tohita’u pe passport, tohi vete etc.etc. ‘E toki fkmo’oni leva ‘a e faifekau lesisita fai mali pe civil celebrant he form ‘a e konga koia ‘o e form ‘oku totonu ke fkmo’oni ai pea toki official fklao.

 

Ko hono malie ‘a e case ni he na’e ‘alu pe ‘a Rev C kia Rev D ko e Religious Authorised Celebrant‘omai mei e form pea ha’u pe ia ‘onau fkfonu e form. Hili e fkfonu e form NOIM pea toe foki kia Rev D kene fkmo’oni ai. Ko e role ‘o Rev C hange ia ha middle man he tu’u vaha’a ‘ia A/B mo Rev D. ‘Oku tapu ‘aupito ke ‘iai ha kaunga ia ‘a Rev C he fkfonu form ko eni he koe konga fklao eni ia ‘oku fkhoko he taimi pehee ni.

 

Ko e form hono ua fklao ko e form ia ke fkmo’oni ai ‘a A&B ‘o fuakava ‘oku na ‘ata’ataa fklao kena mali kimu’a pea toki fai e mali. Ko ‘ena fkmo’oni koe fuakava he presence ‘o e Rev lesisita faimali pea toki fkmo’oni ‘a e faifekau lesisita fai mali. Ko e fkmo’oni he form ko eni ko Rec C pea ia na’e presence kae fkmo’oni ‘a A/B pea toki kolosi leva ki he ‘api ‘o Rev D ke fkmo’oni. ‘Ikai pe misi ‘a A&B ia ki he founga ‘a Rev C kae pehee pe ‘e kinaua ia koe founga pe eni he fofonga e lao. ‘E mo’ua ‘a Rev C ia mo Rev D he ‘oku eyewitness ‘a Rev C ki he fkmo’oni ‘a e A&B kae toki sign a Rev D he fkmo’oni na’e ‘ikai eyewitness kiai.

 

Ko e mali leva na’e fai pe he founga tatau. ‘Uluaki fkmo’oni ‘a Rev D he tohi mali pea ‘alu ia ki he shopping kae ‘oange kia Rev C kene lava atu moia ki he mali. Fai ai pe ‘e rev C ia ‘a e mali pea eyewitness ki he fkmo’oni ‘a e A&B hili hono fkkakato e rites ouau fklotu pea declare ki he public kuo lava e katoanga e mali. Fkfoki leva ‘e Rev C e tohi mali kia Rev D kene fkhu ki he marriage registry ke lesisita e mali kae kakato

 

‘Osi ha ngaahi uike kuo ‘alu ‘a A&B ke ma’u mai mei he registry office ‘a e certificate lesisita ‘ena mali he pule’anga. Fk’eke’eke atu hona hingoa pea ‘oatu mo ‘ena id passport pea talamai ‘e he fai leisita ia he office faimali tenau puke ‘e kitautolu e certificate he ‘oku kehekehe e hingoa ‘o B he’ene ID passport pea moe hingoa na’e fkfonu ange he ngaahi form. Fekau kena foki kia Rev C ke fktonutonu e form pea toki ‘oange. Foki atu ‘a A&B kia Rev C talaange ‘e palopalema…talaange ‘e Rev C kena ‘alu kia Rev D he koia na’ane ngaue’aki hono hingoa mo ‘ene laiseni faimali ki he mali.

 

Ko ‘ena lava atu kia Rev D ke fktonutonu e form pea fale’I ange leva ‘e Rev D kia A&B ke ‘oua tena toe talanoa ko Rev C na’a ne fai e mali he ka ‘ilo ‘e he registry office ‘e kaniseli e mali eee. Si’I fklongo ai pe ‘a A&B he ka ‘ilo ‘o fkta’e’aonga’I ‘ena mali ‘e mole si’I ivi e famili he ngaahi me’a kai, koloa etc.etc.

 

Kau Tasilisili koe ‘atunga si’ono fkpulou’I e kakai ‘e hoku kaunga faifekau. E fefee ka fkta’e’aonga’I e mali kae fai fo’ou? E fefee si’I ivi e kainga ne nau ngaahi me’a tokoni he ‘aho e mali? Kapau na’a ko ha ‘aku kainga ofi ‘aupito eni na’aku fekau kemau fai fo’ou e mali pea fktonutonu ki he registry office ‘a e fai kaka e mali. ‘Ikai fe’unga ia mo ha kakai kuo nau Malanga, vete tohitapu he taimi ki he taimi he media, ngaahi fai’anga faikava, ngaahi Siasi etc.etc.

 

Mahu’inga ‘a e fe’aonga’aki pea moe fetokoni’aki pea fai totonu ki he fatongia ‘o e lotu moe lao e fonua.

 

Moe ‘ofa.

 

 

 

 

 

 

Penisimani Mone

unread,
Mar 3, 2016, 11:42:20 AM3/3/16
to tasil...@googlegroups.com
Malo e talanoa...pea malo e fakamahino...malo foki mo e 'omi e lau 'a e Laoo Malii...'o tau lau mahino ai e ngaahi fatongia fakalao 'o e faifekau faimalii, ka toki 'ataa 'a Talakai pea kataki 'o liliu fakatonga mai keu mahino'i ange...ka ko 'eku ma'u vavai eni mei he lao ki he Faifekau Faimalii..
 i) pau ke ne 'i ai 'o supervise,
ii) 'oku ne kaunga tonu ki he katoanga malii
iii) faka'ilo ki he fakatahaa ko ia e fakamafai faimalii
iv)'ataa ke ne "intervene" 'okapau 'e hoko ha me'a
v)fakapapau'i 'oku fakahoko 'a e ouauu/katoangaa 'o fakatatau ki he fiema'u 'a e laooo mo hono siasii
vi) kuo pau ke fakalea ai e subsection 46 (1) 'o e Lao Malii
vii) 'omi mo fakamo'oni he ngaahi pepa 'oku fiema'u 'e he Laoo
viii) 'alu 'o lesisita e malii 'aki e BDM...
 
..mahalo 'ikai ha ia he minimum requirements ko iaa ...kuo pau...ke ne fakahoko e ouau/katoanga malii?....mo'oni ia kuo pau ke ne 'i ai... 'o supervise pe,... pau ke ne sign papers ka 'i hono lakanga authorised supervising celebrant pe....intervene 'okapau 'e fiema'u...'alu 'o lesisita, he kuo 'osi totongi ia...'ikai pe mahalo ha lave hangatonu ai...kuo pau ke ne fakahoko/conduct e ceremony...pea mahalo ko e 'ataa ia ne lave ki ai 'a Fangupoo?...pea 'ataa mo e ongo familii ke fakahoko 'enau katoangaa 'e ha Faifekau pe 'oku nau fiema'u...ka 'oku 'i ai pe foki 'a e authorised supervising celebrant 'o supervise, sign papers, pe intervene...mo toki 'alu 'o lesisita...
 
Mahalo pe Kauvakaheu ko e maumau pe 'o C ko e 'ikai present 'a D 'i he katoangaa 'o fakakakato ai hono fatongiaa...kae faka'ita foki ia 'o absentee mahalo koe'uhi ko e 'ikai ke ne toe conductor..
 
Ka 'oku fa'a lahi e  holi 'a ha kau supervisor ke toe conductors, he'enau mamahi he'ene hela he supervise, sign mo lele'osi 'o lesisita kae toe kolosi atu ha pilipili kehe ia 'oku loto ki ai 'a e familii ke fai ha mali ha'ane sipi , 'o toe mole ai 'ene weno me'iholo, dinero pe green pasikuti ne ne meimei ma'u...'osi ko iaa, 'oku ala 'ataa pe ia he laoo..
 
​...mou kataki pe...ko e minimum requirements nai eni ki he mali fakatohitapuu?...pe ko e mali 'a hoa tatauu?...ko e anga pe ia e 'eke...

 


--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.



--
fakapulia

Sami Pakofe

unread,
Mar 3, 2016, 3:37:56 PM3/3/16
to Tasilisili-he-ngaluope
 Malo Fakatalanoa, Ka koe meimei Koe me'a kotoa ee ne lave mai kiai 'a Nau.......
 
Pea koe me'a koee ne lave mai kia 'a Mosese, oku mo'oni pe moia, he kapau ne mou lau fakalelei 'ekeu fakamatala , koe " Mali " OKU LESIISTA  ETOKOTAHAFAI MALI ( Faifekau) fakatatau kihe tu'utu'uni 'ae STATE 'Oku 'iai, ka okapau oku ngofau ia i Brisbane,,, mahino koe tu'utu'uni pe ai 'ae State.. Ka kohono Pule'i moe Fakaleveleva eLao ke meimei muimui kiai, Koe Mali koe me'a ia 'ae COMMONWEALTH OF AUSTRALIA..
 
Koe lesisita koee 'oha Ngaue'anga pe koha Siasi ihe Fonua ni, oku lesisita Faka State..... pea koe me'a ia oku pau ai ke angimui e Faifekau 'oe State kihe tu'utu'uni 'ae State koia..'oku ikai pehe keke Lesisita Faimali 'i Senee ( NSW) ka koe Uesilana koe pea ke pehe teke lava 'o Faimali aipe i South Australia, ,, oku ikai ngofua, kae 'oau leva oku Lesisita ai ha Uesiliana..Koho'o Faimali oku "fai pe kihe Siasi oe State oku ke 'iai"..
 
Tukukehe 'ae Ngaahi Siasi , kuo FAKA'AOSITELELIA PE IA, 'aia kuo Lesisita ia he State Kotoa pe, hange koe Uniting, Metotisi , Katolika , Inlani Mosilemi, Budha etc..oku ngofua ia keke faimali iha State pe, koe 'uhi he oku 'iai eSiasi oku ke kau kiai , oku Lesisita ai.
 
Koe kakano leva ke Tauhi: KOE fai e mali 'ehe tokotaha ne lesisita hono hingoa ihe ofisi faimali ( Faifekau)... Kapau ko Nau Oku Lesisita, pea ko Nau tene Fai eme'a kotoa pe, Fakafonu e foomu, Fakahinohino e Fakamo'oni, pea ne toe Fakamo'oni ihe pepa mali e 3 ... ko'ene 'osi ia, oku ikai toe fiema'u 'ehe lao ia ke toe ha'u ha taha kene supervisor pe tokangai ha me'a ihe "OUAU 'OE MALI ", hili koia oku te'eki kene Lesisita Faimali...
 
Koe founga Fakatonga 'atauatolu koe meimei kau mai 'ae Kau faifekau kiai, pea oku lelei pe, kae 'oau na'a nau kau ha me'a etaha oku FAKALAO"
oku fiema'u 'EHE LAO, ke 'oange pe me'a 'ae tokotaha " TOTONU" kiai ... KOE 'UHINGA IA OKU " TRAINING " AI KINAUTOLU KE 'OUA TETAU TOE FEHOPOKAKI HOLO.
 
. Mou Manatu'i koe Mali koe me'a FAKAPULE'ANGA IA 'i Aositelelia ni, oku ikai koha me'a FAKA-SIASI ,
Ka oku Faka'apa'apa 'ae pule'anga 'o 'oange 'ae " FAI ''oha MALI" ''EHA FAIFEKAU , ke "muimui kihe ouau faimali 'ae kautaha lotu oku kau kiai IHA FIEMA'U 'EHE TAHA IHE SIASI KOIA KE FAI HA'ANE MALI..
 
Oku ikai ngofua ke Fai 'eha FAIFEKAU HA MALI IHE OUAU MALI 'OE SIASI KOIA, KE 'ai'ainoa'ia'ii,, KuOpau ke foua kotoa pe he ngaahi Requirements kuo tu'utu'uni 'ehe Lao.
 
Oku Lahi  e'efihia heni, kohono FATAMAI E ME'A FAKAFAMILI moe Ngaahi me'a FakaSiasi , KE NUSI FAKATAHA MOE FAIMALI ............ KOE LOAO , KOE OUAU MALI 'AE SIASI KOIA ke fai peamuimui kIai 'ae faifekau faimali. pea oku totonu ke fu'ufakapotopoto fau e Kau Faifekau Laiseni 'o Fakamatala'i ke mahino kihe Potu Siasi oku kau kiai Hono fatongia - Fakapule'anga koia koe Faimali......
 
Pea ko'ene leveleva ia,,,,,,,,,,,, Koe Konga 'e taha, 'oua 'e omai ha me'a FAKATONGA ke nusi 'aki hame'a Faka'aositelelia, he teke confuse ai, pea teke fakamahamahalo'i leva ai e ngaue..........
 
koe kaunoa'ia aaipe..
 
smp

David Ofahengaue

unread,
Mar 3, 2016, 4:18:43 PM3/3/16
to tasil...@googlegroups.com
Ko e taha 'eni ia ha issue lelei ke fai ai ha talanoa pea toe fakamanatu pe ki he kau taki lotu 'a honau fatongia. Ko e ngaahi me'a fakalao 'oku tonu ketau fu'u faka'apa'apa'i 'aupito. Pea 'oku mo'oni pe Sam 'oku kehe kehe pe 'a e state mo e state pea mo hono tu'utu'uni. 'I 'Amelika ni, 'oku kehe kehe 'a e state mo e state. Pea 'oku 'iai 'a e state 'oku kehe 'a e county koee moe county koee. Na'aku ngaue 'ihe state 'o Nevada pea na'e 'iai 'a e ta'u 'e taha na'aku fai mali ki he county 'e taha kuopau keu apply 'ihe mahina 'e taha kimu'a pea toki faimali ki he county koia. Ko California 'ihe'eku ngaue ai 'oku ngofua pe ia kiha taha pe ke apply ha'ane laiseni faimali 'o fakangatangata pe ki he taimi 'oku fiema'u ai, tuku kehe 'a e kau taki lotu 'oku lesisita honau siasi. Ko e tohi mali kuo'osi fkmooni pe 'a e ongo me'a mali 'ihe fale lesisita mali. Ka e toki fakamo'oni pe 'ae faifekau moe ongo fakamo'oni 'ihe 'aho mali. Pea tuku mai moe mahina kihe faifekau ke fakafonu pea fakafoki ki he fale lekooti. Pea ka 'ikai pe tomui 'e 'ikai lau 'a e mali koia pea 'oku 'iai moe mo'ua kihe Motu'a faimali. Ko e state 'o Utah 'oku ou fakakaungatamaki ai he taimi ni. 'Oku toki fakamo'oni pe 'a e ongo me'a mali, kau fakamooni moe faifekau 'ihe 'aho mali. Kapau 'oku loto 'ae ongo me'a mali ke fai 'ihe siasi. Pea tuku mo e mahina ke fakama'opo'opo 'o fakatatau ki he tu'utu'uni 'a e state. 'O hange koe peni moe lanu ke ngaue'aki. Ke print 'o oua 'e hand writing etc. Ka tomui hono fakafoki 'o e tohimali kihe fale lekooti 'e fakata'e'aonga'i 'a e mali pea mo'ua moe tokotaha faimali. Toki hoko atu 'eha taha ...........DO


--------------------------------------------
On Thu, 3/3/16, Sami Pakofe <smpa...@gmail.com> wrote:

Subject: Re: [tasilisili] INVOLVEMENT OF OTHERS IN MARRIAGES SOLEMNISED BY MINISTERS OF RELIGION
To: "Tasilisili-he-ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>
Date: Thursday, March 3, 2016, 1:37 PM

Rev Lauleti Tu'inauvai

unread,
Mar 3, 2016, 5:01:04 PM3/3/16
to tasil...@googlegroups.com

 

 

Malo e potalanoa kau fefine/tangata.

Ko e konga mahu’inga eni he mali kuo felotoi ki ai ‘a e UCA mo e Pule’anga Aussie (according to the rites of the UCA) kuopau ke fakakau ia he ouau mali (‘a ia ka ‘i ai ha faifekau mei ha siasi kehe pe te’eki lesisita ke faimali, te ne fai ‘a e mali, kuopau ke ne ngaue’aki ‘a e konga mahu’inga ko e ‘eni):

DECLARATION OF PURPOSE

·       Marriage is a gift of God and a means of grace.

·       In the life-long union of marriage we can know the joy of God, in whose image we are made, male and female.

·       Marriage is founded in God’s loving nature, and in the covenant of love made with us in Christ.

·       Husband and wife, in giving themselves to each other in love, reflect the love of Christ for his Church.

·       In Christian marriage, wife and husband are called to live together faithfully, and to love each other with respect, tenderness and delight.

·       The companionship and comfort of marriage enables the full expression of physical love between husband and wife.

·       They share the life of a home and may be entrusted with the gift and care of children.

·       They help to shape a society in which human dignity and happiness may flourish and abound.

·       Marriage is a way of life that all people should honour; it is not to be entered into lightly or selfishly, but responsibly and in the love of God.

·       Ken and Candice are now to begin this way of life that God has created and Christ has blessed.

Na’e fai hono teu’i ‘o e kau faimali ‘a e UCA pea fakamahino mo fakamanatu ai ko e mali Fakakalisitiane ‘oku tui ki ai ‘a e UCA ‘i he makatu’unga pe ‘e taha ko e “fe’ofa’aki”. ‘Oku ‘ikai ko e mali he kuo feitama e fefine teu mali (hhf) pe ko e mali ke ma’u ‘a e pepa Aussie ha ha. Tukukehe kapau kuo toe ‘i ai ha ‘uhinga kehe ia ‘oku fai ai ‘e Kauvakaheu ‘a e ngaahi mali ‘i Senee ko e green-envelope ha ha.

Kau toki hoko atu hili ‘a e World Day of Prayer, ki he ngaahi faha’i (parties) ‘oku nau kovinanite he mali. ‘Oku ‘ikai ko e ongome’a mali pe…

‘Ofa pe na’a tokoni atu ki he’etau faimali.

Malo.

Lauleti

Sami Pakofe

unread,
Mar 3, 2016, 6:15:20 PM3/3/16
to Tasilisili-he-ngaluope
poupou atu kia Lauleti, hono omai 'ae "tefito'i ouau 'oe mali 'aia kuo pine'i kiai 'ehe Uniting 'a'ene kau faifekau .... ma'a lahi, pea, " tau nonofo kiai hange koe faka'amu ''ae Lao, " marriage mean " union of a man and woman "..
 
Malo faifekau hono tuku mai e ouau 'ae Uniting, koe hanai 'ae Ouau mali ia 'ae Uesiliana ?,,,,,,,,,
 
Ihe Civil Celebrancy  .......... oku a'u hono teuteu'ii ihe ngaahi tapa kehekehe, kamata meihe Interview oe ongo me'a mali, fau atu he Legal requirement ke fakakakato 'ehe me'a mali, moe LegaL Requirement / Documentations ke teuteu'ii 'ehe Civil Celebrant ma'ane Client ( ongome'a mali) , [Family Relationship Support services] moe 'u Brochure kehe pe ke fakakato, pehe kihe teuteu 'oe Ceremony ( Ritual/Symbolism - 'oka fiema'u fekau'aki moe tukufakaholo pe 'ulungaanga fakafonua) .
 
Kau ai moe feinga 'ae C/C ke fakamahino kuopau kohono lelei taha ke Teuteu'i'aki 'ae Mali pe katoanga'i 'oe mali, ke " tatau moe fiema'u 'ae ongo me'a mali >> ( get the expectation of the client).[Cofe of Practice].
 
'o 'ikai kohono loto, ka ke feau 'ae fiema'u 'ae ongo me'a mali, kae kei fakatakamilo pe i LOTO LAO , 'o 'ikai hee mama'o meihe tu'utu'uni moe Lao.
 
Ko kinautolu oku nau ma'u 'ae Civili Celebrant ,,,,,, oku maau 'aupito ia he oku uupdate e lao kiatekinautolu he ta'u kotoa pe pea oku tu'utu'uni 'ehe Lao kenau kau kihe ngaahi Kulupu Celebrancy, 'o fengaue'aki monautolu .
 
Koe kau faimali ihe Ofisi Failesisita, oku mahino pe ia , he oku nau ngaue'aki pe 'ae Ofisi pe koe feitu'u ke fai kiai 'ae mali ihe ngaahi Fai'anga Lesisita.. pea oku ikai 'iai ha maumau ai pe feto'oaki ai.
 
Koe Konga pe ko'eni meihe Siasi, koe 'uhi koe ikai fakakakato 'ehe Siasi 'enau samena kihe Kakai moe kau faifekau oku nau kau mai kiai. Hange koe kau faifekau mei Muli pe Tu'a pule'anga, oku totonu ma'u pe ke 'iai 'ae Takimamata ma'a nautolu, ihe Ngaue 'ae Siasi imuli ni pehe kihe Pule'anga mo'ene toto'onga ngaue..
 
Kuou manatu khe Fakfehu'i heni kia JHavea, pe 'oku Faimali, pea tali 'e Jh , oku ikai ko'ene faifekau pe peaFaimali ia heni ( aust) , ka 'okapau tene Faimail, kuopau kene Faka-kakato 'ae Polokalama kihe Faimali..
 
Mahalo 'e au koe me'a lelei taha ia, ke FAKAKATO 'ehe Faifekau kotoa pe ha'ane Polokalam fai mali ( ta'u pe e1) ke tokoni kihe Ngaue 'ae Siasi..pe koe 'ave kotoa kinautolu ke nominate 'ehe Siasi ke nau lesisita pea mo training kianutolu kihe fai mali....................................
 
ho'ata lelei 'eni 'i Senee, la'ala'a lelei pea mokomoko lelei, kae hei'ilo ange kihe malu efiafi, fa'a ohofi mai 'ehe faka'afu'afu..
 
smp

Kolo

unread,
Mar 3, 2016, 9:40:19 PM3/3/16
to Tasilisili-he-ngaluope
Sami Fefe mautolu na'e fai pe 'emau ki'i mali he fale lesisita pea fakalao leva. Koe faifai pea toe 'e toe foki 'o uanipi. AB MO C KOE ME'A LELEI KOE ME'A LELEI 'AE 'ILO LELEI,

Malo moe 'ofa,
Kolo.

Sam Taufa

unread,
Mar 3, 2016, 9:59:59 PM3/3/16
to tasil...@googlegroups.com
Koee koe me'a ee 'e iku kiai ho'omou talanoa malii, ko 'etau hiva'i e hiva 'ae kau kitikiti hhhhhhhhh......

________________________________________
From: tasil...@googlegroups.com <tasil...@googlegroups.com> on behalf of Kolo <kolo...@hotmail.com>
Sent: Friday, 4 March 2016 1:40 PM
To: Tasilisili-he-ngaluope
Subject: Re: [tasilisili] INVOLVEMENT OF OTHERS IN MARRIAGES SOLEMNISED BY MINISTERS OF RELIGION

Sami Fefe mautolu na'e fai pe 'emau ki'i mali he fale lesisita pea fakalao leva. Koe faifai pea toe 'e toe foki 'o uanipi. AB MO C KOE ME'A LELEI KOE ME'A LELEI 'AE 'ILO LELEI,

Malo moe 'ofa,
Kolo.

Sami0602

unread,
Mar 3, 2016, 10:21:39 PM3/3/16
to tasil...@googlegroups.com
Hhhhhhh, kohono taimi eni, ka kuo liliu ia he taimini,, finematu'a 'ena Mei tahi, nau lele mai ki Tonga'eiki, koe fkmanimani kiha'a nau mali, tuai e kemo kuo nau feholaa-taki, 

Toki sii fetukuaki a A pea mo B, he ta koaa Ko D koe  hau he fkmatalili ueee,

A b c , d e f c,,,,,,,   ,,,,, hihihihiiiihhhhaa.

Kolo kuo lele mai e fie katoanga ,, koe kii fk'aa 'aa pe..

Ofa atu kau Tasilisili, have a wonderful weekend,,,😆😆😆😆😆😆😆😆😆😆🎸🎸🎸🎸🎸🎸
smp

From: Kolo
Sent: ‎4/‎03/‎2016 1:40 PM
To: Tasilisili-he-ngaluope
Subject: Re: [tasilisili] INVOLVEMENT OF OTHERS IN MARRIAGES SOLEMNISED BYMINISTERS OF RELIGION

staun...@bigpond.com

unread,
Mar 4, 2016, 5:53:21 AM3/4/16
to tasil...@googlegroups.com
Mahalo kuo mahino he kuo hua hiva mai 'a Kolo ia mo Sami. Talaange a kia C mo D ke na o 'o fai fakalelei e ngaue pea ka 'ikai pea fakafoki e tu'unga faifekau ka na fai mali 'ata'ataa pe. Sai ke tau 'ilo. Ko ia koaa?



------------------------------------------
From: Sami0602 <smpa...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com;
Subject: RE: [tasilisili] INVOLVEMENT OF OTHERS IN MARRIAGES SOLEMNISED
BYMINISTERS OF RELIGION
Hhhhhhh, kohono taimi eni, ka kuo liliu ia he taimini,, finematu'a 'ena Mei tahi, nau lele mai ki Tonga'eiki, koe fkmanimani kiha'a nau mali, tuai e kemo kuo nau feholaa-taki,
Toki sii fetukuaki a A pea mo B, he ta koaa Ko D koe hau he fkmatalili ueee,
A b c , d e f c,,,,,,, ,,,,, hihihihiiiihhhhaa.
Kolo kuo lele mai e fie katoanga ,, koe kii fk'aa 'aa pe..
Ofa atu kau Tasilisili, have a wonderful weekend,,,????????????????
smp

hingano pakileata

unread,
Mar 4, 2016, 5:12:13 PM3/4/16
to tasilisili
hhhhh malo ia e ma'u hiva Sami, sai ia ketau wkend 'aki ha hiva mali malie hhhhhh 'alu ai ABCD.....si'i 'ofa atu Rev kia A mo B, pea tala atu ha 'ofa kia CD

Sami Pakofe

unread,
Mar 4, 2016, 9:21:37 PM3/4/16
to tasilisili
Ongo Faifekau, mo Kataki , koe kii Faka'a'aa pe ia he kuo fu'u loloa 'eku fa'a fakamatala.. pea moe holi mai 'a Kolo ke fie fa'u hiva mai, ka kuou pehe keu kiifaka'ali'ali aipe mo'eku fa'uhiva,,,,,, he oku pehe 'e Fisi'iniu , ko'ene Tafasi pea koia pe Koaa 'e sai 'ene fa'uhiva, ka oku ikai tene mea'ii, koau oku ta Bass TEU TATAPUNI  mo tatanki e fanga kii me'a koee oku avaava 'ihe 'ene Tafasi... hange koia 'ane efiafi, ne to'o mai hoku suu kau toe hopo atu moe kau fangota 'o fakatakmilo holo pe he 'oseni, koe uki ke po-mai ha ngaahi fu'u mata'i ika ke 'ota e hou'eki faikava..( kapau koe lokua, ka koe ika, koe me'a ia 'anautolu hono ta'e tunu, hhhh)

Kae 'oua e hange oku kata Hingano o Fisi'iniu, 'o pehe koe tama tuku'uta au, oku ikai teu lava o fangota,,,,he neongo ho'omo sio mai koe " tuku'uta" au , ka ko'eni teu tala atu,,, oku iai pe homau kii vai, oku tu'u loto fonua....... koe " Lake " ( vai) pe ia 'etaha i Lotofuna ikai fehokotaki moha toe vai pe tahi,,,,,,,,, 'ae VAI ko TU'ILOKOMANA.( Lake Tu'ilokomana)

Mahino atu ia, eee kae tuku ho'omo kape hoku tuku'uta ,ee hhhhhhhhh , sa'a tapu 'aupito ia, kemo toe 'ai'ai mai ia , hhhhhhhhhhhh, 'eke pe Tonga  ee, oku 'iai hotau kii Vai ee, hhhh

'ofa atu ...

sami.


Sami Pakofe

unread,
Mar 6, 2016, 3:31:03 PM3/6/16
to Tasilisili-he-ngaluope
 Kolo, koe me'a lelei taha ia, 'ae mahino oku:
 
1. 'ilo'i lelei e Fatongia, pea
2. Fai lele'i'i e Fatongia
 
Koe ngaahi Palopalema kotoa kotoa pe oku meimei hoko ihe Fononga Fakapilikimi oku tau Fai , koe tefito'i ", palopalema koe ikai - "malava ke fai lelei'ii ", pea koe matavaivai ia 'oe " ''ikai ke Mahino -lelei pe 'ikai ke 'ilo'ii lelei ".
 
kae kehe koe anga pe vakai, moe malo etau a'u mai kihe 'Aho ni moe kamata'anga 'oe uike fo'ou ni.
 
smp

Kolo

unread,
Mar 6, 2016, 8:12:57 PM3/6/16
to Tasilisili-he-ngaluope
Malo Sami pea malo 'e tau lava kihe ngaahi 'ahoni.Sami 'oku tau lolotonga ni longoa'a he tepile ni koe fakakohukohu pe kae tuku pe mu'a keu Dial kiha toe INVOLVEMENT 'oku ofiopfi pe moe mohenga 'oe tepile ni.Kae sio eni ia mei he fakamali'i hotau masiva,kumi kaha'u,fekumi kiha kaha'u 'oku lelei ki he'etau fanau.  HE 'ETAU HIKI FONUA (MIGRATED TO FORIEGN COUNTRIES).

Koe fo'i nga'unu ia 'oku fu'u ta'e malava ke tau pule'ia. Koe majority 'oe kau nga'unu (mostly refugees) 'osi convert 'enau pa'anga koloa kiha tu'unga ko 'enau fakalao pe ko 'enau ala ia 'o kamata  pe hoko atu  'a 'e nau mo'ui.Koe Tonga 'koe fata mai pe honau ivi lahi moe poto'i he kaiha'asi faingamalie fakataiukei koe 'uhi kae malava ke nau exist 'Ihe 'atakai 'oku nau 'amanaki fangatua mo ia pea toki fungani 'aki 'e tau mata'i koloa koe   LOTU,FE'OFA'AKI,FE'INASI'AKI etc.

Sami koe match lelei 'ae fo'i fakamali'i  ia ko eni 'ihe economic sphere 'oe lolotonga.'oku tau fefa'uhi mo ia.'Oku malava 'e kinautolu 'oku nau taukei (academically) ka koe majority ia fu'u vave pea hulutu'a kihe mafai  mapule'i. Pea kou tui koe me'a ia Sami 'oku hoko lahi 'ae ngaahi tatuusia,tokehekehe,,fe lea'aki,etc koe 'ikai malava ke digest lelei .pe 'e fai peaa ha ki'i workshop ke malava lelei 'o cultivate 'e he 'atamai 'oe tangata pe fefine hiki fonua.'ae nunu'a 'oe ta'emaa'usia ke mapule'i lelei 'ae fangamalie.

Fakatokanga'i ange koe fo'i lea koe budget kihe hiki fonua 'oku 'ikai 'iai ha vocab pehe he 'ene mo'ui lolotonga he 'oku hanga he'e faingamalie 'oku ne anuanu ai pea moe veloaki 'oe kumi kihe tapoaki 'o boost up ai 'ae downfall 'o ho tau kainga. Ko kinauotlu 'oku take time ke nau bite 'ae enough ke malava 'o chew ........'ouaaa 'oku nau sio mata (they can watch it within their naked eyes how opportunities curved their futures to a better standard).eg. investment, properties, stock market etc.....THAT'S WHAT  SERE BEATITUDES FROM  THE ALMIGHTY GOD.

Sami fu'u loloa ka kou tui ange au kapau na'e tataki lelei'i he'e kau tauhi sipi 'ae takanga kihe mohuku 'oku lau ma'ui'ui pea ne fakataukei'i 'ae takanga he'ikai ke tau fepolepolei 'o hange koia 'oku ha mai he Kaniva 'ihe ki'i KUATA HA'A KAINGA MEI SENEE LAHI.......'ouaaa 'alu ai Seneee....kuata pe kihe teuteu fuhu..

Malo Sami teu ngata ai he kuo heva au ia meei he fakaninimo kihe takaniko,

Kolo..

Talakai Finau

unread,
Mar 7, 2016, 10:01:57 PM3/7/16
to tasil...@googlegroups.com
Like

Sent from my iPhone

Tevita Finau

unread,
Sep 9, 2017, 7:32:17 PM9/9/17
to Tasilisili-he-ngaluope
Malo kau tslsl. Ko e konga ko ena 'oku pehee "         if they are a Commonwealth  registered marriage celebrant say the words required by subsection 46(1) of the Marriage Act in the presence of the parties, the formal witnesses and the guests before the marriage is solemnised.

Malo Fakapulia. Fakamolemole atu kapau 'oku hala 'a'eku faka'uhingaa, ka 'oku fekau'i tonu mai pe 'ehe Laoo 'a e taha 'oku 'iai 'a'ene Laiseni Faimalii ke ne lea'aki pe pu'aki 'a e ngaahi pupunga lea 'oku fiema'u 'ehe Lao. Ka ta 'alu atu ki Wallaby land 'oku 'ikai ke 'iai ha'ata Laiseni Faimali pea ta uapi fa'iteliha kitaua he Himi, he lotu, hiva, he poupou pe malanga, lau lesoni meihe Tohi matolu, ouau fetongi mama, tapuaki'i e ongo me'a malii. 

Ko e konga ko'ena he Kupusi'i 46(i) mo ha toe konga kehe 'oku tu'utu'uni 'ehe Laoo mo ha fiema'u 'a e Siasii ke fai ia 'ehe taha ma'u Laisenii, pea tukuange ia ke ne fai kae lava 'o kakato, totonu, fakalao mo toputapu etc e mali. Fakatokanga'i ange ko e ouau toputapu fakalotu pe moia oku falala mai 'a e Potungaue 'a e Pule'angaa ke toki fakakakato ange 'ehe authorised licensed marriage celebrant 'oha siasi pe kulupu kuo ma'u mafai fakalao. 

Ko e fehu'ii he taimi 'e ni'ihi hangee ko e case na'e 'ohake 'e Nau kau kia A & B. pea mo e angafai 'a C & D. 

Ta 'e malava ke pehee na'e si'i mali mo katoanga 'a A ia mo B kae 'ikai fakalao e founga ia 'a Cmo D. 'I hono fakalea 'e tahaa ne 'ikai fakalao e malii, pea ka 'oku 'iai si'a faanau 'a A & B pea faka'ofa mo nautolu he 'e malava ke pehee 'i honau tohita'uu ko e faanau mali, pea ka 'oku 'iai ha koloa mo e kelekele 'o A 'i Tonga pea fie 'eke'i ia  'e hano tehina 'o fakakikihi'i ne te'eki si'i mali 'a A ia mo B, ka na'e talaange ia 'e D ke 'oua te na tala ki ha taha......hooooiiiii, hei'ilo, 'e si'i fefee 'a e tu'unga mo e lakanga fakalotu mo si'i mateaki 'o A & B  hooooooiii...... hei'ilo. 

'I he tu'u ko'eni 'oku fu'u fiema'u 'a e tokoni fakatuhi-sipi lahi aupito kia A & B pea kotofa ha halafononga fakalotu mo fakalao pau ki si'ona familii. Fakatauange ke ngaue leva 'a C & D ke fakatonutonu mo fakalelei 'eni. 

Tau toki lave... 'Ofa atu,
  

Tevita M. Finau
North Shore Methodist Tongan Congregation,
137 Queen St.,
Northcote Point,
North Shore 0627,
New Zealand.
Tel (649) 4800846; M (64) 211501970; F (649) 4800845

Synod Superintendent, Vahefonua Tonga, 409 Great South Rd., Penrose. Tel 649 5719157


2016-03-08 16:01 GMT+13:00 Talakai Finau <talaka...@hotmail.com>:
Like

Sent from my iPhone

> On Mar 2, 2016, at 3:09 PM, Kolo <kolo...@hotmail.com> wrote:
>
> Kau faifekau malo 'etau lava kihe 'aho ni 'oku kei 'afu'afu pe 'a loto Senee Lahi pea 'oku kei ongo na mai pe 'ae tafihu fakafele'au 'ae matangi malohi ko Winston mei he  ngalu 'oe opeope. Tau nofo 'amanaki mu'a kihe hoko mai si'ene tauha'a he fungakolosi ke langa'ia ai ha sii fatafata 'ae punake ''one manava mai'aki 'OI HOTO FAKAPO TA NA'A TE KAU PE HE TUKI FA'O HE TA KOAA KO 'EKU HIA (HOKU LOTO EE KUOU SI'I ????) NA'E KALUSEFAI AI IA.
>
> 'Ofa lahi atu kau faifekau pea malo fai 'e tau ngaue.
>
> Kolo.
>
> --
> --
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-unsubscribe@googlegroups.com

> Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
>
> ---
> You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
> To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+unsubscribe@googlegroups.com.

> For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-unsubscribe@googlegroups.com

Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+unsubscribe@googlegroups.com.

Sami Pakofe

unread,
Sep 9, 2017, 10:46:05 PM9/9/17
to tasilisili
2017-09-10 9:32 GMT+10:00 Tevita Finau <tfi...@gmail.com>:
Malo kau tslsl. Ko e konga ko ena 'oku pehee "         

 Ka ta 'alu atu ki Wallaby land 'oku 'ikai ke 'iai ha'ata Laiseni Faimali pea ta uapi fa'iteliha kitaua he Himi, he lotu, hiva, he poupou pe malanga, lau lesoni meihe Tohi matolu, ouau fetongi mama, tapuaki'i e ongo me'a malii. 

Mahalo pe 'e tokoni atu 'ena kihe potalanoa;;;;;;;

1.Laiseni ( Faifekau fakangofua 'ehe Siasi ihe State oku ke 'iai)  Faifekau                               2. Laiseni Faimali meihe Commonwealth ( civil celebrant) 

Ko e konga ko'ena he Kupusi'i 46(i) mo ha toe konga kehe 'oku tu'utu'uni 'ehe Laoo mo ha fiema'u 'a e Siasii ke fai ia 'ehe taha ma'u Laisenii, pea tukuange ia ke ne fai kae lava 'o kakato, totonu, fakalao mo toputapu etc e mali. Fakatokanga'i ange ko e ouau toputapu fakalotu pe moia oku falala mai 'a e Potungaue 'a e Pule'angaa ke toki fakakakato ange 'ehe authorised licensed marriage celebrant 'oha siasi pe kulupu kuo ma'u mafai fakalao. 
Ihe Marriage ACT 1961 'oe Fonua ni ( Aositelelia) koe Fakaikiiki 'ena kihe Kupu 46:1 moe kupu 46.1:2) 'aia koe fakaikiiki 'ena ma'ae kau Civil Celebrant, pea koe kau Faifekau tenau fou pe kinautolu ihe " Tukunga Faimali (hiki/tohi)kuo tu'utu'unia....

 Kupu 46: Certain authorised celebrants to explain nature of marriage relationship

             (1)  Subject to subsection (2), before a marriage is solemnised by or in the presence of an authorised celebrant, not being a minister of religion of a recognised denomination, the authorised celebrant shall say to the parties, in the presence of the witnesses, the words:

“I am duly authorised by law to solemnise marriages according to law.

“Before you are joined in marriage in my presence and in the presence of these witnesses, I am to remind you of the solemn and binding nature of the relationship into which you are now about to enter.

“Marriage, according to law in Australia, is the union of a man and a woman to the exclusion of all others, voluntarily entered into for life.”;

or words to that effect.

             (2)  Where, in the case of a person authorised under subsection 39(2) to solemnise marriages, the Minister is satisfied that the form of ceremony to be used by that person sufficiently states the nature and obligations of marriage, the Minister may, either by the instrument by which that person is so authorised or by a subsequent instrument, exempt that person from compliance with subsection (1) of this section.


Tanaki atu pe moe Kupu 39 fekau'aki mo kinautolu oku eligible ke nau Faimali..


             (1)  A person who, under the law of a State or Territory, has the function of registering marriages solemnised in the State or Territory or a part of the State or Territory may solemnise marriages in that State or Territory or in that part of the State or Territory, as the case may be.

             (2)  The Minister may, by instrument in writing, authorise other officers of a State or Territory to solemnise marriages.

             (3)  An authorisation under subsection (2):

                     (a)  may authorise a person to solemnise marriages at any place in Australia or only in the part or parts of Australia specified in the instrument of authorisation; and

                     (b)  is subject to such conditions (if any) as are specified in the instrument.


 

Penisimani Mone

unread,
Sep 13, 2017, 5:57:19 PM9/13/17
to tasil...@googlegroups.com
Malo Tevita mo Sami e fakatokanga...


Ko e konga ko'ena he Kupusi'i 46(i) mo ha toe konga kehe 'oku tu'utu'uni 'ehe Laoo mo ha fiema'u 'a e Siasii ke fai ia 'ehe taha ma'u Laisenii, pea tukuange ia ke ne fai kae lava 'o kakato, totonu, fakalao mo toputapu etc e mali. Fakatokanga'i ange ko e ouau toputapu fakalotu pe moia oku falala mai 'a e Potungaue 'a e Pule'angaa ke toki fakakakato ange 'ehe authorised licensed marriage celebrant 'oha siasi pe kulupu kuo ma'u mafai fakalao. 
----
Ka ko e lao kuo 'omi 'e Samii...Kupu 46 (i)...ko e lau ia kapau 'e fai 'e ha authorised celebrant 'a e malii 'o 'ikai ko ha Faifekau, pea kuo pau leva ke ne lea'aki....“I am duly authorised by law to solemnise marriages according to law...."

'E fefe leva 'okapau 'e fai 'a e malii ia 'e ha Faifekau 'o ha Siasi 'o 'ikai ko ha celebrant?

46 (2)...the Minister may, either by the instrument by which that person is so authorised or by a subsequent instrument, exempt that person from compliance with subsection (1) of this section.

Kataki pe Tevita, mahalo ka fai 'a e malii ia 'i Aust 'e ha Faifekau, te ne ala exempt 'e ia 'a e fo'i teuteu lea ko ena 'a ha authorised celebrant kae fai pe ia 'e he Faifekau 'oku ne fakahoko e katonga malii....'o lava 'o kakato, totonu, fakalao mo toputapu etc e malii... ta'eala kau ki ai ha celebrant ia...

...ka ko e anga pe lautohi...

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-unsubscribe@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+unsubscribe@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.



--
fakapulia

Sami Pakofe

unread,
Sep 13, 2017, 9:19:16 PM9/13/17
to tasilisili

Koia Peni, koe Civil Celebrant ia e muimui kiai,,, koe kau Faifekau leva, "oku nau muimui kihe tu"utu"uni kuo hiki pe tohi "ehe Siasi oku kau kiai,, koe konga ia oku fk'apa'apa ai e Lao kihe Tokateline oe ngaahi siasi takitaha.

Meimei 'ihe marriage ceremonies koee oku fai iha siasi, oku meimuimui kotoa ia kihe fiema'u ar siasi pea oku fk"apa'apa kiai ae Lao,. Koe civil celebrant, konga sii pe oku fai kihe fili ae ongome"a mali pea koe 90% kuopau kemuimui kihe lao..

Peni ko Aositelelia eni kuou talanoa atu ai,.. Kae toki fktonutonu mai na"a oku hala koaa eku ma'u.(

Penisimani Mone

unread,
Sep 15, 2017, 12:27:33 AM9/15/17
to tasil...@googlegroups.com
Maaalo Sami e fakamaama mai e Lao Mali 'a hotau fonua na, 

...kae hangee 'oku si'i lau ta'ematasio'ata'i e lao na ia 'e Tevitaa, 'o 'ikai te ne fakatokanga'i 'a e lau 'a e 46 (2) ne ke tuku maii...

Talamonuu atu aipe Sami ki he ngaahi feinga ke ta'ofi e mali-'a-tatauu 'i hotau fonua na..

Tevita Finau

unread,
Sep 15, 2017, 4:25:04 AM9/15/17
to Tasilisili-he-ngaluope
Malo Sami mo Fakapulia. 'E mahino ange 'eku 'uhingaa 'oka fakamahino'i mai 'ehe kau tslsl 'o e ng siasi kehekehe, he'e tu'u pe laoo pea mo e ng tu'utu'uni takitaha 'a e siasi oku 'i loto pe 'i he Lao 'a e pule'anga. 

Kaikehe ke tuku hono institutionalize unconciously 'a e si'i ongo me'a malii ke na nonofo ta'emali, ka na pehee pe 'enaua mo e ongo kaingaa kuo na mali fakalao mo fakalotu kae ta oku te'eki ai. Hoooiiauuee!!!

Sami Pakofe

unread,
Sep 15, 2017, 6:39:16 AM9/15/17
to tasilisili
Penisimani mo TFinau, fakamalo atu kihe Lotu moe Tokangaekina si'ii Kau fie kei Tauhi kihe Tukufakaholo e Mali he DownUnder,, ka oku fakaoli 'e mau samena ni, he oku 'ikai toe kehekehe 'eni moe "Fanofano 'a Pailato ...

Kuo mau kamata fai 'emau fili ( vote) Yes pe No kihe mali faitatau..ka ko'ene fakaoli, he oku ikai ke fai heni 'ae faitu'utu'uni ihe ola 'oe fili ni ( vote),, oku ui e fili ko'eni koe " Savea" ke ilo pe koe ha e loto e kakai, pea tatau aipe ia pe temau malohi 'emau faha'i kihe " NO"  pe koe YES" oku kei 'ave pe ia ki Falealea kenau toki Fakataha'i 'o Fakapapau'ii..

Koe me'a leva oku hoko oku ongo'ii 'ehe kakai oku mole e 100's miliona, kae hili koia he'ikai fai kihe faitu'utu'uni 'ae kii "SAVEA ( fili/vote) ko'eni oku fakahoko..

Kuou kamata ai ke tokolahi e tafoki hake 'o YES .. koe 'uhi koe 'ikai mahino e fa'ahinga va'inga ko'eni 'ae pule'anga ..

Kae kehe, ka faifai kuo malohi pe tokolahi e vote NO pea hili mohano toe potalanoa'ii i falealea 'o mau Ikuna, pea " KOE MANA " ia....... pea ka holofa, pea kiate au, kuo pipiko'ia e Kakai he fa'ahinga 'ai'ainoa'ia ko'eni 'ae Pule'anga..

Ne pehe foki 'ehe Labour, kenau vote pe i Falealea hange ko NZ moe ngaahi Fonua koee, pea koe ha hono Tukunga pea Koia pe, ka kuo toe kii "Fanofano" 'a Pailato ia, pea oku hoko koe Fakamole..

Kae kehe,  koe kii ongoongo pe ia meihe feitu'u la'aa ni, moe " fingercross" pe i tu'a mo loto, kae toki mahino i Novema....

" R U OK".................Koe vakai atu pe,  pe 'oku ke/mou fefee 'a'ena mo'ena..

malo.


Penisimani Mone

unread,
Sep 18, 2017, 2:58:56 PM9/18/17
to tasil...@googlegroups.com
Malo Sami, ka neu 'eke atu ki mu'a pe 'e pule 'a e fakahaaloto ni, pe 'e iku pe ia ke toe alea'i pea paloti'i 'e he fale aleaa, pea na'e pehee 'e 'aonga 'aupito 'a e fakahaaloto ni 'a e kakaii he 'e final aipe ai, pea uki ai e tanaki pa'angaa ke fai lele'i 'a e fakahaalotoo....pea kapau ko e mo'onii ena ia, ko e savea pe ia, pea 'e 'ikai ha'ane fu'u uesia hangatonu e faitu'utu'uni faka'osi 'a e fale aleaa, pea ko e ha leva ne 'ikai alea'i pe aa ia 'e he fale aleaa 'i mu'aa?... kae toe tuku mai ke faka'amanaki, fakamole, mo fakapiko ki he kakaii....

...ka na'a ko ha 'ai pe ke toe lelei ange mo fakapapau'i ange 'a e faitu'utu'unii?....na'a kau lelei pe?....ka 'e toe maalie ange ka 'ikai tali e fokotu'uu mali 'a faitatauu 'e he kakaii kae tali ia 'e he fale aleaa....pea ko e mana mahalo ia 'e taha?...

malo e ngaue mei hena mo ena...

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-unsubscribe@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+unsubscribe@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.



--
fakapulia

Sami Pakofe

unread,
Sep 18, 2017, 9:12:30 PM9/18/17
to tasilisili

Penisimani, neu toki fkpapau'i e tukunga ni he fktahalahi ae Liberal he uike kuo hili, ihe lea tuku ae Palemia, one poupou fefeka kihe yes, pea ne fkmtala ai, pea toki mahino mai ai kiate au,, ta koe "savea" pe eni ke vakai pe koe e loto oe kakai, kae toki fk'osi pe ehe falealea,,

Mau kunima pe moe Faka'amu ka ola lelei e savea ni, pea fktauange tene ofe'i e loto oe kau Senato ke nau "ikai" , pea koia ae mana oku mau lotua,,, pe koe ha pe ha tukunga,, ka oku vilitaki pe kiai...

Na'aku fklea'i e sekelitali seniale ae union PSA, ko'eni uki e laka poupo kihe "yes", pea malo e kei hao mai,,'ou pehe oku ikai ha totonu ae union ke fkfaha'i ha'ane poupou, he oku ne uesia mautolu kei tauhi e taufatungamotu'a, pea koe kau memipa kimaitolu..kae kehe lava ia, moe lau mai,, kae kehe kuo fkha foki ehe taki oe kainga lotu Fakamosilemi, enau "ikai,kihe mali faitatau... Pea malohi moe le"o'oengaahi fa'ee "enau poupou kihe "ikai",, ihe enau taukave koe "fanau" ke ihe tokangaekina ehe Fa'ee moe Tamai" 'o ikai ohi eha ongo me"a faitatau ( same sex).. Koia oku kamata pe ke mahino mai ae mahu'inga, ete tangata mo'ete fefine... Hoko atu pe ae kunima...

Tevita Finau

unread,
Sep 19, 2017, 12:42:29 AM9/19/17
to Tasilisili-he-ngaluope
Malo Sami oku pehee 'a e poupou atu kiate kimoutolu. Na'a mau kaila 'i he Konifelenisi homau siasi he kaveinga tatau ka na'a mau 'ulungia fakatemokalati, neongo ia na'a mau kei kuku tokosi'i pe 'emau tui. 
Na'e 'ave mo 'emau ng submissions in writing ki he Falealea. Na'e omai homau faingamalie ke mau lea ai ki he Komiti Fakafalealea fekau'aki mo 'emau tui. Na'e fai mo 'emau laka. 

'I he aofangatukuu na'e faka'osi ki he conscience vote tau'ataaina fkfoituitui 'o ikai fakafaha'i fkpolitikale. Na'e ulungia fktemokalati aipe ae ni'ihi tui tatau mo tautolu. 

Oku hoko atu e fononga mo e mo'ui mo e ngaue, he oku lahi mo e ngaahi ngafa mahuinga kehe ke 'oua na'a li'aki.

Talamonuu atu, kae oua na'a ngalo 'e iku pe ki he temokalati 'o tatau pe kehekehe mo hotau loto. 

Na'a mau ulungia fktemo fakatolooua he siasi mo e puleanga, pea oku hoko atu pe ngaue'i e lotu mo e puleanga.

Penisimani Mone

unread,
Sep 19, 2017, 3:17:22 PM9/19/17
to tasil...@googlegroups.com
Malo e talanoa Tevita mo Sami, mau fanongo atu pe mei motu ni mo e loto veiveiua, na'a kuo fuoloa koaa ha loto ia hatau kakai tokolahi ki he mali faitatauu ka ko hano ta'efokotu'u pe ke fai ha fakahaaloto ki ai 'o hangee ko kimoutoluu...pea ko e haa ai te mau fai?....kae fakakoloa e ngaahi fevahevahe'akii ke tau teuteu atu pe he ko e fu'u peau eni 'oku hake fakamamani lahi pea kuo pau pe ke hake mai 'i motu ni...pea mo'oni nai 'a Tevita, 'e ngali vete fakatemokalate pe 'o pule 'a e tokolahi kae 'ikai ko e tui fakalotuu...

Ne fokotu'u fakaangaanga mai 'e he pule'anga lolotongaa he ta'u ni ke 'ai ha authorised celebrant ke ne ala fetongi 'a e mafai faimali fakalao 'a e kau Faifekauu, pea na'e tali 'e he Konifelenisi 'i Vava'u ke fai ha tohi fakahaaloto ki ai 'a e siasiii 'oku 'ikai te nau tali 'a e fokotu'u fakaangaanga ko iaa, pea hei'ilo pe ko e ha ha ola 'o e tohi ko iaa ki he pule'angaa mo 'enau fa'ulao, ka ko e kamata mahalo ia ke a'u mai 'a e ngaahi kau peau 'o e fakamamani lahii...ko e malii tokua ko e fu'u ouau fakasivile pe 'o 'ikai ha'ane kaunga faka'otua...pea malo pe Sami ho'o kei hao mei he sekelitali seniale 'o e PSA koe'uhi ko ha'o taukave'i 'etau tui ki he anga totonu e malii...

...malo e update mai 'etau ngaahi ongoongoo ke tau fononga fakataha pe neongo 'oku fononga pe mo e tetetete..




sep...@optusnet.com.au

unread,
Sep 20, 2017, 12:15:50 AM9/20/17
to tasil...@googlegroups.com
Malo Tevita " Na'a mau kaila 'i he Konifelenisi homau siasi he kaveinga tatau ka na'a mau 'ulungia fakatemokalati, neongo ia na'a mau kei kuku tokosi'i pe 'emau tui. 
Na'e 'ave mo 'emau ng submissions in writing ki he Falealea. Na'e omai homau faingamalie ke mau lea ai ki he Komiti Fakafalealea fekau'aki mo 'emau tui. Na'e fai mo 'emau laka. "

Malo e fakalotolahi, pea malo e kei matu'uaki e tui totonu mei homou fonua na.

Ko mautolu he UCA 'oku ngungutapulea he issue ko enii, pea 'oku 'ikai ai ke a'u mo e le'o 'o e ng Matakali kau ai 'a Tonga 'i he loto UCA , he 'ikai ongona honau le'o 'i he Pule'angaa.

Ko e Coalition for Marriage, ko e Kulupu Kalisitiane Fakapule'anga ia 'oku nau hopo atu ki tu'a 'i he " tui " (faith) ke fakaha 'enau ta'eloto ki hono toe alea'i e tukunga ' e Mali, tangata mo e fefine.
'Oku taki mu'a ai e Katolika mo e Anglican pehe ki he Christians Lobby mo e ng Siasi kuo nau fakamo'oni ke kau ai, pea 'oku hopo atu ki ai mo kinautolu 'oku 'iloa ko e ACC( Assembly of
Confessing Congregations within the Uniting Church,) 'o kau ai.

'Oku fakalilifu fau e liliu ko eni he ng me'a kuo 'osi haa amai , 'o ka hoko. Ko e Ako, ko 'etau lotu, ko e Tohitapu mo e anga 'o'etau lea  fekau'aki mo e Mali, Tangata, Fefine She or He,  'e liliu hono me'a kotoa ki he me'a 'oku loto ki ai e kakai fakasotoma..
Kuopau ke ako'i ki he'etau fanau 'ae founga mo e angafai 'ae fakasotoma..fakamamahi atu he'eku fakakaukau ki he fakalongolongo 'ae Siasi 'oku te kau ki aii..fakamamahi lahi mo'oni.

'oku kei fai 'a e ng feloi'aki holo he ka u Politiki 'o pehe 'e tau'ataina pe kinautolu 'oku 'i he mali tukufakaholo(tangata mo e fefine) pehe ki ha ng lotu kenau lea mo tauhi 'enau tui. 'Oku na'ina'i foki mo poupou 'ae ng Kulupu Tukufakaholo
he mali, ke tauhi 'ae valelei mo e 'ofa he fakafotunga, lolotonga 'ae ng taukave mo e vote 'i he Fonuaa.

'Amusia kitautolu tetau mate, ka ko e fanau mo e mokopuna mo hotau hakoo tenau inumia e mala ko eni, tauange mo Sihova ke 'oua mu'a na'ane tukuange 'etau fanau ki he nima ' e Faka'Otuamatee, pea 'oua na'a tuku
ke fakalonglongo e kakai 'oku tui kiate iaa, he'enau mamata ki he to'onga kovi 'oku hoko he Fonuaa.

'I he nonga 'ae 'Eiki.



----- Original Message -----

To:
"Tasilisili-he-ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 19 Sep 2017 16:42:25 +1200

Subject:
Re: [tasilisili] INVOLVEMENT OF OTHERS IN MARRIAGES SOLEMNISED BY MINISTERS OF RELIGION


Malo Sami oku pehee 'a e poupou atu kiate kimoutolu. Na'a mau kaila 'i he Konifelenisi homau siasi he kaveinga tatau ka na'a mau 'ulungia fakatemokalati, neongo ia na'a mau kei kuku tokosi'i pe 'emau tui. 
Na'e 'ave mo 'emau ng submissions in writing ki he Falealea. Na'e omai homau faingamalie ke mau lea ai ki he Komiti Fakafalealea fekau'aki mo 'emau tui. Na'e fai mo 'emau laka. 

'I he aofangatukuu na'e faka'osi ki he conscience vote tau'ataaina fkfoituitui 'o ikai fakafaha'i fkpolitikale. Na'e ulungia fktemokalati aipe ae ni'ihi tui tatau mo tautolu. 

Oku hoko atu e fononga mo e mo'ui mo e ngaue, he oku lahi mo e ngaahi ngafa mahuinga kehe ke 'oua na'a li'aki.

Talamonuu atu, kae oua na'a ngalo 'e iku pe ki he temokalati 'o tatau pe kehekehe mo hotau loto. 

Na'a mau ulungia fktemo fakatolooua he siasi mo e puleanga, pea oku hoko atu pe ngaue'i e lotu mo e puleanga.




Email sent using Optus Webmail

sep...@optusnet.com.au

unread,
Sep 20, 2017, 12:19:11 AM9/20/17
to tasil...@googlegroups.com
Ko e Coalition for Marriage.

'Oku kau ai pe mo e kakai 'ikai Kalisitiane he Kulupu ko enaa.

'Oku 'ikai ke tuku e ng lotu hufia mei he ng Kulupu Lotu ,hange ko ia 'oku fa'a fakamanatu meia Fatal Slender, mo e hou'eiki fefine.


'I he nonga 'ae 'Eiki.


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Wed, 20 Sep 2017 14:15:47 +1000

Tevita Finau

unread,
Sep 20, 2017, 1:42:29 AM9/20/17
to Tasilisili-he-ngaluope
'Oku tau fakafeta'i ki he 'Otua 'I he fononga'anga ni. 'Oku fiefia mo nonga 'a homau tokolahi he 'alunga 'oku mau foua. Malo e lotu e poupou meihe tapakehekehe. 'Oku 'ikai toe mole noa ha taimi he fakakikihi mo e taulau mo e fefuusiaki fakatokateline pe teolosia.

'Oku nofo hifo 'a'emau kau Failautohi FakaSapate 'o ako'i e 'Eiki ko Sisu Kalaisi mo e Folofolaa ki he faanauu.'Oku ake mo longomo'ui makehe mai 'emau To'utupu 'o makatu'unga he "maafana makehe" 'oku nau ma'u he kaungaa-fononga mo e 'Eiki. 'Oku fakafonu 'ehe kau Ako Faifekau Tonga mo e kau ako Tonga 'a e 'Apiako Teolosia 'o e Siasi Metotisii. 'Oku fakautuutu e lava e ngaahi ngafa mo e fatongia faka-siasi pea lele ki 'olunga e me'a kotoa.

'Io 'oku felovolova'i aipe ki 'olunga 'a e anga mo e tui fakalilifu kehekehe 'i loto-mo-tu'a siasi, pea 'oku 'ikai fai ha tuka ai, 'oku tupe'i mo feinga'i 'a e kau Malanga ke hiki'i lahi 'a e tu'unga 'o e teu mo e fai 'o e Malanga, tautefito kiate kimautolu kau faifekau. 'Oku tukuaki'i tatau pe mo kimautolu 'ehe ni'ihi 'o pehee tokua 'oku mau fakalongolongo he loto siasii,, ka he'ikai taulani (drive, motivate mo fakaivia) kitautolu 'eha Tokateline pe Tui Hala, ka te u kau au he ni'ihi 'e fiefia ke Taulani (drive etc) kitautolu 'i he'etau fononga ki he Folofola mo Sisu.Kalaisi, kae 'oua 'e taulani'i 'eha tui fakatupu ta'e'ofa mo ta'etotonu. 

Lolotonga e 'i Pilitania 'a Billy Graham mo hono hoaa (Ruth?) he ta'u 'e taha pea na'e fakaafe'i kinaua ki ha tepile 'ilo 'i he va'a 'o e Scotland Yard 'oku nau tokanga, ngaue mo fakafepaki'i 'a e Pa'anga Loi (Counterfeit). Lolotnga 'enau ma'u me'atokoni pea pehee atu 'a e hoa ia 'o Billy Graham ki he Pule 'o e Va'a Counterfeit, "'Oku pau pe 'oku mou 'ilo mo paate'i hono 'ilo'i 'a e anga 'o e pa'anga loii..."

Na'e tali atu 'ehe Pulee 'o pehee, "''Oku Ikai pehee 'emau ngauee Mrs Graham, ko homau taimii 'oku fakatefito pe he'emau ako ke 'ilo 'a e mingimingi'i me'a mo e ki'i niko kotoa 'o e pa'anga mo'onii." 'E hola pe 'a e "tahi" pea situ'a mo "Soatani", pea "hopohopo" mo e ngaahi mo'ungaa 'oka toka 'etau tokanga kia Sihova 'o 'ikai ko Felo mo e Tau 'a 'Isipite. Lue pe Pita 'oua 'e sio ki tafa'aki mo e peau, sio kia Sisu.

toki hoko atu mo e 'ofa atu aipe ki hena mo ena.

      .

   

Tevita M. Finau
North Shore Methodist Tongan Congregation,
137 Queen St.,
Northcote Point,
North Shore 0627,
New Zealand.
Tel (649) 4800846; M (64) 211501970; F (649) 4800845

Synod Superintendent, Vahefonua Tonga, 409 Great South Rd., Penrose. Tel 649 5719157


--

Sami Pakofe

unread,
Sep 20, 2017, 4:56:34 AM9/20/17
to tasilisili
Malo Penisimani mo Tfinau e kei Fakatalanoa mai, kihe tukunga oku mau 'iai,  kihe anga 'eku muimui, 'e malohi pe ta'e loto ( IKAI) ia kihe mali faitatau.. Kiate au, koe taimi 'eni ke siofi ai 'ehe kakai honau takitaha Fakafofonga-fakafeitu'u kihe Falealea, koe 'uhi koe vote ia, tene pukepuke 'ae " io " moe "ikai".. 'ae pule'anga.

Ko'ene 'osi pe 'ae Fili ( vote) koia, koe ha hono tukunga koe melino ia 'ae tau, tatau pe koe "io" pe "ikia"....

sami.


 

Penisimani Mone

unread,
Sep 20, 2017, 10:48:52 AM9/20/17
to tasil...@googlegroups.com
Malo Tevita, pea maalie e how to be a minister/Christian/church in a liberal society...tau manatu ki he'etau fakakikihi mai he taimi ko ee 'i he kei alea'i pe 'e tali pe 'ikai 'e he pule'anga NZ 'a e issue mali 'a faitatauu, pea hangee ko ho'o lavee, pea iku 'o tali ki mui ni mai 'o fakalao koe'uhi ko e pule fakatemokalatee, kae kei hokohoko atu pe ho'omou kei ngaue ki he leleii...pea 'oku ou kei tui, 'oku te'eki ke malava ke mato'o mei he kau faifekau Tongaa 'a hono faka'ikai'i fakatohitapu mo faka'efika e founga mali ko enii...ka 'oku 'ikai te mou mo'unofoa ai he 'oku lahi pe ngaahi ngaue lelei hake ke hoko atu ki ai ho'omou ngauee 'amoutolu...mahalo ko e hala fononga pe ia te tau iku ki ai 'okapau 'e faka'osi temokalate e fokotu'u ni 'i hotau ngaahi fonua takitaha...malo mo e fakamahino mai he news 'oku 'ikai ha formal poupou'i 'e he Fakataha 'a e kau takilotu Tongaa 'i NZ ha kanititeiti fakafalealea ki he teu fili 'o e ta'u ni...

Malo Takamuli mo Sami e update mai e anga 'etau 'unu'unu atu ki he teu fakapapau'i 'e Aust pe 'e fakalao pe 'ikai 'a e mali 'a faitatauu....pea neongo e tapulea ki 'Uvea 'a e UCA, ka ko e ACC ena kuo hopo atu ke taukave ma'ae UCA, lolotonga ia kuo mou kamata mamata atu ki he nunu'a kovi hano fakalao'i ke fai lelei'i 'a e kovii...

Ko motu ni mahalo 'oku te'eki 'i ai ha kanititeiti falealea 'oku lotolahi fe'unga ke ne campaign 'aki e mali 'a faitatauu, ka 'oku tau 'amanaki pe, ko e ongo'i pe 'e ha kanititeiti 'oku tokotokolahi ha tui ki ai 'a e kakaii, te ne taukave leva ai, pea ka fili ia, te ne fokotu'u leva ke fakalao'i, pea 'e malohi fakatemokalate leva 'o hangee pe ko e hala kuo 'osi fou mai ai 'a NZ. Kae malo mo e kei ma'ulotu pe kau fakafofonga fale alea 'o Tonga nii, mo nau ako hake pe he ngaahi 'apiako ne talaki aipe hono kovi e to'onga ni, pea tupu hake pe he ngaahi famili ne akonekina ai ke tuku e to'onga ni, pea tau tokosi'i fau pe ke fai ai ha too kehekehe he issue ni...'o tau kei matu'uaki mai...kae 'ikai teu fakapapau'i pe ko e ha hano fuoloa, he kuo kamata pe ke tukituki mai e temokalatee he ngaahi tapa kehekehe ki motu ni...

...malo e kei ngaue mo e taukave, neongo aipe pe 'e "YES" pe "NOOO"...

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-unsubscribe@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+unsubscribe@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.



--
fakapulia

sep...@optusnet.com.au

unread,
Sep 20, 2017, 6:27:19 PM9/20/17
to tasil...@googlegroups.com
Malo Fakapulia....pea neongo e tapulea ki 'Uvea 'a e UCA, ka ko e ACC ena kuo hopo atu ke taukave ma'ae UCA, lolotonga ia kuo mou kamata mamata atu ki he nunu'a kovi hano fakalao'i ke fai lelei'i 'a e kovii.

'Oku 'ikai foki tuku e fetukuaki fakateolosia 'i he UCA pea kuo hanga ai 'e he ACC 'o fokotu'u e " School of Faith "  'o  launch 'a e  Website ki hono poupou mo tanumaki e kau Faifekau mo e kau malanga 'o e ACC ,pea ke fakanaunau'i kinautolu e kakai mo e ng fai'angalotu 'ae 'ACC mei he School of faith.

 'Oku kei teu'i pe kau faifekau mei he ng 'Apiako 'ae UCA, ka 'oku tui e ACC 'oku taau ke poupou e Faifekau 'oku fili ke ACC mei he School of Faith, he 'oku teuteu'i fakataha pe 'ae kau Faifekua Fakasotoma mo e kau Faifekau Tukufakaholo 'i he 'apiako 'e taha, pea 'oku mou 'osi mea'i 'emoutolu e me'a 'oku hoko aii..he'ikai toe fu'u fai ha fehu'ia 'e he faka'uhinga ia e tukunga 'oku 'iai e Fakasotoma, tami ke na 'osi mai ai mei he 'apiako, ko e taimi ia 'oku tokanga ai e ACC ki he'ene kau Faifekauu.

Mahalo pe 'e a'u pe ki ha taimi 'e ako mata'itohi ai e " School of Faith ", ka ko e taimi ni 'oku kamata pe mei he Fakanaunau'i mo tanumaki hono kau memipa mo ha taha 'e fiemuimui ki he 'Eiki ..

Ka tali e Fakasotoma 'e he Pule'anga, 'oku kei teuaki pe kau muimui 'ia Kalaisi ke kole ki he UCA ke 'oua tenau mavahe mei he Tohi Mali lolotonga, pea kenau foki mai aa ki he Basis of Union, he Assembly 'o e ta'ufo'ou na, 2018.

'I he nonga 'a e 'Eiki.

Takamuli.


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Thu, 21 Sep 2017 03:48:48 +1300

Subject:
Re: [tasilisili] INVOLVEMENT OF OTHERS IN MARRIAGES SOLEMNISED BY MINISTERS OF RELIGION


Malo Tevita, pea maalie e how to be a minister/Christian/church in a liberal society...tau manatu ki he'etau fakakikihi mai he taimi ko ee 'i he kei alea'i pe 'e tali pe 'ikai 'e he pule'anga NZ 'a e issue mali 'a faitatauu, pea hangee ko ho'o lavee, pea iku 'o tali ki mui ni mai 'o fakalao koe'uhi ko e pule fakatemokalatee, kae kei hokohoko atu pe ho'omou kei ngaue ki he leleii...pea 'oku ou kei tui, 'oku te'eki ke malava ke mato'o mei he kau faifekau Tongaa 'a hono faka'ikai'i fakatohitapu mo faka'efika e founga mali ko enii...ka 'oku 'ikai te mou mo'unofoa ai he 'oku lahi pe ngaahi ngaue lelei hake ke hoko atu ki ai ho'omou ngauee 'amoutolu...mahalo ko e hala fononga pe ia te tau iku ki ai 'okapau 'e faka'osi temokalate e fokotu'u ni 'i hotau ngaahi fonua takitaha...malo mo e fakamahino mai he news 'oku 'ikai ha formal poupou'i 'e he Fakataha 'a e kau takilotu Tongaa 'i NZ ha kanititeiti fakafalealea ki he teu fili 'o e ta'u ni...

Malo Takamuli mo Sami e update mai e anga 'etau 'unu'unu atu ki he teu fakapapau'i 'e Aust pe 'e fakalao pe 'ikai 'a e mali 'a faitatauu....pea neongo e tapulea ki 'Uvea 'a e UCA, ka ko e ACC ena kuo hopo atu ke taukave ma'ae UCA, lolotonga ia kuo mou kamata mamata atu ki he nunu'a kovi hano fakalao'i ke fai lelei'i 'a e kovii...

Ko motu ni mahalo 'oku te'eki 'i ai ha kanititeiti falealea 'oku lotolahi fe'unga ke ne campaign 'aki e mali 'a faitatauu, ka 'oku tau 'amanaki pe, ko e ongo'i pe 'e ha kanititeiti 'oku tokotokolahi ha tui ki ai 'a e kakaii, te ne taukave leva ai, pea ka fili ia, te ne fokotu'u leva ke fakalao'i, pea 'e malohi fakatemokalate leva 'o hangee pe ko e hala kuo 'osi fou mai ai 'a NZ. Kae malo mo e kei ma'ulotu pe kau fakafofonga fale alea 'o Tonga nii, mo nau ako hake pe he ngaahi 'apiako ne talaki aipe hono kovi e to'onga ni, pea tupu hake pe he ngaahi famili ne akonekina ai ke tuku e to'onga ni, pea tau tokosi'i fau pe ke fai ai ha too kehekehe he issue ni...'o tau kei matu'uaki mai...kae 'ikai teu fakapapau'i pe ko e ha hano fuoloa, he kuo kamata pe ke tukituki mai e temokalatee he ngaahi tapa kehekehe ki motu ni...

...malo e kei ngaue mo e taukave, neongo aipe pe 'e "YES" pe "NOOO"...
2017-09-20 21:56 GMT+13:00 Sami Pakofe <smpa...@gmail.com>:
Malo Penisimani mo Tfinau e kei Fakatalanoa mai, kihe tukunga oku mau 'iai,  kihe anga 'eku muimui, 'e malohi pe ta'e loto ( IKAI) ia kihe mali faitatau.. Kiate au, koe taimi 'eni ke siofi ai 'ehe kakai honau takitaha Fakafofonga-fakafeitu'u kihe Falealea, koe 'uhi koe vote ia, tene pukepuke 'ae " io " moe "ikai".. 'ae pule'anga.

Ko'ene 'osi pe 'ae Fili ( vote) koia, koe ha hono tukunga koe melino ia 'ae tau, tatau pe koe "io" pe "ikia"....

sami.


 

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com

Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.

For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.



--
fakapulia

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com

Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.

For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Sep 20, 2017, 7:20:56 PM9/20/17
to tasil...@googlegroups.com

Malo Tevita,Malo e lotu e poupou meihe tapakehekehe. 'Oku 'ikai toe mole noa ha taimi he fakakikihi mo e taulau mo e fefuusiaki fakatokateline pe teolosia.

"Amusia moutolu , pea 'oku tau fakafeta'i ai ki he 'Otua.


'I he nonga 'ae 'Eiki.


----- Original Message -----

To:
"Tasilisili-he-ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Wed, 20 Sep 2017 17:42:26 +1200
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com

Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.

For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com

Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Sep 21, 2017, 12:39:09 AM9/21/17
to tasil...@googlegroups.com
Ko e website ena 'ae ACC: confessingcongregations.com

Ma'a kimoutolu 'oku mo u fie mea'i 'o lahi hake 'ae me'a 'oku mau kau ai he Siasi mei homau feitu'u la'a ni.


'I he nonga 'ae 'Eiki.

Takamuli.
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages