Re: Malanga Sapate 18/8/2013...Luke 12:51

1,109 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Aug 13, 2013, 4:37:17 AM8/13/13
to tasil...@googlegroups.com, kaniva..., kaniv...@gmail.com, faka...@gmail.com
 

 
 
(Sapate Sia’atoutai ma’ae kainga Sutt..tulou atu mo hotau ngaahi funga vaka kehee…malo)
 
Ngaahi lesoni : Same 80 :1-2 ; 8-19 ; ‘Aisea 5 :1-7 ;Hepelu 11 :29-12 :2 ; Luke 12 :49-56
 
Ngaahi Himi : 48/604/646/538/481/603
 
Veesi malanga: Luke 12: 51 “’Oku mou mahalo koaa kuo u ‘i heni ke tuku ha melino ki mamani? Tala atu ‘oku ‘ikai ka koe mavahevahe.”
Kaveinga: “’Oku taha pe ‘ae melino’anga moe ‘Otua ko Sisu Kalaisi pe!”
 
 Talateu

Kapau ‘e ngaue’aki ‘e he kakai fakatokanga me’a ‘ae naunau ‘ilo’ilo mo taukei kihe ngaahi mafihunga ‘o natula pea mo hono faliunga ‘o ngaue’aki ia ke ne lamalama mo fakatokanga me’a ki he mo’ui honau laumalie moe kaha’u, pea he toki me’a ia ‘e matangi malie ‘ae hua liliu ‘oku fai’aki ‘etau toka teuteu ki he toe ha’ele ‘anga ua mai ‘ae Fanautama ‘a tangata.  Ka ‘oku mata ngofuange ke tau ‘ilo’ilo mo mo’ui vavalo ki ha loa ‘oku tu’u fakafaleloa mai pea mo malohi ‘oku ne lolotonga fononga ai moe taimi ‘e a’u mai kiate kitautolu kae fu’u faingata’a fau pe ha’atau ‘ilo’ilo mo vavalo kihe ngaahi faka’ilonga "signs of the times" kuo tuku mai ‘e he Tohitapu ke tau fakaofi’aki kitautolu ki he’ene toe ha’ele’angaua mai. ‘Oku ngaue’aki heni ‘e Sisu ki he kakai ni ‘ae fakakaukau ‘oe mahu’inga ‘oe “Mo’ui fakatokanga me’a” pea moe “toto ivi” hono fakamakukafi” ‘oe mahino fakalaumalie ko ia. ‘Uluaki na’a ne kamata lea ‘o fekau’aki mo natula pea ne faka’osi’aki ‘ae hoko atu ki he fakamaau’anga. Hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘etau veesi malanga “’Oku mou mahalo koaa kuo u ‘i heni ke tuku ha melino ki mamani? Tala atu ‘oku ‘ikai ka koe mavahevahe.”’Oku mou mahalo koaa kuo u ‘i heni ke tuku ha melino ki mamani? Tala atu ‘oku ‘ikai ka koe mavahevahe’Oku mou mahalo koaa kuo u ‘i heni ke tuku ha melino ki mamani? Tala atu ‘oku ‘ikai ka koe mavahevahe “’Oku mou mahalo koaa kuo u ‘i heni ke tuku ha melino ki mamani? Tala atu ‘oku ‘ikai ka koe mavahevahe “’Oku mou mahalo koaa kuo u ‘i heni ke tuku ha melino ki mamani? Tala atu ‘oku ‘ikai ka koe mavahevahe.” “’Oku mou mahalo koaa kuo u ‘i heni ke tuku ha melino ki mamani? Tala atu ‘oku ‘ikai ka koe mavahevahe.”’Oku mou mahalo koaa kuo u ‘i heni ke tuku ha melino ki mamani? Tala atu ‘oku ‘ikai ka koe mavahevahe
 
Koe vete ‘oe potu tohi
 
Koe taha ‘oe ngaahi fakamatala malie taha ‘o Sisu Kalaisi he Tohitapu ka ko e “Alo ‘oe ‘Otua moe Pilinisi ‘oe melino” Koe tangata ia ‘oku fakamatala kakato ai ‘ae “’ofa” pea moe “melino” foki. Ko hono fakamatala’i mai ‘e he kau ‘Angelo he po hono ‘alo’i koe “Koe melino kuo ‘i mamani ki he kakai ‘oku hofua ki ai. Pea ‘oku ‘uhinga ia ko ‘ene hoko mai koe ‘omi melino moe fakamelino ‘i hotau vaa moe ‘Otua. Ka ‘oku ha ngali kehe mo kaupo’uli ‘ae fo’i uki ko ‘eni ‘a Sisu kau ki he melino. Hili ‘ene fakataukei’i ‘ene kau ako na’a ne tafoki hake leva ke fai ha fakatokanga ma’ae kakai kuo nau haha’o mai ni. ’Oku mou mahalo koaa kuo u ‘i heni ke tuku ha melino ki mamani? Tala atu ‘oku ‘ikai ka koe mavahevahe” ‘Oku ngaue’aki heni ‘e Luke ‘ae fa’unga nofo mo malohi taha ‘oe fetauhi’aki ‘ae famili ke veteki ai ‘ae palopalema ‘oku lolotonga tofanga ai ‘ae fu’u kakai ni pea mo mamani foki ‘oe ‘aho ni.
 
 
‘Oku lea ‘a Luke he konga talanoa ni ‘o fekau’aki moe teu atu moe ‘amanaki atu ‘ae ‘Eiki ki he’ene mamahi pea mo ‘ene fakatokanga ma’a hono kau muimui ke nau “toka teuteu” ki ha mamahi lahi ‘oku ene mo tu’u nuku mai (v. 49): Kuo u ha’u ke laku ha afi ki mamani…” Kia Luke ko hono malanga’i ‘oe Kosipeli pea mo hono hifoaki ‘oe Laumalie Ma’oni’oni ‘i he tatau ‘oe “Afi” koe hoko mai ia ‘a Kalaisi moe fekau ki hano sivi hakili ‘ae mamani pea mo fakama’a mei he ngaoha’a ‘oe ‘uli kotoa pe, pea ke tanaki ‘ae kafukafu ‘o tutu mo faka’auha kae fakama’opo’opo ‘ae tokanga ‘oe mamani ke teuteu ‘ae toe ha’ele mai ‘ae ‘Eiki.  Ka koe “afi” ‘oku tokanga ki ai ‘a Luke he talanoa ni koe afi ‘oku “muimui mai” pea ‘oku matamata koe “afi ‘oe faka’auha.” Na’e ‘ikai koe hoko mai ‘ae “afi ni” koe’uhi ko Kalisi mo ‘ene haohaoa ka koe nunu’a ma’ae Siu he’enau to’onga fai kia Sisu mo ‘ene kau ako ‘io koe nunu’a pe ia na’e noo ma’ae mo’ui angahala’ia. Koeha ‘eku me’a ‘e fai ki he ene mai ‘ae afi ko ia kiate au? Pea kapau kuo ‘osi tutu ae afi ko ia ma’a ku kohaa ha’aku ngaue fakavavevave ke fai leva ? Me’a ni te u nofo ‘o tatali keu sio tonu ki he mamahi ko ia ?
 
 
 
Ka ‘oku ‘i ai haku papitaiso keu papitaiso ai; pea hono ‘ikai ‘oku ou kukuta tu’u kae ‘oua ke lava! Koe faingata’a ‘oku lea ki ai ‘a Luke ‘oku ne fakahoa tatau ‘ae natula ‘oe faingata’a ko ia ‘i he “vai moe afi” (Same 66:12; 69:1,2. Matiu 20:22). ‘Oku ne ngaue’aki heni ‘ae fakakaukau ‘oe “papitaiso” ki he mamahi (1 Kolinito 10:1-2). Na’e vakai mama’o atu ‘a Sisu ki he fa’ahinga naunau ‘oku tu’unuku mai ke fepaki mo ia moe founga hono matua’i ‘oe mamahi ko ia. Na’a ne fakahingoa ‘ae mamahi ko ia heni koe “papitaiso’anga” koe ouau fakalangi kuopau ke fakakakato mo fou ai. Kia Luke koe lea “papitaiso” heni koe “Fakahaohao’anga” he koe ouau matu’aki pau ke fou mai ai ‘ae kau pilikimi ki he Langi. Na’e foaki ‘e Kalaisi ‘ene mamahi he Kolosi ma’ae fakalangilangi’i ‘ene Tamai pea ne fakatapui ‘ene mo’ui ke ne hoko ko ha Taula’eiki Lahi ma’a mamani (Hepelu 7:27,28) ‘Io ‘oku ne tu’u he ‘ao e ‘Otua koe si’i taula’eiki moe mama kotoa ‘o tuhu ki si’ono ngaahi mata monuka ‘o kole ki he Tamai ke ‘oua koaa ke hufia koe ke hufia koe ‘a koe ‘alaa”
 
 
 
Koe “Mo’ui fakatokanga me’a”
 
 
 
Ki he Siu ‘oku nau ma’u ha ngaahi tohi fakahinohino fakapalofita ‘oe ngaahi senituli ‘o fekau’aki moe ngaue na’e fakahoko pea ‘oku lolotonga fakahoko pea moe ngaue ‘oku ene mai ke fakahoko ‘e he ‘Otua ka ‘oku kei taki hee’i pe ‘ehe kau taki lotu Siu ‘ae ngaahi mo’oni’i me’a ni. Fefe ‘etau ngaue’aki ‘ae “Fakahinohino ‘ae Tohitapu” na’a ‘oku tau vakili ‘ae taki hee ‘ae Siu ka tau heehee’ia mo mo’u nofoa he vavalo moe ‘ilo loloto ki he’ene Folofola pea moe hoko mai ‘ae taimi ‘oe ‘Eiki kuo te’eki keta fakahoko ‘e kita ha fo’i fekau ‘e taha he fu’u ‘uu me’a kuo hakili ki ai. ‘Oku ou mahalo na’a ‘oku tau Tala’otua’aki (‘unu’unu mai ) hotau lou ngutu pe kae tau’aki tangata hotau ngaahi loto moe koto fakamatala ‘ata’ataa pe.
 
 
Kuo malava ‘e he tangata he ‘aho ni ke ne tala mo kikite’i ‘ae nga’unu holo ‘ae ngaahi sotiaka moe ngaahi ‘eko fakafiloha’a ‘oe ‘univeesi ni, ‘ae mavahevahe ‘ae ngaahi ‘atomi (atoms) pea tamoloki atu moe funga ‘oe mahina ka ‘oku nau kei kui pe ke ‘ilo’i koe ha ‘ae finangalo ‘ae ‘Otua ma’au ‘i he mamani. ‘Oku malava ‘e he tangata ke ne ‘ilo ‘ae founga ke a’u ai ki he mahina ka ‘oku faingata’a pe kene ‘ilo’i ‘ae founga ke tau a’u ki he “Mo’ui ta’engata” ‘Oku tau malava noa ke fokotu’utu’u ha fakalelei ma’ae pule’anga pea na’a mo hotau ngaahi fungavaka kae ‘ikai pe kete malava ke te tomu’a fakalelei mo hoto tokoua mo’oni, mali, Tamai moha taha pe. Ko hotau mamani fekumi mo ‘ilo‘ilo ni ‘oku fonu he naunau ‘oe poto fakasaienisi kae vaivai maha ‘aupito ‘ae poto ‘oku ui koe “‘Apasia ‘Otua.
 
 
Kia Luke koe melino moe mavahevahe
 
 
‘Oku hanga ‘ehe lea ni ‘o talateu’i ki he kau muiaki ke nau teuteu ke fehangahangai moe faingata’a moe mamahi lahi. Koe melino kia Luke koe pau ke tomu’a fakakakato ‘ae ouau ‘oe mavahevahe ke ne vahe’i ai ‘ae me’a ‘oku malava ai ke ne fakamatala’i ‘ae fakakaukau ‘oe “melino.” Kia Luke koe melino koe pau ke tomu’a fakamavahe’i faka’aufuli...pea motuki...tu’usi... kitautolu mei he mei he pipiki tai moe ‘ofa u’uu’u ki he ngaahi me’a ni ‘o lahi ange ia ‘i ha’anau tokanga/ tauhi mo ‘ofa ki honau ‘Otua: ‘ae ‘ofa ‘ae motu’a ki hono foha... ‘ae fa’e ki he’ene fanau...’ae husepaniti ki hono uaifi...’ae tangata mo ‘ene ngaue...’ae koloa’ia mo ‘ene koloa...’Eiki mo ‘ene tamaio’eiki....’ae tangata mo hono lakanga.... Kainga kia Luke ka lava ia pea ‘oku toki hilioo ‘ae ‘uhinga ‘a Luke ki he lea melinoo. Koe ma’u melino moe ‘Otua ko hono motuhi mo fakamavahevahe’i kitautolu mei he ‘ofa ki he mamani mo hono koloa fakatupu ‘o hiki moe faliki ki he toko taha na’a ‘a’ana ‘ae fakatupu ka koe ‘Otua mo hono ngaahi tapuaki. Koe me’a tu’usi heni koe Folofola ‘ae ‘Otua.
 
 
 
Kainga lolotonga ‘etau fai ifo he fe’ofa’aki he ngaahi me’a muna mo mole ngofua ‘oe mamani fakalave tala ni ‘oku tau ongo’i pe ‘oku tau ma’u ha fa’ahinga nonga ‘e taha. Ka ‘i he taimi ‘oku malanga’i ai mo fakamaama ‘e he Kosipeli ‘ae founga ‘oku ma’u melino ai moe ‘Otua pea ‘oku  hoha’a mo ta’e manonga leva ‘ae kau ma’u koloa....’ae kau ‘ofa ki he muna...he kuopau ke ne li’aki honau ‘otua na’a ne ‘ofa lahi taha ai ko ‘ene koloa....ka ne fetongi’aki ia ‘a Kalaisi mo ‘ene founga. Koe fo’i liliu ‘eni te ne fakatupu ha fu’u longoa’a mo ha hoha’a moe mavahevahe he mo’ui ‘ae tangata (‘Isikeli 37:7.) Koe toko lahi te nau fakamavahe’i kinautolu ke nau tali ‘ae Kosipeli pea koe ni’ihi te nau tu’u ki he Kosipeli pea ‘e toki hoko ai ha “fu’u mavahevahe” pea ‘oku tau ‘ilo kuo ofi ‘ae Pule’anga ‘oe ‘Otua (1 Kolinito 11:18, Loma 14:1,2). ‘E hoko mai foki ‘ae mavahevahe ko ia ke ne veuki ‘ae ngaahi ha’i ‘oku ne fakatoka ‘ae malu moe ma’opo’opo’anga ‘o ha famili pea moe nofo ‘a kainga (v. 53): ‘E mavahevahe ‘ae Tamai moe foha, ‘ae foha mo ‘ene motu’a, ‘ae fefine mo ‘ene ta’ahine, ‘ae Kalisitiane moe ta’e kalisitiane (1 Kolinito 7:16). Ko ia ‘oku ta’e tui ‘oku ‘ahi’ahi’i mo fakapoongi (Ngaue 9:29) Ko ia ai ‘oku ‘ikai ha palomsei ha melino ma’a mamani he ‘oku ne tuku mai ‘ene fangasipi ‘i he uhouhonga ‘oe fanga ulofi.
 
Koe fakamavahevahe na’e fai ‘e Sisu
 
Ko Kalevale ‘ae feitu’u na’e fai mei ai hotau fakamavahevahe’i. Na’e fakamavahe’i ai ‘ae tangata kaiha’a ‘akau na’e fakatomala pea tui ki he’ene pekia mei he mate ta’engata ki he mo’ui ta’engata. Koe sipinga kakato ia ‘o ia kotoa pe ‘oku tui ke ‘oua te ne ‘auha kae ma’u ‘ae mo’ui ta’engata (Sione 3:16). Koe me’a ‘eni ke fili tau’ataina ki ai ‘ae tangata moe fefine kotoa pe, koe fakamavahe’i ia mei he’ene angahala pe ko ‘ene hu atu ai pe ki he afi ta’engata. Ko ia ‘ae lea na’e fai ‘e Pita kia Sisu “..Vakai kuo mau li’aki ‘ae me’a kotoa pe ‘o mau muimui kiate koe: koehaa ai ha me’a te mau ma’u?” (Matiu 19:27). Kainga koe mavahevahe koe “li’aki ‘ae me’a kotoa pe te ne ala kaiha’asi ‘etau ‘ofa ‘aki hotau kotoa ki he ‘Otua. Koeha ‘ae me’a kotoa ko ia kuo li’aki? Kia Sisu “’Io! ‘ilonga ha taha kuo ne li’aki ha ngaahi tokoua, pe ha ngaahi tuofafine, pe ha tamai, pe ha fa’e, pe ha fanau, pe ha ngaahi tokanga ngoue, pe ha ngaahi fale, koe’uhii ko hoku hingoa te ne toe ma’u ‘o lolahi, pea ‘e to mo’ona foki ‘ae mo’ui ta’engata.” (Matiu 19:29). Kainga fanongo ko ia ‘ae me’a ‘oku ui koe “ongoongo lelei!” Koe ngaahi me’a ‘e ala ke tau ma’u ai ‘ae mo’ui ta’engata. Pea ‘oku ‘ikai koe mo’oni pe ia ‘oe kaha’u kainga!, Ka ‘oku te’eki ke tau a’usia ‘ae fonua kuo tau ‘ilo pe ‘i heni hono ngaahi fua...’i he ma’u melino moe ‘Eiki ‘i he potu pe te te a’u ki ai...he ngaue moe ako moe lotu...’e kei tupu ai pe ha monu’ia.
 
Koe ngaue toto ivi ke fakamelino te’eki hoko mai hono houa
 
 
‘Oku tau matu’aki faka’ehi’ehi ‘etau mo’ui mei hono maumau’i ‘oe lao telia ‘ae fale fakapopula pea ‘oku pehee pe ‘etau toto ivi hono vakavakai’i ‘etau mo’ui pe ‘oku tau mo’ui faka’ehi’ehi pea mo muimu’i ‘ae finangalo ‘oe ‘Otua koe’uhi koe mate ta’engata. Koe faka’anua ‘ae punake he Himi 550 “’E ‘Eiki tuku pe keu ma’u ‘ae loto ‘ilo’ilo, kae ongo vave ‘enau ha’u te’eki te te sio.”(v 5) “’Omi ha konisenisi hangee ha tama’imata keu kalo ‘oka lave si’i ha me’i angahala” (v 6) “’E Sisu, ke ke fakatupu ‘ae ‘atamai vavalo; keu le’o pea tali tu’u ‘o teke kei mama’o.” ‘Oku tau ‘amanaki ‘oku ngaue malohi ‘ae taha kotoa pe ke ‘oua na’a tau ngaue popula koe’uhi ko ha’atau maumau ha lao .... ke pehe mu’a mo ‘etau ngaue malohi mo toto ivi ke ‘oua na’a tau ma’u ‘ae mamahi ta’engata ‘o Heli koe’uhii ko ha’atau maumau’i ‘ae lao ‘ae ‘Otua. Kainga ‘oku ngali ke matangata’a ‘ae fekau ni moe founga ke tau ma’u melino ai moe ‘Eiki he lolotonga ni. Ka ‘oku ‘i he kaha’u ‘ae fakamo’oni ki he naunau moe fiefia ta’engata ‘e ala ke tau ‘inasi ai he melino’anga moe ‘Eiki. Kuopau pe ke tau ‘ofa mo’oni kiate ia ‘o tali ‘ae ngaahi mavahevahe ‘oku ne tokanga mai ki ai ‘ia Luke..
Fakaakonaki
 
Kainga koe faingata’a ‘eni ‘oku tau lolotonga mo’ua ai he lotu ‘ae ‘Eiki...’i he famili...’i he pule’anga. Ko angahala koe femamae’aki hotau ngaahi vaa ‘i hano fuufuu’i ha kovi koe’uhii ko ‘etau sio ki he fa’ahinga lelei fakaekita te te ala ma’u he kaha’u.  Taimi tatau ‘oku vaoa mo kaupo’uli ki he langi hotau va mo’oni moe ‘Eiki. ‘Oku tau fefaingata’a’ia’aki koe’uhii nai ko hotau ngaahi vaa fakaengaue...fakaesiasi...fakaefamili lolotonga ia ‘oku tau ‘ilo’ilo pau koe ngaahi me’a ni ‘oku ‘ikai hoifua ki ai ‘ae ‘Otua. ‘Oku tau ‘ilo ‘ae faingata’a ka ‘oku ‘ikai ke tau lea. ‘Oku tau ‘ilo mo’oni ‘ae finangalo ‘oe ‘Otua ka he’ikai te ke ha lelei ai ki hoto kaunga mo’ui.  ‘Oku tau ma’u melino ai mo hotau ngaahi kaunga mo’ui he ‘oku tau fefakahoholoto’aki pea tupu mei ai ‘etau femamae’aki ke faitotonu mo mo’oni hotau ngaahi fatongia. Ko hono fakalea ‘e taha ‘oku tau ‘ofaange he tauhi vaha’a he tauhi totonu hoto vaa moe ‘Otua. ‘Oku ‘ikai ‘aupito pea mole ke mama’o hano fakata’e’aonga’i ‘ae to’onga lelei ko ia koe tauhi vaha’a. ‘Oku kovi pe ko hono ngaue’aki ki he ‘uhinga hala moe fakahinohino ‘a Sisu. Ko ia ‘ae ‘uhinga ‘a Sisu heni ki he mavahevahe kae toki ma’u melino moe ‘Eiki koe pau ke tau fehi’a mo fakalili’a mo li’aki pea stiu’a mei he ngaahi ‘ulungaanga pehee ni.
 
‘Oku langa atu pea uhu kainga ‘ae fa’ahinga melino ‘ae ‘Eiki he kuopau ke te motuki/ tu’usi pea fakamavahe’i faka’aufuli ‘ae ngaahi me’a ‘oku hoho’ia ai hotau kakano ka tau toki ma’u melino ai moe ‘Eiki. Talamai ‘e Dr. Moulton ‘oku tatau ‘ae hele ‘ae uho ‘oe holi mo hato fakapoongi. Kainga ‘oku leleiange ke te nofo masiva ka koe finangalo pe ia ‘oe ‘Eiki ‘i ha’ate ma’u ‘a mamani kotoa mo hono lelei kae iku ai ‘ete mo’ui ki he afi ta’engata.  “’Ae kau ‘afungi; ‘oku mou vavanga ko aa ki he mata ‘oe fonua moe langi pea feefee ai ho’omou ta’e vavanga ki he kuonga ni? Pea koeha ai ‘oku ‘ikai ke mou ‘ilo ‘ae totonu ‘iate kimoutolu pe?” (Luke 12:56-57). Kuo leta ‘ae poto moe ‘ilo me’a loloto ki he Tohitapu hotau kuonga ni. Ka ‘oku ‘alu ke toe fakautututuange ‘ae angahala’ia ‘ae mo’ui ‘ae kakai pea moe faka’ikai ‘Otua ‘ae Kalisitiane. Kau tutuku Siatoutai moe kainga tonga kotoa pe na’a ‘oku tau falala ki he’etau ngaahi taukei moe a’usia fakafo’i tuitui kae monuka ai mo toe nenefu ‘ae ngaahi tefito’i fekau mahino ‘ae ‘Eiki.
 
Fakama’opo’opo
 
Koe melino ‘oku lea ki ai ‘a Luke heni he ‘ikai ma’u ia ‘i ha la’i pepa aleapau...pe fai he famataaki...ka koe melino ko ia ‘oku ma’u pe ia hono tali kakato ‘e he’etau mo’ui ‘ae talangofua kia Sisu Kalaisi. Lolotonga ‘etau ‘aunofo he fonu mohu me’a mo fakalalave fakamatelie ni pea ne hoko ko hotau fakalalata ‘o ne “Fakatoupiko’i ai” mo “fakalalata’i” ‘isa ‘o ne kuihi ai kitautolu mei he “Toka teuteu” ki he hoko mai ‘ae Fakamaau ‘ae ‘Otua moe ‘amanaki’anga ‘oe kakai kuo fakaofi’aki ‘e Kalaisi hono ta’ata’a ka koe “Pule’anga ‘oe ‘Otua mo ‘ene ma’oni’oni ‘a’ana. Kuopau pe ketau tu’u moe lau pea fakahaa’i ‘etau fakamo’oni fakahaahaa ‘a ‘etau “Nofo’aki tali” mo “Toka teuteu” ki ha taimi ‘e liuaki mai ai ‘ae ‘Eiki Ta’ane (vv. 35-40) pea mo hotau ngafa ke fakahoko ma’ae ‘Eiki Ta’ane (vv. 41-48). ‘E hoko mai ‘i hano taimi pe kuo ne kotofa ke hoko mai ai (v. 39; 1 Tesolonaika 5:2; Fakaha 16:15), ko ia ai “ke tau teuteu leva.” ’Oku taha pe ‘ae Kainga ka u toe ‘ai atu! Koe melino’anga moe ‘Otua ko Sisu Kalaisi pe…’Emeni!
 
 
Kavauhi
 
 




Sami Pakofe

unread,
Aug 13, 2013, 6:02:46 AM8/13/13
to tasilisili
Malo Semisi, fiema'u pe ke fai ha laulaukonga moho'o hapai mai, ko Sefi ee moe kau sulu koee oku nau faka'amu mai monautolu,, malo mu'a e kei fakaivia koe ke fai e hapai......

kae talisi'iange hange kiate au, oku fu'u ngako , pe koe fa'ahinga sipi pe ia ke lolo'ii ke ngako kae ifo ee,,,

malo Faifekau e teu ..

sami.


2013/8/13 Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

Sefili Fahamokioa

unread,
Aug 13, 2013, 4:21:57 PM8/13/13
to tasil...@googlegroups.com
maloo faifekau e kei ma'uivi--pea ko'e mau lave noa ai--koe fakakoloa--
>
>maloo moe 'ofa ai pee.

Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages