Re. Koe tokoni ki he kau Malanga ‘oe Sapate ni 25/10/2015........"UI MAI IA!

860 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Oct 18, 2015, 5:30:19 PM10/18/15
to TASILISILI, kaniv...@gmail.com, lutu...@gmail.com, Paula Pole, filila...@hotmail.com, Ofa Mau, paulaa...@gmail.com, Taulanga Kupu (WDHB), Aisea Petelo, Kalino Latu
Koe tokoni ki he kau Malanga ‘oe Sapate ni 25/10/2015
 
 
 
Ngaahi lesoni: Saame 34:1-8; Siope 42:1-6,10-17; Hepelū 7:23-28; Ma‘ake 10:46-52         
 
Potu folofola Ma’ake 10: 49 “Pea tu’u ‘a Sisu ‘o ne pehee, Ui mai ia.”
 
 
Kaveinga: “Ko hoku maama’anga koe Sisu ee!”
 
 
Himi: 575/561/415
 
Talateu
 
 
Koe talanoa ni ki hono faka’aa ‘e Sisu ‘ae mata ‘o Patimiosi koe mana faka’osi ia kuo hiki tohi ‘e Ma’ake pea koe mana fakamuimui taha ‘eni ‘a Sisu ki mu’a ia pea hoko ‘ae uike ‘o ‘ene mamahi / uike tapu (Passion week). ‘I he talanoa ni ‘oku lolotonga hu’u ‘ae fononga ‘a Sisu ki Selusalema he kuo ta’alo mai ‘a “mamahi” pea “matangi malie” mai mo Kalevale ke fakaola ‘ae “tuhulu” ‘oe mamani po’ulia. Pea neongo ‘ene tulituli ke fakakakato ia kuo ne ongona ha hikuhiku le’o ‘o ha manava ‘a ha mo’ui mei he tele’a ‘oe kaupo’uli ‘oku tangi mo ‘umisi ki hono mafi. Pea hangee ko ia na’e palofisa’i ‘ehe Palofita ko ‘Aisea ki he Misaia “...koe maama ki he Senitaile, ke fakaava ‘ae mata ‘oku kui...” (‘Aisea 42:7; ‘Aisea 29:18; 35:5). ‘Io ko hoku maama’anga koe Sisu ee. Pea tu’u ‘a Sisu ‘o ne pehee, Ui mai ia” pea ko hotau veesi malanga ia.
 
 
Koe vete ‘oe potu tohi
 
 
Na’a nau a’u ki Seliko pea ko ‘enau hu atu mei Seliko pea taa na’e ‘i he ve’ehala ha tangata kui mo kolekole. ‘Oku lau ‘e Ma’ake pea mo Luke na’e hoko ‘ae mana ni he hala ki Seliko (Ma’ake 10:46; Luke 18:35). Koe hala ki Seliko koe hala lahi ia he taimi ‘o Sisu he koe kolo ia na’e toe langa ‘e ‘Alekisanita koe lahi. ‘Oku ha mei he talanoa ni na’e ‘i ai ha fu’u kakai lahi ne nau fefononga’aki matamata koe taimi ‘oe pasova ki Selusalema. ‘Oku hiki ‘e Matiu ‘ae talanoa ni koe tangata kui na’e toko ua “...Pea ta koe ongo kui...” (Matiu 20:29-30). Ko Luke koe kuii na’e toko taha pe “..motu’a kui koe fai ‘ene kole...” (Luke 18:35-43). Ko Ma’ake na’a ne fakahingoa mai pe ‘ae kui ni ko Patimiosi. Ka koe me’a ‘oku nau kau fakataha ai ‘ae ngaahi Kosipeli ni he talanoa ni na’e “kui” pea na’e mo’ui “kolekole” pe. Koe hingoa “Patimiosi” koe lea fakaalamea ia ‘o ‘uhinga koe “foha ‘o Timiosi” ...pea ‘oku fakamatala mei he feitu’u na’a ne fili ke kolekole ai koe feitu’u na’e mo’umo’ua he koe kolo mo’umo’ua ‘a Seliko he ngaahi koloa fakaenatula pea mo Siotani foki. Koe me’a pe ‘oku fanongo ki ai koe longa’a ‘ae tau laka ‘a fu’u kakai, koe mumuhu ‘enau talanoa pea neongo kotoa ia ka na’e ‘ikai malava ke ne sio ki ha me’a.
 
Ko hono fakafe’atungia’i ‘oe fiemo’ui
 
Pea ‘i he’ene fanongo ko Sisu ia mei Nasaleti pea ne hanga ‘o kalanga ‘o pehe “Hako ‘o Tevita, Sisu ‘alo’ofa mai!” Na’a ne kole ha meesi.’io ‘alo ‘ofa mai! (Same 4:1;6:2).. Koe lea “hako ‘o Tevita!” ko hono toki ngaue’aki ia ‘e Ma’ake he’ene hiki Kosipeli...pea ki he kui koe hako pe ‘eni na’e lau ‘e hoko mai ai ‘ae Misaia (2 Samiuela 7:8-16; ‘Aisea 11:1-5; Selemaia 23:5-6; ‘Isikeli 43:23-24...). Koe kui ni na’e ne ‘ilo pe ‘a Sisu mei he’ene fanongo mei he valau tu’u ‘ae fu’u kakai ni. Na’a ne tautapa ki he hako ‘o Tevita he ‘oku ne feohi moe kau Siu ‘one ‘ilo ai koe Misaia ‘e hoko mai he hako ‘o Tevita (‘Aisea 9:6-7; 11:1; Selemaia 23:5-6). Koe me’a ‘oku malie kainga koe ‘iloange ‘e he kui ni ia ‘a Sisu koe Misaia kuo nau fiu ‘a tatali ki ai ‘i he fu’u kakai ni kuo nau fa’a mamata tonu he’ene ngaahi mana mo fakamo’ui mahaki kae kei kui pe ‘o ta’e fie tali ‘ae mo’oni ko Sisu koe Misaia. Ko hoku maama’anga koe Sisu ee
 
 
 Pea tokua na’e lolomi ia ‘e he toko lahi ka ‘oku ‘ikai ko ha ki’i ni’ihi pe ke longo. Pea na’a ‘oku tau femo’uekina he fetulituli’i ki he ngaahi katonga pasova pea nofo fakatu’utu’unga kae tamoloki ai si’a totonu ‘o ha kakai ke nau a’u kia Sisu? Kainga koe malohiange ‘enau fakalonga ia koe le’o lahiange hono le’o he kaila kia Sisu ‘o Nasaleti. “Hono ai si’o ‘ofa ki homau laumalie, pe ha huluhulu homau hala? Mau mo’ui kui ‘o too ki heli ka kohai ha taha ‘e tokanga.. Koe tangi e ‘a mamani ‘Eiki! ‘Eiki! Foki mei he langi! Fuoloa ‘emau nofo ‘o talitali atu ‘a fee nai te ke toe ha’u....” Ko ha Siasi ‘oku ‘oku tataki mo tauhi kinautolu ‘e ha tauhi sipi kui, siokita, telinga tuli ki he le’o ‘ene sipi pea mo sio ki ha lelei pe ma’ana hangee koe fu’u kakai ne nau lolomi ‘ae ongo kui ni. Kainga ko ha toki Siasi faka’ofa fau ia he lalo la’aa ni. He ‘oku fakatou mate pe ‘ae sipi mo ‘ene tauhi fakatou’osi. Kau Tauhi tokanga na’a ‘oku ‘iloange ‘e he kainga lotu ia ‘a Sisu ‘iate kita. Kainga ‘oku malava ke tau tokoni’i ‘ae kakai ko ia ‘i he’etau lea, ngaue moe to’onga  mo’ui ke fotu pea ha ai ‘a Kalaisi. Kainga ‘oku ‘ikai sio kita ‘ae kakai ‘oku nau ‘ilo ‘a Sisu ka ‘oku nau ongoongo atu ‘ae lelei ‘oe ‘ilo ‘o Sisu ke ‘inasi ai mo hoto kaunga’api pea na’a mo mamani foki.  “E tala mai pe koe fee feitu’u ne ke afe ki ai, nonofo mo ho’o fanga pele ‘o fai honau tauhi masani? Ha potu ka funga ni hake! ‘Amusia ‘enau taka ‘i he monuu takoto atu na ho va’e ‘o kai he nima ‘o’ou” (Himi 485:2). Ko hoku maama’anga koe Sisu ee
 
Ke tau fakaongo atu ‘ae fekau ‘oe fakamo’ui
 
 
Fakafeta’i na’e ongo’i pea “tu’u” ‘a Sisu ‘o ne pehee Ui mai ia.” ‘Oku fakamatala ‘e he “tu’u” ‘a Sisu ‘ae mahu’inga’ia/ tokangaekina/ ‘Ofa mo’oni/ fie tokoni/....Koe tu’u ‘ae Tu’i ke fakaongo ki hono kakai...Koe tu’u ‘ae ‘Eiki lahi ke fakaofi ki hono kakai. Koe tu’u ‘ae koloa’ia ke feau ‘ae fiema’u ‘ae masiva. Koe tu’u ‘ae Pou maama ke sese’e ‘ae mo’ui po’ulia. ‘Io, Koe tala kainga ‘ae ‘Otua ki he tangata. Neongo ‘ae fu’u mumuhu ‘ae lauta ‘ae fu’u kakai ni ka na’e kei ongo’i pe ‘e Sisu ha ki’i le’o vaivai ‘o ha mo’ui ‘oku ne tangi ki he meesi moe fakamolemole ‘ae ‘Otua. Koe me’a tatau na’e hoko ki he fefine ‘autoto he neongo ‘ae fu’u kakai kuo paa atu ki he pao hono kofu ka ‘oku ongo kehe pe kia Sisu ‘ae ki’i ala pe paa atu ‘ae nima ‘oe fiema’u ‘ene meesi moe fakamolemole ‘ae ‘Otua. “Ui mai ia!”...Koe fefine ‘autoto na’a ne ‘eke pe kohai ia ne ala mai? Ki he tangata kui ni “Ui mai ia!”... ’Oku ha langilangi’ia mo ngali mahu’inga fau ‘ae kui ni na’e lau ia koe ma’ulalo taha he sosaieti ‘oe Siu ‘i hono fiema’u hanga tonu mo mavahe mai pe ‘e Sisu ...’oku ne ui koe! ‘Oku pehee fau hotau mahu’inga takitaha ki he fofonga mai ‘ae ‘Otua.
 
 
Koe ui mai ‘a Sisu ko ‘ene folofola mai ia...pea koe folofola pe ko ia na’e lue’aki ‘ehe kui ni kia Sisu neongo koe kui ia. Koe ui mai ke fakamo’ui...ke faka’aa...ke fakamo’oni ki he palofisai pea fakaloto lahi ki ha fu’u kakai. ’Oku tau taliui ki he ‘Otua he ‘aho kotoa pe ‘etau mo’ui pea mo ‘etau mate foki. Koe fakakaukau ia ‘oe fakamaau ‘ae ‘Otua koe ui mai ki he mo’ui ta’engata ka ‘oku ‘ikai koe fekau atu ki he afi ta’engata. ’Oku toki kakato ‘ae ui ‘i hano tali atu ‘ae ui. Kainga ‘oku ongo kehe pe ki he ‘Otua ha’ate ki’i fakatomala mo tangi ki he’ene fakamolemole. Pea fakafeta’i kainga neongo ‘ae fu’u kakai lahi ne nau feinga’i ke fakasilongo’i ia ka na’e kei ‘i honau lotolotonga pe ha ki’i kakai na’a nau fakaa’u/ fakaongo atu ki he kui ni ‘ae tala mei a Sisu ... “Fiemalie pe, tu’u ‘oku ne ui koe.” Koe ongo ‘oku anoano melie pea hohoa malie he ‘oku fetaiaki ‘ae loto tutui moe nima ‘oe kau tala ongoongo lelei ke ma’u ai ‘ae ui ke ‘alu ‘o ma’u hono fakamo’ui pea fakafeta’i na’a ne ‘alu pe ‘o ma’u pea ma’u ‘o lahi ‘aupito he na’e mo’ui ‘ae sino fakataha moe laumalie. Ko hoku maama’anga koe Sisu ee
 
 
 “Fiemalie pe!” Ki he kakai ni koe fakamatala ‘oe tui mo’oni...koe fakamatala ‘oe nongaa....koe fakamatala ‘oe ‘ilo’ilo pau kuopau ke ‘aa hono mata he ko Sisu ‘oku ne uiange. “‘Oku kei ‘i ai nai ha kakai pehe ni hotau ngaahi komiuniti/ Siasi moe famili. Ha kakai ‘oku nau “fakaa’u lelei” mo “fakaongo atu” ‘ae fekau ‘a Sisu? “Fiemalie pe, tu’u ‘oku ne ui koe.” Koe “tu’u” koe faka’ilonga ‘oe mavahe...hiki...matanga...tafoki pea hu’i mei he nofo’anga motu’a ki he nofo’anga fo’ou. Kainga taimi ‘e taha ‘oku tau lau kuo tau hiki..tafoki...hu’i...tafoki ..matanga mo fakangangana ka ‘oku fakamatala ‘e he’etau to’onga mo’ui ‘oku tau kei lii taula pe he ngaahi uafa motu’a pea hangee koe lau ‘ae hiva ‘e taha he “uafu ee ko putu e ‘anga’anga ni...” (‘Oku ou Manatu au ki he motu’a pe ‘a mautolu ‘i motu koe paa ‘ae fo’i mana pea puna hake pe ia mei he’ene mohe ‘o fakaniupapua ‘ene hoosi pea heka ‘o lele kae ngalo ia  ke ne tomu’a vete ‘ae maea mei he fu’u niu....kainga koe mafao pe koee ‘ae lele ‘ae hoosi ko ‘ena taki taha ma’ana ia mo ‘ene hoosi....). Kainga toe sivisivi lele’i ‘etau fai ‘ae lotu na’a ‘oku ‘i ai ha fakafotunga ai ‘oku ne fakafe’atungia’i ha kui na’e totonu ke ne ‘aa ‘io ha angahala ka na’e totonu ke ne ma’u ‘ae mo’ui ta’engata. “Oku nau kei tokota na hangee ni sipi tukunoa; ‘ikai ha taha ke tauhia ‘ae vaivai mo mahaki’ia’” (Himi 597:4).  “Fai pe tangata fai pe ‘ofa ho kaunga ‘api, si’ono laumalie hono ‘atamai, ‘oua faifai malie he fe’aonga’aki he koe taimi si’i pe pea ngata ai” (427). Ko hoku maama’anga koe Sisu ee
 
 
Koe faka’ilonga ‘o ha kui ka kuo ‘aa
 
 
‘Oku fakamatala ‘a Ma’ake ‘i he ma’u pe ‘e he kui ni ‘ae fekau na’a ne “...li’aki hono pulupulu...koe stiu’a mo’oni... koe li’aki koe fehi’a mo’oni...koe li’aki koe fakatomala mo’oni....koe li’aki ’ae pulupulu koee na’a ne vahe’i’aki ia mei he maama ‘oe ‘Otua...’ae pulupulu na’a ne tanaki ‘ae efu kotoa ‘oe ve’ehala...’ae pulupulu na’a ne fakamafana’i ia mo fakalalata he po’uli. Pea na’a ne puna ki ‘olunga... (Cheer up! (tharsei, “be courageous”).. on your feet! (lit., “rise”)..Koe puna ki ‘olunga.koe fakakaukau ‘oe ta’e ‘amanakina ki ha monuu kuo ne ma’u...he ki he kui koe ‘aho ni koe ‘aho ‘oe mavahe mei he kui ki he ‘aa ‘isa mei he mate ki he mo’ui. Koe puna ki ‘olunga ‘o ‘alu leva kia Sisu. Pea ne “..’alu kia Sisu...” ‘Ikai toe ‘alu ia ki he kakai na’a ne talaange ‘ae fekau. Koe lea maheni ‘oe kuonga ni ki ha taha ‘oku ‘alu oma ki ha me’a ( pe hola mei ha faikava...) pea ‘oku ‘ai ki ai ‘ae lea ni “Na’a ne hika (‘ulu hika) atu kia Sisu” ‘Ikai toe fiema’u ke taki ia he kuo ‘osi fe’unga ‘a noa pe ‘ae fekau ia mei Sisu ke ‘alu’aki kia Sisu. Ki he kui ni koe ‘alu ‘ae fiemo’ui koe fononga ‘ae tui he uhouhonga ‘oe po’uli matolu. Pea hangee koe talaloto ‘ae punake he himi 503 “Kau fai ta’e’ilo mu’a ‘o faafaa hoku hala...koe tui ‘oku faingofua he ‘alu ‘o mamata...koe oo po’uli moe ‘Otua he maama kae toko taha..’Oku ‘ilo ‘eku Tamai ‘ou fiemalie ke ‘ilo pe tu’unga ofi mai ‘oku ‘ilo ‘eku Tamai.” Koe fononga ‘ae taha kuo ‘osi ‘ilo ‘e he Tamai. Kuo ‘osi mo’ui pe ia he fekau ‘a Sisu te’eki ke ne a’u kia Sisu. Ko hoku maama’anga koe Sisu ee
 
Pea fehu’iange ‘e Sisu “Koeha e me’a ‘oku ke holi keu fai ma’au? Pea ne tali “Laponai, ke u ‘aa pe mu’a.” Na’e fehu’i hangatonu pea tali hangatonu “Laponai “Rabbi” (Rhabbouni) is an emphatic, personal form meaning, “My Lord, my Master”) keu ‘aa mu’a!” (Sione 20:16). Koe fehu’i ‘a Sisu ‘oku ‘ikai natula ia ke ne toe tanaki mai pe fiema’u ha toe puipuitu’a ‘o ‘ene kole ‘ikai! Ka ‘oku natula ‘ae fehu’i ia ‘a Sisu ke ne faka’ai’ai mo fakalolahi’i ia ke ne fakahaa pea mo fakamo’oni ange ‘ene tui. ‘Oku tau fakaloloa me’a he ngaahi fakataha’anga ko hono ‘eke fakatotolo ha tupu’anga ‘o ha taha tau pehee na’e hinga ia. ‘Osiange ko ia kuo lahiange ‘ae maumau he me’a na’e hoko. (...pea hangee koe motu’a ‘enisinia mei Vava’u na’a ne vete ‘ae misini pea ‘osiange ko ia hono toe tui kuo tuva ‘i tu’a ‘ae ngaahi fo’i nati ia ‘oe misini ....’ikai ‘ilo ia pe ‘e toe tui ‘i fee?...pea talu ai pe ‘ene ‘oange ki he motu’a na’e ‘a’ana ke tauhi atu pe ko ha spare...). Pea tali ‘e Sisu “’Alu aa kuo fakamo’ui koe ‘e ho’o tui... Go... your faith has healed (sesōken, “saved”) you.  Pea ne ‘aa hake leva, pea ne “muimui kiate ia ‘i he fononga.” ‘I he talanoa ni koe fakamo’oni ‘oe mata kuo ‘aa koe “muimui” leva. Koe muimui ‘eni ‘a Patimiosi ki Selusalema ke ne sio mata ai hono talitali fakatu’i ia he sapate paame...ke ne sio mata ai hono fakama’a ‘oe Temipale...ke ne sio mata ai he ‘ohomohe faka’osi mo hono ngaahi kau muimui...pea ke ne sio tonu ai hono fakamamahi’i pea mo ‘ene pekia koe’uhii ke faka’aa’aki ‘ae laumalie kuii ‘oe fa’ahinga ‘oe tangata pea ke nau tali ‘ene pekia ‘o muimui ki ai. Kia Patimiosi na’a ne ngaue’aki hono mataa na’e faka’aa ke muimui’aki kia Sisu. Ko hoku maama’anga koe Sisu ee
 
Koe faka’aa ‘oe laumalie na’e kui
 
Koe faka‘aa ‘ae mata ‘oe kui ni ko hano fakamatala’i ki tu’a ia ha fakamo’ui kuo fai ‘i loto ‘e Sisu ma’a hotau ngaahi laumalie (Same 91:14-16; Luke 3:4-6). Na’e fa’a kole ‘e he kau ako ke fakalahi ‘enau tui ka ko e me’a ‘oku fiema’u ko ha taha ‘oku uho’aki ‘ene mo’ui ‘a e fakafeta’i ki he ‘Otua he’ene meesi kuo fai mai ‘ia Kalaisi ke faka’aa hono mata pea fakangata ‘a hono mala’ia. Ko e me’a ia ‘oku ‘asi mei he tangata kui ni. He ko e uho ‘o e tui, ko e falala ki he meesi ‘a e ‘Otua ke fai mei ai hoto fakamo’ui, ‘a e fakangata ‘o hoto mala’ia. Ka ‘oku ‘ikai ngata pe ai. ‘Oku tanaki atu foki ki ai ‘a e fakavaivai’i ‘o e mo’ui he ‘ao ‘o Sisu Kalaisi ‘o fai’aki ia ‘a e fakafeta’i ki he ‘Otua he ‘aho mo e poo koe’uhi ko e lahi ‘ene ‘alo’ofa. Ko e tui ia ‘oku fiema’u ke ne fakakakato hotau fakamo’ui, ko e falala he meesi ‘a e ‘Otua, fakavaivai ki he meesi ‘a e ‘Otua, fakafeta’i ki he meesi ‘a e ‘Otua kuo fai mai ‘ia Kalaisi. Ka ko e ‘Otua ‘oku ne fakahaa ‘a e mo’oni ‘o ‘ene ‘ofa ‘a’ana kiate kitautolu ‘i he pekia ‘a Kalaisi ma’atautolu lolotonga pe ‘etau kei mo’ui kui he angahala (Lom.5:8). Pea kia Ma’ake neongo hono faka’aa ‘e Sisu ‘ae mata ‘oe kui ni ka ko ‘ene toe ofongi ‘ae mata fakalaumalie ‘ene kauako ke ne ‘aa ‘o ‘ilo mo’oni ia koe Misaia ia koe ‘Alo ‘oe ‘Otua he kuo ofi ‘ene pekia “Kalaisi ke ke me’a mai ‘ae ‘aofia homau langi nenefu pea puli ai ‘ae ngaahi maama ‘o mamani.” (Himi 473:2). Ko hoku maama’anga koe Sisu ee
 
 
 
Fakama’opo’opo
 
Kainga ‘oku ‘i ai pe fo’i taimi he mo’ui te tau hangee ai koe fu’u kakai na’a nau fakasilongo’i ‘a Patimiosi. ‘Oku fa’a hanga ‘e he’etau fakavavevave / fakato’oto’o pea mo ‘etau tauhi molu malu ‘ae ouau ‘oe lotu ‘o fakale’o si’i mo lolomi ha le’o na’e ‘osi totonu pe ia ke tau ongo’i pea tau fai leva ha tokoni. ‘Oku ‘i ia pe moe fo’i taimi kainga te tau hangee ai koe kauako ke fakaongo atu mo fakaa’u ‘ae fekau ‘oe fakamo’ui kia Patimiosi. Pea ‘e ‘i ai moe fo’i taimi he mo’ui ni ‘oku tau hange ai ko Patimiosi ‘o mo’ui kui fakalaumalie kae holi ke faka’aa hono laumalie. Kae fakafeta’i kuo ‘osi fai ‘e Sisu ‘i Kalevale ha fakamo’ui ko ha faito’o ia ‘oku to’o mo tafi ki ai ha fofonga kuo kuihi ‘e he tevolo moe angahala. Koe pau ke tau foo hotau kofu he Ta’ata’a ‘oe Lame pea ‘e toki ‘aa ai hotau laumalie ‘o siofia ‘ae fofonga ‘ofa ‘o si’etau Tamai ‘oku ne ‘afio ‘i he langi ‘io kau ka sioa ‘a hono fofonga tala atu te u lata ai au. Pea ‘oku tau kalanga ai Ko Sisu ko ia pe ‘ae Maama ‘o mamani...Ke tau ‘ilo Ko hoku maama’anga koe Sisu ee. Pea tu’u ‘a Sisu ‘o ne pehee, Ui mai ia... “Kofa’aa hono lava ka mau ka’anga ee ‘o mau faafaa he po’uli lahi? Foki Sisu mei langi ‘o toe ala pe, ‘oku vaivai ‘ae fai ‘a ho Siasi..Koe tangi e ‘a mamani ‘Eiki! ‘Eiki! Foki mei he langi! Fuoloa ‘emau nofo ‘o talitali atu ‘a fee nai te ke toe ha’u”...’Emeni!
 
 
Malo ‘etau ma’u ‘ae uike ni....’ofa pe ‘oku langimalie pe ‘ae fononga’anga...fakamanatu atu ai pe ‘etau ma’u’anga ivi fakalaumalie lolotonga ‘ae uike...lau folofola/lotu fakafamili/lotu lilo pea mo’ui’aki foki...’ofa atu pea ke mou ma’u foki ha uike lelei mo mohu tapuaki....
 
Kavauhi
 
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages