Re: "Tohi Lute" 8/11/09

480 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Nov 3, 2009, 12:34:47 AM11/3/09
to tasil...@googlegroups.com

“Tohi Lute” 

 

“Ka ka pehe ‘e Lute, ‘Oua teke o’i au ke li’aki koe, pea ke tuku ‘eku muimui ‘iate koe: he koe potu ‘oku ke ‘alu ki ai, te u ‘alu ki ai au; pea ko e potu ‘oku ke mohe ai, teu mohe ai: ko ho kakai ko hoku kakai, pea ko ho’o ‘Otua ko hoku ‘Otua: koe potu teke pekia ai, te u pekia ai, pea ‘e tanu ai au. ‘Ilo ‘e au ‘o lahi hake, ‘o kapau ‘e ai ha me’a ‘e fakamavae kitaua ko e mate pe.” (Lute 1: 17-17)

 

‘Oku kehe ‘aupito ‘a e fakamamafa ‘a Lute meia Siosiua pea mo Fakamaau. ‘Oku nofo ‘a e fakamamafa ‘a Siosiua mo Fakamaau ‘ihe Ngaahi Matakali ‘o ‘Isileli (Israelite Tribes) ka ko Lute ‘oku nofo ‘ene tokanga ki he Famili pe ‘e Taha- ‘a ia ko e Famili Petelihema na’a nau ‘aunofo ‘i Moape. Ko e husepaniti ko ‘Elimeleki (“Ko hoku ‘Otua ko e Tu’i”) pea ko e uaifi ko Naomi (ko “Melie”). Ko hona Ongo Foha ko Maloni (ko “Puke” pe “Mahamahaki”) mo Kilioni (“Faka’osinga pe Ngata’anga”). Na’e mali ‘a Maloni mo Lute (“Anga Fakakaume’a pe “Kaume’afafale”) pea mali ‘a Kilioni mo Opa (Ko e tefito’i lea faka-Hepelu ko e “olefi” (oref) ‘a ia ‘oku ‘uhinga ko e “tu’akia” ( back of the neck), pea ko e hingoa Opa leva ‘oku ‘uhinga ko e “Sio ki Mui” (Look Back) ‘a ia ‘oku tuhu leva ki he’ene tafoki ‘o foki ki he Fale ‘o ‘ene Fa’ee kae pikitai pe ‘a Lute ‘ia Naomi.

 

Ko e tefito’i akonaki ‘o e Tohi ‘o Lute ‘oku nofo ‘ihe fakakaukau ‘o e ‘ofa mateaki (loyalty) pea mo e tauhivaha’angatae ‘o tu’unga ‘i he ‘ofa mo’oni (fidelity). Pea “oku hakeaki’i ‘e he Tohi Lute ‘a e Fakakaukau faka-Hepelu ‘o e ‘ofa ‘a ia ‘oku ui ko e “heseti” (hesed) Ko e “heseti” ‘oku ‘uhinga ki he tu’umau (consistency) ‘o ta’engaueue ‘a e ‘ofa tauhi ‘a e ‘Otua ‘o ‘Isileli.

 

‘Oku ha mahino ‘i he kamata’anga ‘o e Talanoa ‘a e mole vave ‘a e Fakatu’amelie ‘a e kii Famili ni. Ne hange ha kemo pe ‘a e mole ‘a e Ngaahi Falala’nga ‘o e Kau Fefine ni, ‘a ia ko honau ngaahi Husepaniti. Ko e Tukufakaholo faka-Famili na’e paasi ‘i he Tangata (Tamai). Ko e pekia ‘a ‘Elimeleki pea mo hono ongo foha, Maloni mo Kilioni na’e hange kuo motuhia ‘a e hingoa fakafamili ko ia ‘i ‘Isileli. Ko e hakeaki’i ‘o e Hingoa ‘e makatu’unga ia ‘i he koeli, ‘a ia ko e tokotaha tene fai ‘a e huhu’i. [Ko e lea “KOELI” koe ohi mei he motu’a lea faka-Hepelu ko e “ka’ala” – ‘a ia ‘oku ‘i ai  e ngaahi ‘uhinga ko ‘eni: “huhu’i”, “fakahaofi”, “fakatau’ataina’i”, “fakakakato ‘a e fatongia faka-kainga” [fakaai ‘o e hako]. Ko e koeli koe tangataofi taha ia ki he husepaniti kuo pekia, ‘a ia ko hono fatongia ‘oku kau ai ‘a e pau ke mali mo e uitou ke fakaili ai ‘a e hingoa ‘o e Pekia.

 

‘Oku ha ‘ia Teutalonome 25:5-10 ‘a e fakakaukau ko ‘eni ‘o e mali ke hakeaki’i ‘a e hingoa ‘o e Pekia (Levirate Marriage): “Ka ‘oku nofo fakataha ha tautehina, pea pekia hanau tokotaha ta’e hano foha, ‘e ‘ikai mali mama’o ‘a e finemotu’a mo ha kehe: ko e tokoua hono husepaniti te ne ‘alu kiate ia, ‘o mali mo ia, ‘o fai ‘a e to’onga ‘o e tokoua ‘o e husepaniti. Pea ko e ‘uluaki tama te ne fanau’i, te ne hoko ‘o ma’u ‘a e hingoa ‘o e tokoua kuo pekia, ke ‘oua na’a mate hono hingoa mei ‘Isilei. Pea kapau ‘oku ‘ikai lelei ki he tangata ke ma’u ‘ae uaifi hono tokoua pea ‘e toki ‘alu ‘ae finemotu’a ki he matanikolo, ki he kau matu’a pea te ne pehe, “‘Oku fakafisi ‘e he tokoua ‘o hoku ‘unoho ke fakaai ‘a e hingoa ‘o hono tokoua ‘i ‘Isileli; ‘e ‘ikai te ne fai kiate au ‘a e to’onga ‘o e tokoua ‘o e husepaniti. Pea ‘e uiange ia ‘e he kau matu’a ‘o e kolo, pea te nau lea ki ai. Pea kapau te ne tu’u ‘o pehe. ‘Oku ‘ikai lelei kiate au ke mali mo ia; pea ‘e toki ‘unu’unu ‘a e uaifi ‘o hono tokoua ‘i he ‘ao ‘o e kau matu’a, pea te ne vete ‘a e su mei he va’e ‘o e tangata, pea te ne ‘anuhi hono mata; pea te ne tali ‘o pehe, Ko e to’onga e ‘e fai ki he tangata ‘oku ‘ikai fie langa hake ‘a e fale ‘o hono tokoua. Pea ko e hingoa ‘e ‘ai kiate ia ‘i ha’a ‘Isileli, Ko e fale ‘o e motu’a na’e vete hono su.”

 

Ko e Lao ‘eni na’e makatu’unga ai ‘a e fakafehu’i ‘e he Kau Satusi ( Ko e Fa’ahinga na’a nau ta’etui ki he Toetu’u) ‘a Sisu fekau’aki mo e Toetu’u (Luke 20:27-38); pe ko hai ‘i he Kau Tautehina ‘e Toko Fitu ‘e toetu’u mo e fefine ko ‘eni ‘a ia na’a ne hoko ko e uaifi kiate kinautolu hono kotoa. Pea ko e tali ‘a Sisu ki he fehu’i ‘a e Kau Satusi  na’a ne pehee: Ko e fanau ‘a e maama ko ‘eni ‘oku nau ma’u uaifi, mo ma’u husepaniti: ka ko kinautolu ‘oku nau lava hono tatau ke ma’u ‘a e maama ko ‘ena, mo e toetu’u mei he pekia, ‘e ‘ikai ten au ma’u uaifi, pe ma’u husepaniti; he ‘oku ‘ikai foki te nau kei lava ke pekia, he ‘oku nau ‘ulungaanga tatau mo e kau ‘Angelo; pea ko e fanau kinautolu ‘a e ‘Otua, he ko e Fanau ‘a e Toetu’u” (Luke 20:34-36).

 

‘Oku ha mahino pe foki ‘ihe Talanoa ‘o Lute ‘oku ‘ikai ko Poasi [‘Malohi”] ‘a e koeli ka na’a ne to’o ‘a e fatongia ‘o e koeli koe’uhi na’e kalo ‘a e koeli totonu ke ma’u ‘a Lute ko hono uaifi ko e’uhi ke fakamo’ui ai ‘a e hingoa ‘o hono husepaniti ko Maloni. Ko e Vahe 4 ‘oku fakamatala ai ki hono momoi  ‘o e fatongia koeli ‘e he tangata na’e ofi taha (next of kin) ki he famili ‘o Elimeleki, neongo ‘oku ‘ikai ‘asi hono hingoa ‘i he talanoa. Na’a ne to’o hono su ‘o momoi kia Poasi koe’uhi ke ne fai ‘e ia ‘a e fatongia koeli koe’uhi na’e ‘ikai loto ia ke mali mo Lute.

 

Ko e ‘uhinga leva ‘o e koeli pe huhu’i ko hono toe fakamo’ui ‘o e hingoa na’e hange ka mate mo mole ‘osi; pe ko hono hakeaki’i ‘o ha mo’ui kuo to ki ha tu’utamaki pe hange kuo mole ‘osi ‘a e Faka’amanaki mo e Fakatu’amelie. Ko e Himi 562 ko e fatu ia ‘e Toketa  Molitoni ‘o fakatatau ki he fakakakau ‘o e koeli ‘a ia ‘oku ha ‘ia Livitiko 25; ‘a ia ‘oku tuhu ki he hoko mai ‘a Sisu ko hota koeli ke ne huhu’i hota tofi’a na’e mole.  Fakafeta’i na’e ‘ikai kalo ‘o hange ko e koeli ki he famili ‘o Elimeleki ka na’a ne hua’i hono ta’ata’a ko e totongi huhu’i ma’ae angahala ‘a mamani kotoa pe: “Kuo mole ‘a e tofi’a hota ‘api ‘i he Langi: To e fakatau ‘e ia, ‘o ne ‘ofa’aki mai. Malo fau he fie nonofo  hoto Koeli (Sisu) mo au: Fakatupu hoto loto ngaahi me’a lelei mo taau. ‘Ofa e ka ko ha ‘ofa ne fai ‘i he ‘Akau; Sisu na’a ne mate noa ke huhu’i ‘a koe mo au.”[1] ‘Oku ‘ikai ke fakapapau’i ‘e he Kau Fakatotolo Tohitapu ‘a e Taimi na’e hiki ai ‘a e Tohi ‘o Lute. ‘Oku ‘i ai ‘a e ni’ihi ‘oku nau pehee na’e hiki pe ‘i he Taimi ‘o e Kau Fakamaau “Pea ko eni ‘i he taimi na’e pule ai ‘a e Kau Fakamaau na’e hongea ‘a e fonua. Pea na’e ‘aku ha tangata mei Petelihema – Siuta ke ‘aunofo ‘i he tuku’uta ‘o Moape, ‘a ia mo hono uaifi mo hono ongo foha” (Lute 1:1); ‘a ia ‘oku matamata leva ia na’e hiki kimu’a ‘ihe Fakahe (Exile). Kapau na’e hiki ki mu’a ‘i he Fakahe pea ‘oku mahino na’e makatu’unga ‘a e Tohi ‘o Lute ke fakamamafa’i ‘a e hoko ‘a Tevita pea mo hono hako ko e Tu’i ki he Kakai ‘Isileli; pea ‘ikai ngata ai ke ko e to e fakamamafa’i ‘a e fakakaukau ‘o e koeli pea mo e huhu’i.

 

‘Oku ‘i ai foki ‘a e ni’ihi ‘oku nau tui na’e toki hiki ‘a e tohi ‘o Lute ‘i he hili ‘a e Fakahe (Exile) ‘i he Ta’u 400 K.M. nai. Kapau ko ia pea ‘oku feinga leva ‘a e fa’u Tohi ‘o e Tohi ‘o Lute ke fakamahino ‘e malava pe ke hoko ‘a e Senitaile pe Muli ko e tokotaha lotu mo’oni kia Sihova. ‘Oku feinga ‘a e Tohi ‘o Lute ke faka’ikai’i ‘a e fakakaukau  ‘oku ha ‘ia ‘Esela mo Nehemaia, ‘a ia ‘oku na faka’ikai’i ai ‘a e femali’aki ‘a e Kau ‘Isileli mo e Ngaahi Matakali  kehe (Esela 9 & 10; Nehemaia 10:30). ‘Oku hu’utaha leva ‘a e fakakaukau faka-teolosia (theology) ‘a e Tohi ‘o Lute, Tohi ‘a e Palofita ko Siona pea pehee kia ‘Aisea 40-55 (‘Aisea 2) ‘a ia ‘oku nau humaki mai ‘a e fakakaukau ‘o e ope ‘a e heseti pe ‘ofa ‘a e ‘Otua ‘o a’u ki he ngaahi kakai kotoa pe. ‘Oku malie foki ‘a e fakahoko kainga ‘a Lute. Ko e Kau Moape ko e hako kinautolu ‘o Lote (‘ilamutu ‘o Epalahame) (Senesi 19:37; ko e foha hono ua ‘o lote ko Penami; ko e tupu’anga ia ‘o Ha’a ‘Amoni (Senesi 19:38); pea ko e Kau ‘Isileli ko e hako kinautolu ‘o ‘Epalahame. Pea ‘oku mo’oni pe lea ‘a Lute kia Naomi: “Oua teke o’i au ke li’aki koe, pea ke tuku ‘eku muimui ‘iate koe: he ko e potu ‘oku ke ‘alu ki ai, te u ‘alu ki ai; pea ko e potu ‘oku ke mohe ai, te u mohe ai: ko ho kakai ko hoku kakai, pea ko ho ‘Otua ko hoku ‘Otua” (Lute 2 :15-16). Ko e Tohi hokohoko leva ‘eni talu meia Siuta kia Tevita ( Lau ‘a Senesi 38 – ‘oku ha ai foki mo e fakakaukau ‘o e Koeli): Siuta-Felesi-Heseloni-Lame-Aminatape-Naasoni-Salemone-Poasi-Opeti (“Ko e Taha-keTauhi”)-Sese-Tevita-Sisu Kalaisi koe hako ‘o Tevita.

KO E KAKANO ‘A E TOHI ‘O LUTE

 

(1)   KO E KONGA 1 : KO E HONGE, MOAPE MO E PEKIA (1:1-22)

        (A) Ko e Talateu : Ko e Tolu’i Fefine Uitou [Naomi, Lute, Opa] (1: 1-5)

        (E) Ko e hiki ‘a Naomi mo Lute ki Petelihema (1: 6-22)

(2)   KONGA 2 : KO LUTE MO POASI (2: 1-4: 22)

(A)  Ko e Tufi ‘a Lute ‘ihe Ngaahi Ngoue’anga ‘a Poasi (2: 1-23)

(E) Ko e Lute mo e Poasi ‘i he Haha’anga [Threshing Floor] (3: 1-18)

(F) Ko e Mali ‘a Poasi mo Lute hili ‘a e kalo ‘a e Koeli ‘o Maloni ( Husepaniti ‘o Lute) ke mali mo Lute (4: 1-12)

(H) Ko e Fanau’i ‘o ‘Opeti (Ko e-Taha-ke-Tauhi) kia Poasi mo Lute, ko e Tamai ‘a Sese. Ko Sese foki ‘a e Tamai ‘a Kingi Tevita (4: 13-22)

 

‘Ofa ke tau ma’u ha teuteu malanga fonu kelesi’ia mo ivi’ia fakalaumalie ke fakahoko’aki hotau ngaahi fatongia ko hono talaki ‘ae ‘Ofa ta’emamotu ‘ae ‘Otua ki hotau fa’ahinga he sapate  ‘oku hanga mai.

 

Abdul



[1] (Vakai ki he Ngaahi Potu Folofola ko ‘eni ‘i he Fuakava Fo’ou, ‘a ia ‘oku tuhu ‘a e fakakaukau ‘o e Koeli kia Sisu; ko ia kuo fou mei ai hotau fakatonuhia mo hotau huhu’i – Loma 5: 9; 6:6; 7:6; 8:2 ) 1 Kolinito 2:6; Kaletia5: 4; Hepelu 2: 14-15). Ko e fakatonuhia ko ia ‘oku tau ma’u ta-tu’o-taha pe ia mei he pekia ‘a Sisu Kalaisi ‘i he Kolosi (Loma 2: 23-25a; 8:23; 1 Kolinito 1: 30; ‘Efeso 1: 7, 14;4:30; Kolose 1:14; Hepelu 9: 15; 1 Kolinito 6: 20; 7: 23; Kaletia 3: 13; 4: 5; 1 Pita 1:18-19; Fakaha 5: 9; 14: 4).  Vakai foki kia Ma’ake 10: 45; Matiu 20: 28; 1 Kolinito 15: 3-7; 1 Pita 1: 18-20).



Get more done like never before with Yahoo!7 Mail. Learn more.

kolo...@bigpond.com

unread,
Nov 3, 2009, 6:32:45 PM11/3/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Rev Abdul malo e tokoni pea 'oku ou koloa'ia he ngaahi vahevahe kuo ke
tuku mai
Koe ki'i fifili pe 'e lava ke fkmali'i 'ae fkkaukau 'oe HAUA in
diaspora pea moe fo'i hiki moe
faliki ko ena 'a Lute,?
'Ofa atu ki he famili foki.
Kolo
> [1] (Vakai ki he Ngaahi Potu Folofola ko ‘eni ‘i he Fuakava Fo’ou, ‘a ia ‘oku tuhu ‘a e fakakaukau ‘o e Koeli kia Sisu; ko ia kuo fou mei ai hotau fakatonuhia mo hotau huhu’i – Loma 5: 9; 6:6; 7:6; 8:2 ) 1 Kolinito 2:6; Kaletia5: 4; Hepelu 2: 14-15). Ko e fakatonuhia ko ia ‘oku tau ma’u ta-tu’o-taha pe ia mei he pekia ‘a Sisu Kalaisi ‘i he Kolosi (Loma 2: 23-25a; 8:23; 1 Kolinito 1: 30; ‘Efeso 1: 7, 14;4:30; Kolose 1:14; Hepelu 9: 15; 1 Kolinito 6: 20; 7: 23; Kaletia 3: 13; 4: 5; 1 Pita 1:18-19; Fakaha 5: 9; 14: 4).  Vakai foki kia Ma’ake 10: 45; Matiu 20: 28; 1 Kolinito 15: 3-7; 1 Pita 1: 18-20).
>
>       ___________________________________________________________________________­_______
> Get more done like never before with Yahoo!7 Mail.
> Learn more:http://au.overview.mail.yahoo.com/

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 4, 2009, 4:10:47 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Kataki pe Tasilisili,
 
Koe fakahinohino felave'i moe tohi 'a Lute ko 'eni 'i lalo, na'e omai 'e Rev. Semisi Kava, koe taha 'o e kau scholars Tonga 'oku 'alu hake 'ihe ngaahi 'ahoni 'ihe tafa'aki 'o e teolosia.  'Oku 'iai 'a e felave'i lahi 'a e tohi 'o Lute moe faingata'a kihe tokolahi ke tali (accept) 'a Sisu koe Haua as a sacremantal symbol.  Ko Lute, koe 'ata ia 'e taha 'o Sisu.  Koe lea 'a Lute ke 'oua 'e feinga 'a Neomai ke fakamavahe'i ia, 'oku malava lelei ke taukapo'i 'oku tatau tofu pe ia moe feinga mai 'a Sisu 'ihe 'Sisu koe Haua' ke tuku 'etau feinga ke fakamavahe'i ia meihe kakai 'oku 'haua'.
 
Faifekau Semisi Kava, koe faka'amu ke toomai ha koloa meihe teolosia felave'i moe 'Sisu koe Haua' 'i hano faka'ata'i 'aki 'ae tohi 'o Lute.  koe tafutafu ai pe 'a e tunu ke 'oua na'a mate 'a e afi.  
 
daphne


--- On Tue, 3/11/09, Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au> wrote:

hamilto...@paradise.net.nz

unread,
Nov 4, 2009, 3:27:06 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Quoting Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>:

Faifekau Semisi Kava, koe faka'amu ke toomai ha koloa meihe
teolosia felave'i moe 'Sisu koe Haua' 'i hano faka'ata'i 'aki 'ae tohi
'o Lute.  koe tafutafu ai pe 'a e tunu ke 'oua na'a mate 'a e afi.  

 
daphne

-----------
Fotu-'A-Neiufi, mo'oni 'a e lau peau 'a e matu'a 'i motu, 'oku 'i ai 'a e peau
ke heka ai pea 'e taufonua ki 'uta pea 'oku 'i ai 'a e peau ke tukuange he ka
heka ai 'a e vaka ko 'ene toka ia he fungahakau.

mo e 'ofa mei he Nursing chapel
hausia

Kolopeaua Tonga

unread,
Nov 4, 2009, 3:30:14 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Semisi,

Malo e ma'u kiki lelei ki he uike ni 'oua e tuku heni kae toutou 'omi pe he 'oku tokoni lahi ki he fononga 'oku mau fai heni.

'Ofa atu ki he hoa moe fanua pea pehe ki he takanga hena. Sai pe a Kilimi, Muihau mo e fanau heni ka ai ha'o fou mai pea ke afe mai pe hotau Hall ko John Uaisele.

Lotu moe ofa atu,
Kolo


Date: Mon, 2 Nov 2009 21:34:47 -0800
From: semis...@yahoo.com.au

Subject: [tasilisili] Re: "Tohi Lute" 8/11/09
To: tasil...@googlegroups.com


Windows Live: Keep your friends up to date with what you do online.

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 4, 2009, 6:16:48 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
hehehehe, malie fakatokanga Faifekau. 
 
 'Osi ako'i pe 'a e kau helo 'o Siaatoutai kenau 'ilo ' 'a e vaka ke heka ai moe vaka ke 'oua 'e heka ai.  Kaikehe, ka heka 'iha vaka hala, koe lau ia 'a e tangata, fakatataa pe ki ai ' ae talanoa 'o Sisu 'ihe 'ene toka 'i vaka kae hoha'a 'a e 'atamai 'o e kau kauvaka. 
 
Koe ha kuo 'ai ai kemou tu'u kimoutolu 'o sio ta'olunga?  koe fua 'eni ho'omou ngaue, fakatonulea tohitapu etc. etc. 'oku 'asi 'i Tasilisili ni.  hehehehe
 
'ofa lahi atu kiate koe moe ngaue lahi 'ihe Nursing Chapel.
 
daphne

--- On Wed, 4/11/09, hamilto...@paradise.net.nz <hamilto...@paradise.net.nz> wrote:

Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7. Enter now.

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 4, 2009, 7:26:38 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com

Tasilisili

 

Ko 'eku fakatonulea, kihe konga ko 'eni 'i lalo 'ihe fakamatala felave'i moe tohi 'a Lute, meia Rev. Kava, 'oku ne hanga 'o hulu'i mai ai 'a e taha 'o e ngaahi fekau 'oku feinga mai ' a e 'Sisu koe Haua' ke ongo atuu.  '

 

Ko 'eku tui, 'oku 'uhinga 'etau longoa'a ko 'etau feinga ke fakamavahe'i 'a Sisu meia kinautolu ko ia 'ihe society 'oku tau  'oange honau 'values'  pea fakahingoa 'aki koee kau 'haua'.  'Talamai 'e Sisu 'ia Lute, 'oua teke feinga ke fakamavahe'i ia meihe kau haua, he neongo 'enau 'aimless'  mei he vakai 'a e social structure, ko ia koe Haua, 'oku ne ngaangaaue 'iate kinautolu 'ihe 'ene kelesi 'ata'ataa pe.  Ko Sisu koe Haua, 'oku ne huluni 'ihe kau haua koe Koeli pe 'e taha 'oku ta'engata.

 

(Quote) Semisi Kava: 

 

Pea ‘oku mo’oni pe lea ‘a Lute kia Naomi: “Oua teke o’i au ke li’aki koe, pea ke tuku ‘eku muimui ‘iate koe: he ko e potu ‘oku ke ‘alu ki ai, te u ‘alu ki ai; pea ko e potu ‘oku ke mohe ai, te u mohe ai: ko ho kakai ko hoku kakai, pea ko ho ‘Otua ko hoku ‘Otua” (Lute 2 :15-16).

 

‘Oku ha mahino ‘i he kamata’anga ‘o e Talanoa ‘a e mole vave ‘a e Fakatu’amelie ‘a e kii Famili ni. Ne hange ha kemo pe ‘a e mole ‘a e Ngaahi Falala’nga ‘o e Kau Fefine ni, ‘a ia ko honau ngaahi Husepaniti. Ko e Tukufakaholo faka-Famili na’e paasi ‘i he Tangata (Tamai). Ko e pekia ‘a ‘Elimeleki pea mo hono ongo foha, Maloni mo Kilioni na’e hange kuo motuhia ‘a e hingoa fakafamili ko ia ‘i ‘Isileli. Ko e hakeaki’i ‘o e Hingoa ‘e makatu’unga ia ‘i he koeli, ‘a ia ko e tokotaha tene fai ‘a e huhu’i. [Ko e lea “KOELI” koe ohi mei he motu’a lea faka-Hepelu ko e “ka’ala” – ‘a ia ‘oku ‘i ai  e ngaahi ‘uhinga ko ‘eni: “huhu’i”, “fakahaofi”, “fakatau’ataina’i”, “fakakakato ‘a e fatongia faka-kainga” [fakaai ‘o e hako]. Ko e koeli koe tangataofi taha ia ki he husepaniti kuo pekia, ‘a ia ko hono fatongia ‘oku kau ai ‘a e pau ke mali mo e uitou ke fakaili ai ‘a e hingoa ‘o e Pekia.

 

sfaupula

unread,
Nov 4, 2009, 11:42:41 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Holo pe mu'a e feta'elelo'aki 'oku fai he tepile sisu haua, kau ki'i fokotu'u atu e konga koeni 'oku felve'i mo e talanoa 'o Lute. 'Oku mahino mei he fkmatala 'ia Teut 23:3-6 'a e tu'utu'uni ke 'oua na'a hu ha moape ki he fktaha 'a e 'Eiki. Ko 'ene tu'u koeni 'oku mahino 'aupito 'a e 'ikai kei piki 'a Poasi ki he tu'utu'uni koeni he kuo ne tali 'a e Moape ke kau 'i he fktaha 'a e 'Eiki pea na'e hoko ko hono uaifi.
 
Ko e li atu pe ke mou ki'i fkvaha mapa mai ki ai meihe fu'u kau sisu koena kuo taulani'i holo...

sfaupula

unread,
Nov 5, 2009, 12:15:00 AM11/5/09
to tasil...@googlegroups.com
'Oku fe'unga tonu 'a e me'a 'oku hoko 'i he talanoa 'ia Lute - 3:2-3 - pea mo e fa'ahita'u 'o e Katoanga Lau uike. Matamata nai 'e 'i ai e felave'i 'a e me'a 'oku hoko 'i he talanoa koeni pea mo e laumalie 'o e fkkaukau 'o e Katoanga koeni. Ko e li atu pe ki loto ke fkafe'i atu ki ai 'a ha'a haua... hehehe!
 

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 5, 2009, 12:54:26 AM11/5/09
to tasil...@googlegroups.com
hehehehe
 
mo'oni koe Sitiveni, ko hono pango ia hono taulani'i kuoke piki mate koe ai, hehehehe.
 
pango foki he kuo ta'ofi 'a e tokotaha na'e ha'ana 'a e fakamatala kia Lute, pea koe me'a 'e hoko, kataki pe Sitiveni, teke fai mai 'e koe ha'ata lotu mo ha poupou meia Lute.
 
 
ofa atu
daphne

--- On Thu, 5/11/09, sfaupula <sk...@optusnet.com.au> wrote:

From: sfaupula <sk...@optusnet.com.au>
Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - "Tohi Lute" 8/11/09 - Semisi Kava
To: tasil...@googlegroups.com

Vili Tuipulotu

unread,
Nov 5, 2009, 10:43:48 AM11/5/09
to tasil...@googlegroups.com
 
 
KAU 'ENI HE FO'I FAKATONULEA MAMA'O MO'ONI MO'O'ONI PEA TOE HALA MOHA FEKAU'AKI. TAIMI KE HOLOMUI MAI E FINE'EIKI IA KO 'ENI KIHOMAU SEA FAKALAVA 'O FANONGO PO LOTU 'ATA'ATAA PE HE KUO 'OSI E TAIMI E HIVA USU, KUONGA 'ENI E HIVA 'ANITEMA. MALO KAE HOKO ATU 'EMAU FANONGO HIVA.
 

Date: Wed, 4 Nov 2009 16:26:38 -0800
From: sioelina...@yahoo.com.au

Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - "Tohi Lute" 8/11/09 - Semisi Kava
To: tasil...@googlegroups.com

Rev. Sisitoutai Taufa

unread,
Nov 5, 2009, 10:43:01 PM11/5/09
to tasil...@googlegroups.com
Poupou atu fai he vave taha mo e 'ofa Sisi T.

Vili Tuipulotu wrote:
>
>
> KAU 'ENI HE FO'I FAKATONULEA MAMA'O MO'ONI MO'O'ONI PEA TOE HALA MOHA
> FEKAU'AKI. TAIMI KE HOLOMUI MAI E FINE'EIKI IA KO 'ENI KIHOMAU SEA
> FAKALAVA 'O FANONGO PO LOTU 'ATA'ATAA PE HE KUO 'OSI E TAIMI E HIVA
> USU, KUONGA 'ENI E HIVA 'ANITEMA. MALO KAE HOKO ATU 'EMAU FANONGO HIVA.
>
> Date: Wed, 4 Nov 2009 16:26:38 -0800
> From: sioelina...@yahoo.com.au
> Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - "Tohi Lute" 8/11/09 - Semisi
> Kava
> To: tasil...@googlegroups.com
>
> //
>
> // Tasilisili //
>
> / /
>
> // Ko 'eku fakatonulea, kihe konga ko 'eni 'i lalo 'ihe fakamatala
> felave'i moe tohi 'a Lute, meia Rev. Kava, 'oku ne hanga 'o hulu'i mai
> ai 'a e taha 'o e ngaahi fekau 'oku feinga mai ' a e 'Sisu koe Haua'
> ke ongo atuu. ' / /
>
> // / /
>
> // Ko 'eku tui, 'oku 'uhinga 'etau longoa'a ko 'etau feinga ke
> fakamavahe'i 'a Sisu meia kinautolu ko ia 'ihe society 'oku tau
> 'oange honau 'values' pea fakahingoa 'aki koee kau 'haua'. / '
> Talamai 'e Sisu 'ia Lute, 'oua teke feinga ke fakamavahe'i ia meihe
> kau haua, he neongo 'enau 'aimless' mei he vakai 'a e social
> structure, ko ia koe Haua, 'oku ne ngaangaaue 'iate kinautolu 'ihe
> 'ene kelesi 'ata'ataa pe. Ko Sisu koe Haua, 'oku ne huluni 'ihe
> kau haua koe Koeli pe 'e taha 'oku ta'engata. /
>
> / /
>
> /(Quote) Semisi Kava: /
>
> //
>
> /Pea ‘oku mo’oni pe lea ‘a Lute kia Naomi: *“Oua teke o’i au ke li’aki
> koe, pea ke tuku ‘eku muimui ‘iate koe: he ko e potu ‘oku ke ‘alu ki
> ai, te u ‘alu ki ai; pea ko e potu ‘oku ke mohe ai, te u mohe ai: ko
> ho kakai ko hoku kakai, pea ko ho ‘Otua ko hoku ‘Otua” (Lute 2 :15-16).*/
>
>
>
> /‘Oku ha mahino ‘i he kamata’anga ‘o e Talanoa ‘a e mole vave ‘a e
> Fakatu’amelie ‘a e kii Famili ni. Ne hange ha kemo pe ‘a e mole ‘a e
> Ngaahi Falala’nga ‘o e Kau Fefine ni, ‘a ia ko honau ngaahi
> Husepaniti. Ko e Tukufakaholo faka-Famili na’e paasi ‘i he Tangata
> (Tamai). Ko e pekia ‘a ‘Elimeleki pea mo hono ongo foha, Maloni mo
> Kilioni na’e hange kuo motuhia ‘a e hingoa fakafamili ko ia ‘i
> ‘Isileli. Ko e hakeaki’i ‘o e Hingoa ‘e makatu’unga ia ‘i he koeli, ‘a
> ia ko e tokotaha tene fai ‘a e huhu’i. [Ko e lea “*KOELI*” koe ohi mei
> he motu’a lea faka-Hepelu ko e “*ka’ala*” – ‘a ia ‘oku ‘i ai e ngaahi
> ‘uhinga ko ‘eni: *“huhu’i”, “fakahaofi”, “fakatau’ataina’i”,
> “fakakakato ‘a e fatongia faka-kainga” *[fakaai ‘o e hako]. Ko e koeli
> koe tangataofi taha ia ki he husepaniti kuo pekia, ‘a ia ko hono
> fatongia ‘oku kau ai ‘a e pau ke mali mo e uitou ke fakaili ai ‘a e
> hingoa ‘o e Pekia. /
>
> / /
>
> / /
>
> ** / /
>
>
> --- On *Wed, 4/11/09, hamilto...@paradise.net.nz
> /<hamilto...@paradise.net.nz>/* wrote:
>
>
> Fotu-'A-Neiufi, mo'oni 'a e lau peau 'a e matu'a 'i motu, 'oku 'i
> ai 'a e peau
> ke heka ai pea 'e taufonua ki 'uta pea 'oku 'i ai 'a e peau ke
> tukuange he ka
> heka ai 'a e vaka ko 'ene toka ia he fungahakau.
>
> mo e 'ofa mei he Nursing chapel
> hausia
>
> Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7. Enter
> now
> <http://us.lrd.yahoo.com/_ylc=X3oDMTJxN2x2ZmNpBF9zAzIwMjM2MTY2MTMEdG1fZG1lY2gDVGV4dCBMaW5rBHRtX2xuawNVMTEwMzk3NwR0bV9uZXQDWWFob28hBHRtX3BvcwN0YWdsaW5lBHRtX3BwdHkDYXVueg--/SIG=14600t3ni/**http://au.rd.yahoo.com/mail/tagline/sony/*http://au.docs.yahoo.com/homepageset/?p1=other%26p2=au%26p3=mailtagline>
>
> >

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 5, 2009, 11:01:15 PM11/5/09
to tasil...@googlegroups.com
Vili Tu'ipulotu
 
'Ai pe mu'a ho'o fisi'ia 'a'au he 'ikai keke lava 'o mahino'i 'a e 'Hauasm'  
 
 Na'aku 'osi fakalea atu kimu'a ke tuku ho'o sio tenga'i koe, koe faka'ilonga ia 'o e halaataa.
 
Fanongo kihe lea 'a Lute, 'oua teke o'i au Neomai keu mavahe he na'e 'omai pe au keta fononga fakataha, hehehehe.
 

daphne

 

Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7. Enter now.
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages