Koe tokoni ki he kau Malanga ‘oe Sapate
ni 25/10/2015
Ngaahi
lesoni: Saame
34:1-8; Siope 42:1-6,10-17; Hepelū 7:23-28; Ma‘ake 10:46-52
Potu
folofola Ma’ake 10: 49 “Pea tu’u ‘a
Sisu ‘o ne pehee, Ui mai ia.”
Kaveinga: “Ko hoku
maama’anga koe Sisu ee!”
Himi: 575/561/415
Talateu
Koe
talanoa ni ki hono faka’aa ‘e Sisu ‘ae
mata ‘o Patimiosi koe mana faka’osi
ia kuo hiki tohi ‘e Ma’ake pea koe mana
fakamuimui taha ‘eni ‘a Sisu ki mu’a ia pea hoko ‘ae uike ‘o ‘ene mamahi / uike tapu (Passion week). ‘I he talanoa ni
‘oku lolotonga hu’u ‘ae fononga ‘a Sisu ki Selusalema he kuo ta’alo mai ‘a “mamahi” pea “matangi malie” mai mo Kalevale ke fakaola ‘ae “tuhulu” ‘oe mamani po’ulia. Pea neongo ‘ene tulituli ke fakakakato
ia kuo ne ongona ha hikuhiku le’o ‘o ha manava ‘a ha mo’ui mei he tele’a ‘oe
kaupo’uli ‘oku tangi mo ‘umisi ki hono mafi. Pea hangee ko ia na’e palofisa’i ‘ehe Palofita ko
‘Aisea ki he Misaia “...koe maama ki he Senitaile, ke fakaava ‘ae mata ‘oku
kui...” (‘Aisea 42:7; ‘Aisea 29:18; 35:5). ‘Io ko hoku
maama’anga koe Sisu ee. “Pea tu’u ‘a Sisu ‘o ne pehee,
Ui mai ia” pea ko hotau
veesi malanga ia.
Koe vete ‘oe potu tohi
Na’a nau a’u ki Seliko pea ko
‘enau hu atu mei Seliko pea taa na’e ‘i he ve’ehala ha tangata kui mo kolekole. ‘Oku lau ‘e Ma’ake pea
mo Luke na’e hoko ‘ae mana ni he hala ki Seliko (Ma’ake 10:46; Luke 18:35). Koe
hala ki Seliko koe hala lahi ia he taimi ‘o Sisu he koe kolo ia na’e toe langa
‘e ‘Alekisanita koe lahi. ‘Oku ha mei he talanoa ni na’e ‘i ai ha fu’u kakai
lahi ne nau fefononga’aki matamata koe taimi ‘oe pasova ki Selusalema. ‘Oku
hiki ‘e Matiu ‘ae talanoa ni koe tangata kui na’e toko ua “...Pea ta koe ongo kui...” (Matiu 20:29-30). Ko Luke koe
kuii na’e toko taha pe “..motu’a kui
koe fai ‘ene kole...” (Luke 18:35-43). Ko Ma’ake na’a ne fakahingoa mai pe ‘ae
kui ni ko Patimiosi. Ka koe me’a
‘oku nau kau fakataha ai ‘ae ngaahi Kosipeli ni he talanoa ni na’e “kui” pea na’e mo’ui “kolekole” pe. Koe hingoa “Patimiosi” koe lea fakaalamea ia ‘o ‘uhinga koe “foha
‘o Timiosi” ...pea ‘oku fakamatala mei he feitu’u na’a ne fili ke kolekole
ai koe feitu’u na’e mo’umo’ua he koe kolo mo’umo’ua ‘a Seliko he ngaahi
koloa fakaenatula pea mo Siotani foki. Koe me’a pe ‘oku fanongo ki ai koe longa’a ‘ae tau laka ‘a fu’u kakai, koe
mumuhu ‘enau talanoa pea neongo kotoa ia ka
na’e ‘ikai malava ke ne sio ki ha me’a.
Ko hono fakafe’atungia’i ‘oe
fiemo’ui
Pea ‘i
he’ene fanongo ko Sisu ia mei Nasaleti pea ne hanga ‘o kalanga ‘o pehe “Hako ‘o Tevita, Sisu ‘alo’ofa mai!” Na’a ne kole ha meesi.’io ‘alo ‘ofa mai!
(Same 4:1;6:2).. Koe lea “hako ‘o Tevita!” ko hono toki ngaue’aki ia ‘e
Ma’ake he’ene hiki Kosipeli...pea ki he kui koe hako pe ‘eni na’e lau ‘e
hoko mai ai ‘ae Misaia (2 Samiuela 7:8-16; ‘Aisea 11:1-5; Selemaia 23:5-6;
‘Isikeli 43:23-24...). Koe kui ni na’e ne ‘ilo pe ‘a Sisu mei he’ene
fanongo mei he valau tu’u ‘ae fu’u kakai ni. Na’a ne tautapa ki he hako ‘o
Tevita he ‘oku ne feohi moe kau Siu ‘one ‘ilo ai koe Misaia ‘e hoko mai he hako
‘o Tevita (‘Aisea 9:6-7; 11:1; Selemaia 23:5-6). Koe me’a ‘oku malie kainga koe
‘iloange ‘e he kui ni ia ‘a Sisu koe
Misaia kuo nau fiu ‘a tatali ki ai ‘i he fu’u kakai ni kuo nau fa’a mamata tonu he’ene ngaahi mana mo
fakamo’ui mahaki kae kei kui pe ‘o ta’e fie tali ‘ae mo’oni ko Sisu koe
Misaia. Ko hoku maama’anga koe Sisu ee
Pea tokua na’e lolomi ia ‘e he toko lahi ka ‘oku ‘ikai ko ha ki’i ni’ihi pe ke longo. Pea na’a ‘oku
tau femo’uekina he fetulituli’i ki he ngaahi katonga pasova pea nofo
fakatu’utu’unga kae tamoloki ai si’a totonu ‘o ha kakai ke nau a’u kia Sisu? Kainga
koe malohiange ‘enau fakalonga ia
koe le’o lahiange hono le’o he kaila
kia Sisu ‘o Nasaleti. “Hono ai si’o ‘ofa ki homau laumalie, pe ha huluhulu
homau hala? Mau mo’ui kui ‘o too ki heli
ka kohai ha taha ‘e tokanga.. Koe
tangi e ‘a mamani ‘Eiki! ‘Eiki! Foki mei he langi! Fuoloa ‘emau nofo ‘o
talitali atu ‘a fee nai te ke toe ha’u....” Ko ha Siasi ‘oku ‘oku tataki mo tauhi
kinautolu ‘e ha tauhi sipi kui, siokita,
telinga tuli ki he le’o ‘ene sipi pea mo sio ki ha lelei pe ma’ana hangee
koe fu’u kakai ne nau lolomi ‘ae ongo kui ni. Kainga ko ha toki Siasi faka’ofa
fau ia he lalo la’aa ni. He ‘oku fakatou mate pe ‘ae sipi mo ‘ene tauhi
fakatou’osi. Kau Tauhi tokanga na’a ‘oku ‘iloange ‘e he kainga lotu ia ‘a Sisu
‘iate kita. Kainga ‘oku malava ke tau tokoni’i ‘ae kakai ko ia ‘i he’etau lea, ngaue moe to’onga mo’ui ke fotu pea ha ai ‘a Kalaisi.
Kainga ‘oku ‘ikai sio kita ‘ae kakai
‘oku nau ‘ilo ‘a Sisu ka ‘oku nau ongoongo
atu ‘ae lelei ‘oe ‘ilo ‘o Sisu ke ‘inasi ai mo hoto kaunga’api pea na’a mo
mamani foki. “E tala mai pe koe fee
feitu’u ne ke afe ki ai, nonofo mo ho’o fanga pele ‘o fai honau tauhi masani?
Ha potu ka funga ni hake! ‘Amusia ‘enau taka ‘i he monuu takoto atu na ho va’e
‘o kai he nima ‘o’ou” (Himi 485:2). Ko
hoku maama’anga koe Sisu ee
Ke tau fakaongo atu ‘ae fekau ‘oe
fakamo’ui
Fakafeta’i
na’e ongo’i pea “tu’u” ‘a Sisu ‘o ne
pehee Ui mai ia.” ‘Oku fakamatala ‘e
he “tu’u” ‘a Sisu ‘ae mahu’inga’ia/
tokangaekina/ ‘Ofa mo’oni/ fie tokoni/....Koe tu’u ‘ae Tu’i ke fakaongo ki hono kakai...Koe tu’u ‘ae
‘Eiki lahi ke fakaofi ki hono kakai.
Koe tu’u ‘ae koloa’ia ke feau ‘ae
fiema’u ‘ae masiva. Koe tu’u ‘ae Pou maama ke sese’e ‘ae mo’ui po’ulia.
‘Io, Koe tala kainga ‘ae ‘Otua ki he tangata. Neongo ‘ae fu’u mumuhu ‘ae lauta
‘ae fu’u kakai ni ka na’e kei ongo’i pe
‘e Sisu ha ki’i le’o vaivai ‘o ha mo’ui ‘oku ne tangi ki he meesi moe fakamolemole ‘ae ‘Otua. Koe me’a tatau na’e
hoko ki he fefine ‘autoto he neongo ‘ae fu’u kakai kuo paa atu ki he pao hono
kofu ka ‘oku ongo kehe pe kia Sisu
‘ae ki’i ala pe paa atu ‘ae nima ‘oe fiema’u
‘ene meesi moe fakamolemole ‘ae ‘Otua. “Ui mai ia!”...Koe fefine ‘autoto na’a ne ‘eke pe kohai ia ne ala
mai? Ki he tangata kui ni “Ui mai ia!”... ’Oku ha langilangi’ia mo ngali
mahu’inga fau ‘ae kui ni na’e lau ia koe ma’ulalo taha he sosaieti ‘oe Siu ‘i
hono fiema’u hanga tonu mo mavahe
mai pe ‘e Sisu ...’oku ne ui koe!
‘Oku pehee fau hotau mahu’inga takitaha ki he fofonga mai ‘ae ‘Otua.
Koe ui mai ‘a Sisu ko ‘ene folofola mai ia...pea koe folofola pe
ko ia na’e lue’aki ‘ehe kui ni kia Sisu neongo koe kui ia. Koe ui mai ke
fakamo’ui...ke faka’aa...ke fakamo’oni ki he palofisai pea fakaloto lahi ki ha
fu’u kakai. ’Oku tau taliui ki he ‘Otua he ‘aho kotoa pe ‘etau mo’ui pea mo
‘etau mate foki. Koe fakakaukau ia ‘oe fakamaau ‘ae ‘Otua koe ui mai ki he mo’ui ta’engata ka ‘oku
‘ikai koe fekau atu ki he afi ta’engata.
’Oku toki kakato ‘ae ui ‘i hano tali atu
‘ae ui. Kainga ‘oku ongo kehe pe ki he ‘Otua ha’ate ki’i fakatomala mo
tangi ki he’ene fakamolemole. Pea fakafeta’i kainga neongo ‘ae fu’u kakai lahi
ne nau feinga’i ke fakasilongo’i ia ka na’e kei ‘i honau lotolotonga pe ha ki’i kakai na’a nau fakaa’u/ fakaongo atu
ki he kui ni ‘ae tala mei a Sisu ... “Fiemalie
pe, tu’u ‘oku ne ui koe.” Koe ongo ‘oku anoano melie pea hohoa malie he ‘oku fetaiaki ‘ae loto tutui moe nima ‘oe kau tala ongoongo
lelei ke ma’u ai ‘ae ui ke ‘alu ‘o
ma’u hono fakamo’ui pea fakafeta’i na’a ne ‘alu pe ‘o ma’u pea ma’u ‘o lahi
‘aupito he na’e mo’ui ‘ae sino fakataha moe laumalie. Ko hoku maama’anga koe Sisu ee
“Fiemalie
pe!” Ki he kakai ni koe fakamatala ‘oe tui
mo’oni...koe fakamatala ‘oe nongaa....koe fakamatala ‘oe ‘ilo’ilo pau kuopau ke ‘aa hono mata he ko Sisu ‘oku ne uiange. “‘Oku kei ‘i ai nai ha kakai pehe ni hotau
ngaahi komiuniti/ Siasi moe famili. Ha kakai ‘oku nau “fakaa’u lelei” mo “fakaongo
atu” ‘ae fekau ‘a Sisu? “Fiemalie
pe, tu’u ‘oku ne ui koe.” Koe “tu’u”
koe faka’ilonga ‘oe mavahe...hiki...matanga...tafoki pea hu’i
mei he nofo’anga motu’a ki he nofo’anga fo’ou. Kainga taimi ‘e taha
‘oku tau lau kuo tau hiki..tafoki...hu’i...tafoki
..matanga mo fakangangana ka
‘oku fakamatala ‘e he’etau to’onga mo’ui ‘oku tau kei lii taula pe he ngaahi uafa motu’a pea hangee koe lau ‘ae hiva
‘e taha he “uafu ee ko putu e ‘anga’anga ni...” (‘Oku ou Manatu au ki he motu’a
pe ‘a mautolu ‘i motu koe paa ‘ae fo’i mana
pea puna hake pe ia mei he’ene mohe ‘o fakaniupapua ‘ene hoosi pea heka ‘o lele
kae ngalo ia ke ne tomu’a vete ‘ae maea
mei he fu’u niu....kainga koe mafao pe koee ‘ae lele ‘ae hoosi ko ‘ena taki
taha ma’ana ia mo ‘ene hoosi....). Kainga toe sivisivi lele’i ‘etau fai ‘ae lotu na’a ‘oku ‘i ai ha fakafotunga
ai ‘oku ne fakafe’atungia’i ha kui na’e
totonu ke ne ‘aa ‘io ha angahala ka na’e totonu ke ne ma’u ‘ae mo’ui
ta’engata. “Oku nau kei tokota na hangee ni sipi tukunoa; ‘ikai ha taha ke
tauhia ‘ae vaivai mo mahaki’ia’” (Himi 597:4). “Fai pe tangata fai pe ‘ofa ho kaunga ‘api,
si’ono laumalie hono ‘atamai, ‘oua faifai malie he fe’aonga’aki he koe taimi
si’i pe pea ngata ai” (427). Ko hoku
maama’anga koe Sisu ee
Koe faka’ilonga ‘o ha kui ka kuo
‘aa
‘Oku
fakamatala ‘a Ma’ake ‘i he ma’u pe ‘e he kui ni ‘ae fekau na’a ne “...li’aki hono pulupulu...koe stiu’a mo’oni... koe li’aki koe fehi’a mo’oni...koe li’aki koe
fakatomala mo’oni....koe li’aki ’ae pulupulu koee na’a ne vahe’i’aki ia mei he
maama ‘oe ‘Otua...’ae pulupulu na’a ne tanaki ‘ae efu kotoa ‘oe ve’ehala...’ae pulupulu na’a ne fakamafana’i ia mo
fakalalata he po’uli. Pea na’a ne puna
ki ‘olunga... (Cheer up! (tharsei, “be courageous”).. on
your feet! (lit., “rise”)..Koe puna ki ‘olunga.koe fakakaukau ‘oe ta’e ‘amanakina ki ha monuu kuo ne ma’u...he
ki he kui koe ‘aho ni koe ‘aho ‘oe mavahe
mei he kui ki he ‘aa ‘isa mei he mate
ki he mo’ui. Koe puna ki ‘olunga ‘o ‘alu
leva kia Sisu. Pea ne “..’alu kia Sisu...”
‘Ikai toe ‘alu ia ki he kakai na’a ne talaange
‘ae fekau. Koe lea maheni ‘oe kuonga ni ki ha taha ‘oku ‘alu oma ki ha me’a ( pe hola mei ha
faikava...) pea ‘oku ‘ai ki ai ‘ae lea ni “Na’a ne hika (‘ulu hika) atu kia
Sisu” ‘Ikai toe fiema’u ke taki ia he kuo ‘osi fe’unga ‘a noa pe ‘ae fekau ia mei Sisu ke ‘alu’aki kia Sisu. Ki he
kui ni koe ‘alu ‘ae fiemo’ui koe fononga
‘ae tui he uhouhonga ‘oe po’uli matolu. Pea hangee koe talaloto ‘ae punake
he himi 503 “Kau fai ta’e’ilo mu’a ‘o
faafaa hoku hala...koe tui ‘oku faingofua he ‘alu ‘o mamata...koe oo po’uli moe ‘Otua he maama kae toko taha..’Oku
‘ilo ‘eku Tamai ‘ou fiemalie ke ‘ilo
pe tu’unga ofi mai ‘oku ‘ilo ‘eku Tamai.” Koe fononga ‘ae taha kuo ‘osi ‘ilo ‘e he Tamai. Kuo ‘osi mo’ui pe ia he fekau ‘a Sisu te’eki
ke ne a’u kia Sisu. Ko hoku
maama’anga koe Sisu ee
Pea
fehu’iange ‘e Sisu “Koeha e me’a ‘oku ke holi keu fai ma’au? Pea ne tali
“Laponai, ke u ‘aa pe mu’a.” Na’e fehu’i hangatonu pea tali hangatonu
“Laponai “Rabbi” (Rhabbouni) is an emphatic, personal form
meaning, “My Lord, my Master”) keu ‘aa
mu’a!” (Sione 20:16). Koe fehu’i ‘a Sisu ‘oku ‘ikai natula ia ke ne toe tanaki
mai pe fiema’u ha toe puipuitu’a ‘o ‘ene kole ‘ikai! Ka ‘oku natula ‘ae
fehu’i ia ‘a Sisu ke ne faka’ai’ai mo fakalolahi’i ia ke ne fakahaa pea mo
fakamo’oni ange ‘ene tui. ‘Oku tau fakaloloa me’a he ngaahi fakataha’anga
ko hono ‘eke fakatotolo ha tupu’anga ‘o ha taha tau pehee na’e hinga ia.
‘Osiange ko ia kuo lahiange ‘ae maumau he me’a na’e hoko. (...pea hangee koe
motu’a ‘enisinia mei Vava’u na’a ne vete ‘ae misini pea ‘osiange ko ia hono toe
tui kuo tuva ‘i tu’a ‘ae ngaahi fo’i nati ia ‘oe misini ....’ikai ‘ilo ia pe ‘e
toe tui ‘i fee?...pea talu ai pe ‘ene ‘oange ki he motu’a na’e ‘a’ana ke tauhi
atu pe ko ha spare...). Pea tali ‘e Sisu “’Alu aa kuo fakamo’ui koe ‘e ho’o tui... Go... your faith has healed (sesōken,
“saved”) you. Pea ne ‘aa hake leva, pea ne “muimui kiate ia ‘i he fononga.” ‘I he
talanoa ni koe fakamo’oni ‘oe mata kuo ‘aa koe “muimui” leva. Koe
muimui ‘eni ‘a Patimiosi ki Selusalema ke ne sio mata ai hono talitali fakatu’i ia he sapate paame...ke
ne sio mata ai hono fakama’a ‘oe
Temipale...ke ne sio mata ai he ‘ohomohe
faka’osi mo hono ngaahi kau muimui...pea ke ne sio tonu ai hono fakamamahi’i pea mo ‘ene pekia koe’uhii ke faka’aa’aki ‘ae laumalie kuii ‘oe fa’ahinga ‘oe tangata
pea ke nau tali ‘ene pekia ‘o muimui ki ai. Kia Patimiosi na’a ne ngaue’aki
hono mataa na’e faka’aa ke muimui’aki kia Sisu. Ko hoku maama’anga koe Sisu ee
Koe faka’aa ‘oe laumalie na’e kui
Koe
faka‘aa ‘ae mata ‘oe kui ni ko hano fakamatala’i ki tu’a ia ha fakamo’ui kuo
fai ‘i loto ‘e Sisu ma’a hotau ngaahi laumalie (Same 91:14-16; Luke 3:4-6). Na’e fa’a kole ‘e he kau ako ke
fakalahi ‘enau tui ka ko e me’a ‘oku fiema’u ko ha taha ‘oku uho’aki ‘ene mo’ui
‘a e fakafeta’i ki he ‘Otua he’ene meesi
kuo fai mai ‘ia Kalaisi ke faka’aa
hono mata pea fakangata ‘a hono
mala’ia. Ko e me’a ia ‘oku ‘asi mei he tangata kui ni. He ko e uho ‘o e
tui, ko e falala ki he meesi ‘a e ‘Otua
ke fai mei ai hoto fakamo’ui, ‘a e fakangata
‘o hoto mala’ia. Ka ‘oku ‘ikai ngata pe ai. ‘Oku tanaki atu foki ki ai ‘a e
fakavaivai’i ‘o e mo’ui he ‘ao ‘o
Sisu Kalaisi ‘o fai’aki ia ‘a e fakafeta’i ki he ‘Otua he ‘aho mo e poo koe’uhi
ko e lahi ‘ene ‘alo’ofa. Ko e tui ia ‘oku fiema’u ke ne fakakakato hotau
fakamo’ui, ko e falala he meesi ‘a e
‘Otua, fakavaivai ki he meesi ‘a e ‘Otua, fakafeta’i ki he meesi ‘a e ‘Otua kuo fai mai ‘ia Kalaisi. Ka ko e ‘Otua ‘oku ne fakahaa
‘a e mo’oni ‘o ‘ene ‘ofa ‘a’ana kiate kitautolu ‘i he pekia ‘a Kalaisi
ma’atautolu lolotonga pe ‘etau kei mo’ui
kui he angahala (Lom.5:8). Pea kia
Ma’ake neongo hono faka’aa ‘e Sisu ‘ae mata ‘oe kui ni ka ko ‘ene toe ofongi
‘ae mata fakalaumalie ‘ene kauako ke ne ‘aa ‘o ‘ilo mo’oni ia koe Misaia ia koe
‘Alo ‘oe ‘Otua he kuo ofi ‘ene pekia
“Kalaisi ke ke me’a mai ‘ae ‘aofia homau langi nenefu pea puli ai ‘ae ngaahi
maama ‘o mamani.” (Himi 473:2). Ko hoku
maama’anga koe Sisu ee
Fakama’opo’opo
Kainga ‘oku
‘i ai pe fo’i taimi he mo’ui te tau hangee ai koe fu’u kakai na’a nau
fakasilongo’i ‘a Patimiosi. ‘Oku fa’a hanga ‘e he’etau fakavavevave / fakato’oto’o
pea mo ‘etau tauhi molu malu ‘ae ouau
‘oe lotu ‘o fakale’o si’i mo lolomi ha le’o na’e ‘osi totonu pe ia ke tau
ongo’i pea tau fai leva ha tokoni. ‘Oku ‘i ia pe moe fo’i taimi kainga te tau
hangee ai koe kauako ke fakaongo atu mo
fakaa’u ‘ae fekau ‘oe fakamo’ui kia Patimiosi. Pea ‘e ‘i ai moe fo’i taimi
he mo’ui ni ‘oku tau hange ai ko Patimiosi ‘o mo’ui kui fakalaumalie kae holi ke faka’aa hono laumalie. Kae
fakafeta’i kuo ‘osi fai ‘e Sisu ‘i Kalevale ha fakamo’ui ko ha faito’o ia ‘oku to’o mo tafi ki ai ha fofonga kuo kuihi ‘e he tevolo moe angahala. Koe
pau ke tau foo hotau kofu he Ta’ata’a ‘oe Lame pea ‘e toki ‘aa ai
hotau laumalie ‘o siofia ‘ae fofonga ‘ofa ‘o si’etau Tamai ‘oku ne ‘afio ‘i he
langi ‘io kau ka sioa ‘a hono fofonga tala atu te u lata ai au. Pea ‘oku tau
kalanga ai Ko Sisu ko ia pe ‘ae Maama ‘o mamani...Ke tau ‘ilo Ko hoku maama’anga koe Sisu ee. Pea tu’u ‘a Sisu ‘o ne pehee, Ui
mai ia... “Kofa’aa hono lava ka mau ka’anga ee ‘o mau faafaa he po’uli lahi? Foki Sisu mei langi ‘o toe ala pe, ‘oku
vaivai ‘ae fai ‘a ho Siasi..Koe tangi e ‘a mamani ‘Eiki! ‘Eiki! Foki mei he
langi! Fuoloa ‘emau nofo ‘o talitali atu ‘a fee nai te ke toe ha’u”...’Emeni!
Malo ‘etau ma’u ‘ae uike ni....’ofa pe ‘oku
langimalie pe ‘ae fononga’anga...fakamanatu atu ai pe ‘etau ma’u’anga ivi
fakalaumalie lolotonga ‘ae uike...lau folofola/lotu fakafamili/lotu lilo pea
mo’ui’aki foki...’ofa atu pea ke mou ma’u foki ha uike lelei mo mohu
tapuaki....
Kavauhi