takamuli.
------------
> jione havea <jha...@gmail.com> wrote:
>
> Ka tukunga malie e tukuhau mo e tute, pea mou afe hake ki he
> immigration.
> Koeha 'oku tau kole visa ai, pea totongi visa mamafa, ki USA, NZ mo
> Aust, ka
> ko e kau passport USA, NZ mo Aust ... nau me'a atu pe 'o hifo mokomoko
> 'i
> Fua'amotu?
>
>
>
> 'e 'aonga nai ke fai ha tokanga 'a e kau Fale Alea ki he va
> fakavaha'apule'anga pehe?
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
Malie talanoa, ngali kuo puli 'a tv 'o teuteu malanga ee .
takamuli.
--------
> seni taniela <seni...@yahoo.com.au> wrote:
>
> "Tuifua, Talanoa" <Talanoa...@CityofPaloAlto.org>,
>
> Tuku ‘a Obama ia mo ‘Amelika lahi he ‘oku tu’unga ‘ae too lalo ‘ae
> ‘ekonomika
> koe ‘ikai lelei ‘ae ngaue mei he fa’ahi ‘Eulope; pea koe ngaue lahi ‘e
> fai ‘ehe
> taki ni ke fakakake ‘ae ‘ekonomika ‘ae pule’anga ‘e ‘oange kiai ha ta’u
> ‘e 3 ki
> he 5 pe lahi hake ke fakamo’uilelei ‘ae tu’unga ‘ekonomika. ‘Oku ‘ikai
> ke
> matatali ‘e he kakai ‘ae tali loloa he ‘oku nau ‘amanaki kinautolu ke
> ‘oange pe
> ‘ae pa’anga he taimi tatau ke fakatatau ki he’ene faka’amu te ne
> fakafoki ‘ae
> tu’unga fakapa’anga ki he ‘uluaki.
> 1. Kataki ‘omai ange ha ngaahi fakamole pule’anga ‘oku ke faka’amu
> ke
> tu’utu’u?
>
> 2. Koe ha nai ha ngaue ‘oku fai ‘ehe toko 6 kae malava ‘e he tokoua
> ‘i ha
> potungaue?
>
> 3. Teu fiemalie kapau teke ‘omai ho’o fakakaukau fakaekoe, kae
> ‘ikai koe
> Thomas Hobbes mo John Locke
>
> ======================================================================Mah
> alo
> pee Noa te ta kehekehe he sio kia Obama mo e uhinga e hiki e kakai he
> fili ko
> eni ki he republican. Telia na'a hee kiai e talanoaa ka e fakamahino
> hono ohake
> o Hobbes mo Locke ko e feinga ke fakamahino ko e pule'anga kotoa pee mo
> e kau
> taki politikale kotoa pee ka 'ikai pee tui ki he big government pea mo e
> govt
> regulations e ekonomikaa ko e tui kia Locke ki he small government and
> less govt
> regulation e maketii etc. Oku ikai ke ohake ongo hingoa ko e 'ai ke
> fakafiepoto
> ka ko e fakamahino pee ko fee tafa'aki oku meimei mamafa ki ai a Tongaa.
> Taimi
> e ni'ihi oku ai e ngaahi pule'anga oku feinga ke strike e balance he
> govt
> control mo e tau'ataina e maketii 50/50 pea ai e ni'ihi oku too ia ki he
> govt
> control 80% kae free 20% pee maketii.
>
> Ka ke lau e hisitolia o Amelika ni ne fatu he tui ke fakasi'isi'i e
> mafai e
> pule'angaa ke nau fakaongo ki he kakai. Ke oua na'a hoko e me'a i
> Iulope he
> taimi e pule fakatu'ii ko enau manavasi'i e lava lelei ke tau vote e kau
>
> fakafofonga pea alu e kau fakafofonga ko ia 'o nono'o e kakai 'aki enau
> ngaahi
> regulations etc.
>
>
> Ko e me'a ia ne fai e Obama he fo'i taimi ko 'enii ene palesiteni. Oku
> fefeka
> ange ene pule ia Reagan ongo Bush pea mo Clinton. Koe fakasio hifo oku
> ofi ia
> he New Deal 'a Roosevelt 'aia ko e vilo hake ia e fakatemokalati ke
> hangee ha
> socialism pea ko e too'anga ia a Obama.
>
> Ka ke 'eke mai ki he'eku lauu, fakalahilahi e tafa'aki ke Lockean he ko
> eku
> fakamahamahaloo oku tau ma'u e pule'anga ivi malohi pea mo e ki'i maketi
>
> tau'ataina lekeleka pee!! Pea e nifi e pule fakatu'i kae nafa e pule
> temokalati
> fakaHobbes ko eni oku tau teu lue atu ki aii ka ikai ha fakatokanga'i e
>
> fa'ahinga natula e founga pule ni.
>
> Ki ho'o fehu'i uluaki mo e ua, teu tuku ia ki he'eku fakafofonga ko
> Posesi
> Bloomfield ke ne toki fakahoko he Falee. Me'anii Noa oku ke tui, oku
> hamolemole
> pee fakalele pule'anga Tonga o hao mei he misused mo e fakamole noa'ia
> mo
> ta'emahu'inga? Pule'anga kotoa pee oku fakapotopoto honau kau taki te
> nau fai
> honau tukuingata he kuonga faingata'a ni ke cut enau fakamole. Pea
> kapau heikai
> lava ka tau lue pee he tu'unga tatau pea oua e toe lau ko e palopalema e
>
> ta'ema'ungaue moe tu'ulu e ekonomikaa. Pea ko e fakaoli e hoko e fili
> falealea
> he ngaahi ta'u ka hoko maii ko e joke he oku ikai lava o solova e
> palopalema ne
> lau ko e palopalema lahi taha oku nau fehangahangai mo ia.
>
Malo Salote e kei manatu.
takamuli.
-------------
> Ikani Fakasiieiki <ika...@hotmail.com> wrote:
>
>
> Around June e ta'u ni ne 'ave ai 'eku ki'i puha 'e 2 ki Tonga
> .........................................
> malo Salote hono fkpuha e pupu'a puhi & kia Faivamalie mo e kainga...
> 'ai pe mo a'u atu ha ki'i puha ki motu...kia Faaitu'a mo e kainga
Noa mo Seni mou tokanga pe kia 'Obama he 'oku mou lolotonga ma'u me'atokoni he fo'i maa 'a 'Obama ha ha ha.
Malie talanoa, ngali kuo puli 'a tv 'o teuteu malanga ee .
takamuli.
--------
TV:
'Oku ke lave'i pea u lave'i
'oku 'ikai ke tau maheni ko e tu'utamaki 'oku tau sio ai 'i mamani (Africa,
India, Middle East, pea na'a mo USA, OZ, NZ, mo e ngahai fonua sivilaise), 'oku
'ikai ke tau maheni he me'a ko e masiva pehe ni 'i Tonga. Ka neongo ia, ko hai
'oku ne ta'ofi 'a e luelue atu ki ai 'a Tonga. Pea taumaiaa, na'a 'oku hoko pe
mu'a ia ka 'oku 'ikai ke tau 'ilo ki ai!
Ka tupu ke tokolahi ange e kau masiva, ‘e kamata ke kumi security e kau tu’umalie, pea langa honau ngaahi ‘aa ma’olunga pea le’ohi honau ngaahi ‘api. ‘E ‘ai ‘enau kau faka’uli, ke nau le’ohi ‘enau me’alele lolotonga ‘a e fakataha pe ma’ulotu, kapau ‘oku nau lava ki ai, pea fakautuutu e mapakipaki ‘a e nofo he sosaiete.
Kuo hoko eni ‘i Tonga?
Ko homau muifonua, he taimi ko ee, ko e ‘api palesiteni mamonga mo e pule pangike Tonga na’e ai hona le’o. ka ko e ongo tangata’eiki pe na’e tuletule ai mo ta’ata’aki vao. Ko e ngaahi ‘aho ni, kovi ‘eku loi, ‘oku security pe ‘o a’u ki he ‘api palesiteni SUTT
Ko e security koe’uhi ko e nima kovi ... ko e tu’utamaki ... ko e ekonomika ... ko e lotu ... ko e tute ...ko e loto ilifia ... ‘oku felaalave’i e ngaahi me’a he ko e sosaiete ‘o e kakai mo’ui mo holi ...
Malo mu’a hono tauhi mai e tepile mahu’inga ni, he taimi ‘oku tau tailiili ai pe ‘e nga’unu ki fe hotau ki’i fonua he teu fili ko eni ‘oku hanga mai, jh
Puke mai 'a Maama kia Seni mo TV kena toume'i.
malo monomono.
takamuli.
-----------
> Maama Tupa <maam...@yahoo.com> wrote:
>
> Sepesi malo e tokoni..
> 'e lava keke uta atu ha paleti sima ke fklelei 'aki e uafu 'o Uiha mo
> Nomuka ke
> 'aonga 'ae talanga 'oe ongo tangata ni..hahaha kae thnx for da
> talanoa..maama
> ===================================
> Ko e paleti sima(cement )20kgs heni 144 bags @AUSD $737.20 , $5.12 per
> bag.
> sepesi..
Ka tupu ke tokolahi ange e kau masiva, ‘e kamata ke kumi security e kau tu’umalie, pea langa honau ngaahi ‘aa ma’olunga pea le’ohi honau ngaahi ‘api. ‘E ‘ai ‘enau kau faka’uli, ke nau le’ohi ‘enau me’alele lolotonga ‘a e fakataha pe ma’ulotu, kapau ‘oku nau lava ki ai, pea fakautuutu e mapakipaki ‘a e nofo he sosaiete.
Kuo hoko eni ‘i Tonga?
Ko homau muifonua, he taimi ko ee, ko e ‘api palesiteni mamonga mo e pule pangike Tonga na’e ai hona le’o. ka ko e ongo tangata’eiki pe na’e tuletule ai mo ta’ata’aki vao. Ko e ngaahi ‘aho ni, kovi ‘eku loi, ‘oku security pe ‘o a’u ki he ‘api palesiteni SUTT
Ko e security koe’uhi ko e nima kovi ... ko e tu’utamaki ... ko e ekonomika ... ko e lotu ... ko e tute ...ko e loto ilifia ... ‘oku felaalave’i e ngaahi me’a he ko e sosaiete ‘o e kakai mo’ui mo holi ...
Malo mu’a hono tauhi mai e tepile mahu’inga ni, he taimi ‘oku tau tailiili ai pe ‘e nga’unu ki fe hotau ki’i fonua he teu fili ko eni ‘oku hanga mai, jh
Ma’ananga:
faka'amu pe 'e 'ikai a'u 'a Tonga ki he tu'unga 'oku mau
'iai 'i Fiji ni, 'o mau nofo pilisone pe homau ngaahi api, ko e 'ai foki 'o e
security doorr/fences and Bulgar bars to keep the mischief out, but in
retrospect, it locks us in. 'oku si'i ke toe ai ha api ia e ta'e-security
doors/fences i Fiji ni, ko e luva mo e matapa lahi, kuo pau ke ai ho'o
wire mess ke malu'i mei ha hu fale...
na’a mau nofo Fisi mei he 1977-81, pea malo ne ai e uaea tainamu he ngaahi matapa
foki atu he 1994, kuo hange ha ngaahi fu’u pilisone ... ‘o kau ai e fale na’a mau nofo ai, pea kuo tu’u mo e fu’u ‘aa uaea ma’olunga, mo e gate ‘oku mamafa ki hono hiki mo toho ...
‘e fefe nai ‘a Tonga he 2013?
Kataki koe’uhinga ia na’a ku kole atu ai ke tuku ‘a Obama he ‘oku ‘ikai teu lava au ‘o fakatalanoa ki ai he ‘oku ou fakakaungatamaki atu he tafa’aki ko ia. Malo e ngaue pea tau hiki ki ha tafa’aki ‘e fai ai ha langa hake, he ‘e he mama’o pe ho’o opinion moe opinion ‘oku ou feta’utuatu mo ia.
=====================================================
Kataki Noa he 'ohake 'a Obama, ka 'o kapau te ke fakatokanga'i na'a ku ngaue'aki ia ke fakataataa'aki 'a e poini 'eku fakatalanoaa ke mahino ki hotau kakaii e natula kehekehee temokalatii koe'uhii ke nau aware ki he natula e big or small govt. pea ko e haa philosophical foundation e ongo approach pea mo e lelei mo e kovi mo e ngaahi ola faka'ekonomika.
'Ikai ngata aii, ka ko e mo'oni (fact) 'eku lau fekau'aki mo Obama. He is an example of how a big controlling democratic govt. operates. Pea i he fo'i ta'u 'e ua ko 'enii, ko 'ene ngaahi decision kuo fakahoa 'ehe kau political analysts/historians kuo malohiange ia i he ongo Bush pea mo Clinton.
'I he hisitolia 'o e ngaahi ta'u oku win tokolahi ai e kau Conservatives moe republicans i Amelika ni e House of Representatives(falealea eni oku fai ai fa'u lao), ne meimei fa'a hoko he taimi ne hanga ai 'e he kau palesiteni e fa'ahi temokalati o tataki e fonuaa ki he me'a 'oku 'ikai tui e kakai ne fakataumu'a kiai hono fatu e pule'anga ni hangee ko eni i he hili e Depression hoko hake a Roosevelt mo 'ene palani fakaekonomika ne iloa ko e New Deal, pea ko e 'u financial policies kainga ofi aupito mo Obama, ka na'e ongo'i 'ehe kakai ko e reform mo e recovery policies a Roosevelt kuo too ia ki tu'a pea fili hoko pee he 1938 kuo ''aka e he kakai e kau Democrats ki tu'a. Hoko e me'a tatau he 1946, 1966, 1994. I he 94 hili pee e fili o Clinton ke palesiteni he 93 ke palesiteni kuo ne introduce e ngaahi policies oku fakafepaki ki he ngaahi tefito'i tui ne fatu ai a Amelika ni eg support e gay mo e healthcare reform mo e ngaahi policy ekonomika oku ne 'ai e pule'angaa ke malohi(big govt control) ko e fili pee koee he 94 ki he House of Representatives kuo fili e kakai ia he kau fakafofonga Conservatives 'a e republican.
Taha e ngaahi me'a fakahisitolia he fili ko eni ne toki 'osii, ko e fuofua taimi eni talu mei he 1870 ke dominate ai ehe republicans a e falealea fakavahe a North Carolina, fuofua taimi he histolia 'o Oklahoma mo Minnesotta ke dominate ai e legislature o ongo state ko eni 'ehe kau conservatives pea ko kinautolu ia e kau proGod, profamily, prolife, pro-small government, pro-tax cut etc. Ngaahi state eni ne dominate e he kau democrats for ages pea nau support fefeka a Obama he fili palesitenii ka kuo liliu e loto e kakai he fo'ita'u pee 'e ua ko 'enii.
Relevant eku ohake a Obama mo e ola e fili ko 'enii mo e uhinga e hiki e loto e kakaii ko e fai e Obama e ngaahi me'a tatau ne fai ehe kau Palesiteni democrat kimu'a ne tui e kakai oku fepaki mo e me'a ne fatu ai e pule'anga ni. Pea ko 'eku ohake ke tau aware ki he liliu fakapolitikale i Tongaa ke 'oua 'e pehee pee kuo tau i he hala ki he temokalati pea ngata ai. 'OKU MALAVA KE FAKATEMOKALATI 'ETAU FILI HOTAU KAU FAKAFOFONGA PEA KO 'ENAU TOO PEE KI LOTO 'O FUSI E MAFAI E PULE'ANGAA, 'O NIFI E PULE FAKATU'I KA E NAFA E PULE FAKATEMOKALATII OKU LAUU. Ne 'aa'aa e founding fathers o Amelika ni ki he natula negative ko 'ena 'o e temokalatii, he 'e malava ke nau mavahe mei he monarchy a Pilitania ka nau 'efihia he bureaucratic control e kau politikale te nau fili ke fakalele pule'angaa. Ko ia ai na'a nau fili ke muimui kia John Locke.
Kapau oku loi a e info ko 'enaa pee oku irrelevant ke fakataataa'aki eku fakatalanoa, oku tui oku totonu ke oua e ohake. Ka ko e ohake ke sio hotau kakaii ki he natula e temokalati e fonua ni mo e fakatokanga ki he fakafo'ou pule'anga oku tau lue atu ki aii pea oku ou tui oku ikai fai ha tukuhifo hono ohake case a Obama ka ko e langa hake.
Ne faka'eke'eke 'aneafi e taha e kau political analysts ka oku democrat he channel c-span pea ne pehee ka hoko atu a Obama hono taki e fonuaa ki he far left extreme liberal, 'e kau ia he kau palesiteni teemi tahaa. Ko e opinion pee ikai ko ha fact.
Kataki Noa ko e feinga campaign pee eni keu molomolomuiva'e he tangata'eiki politikale homau motuu kuo mama'o atu kuo te'eki ai ha taha mei motu tene muia hono halaa ko 'emau tangata'eiki ko Manu Tu'ifua!!!
Ko e security koe’uhi ko e nima kovi ... ko e tu’utamaki ... ko e ekonomika ... ko e lotu ... ko e tute ...ko e loto ilifia ... ‘oku felaalave’i e ngaahi me’a he ko e sosaiete ‘o e kakai mo’ui mo holi ...
Ta'alo atu aipe meihe momoko.
'ofa atu
ngano
Tangata'eiki Seni,
Tokanga ho'o lele na'a ke too ki tahi he 'oku si'isi'i e motu 'oku ke feinga campaign ai....
'Ofa atu kia koe pea malo ma'u tala, ka 'e hange pe ko'eku lave kimu'a 'e 'ikai teu fakatalanoa atu ai koe'uhi ko hoto fatongia.'Ofa atu pea hoko atu ho'o campaign ka kuopau ke foki ki motu keke maheni moe kainga pea nau lave'i foki mo ho'o taukave.
'Ofa atu kia koe moe famili
Miss Noa
Semisi Ta'ai
--
-------------------------
Malie hu 'ae lotu = koe formula pe ia kae kumi pe ngaahi felaalave'i ke palanisi pea 'ai atu leva kiai e 'uluaki lao 'oe 'ekonomika, 'ilo e faikehekehe e needs moe wants he 'oku lahi ngaahi fiema'u ia 'oku 'ikai vivili ka 'e kei ha'i pe tonga ia kihe cultures moe traditions. Koe sio atu 'eni ia he tafa'aki 'e taha...he koe lahi e femotumotuhi e ngaahi famili, brothers and sisters...parents and children ..... ngahi maheni feluteni, etc koe 'uhii pe koe ngaahi fo'i fakapona koia 'ae traditions moe cultures. Koe masiva ia 'oku ongo tahaa 'ae mole e ngaahi close relationship...koe masiva ia he cost of living 'oku kei minor peia he 'oku kei kau pe 'a Tonga ia he tootoo atu.
Ta'alo atu aipe meihe momoko.
'ofa atu
ngano
Takamuli,
‘Oku fai e tokanga lahi ia moe poupou ki he ngaue ‘ae tangata ni, koe talanga ‘ae motu’a motu Seni ee! ‘oku hange koe lea Tonga koe fakaanga pe mei tefito’i niu….’oku tonu koaa tangata’eiki Takamuli pe ‘oku hala e lea ni. ‘Oku fa’a fanongo ‘oku ‘eke holo koe ‘ehe finematu’a he fonua ni kae kataki na’a ko ha sepesi kehe ia….lol…
Malo e ngaue mei he vahenga na
Miss Noa
--
Malo si'i ma'u taimi mo e koloa lelei, ko'etau nofo mama'o mei Tonga ke lahi pe talanoa ki Tonga pea hange kuo tau mama kava ai pe mo hotau ngaahi famili, 'i Tonga.
Malo
takamuli.
----------
Hange kiate au 'oku kau e Palesiteni 'oe Siasi Uesiliana 'i ha ngaahi Komiti pe 'oku Sea ai ko aa,'ikai keu fu'u manatu kamou toki fakatonutonu mai mei Tonga e fakatalanoa ko enii.
takamuli.
-----------
takamuli.
------------
> vaohi...@aol.com wrote:
>
>
> JH
> Ko e security koe’uhi ko e nima kovi ... ko e tu’utamaki ... ko e
> ekonomika ... ko e lotu ... ko e tute ...ko e loto ilifia ... ‘oku
> felaalave’i e ngaahi me’a he ko e sosaiete ‘o e kakai mo’ui mo holi ...
> -------------------------
> Malie hu 'ae lotu = koe formula pe ia kae kumi pe ngaahi felaalave'i ke
> palanisi pea 'ai atu leva kiai e 'uluaki lao 'oe 'ekonomika, 'ilo e
> faikehekehe e needs moe wants he 'oku lahi ngaahi fiema'u ia 'oku 'ikai
> vivili ka 'e kei ha'i pe tonga ia kihe cultures moe traditions. Koe sio
> atu 'eni ia he tafa'aki 'e taha...he koe lahi e femotumotuhi e ngaahi
> famili, brothers and sisters...parents and children ..... ngahi maheni
> feluteni, etc koe 'uhii pe koe ngaahi fo'i fakapona koia 'ae traditions
> moe cultures. Koe masiva ia 'oku ongo tahaa 'ae mole e ngaahi close
> relationship...koe masiva ia he cost of living 'oku kei minor peia he
> 'oku kei kau pe 'a Tonga ia he tootoo atu.
>
> Ta'alo atu aipe meihe momoko.
>
> 'ofa atu
> ngano
>
>
Fakamolemole atu 'oku 'ataa pe ia kia Seni ke fakamalanga 'ene 'uhinga
'i h'ene tau'ataina, ka 'oku 'iai 'ae ngata'anga 'eku fakatalanoa
tu'unga 'i he ngaue 'oku ou fakakaungatamaki ai.
Ka koha toe t'unga kehe 'oku fai ai 'ae fepotalanoa'aki teu tali atu ki
he'ene ngaahi fokotu'u fakakaukau. Kou tui pe 'e mahino atu 'ae 'uhinga
'eku fakalea....
'Ofa atu fau moe faka'apa'pa atu,
Miss Noa
-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com]
Malo
takamuli.
----------
--
Noa , koia pe 'oku lave atu ki ai 'a Maama.
malo.
Sepesi.
--------------
Maama, kalo he koe fu’u kali ‘ena ‘oku tolongi atu….
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Maama Tupa
Sent: Wednesday, November 10, 2010
3:48 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: Re: [tasilisili] Ko e
Fale Alea 'o Tonga
hahaha Noa ee,,
Koeha e me’a Takamuli kuo ‘eke pehee ai ho hingoa ‘o hange ko Sinilau ‘e he Kau Lotu mei he Fonua ‘o e Kau ‘Angelo!! Kuok e hange ha ki’I kato ‘ufi kahokaho hono ‘eke ho mahu’inga!!! Malie masi’i e faiva!! Heeheeeheee!
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Maama Tupa
Sent: Thursday, November 11, 2010
12:48 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: Re: [tasilisili] Ko e
Fale Alea 'o Tonga
hahaha Noa ee,,
'Ikani , 'ikai 'oku 'ave kotoa pe ki motu ka 'oku ou fa'a lave ai pee.
Malo Salote e kei manatu.
takamuli.
-------------
> Ikani Fakasiieiki <ika...@hotmail.com> wrote:
>
>
> Around June e ta'u ni ne 'ave ai 'eku ki'i puha 'e 2 ki Tonga
> .........................................
> malo Salote hono fkpuha e pupu'a puhi & kia Faivamalie mo e kainga...
> 'ai pe mo a'u atu ha ki'i puha ki motu...kia Faaitu'a mo e kainga
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
'Oku ou kau au ki he Wallaby he taimi kotoa pe talu mei he va'inga 'ae Tonga ka kuo Faifekau he 'aho ni ma'a e Siasi Uesiliana Tau'ataina 'o Tonga he vahe 'Aositlelelia WillieO pea ka 'asi mai mo Fox ia mei he All black pehe kia Michael Jones 'oku na malie mo naua 'oku ou toe pas'i pe mo ia, ko e laumalie ia 'o 'eku mamata Sipoti 'oku fai'aki pe ia 'eku mamata tasilisili. .
Hoko atu ho'omou talanoa mo TV, Seni , mo e fefine ko Salote he 'oku mau lau konga pee mo ako hono fai lelei'i pehe 'oe talanoa pea 'e hala 'ape keu pehe atu , malie talanoa ! pea fai atu ai pe mo ha tui talanoa.
takamuli.
------------------
> Tuifua, Talanoa <Talanoa...@CityofPaloAlto.org> wrote:
>
> Semisi Ta'ai mo Takamuli,
>
> Fakamolemole atu 'oku 'ataa pe ia kia Seni ke fakamalanga 'ene 'uhinga
> 'i h'ene tau'ataina, ka 'oku 'iai 'ae ngata'anga 'eku fakatalanoa
> tu'unga 'i he ngaue 'oku ou fakakaungatamaki ai.
>
> Ka koha toe t'unga kehe 'oku fai ai 'ae fepotalanoa'aki teu tali atu ki
> he'ene ngaahi fokotu'u fakakaukau. Kou tui pe 'e mahino atu 'ae 'uhinga
> 'eku fakalea....
>
> 'Ofa atu fau moe faka'apa'pa atu,
> Miss Noa
>
>
>
>
>
>
>
>
>
> -----Original Message-----
> From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com]
> On Behalf Of sep...@optusnet.com.au
> Sent: Wednesday, November 10, 2010 2:29 PM
> To: tasil...@googlegroups.com
> Cc: Tasilisili-he-ngaluope
> Subject: Re: [tasilisili] Re: Ko e Fale Alea 'o Tonga
>
> Poupou Puatoka , he taumai aa 'oku nau si'i kapekape pe lau'i kovi ha
> taha ka koe koloa lelei pe pea 'oku toki 'atauttolu pe kohai 'e tui ki
> ai.
>
> Malo si'i ma'u taimi mo e koloa lelei, ko'etau nofo mama'o mei Tonga ke
> lahi pe talanoa ki Tonga pea hange kuo tau mama kava ai pe mo hotau
> ngaahi famili, 'i Tonga.
>
> Malo
>
> takamuli.
> ----------
>
>
> > Semisi Ta'ai <weas_ma...@hotmail.com> wrote:
> >
> > Seni koe ha kuo 'ai ai ke toe tuku lolotonga e ifo 'eku fanongo
> > talanoa atu , 'oua e 'ai ke toe fa'a mutukuu pe hee he 'oku ke malie
> > ma'u pe moe 'ofa atu ai pe kiate koe moe ngaahi fklanga talanoa malie
> >
> >
> >
> >
> >
> >
> >
>
JH,
faka'amu pe 'e 'ikai a'u 'a Tonga ki he tu'unga 'oku mau 'iai 'i Fiji ni, 'o mau nofo pilisone pe homau ngaahi api, ko e 'ai foki 'o e security doorr/fences and Bulgar bars to keep the mischief out, but in retrospect, it locks us in. 'oku si'i ke toe ai ha api ia e ta'e-security doors/fences i Fiji ni, ko e luva mo e matapa lahi, kuo pau ke ai ho'o wire mess ke malu'i mei ha hu fale...
koe kau omi fo'ou mai ki Suva ni oku nau ogno'i isipitea he tala atu ke loka e security door, nau anga foki he fakaavaava matapaa i Tonga, but that is the reality here now. Oku ikai ko emau locked in koe pehe oku ma'u ha me'a hange ko e kau Sopu, ka ko e telia pe na'a nau ma'u hala e kau kaiha'a oku ai ha me'a pea nau omi o lavea ai ha taha,
ne toki pekia atu e tama falanise mali Tonga i Lautoka ko hono ohofi hono 'api 'e he toko 6 nai, pea ikai ma'u e me'a na'a nau feinga ki ai pea nau hoka hele'i ai 'e kinautolu e tangata'eiki.. osi enau taa e motu'a secuirty......neongo oku ikai ha security door is e malu......but security measures need to be taken seriously and are necessary now to keep ones in safe rather than keep you out.. ka oku mo'oni ho'o lau ko e tupulekina 'a e masiva mo e fe'amokaki, oku ne faka'ai'ai e kaiha'a mo e faikovi, pea ka 'ikai tokangaekina e poverty, security will be a big issue....
ko e fehu'i mahu'inga ia kiate kitautolu, ko e ha e me'a 'e fai ki he masiva (poverty)?
ofa atu pea malo e talanoa
Ma'ananga
Suva
malo e tau mo e 'aho Ma'ananga,
--------------------------------------------
Koe sio atu ‘eni ia he tafa’aki langi e taha ka ‘e lava pe ‘o tohoaki’I
kihe ‘ekonomika pea tukuaki’i e tradition. Kapau koe talafi silini ki
Tonga koe pa’anga hu lahi atu ia kihe pule’anga kataki koe advantage
peia ‘e fefe leva hono disadvantage. Koe lea atu aipe he telefoni kihe
ki tonga koe fo’i thinking ia ke fei mo ‘ave ange e fo’i fika
fakapulipuli ke o moia kihe Western Union pe koe BOT pea kapau ‘oku
‘ikai ha fo’i fika pea ‘oku fakavave leva ke tapuni’i mai e telefoni.
Toki faka’eke’eke e tehina pe pea talamai koe feinga mai ‘ae
ongomatu’a ke ‘ave ange ha seniti kihe mali ‘ae nopele mo hona inasi
kihe misinale. Koe fehu’i? koe ha e ngaahi force ko’eni ‘oku ne
faka’ai’ai kimautolu nofo muli kemau talafi seniti atu ai ki Tonga….no
question ‘oku tau li silini kotoa ki Tonga he tala ‘e hai ‘e ngalo e
tupu’anga….BUT....’oku fefe ‘enau spending….. Teu pehee atu au mei
heni’ ‘ai o ‘uluaki fakakaukau’i e needs moe want’s katau melino ‘e
pehee mai fanga Tuofafine ia ‘ofa mai ‘o ha’u ‘o nofo tonga kake ‘ilo’i
e ha’I kimautolu he’e kavenga ‘ae siasi moe fonua. Well, fa’a taimi
lahi kou sipa’i ‘osi hoku ngutu kau bite the bullet ‘o obey and obey
toki fakatokanga’i hake koe fo’I blind obedience…. he ‘oku o ae
ongomatu’a ia ‘o ‘io ‘io he fono (culture) moe fakataha e li ‘inasi he
misinale (tradition) pea omi ia ‘o share mai moe fanau. Koe momeniti
‘oe ‘io ‘io koe you turn out to be a Stressor he koe responsibilities
'osi 'otometiki 'ene hilifaki mai kihe uma. Ko hono toe share moe fanau
'e take control leva ‘ae fanau ia he ngaahi decision making – koe
reality ia ko ‘omi pe ha’aku share koe ‘ai ia ‘eku lea ! Teu feinga atu
leva ke adopt e foreigner tradition ke fakalele ‘aki e famili nofo
Tonga ka koe vaihi e he ‘e a’u ia kihe femotumotuhi . Koe masiva ia
‘oku uhu mo’oni kihe loto….Koe masiva ‘ae fo’i ma moe me’i mahoa’a e
tau tekena peia today and tomorrow pea kuo tau anga kitautolu kiai. Koe
feinga ke fai ha laka kimu’a ‘oku totonu ke 'uluaki faka’ekonomika’i
moe anga ‘etau spending as an individual. Ne lau ‘a Uani kihe
phenomenon ‘oe tradition moe tohi matolu moe anga hono fakamali’i….’E
fefe hono faingofua ke fakamali’i kinaua he fa’ahinga amount of
pressure in our lives to make Tonga satisfying and help us meet Heaven
on Earth as well…..
malo
ngano
'ofa atu.
takamuli.
--------------
Ka kuo taimi ke tau poto he fakafotunga 'o e 'ikai, kamata pe 'i hoto famili pea 'oku ou lave'i pe ko e me'a faingata'a 'aupito eni ia, hoko atu ai ki he ngaue'anga tau ako ke tau poto he 'ikai na'a halakaka ha ni'ihi 'ia tautolu 'i ha founga hala, pea tau ako ke tau poto he 'ikai he'ene too ki he lotu he ka 'ikai 'e tu'u 'a Sisu ia he mo e totonu mo e 'ioke ma'ama'a ka tau 'io tautolu ki hono saupulu 'e mamaani 'Ene 'ioke ke mamafa. Tau ako foki ke tau poto he 'ikai 'i Falealea mo Pule'anga kae lava e kakai 'o e fonua 'o manava lelei pea ke tokoni'i kinautolu 'oku nau fiema'u taha e tokoni tautautefito ki he masiva. Ko e sitepu mahu'inga eni kiate kinautolu 'oku teu hu ki he Fili Falealea, tau ako ke tau poto he 'ikai, tau lea he taimi 'oku totonu ke tau lea ai pea 'oku mou ma'u e faingamalie lahi ke 'ikai telia na'a nifi e ngoto Ashika kae nafa e ngoto 'a e Fonua.
Uani.
Ko e me'a 'oku ou fakatokanga'i koe Pule'anga Tonga ko e employers lahi taha ia 'i Tonga he taimi ni. In a simple level, ne ngaue mai e economy 'o Tonga mei he tatafe mai mei kau "ngaue 'a e pule'anga". Ko e silini huu mai lahi taha ia ne vilo holo he ekonomika Tonga, kimu'a pea kamata ke tokolahi fau e folau ki muli, pea pehee ki he avaava atu 'a Fua'amotu 'o ki'i lahilahi e ngaahi vaka ne fou mai ai e kau takimamata (tourists) |
==============
Malo tv e talanoa lelei mei he kauvai ko 'enaa...pehe foki mo hono monomono mai e ngaahi avaava 'emau fo'i teoli ki he teu filii!! Tuku ke fai atu pee ha campaign he kaveinga 'emau fakafofongaa ke tau ma'anu fakatahaa. Hangee ko e lave kimu'aa, ko 'etau ta'etokanga ki he fakakaukau e limited govt. ke fai ha lue ki ai, 'e hoko e pule'anga monarchy ko e "polynarchy" (a government of many monarchies)!!! He'ikai teu lava 'o fakalea ko e pule'angaa 'a e ko e "employer lahi tahaa" hangee ko ho'o lauu, ka teu pehee ko e pule'angaa ko e predatory employer lahi tahaa ia. Ko ia e tax mo e wealth consumer lahi tahaa. Pea ko e lea he 'aho nii ki he kau ako muli, "fai mo ke foki ki Tonga 'o paipa vahe lahi he pule'angaa." There you have the power, prestige, possessions, & pleasures. 'Oku 'ikai pee ha fakakaukau ia hotau 'aataakai ke hoko e kau ako as part of the wealth creators ka ko e kau wealth consumers pee. Pea ko e fakaolii he 'e 'alu e leka o ma'u PhD ekonomika pea foki atu o ngaue pule'anga pea fokotu'u mo e ngaahi lao/regulations ke nono'o ai ekonomikaa (with good intentions though) ka oku te'eki ke nau fakatupu ha ki'i seniti e
taha.
Ikai ngata ai ko e kaungaue pule'angaa oku nau ma'u multiple portions of our wealth 1) get paid by the govt.; 2) get direct remittances from families overseas; 3) higher potential to get a visa to go overseas and make more money etc. kae faka'ofa pee toenga e sosaietii, ka oku lohiaki'i'aki pee ta'etotongii 'enau lava ki falemahaki. Fakatokanga'i ko e hanu e kakai he mamafa e tutee tatau pee personal mo e pisinisi, 'oku faka'ai'ai ai 'e he pule'angaa 'a e monopoly/oligopoly--only a few players in the market pea mahalo ko e tokolahi tahaa ko e kau siaina ivi malohi pee ko e ngaahi kautaha lalahi ne tu'u fuoloaa. Ke 'iai ha new entrants ki he maketi eg.Salote etc. ko kinautolu te nau suffer, pea 'ikai ngata ai 'oku force e kakai ke nau fakatau pee mei he ngaahi pisinisi ko 'ena kuo 'osi tu'u neongo e high e price kae kovi e quality.
Hangee 'oku tau ilifia ha tukuhifo e tute /taxes na'a too atu e lele e ngaahi kautaha kuo 'osi tu'uu. Ko e me'a ke mahinoo ko e fatongia ia pule'angaa to provide a level ground for all players. 'E too atu kinautolu kimu'a atu, ka 'e malava ke tokolahiange kau lovaa, ke tau kau he ma'anuu fakatahaa. Pea ko e tokolahiange kau lovaa 'e lava ai 'o faka'aonga'i e fakakaukau e value innovation creation kae 'ikai ko e mo'unofoa he ilifia pe ko e feinga competition. Eg. Kapau na'e low e tax/tute, ka huuvala atu a Salote mei Amelika te ne lava 'o fakatau atu he reasonable cost, mahalo pee 'e ki'i mamafaange he Siainaa mo e 'Initiaa, ka 'e hoa mo e quality ene product pea'e lava ke sio e kau customers oku ikai ha kehekehe lahi he price ('i.e reasonable price) ka koe'uhii ko e Tonga a Salote pea ko e quality mo e style ene koloa
vala oku leleiange te nau pehee ke fakatau mei ai.
Ko e tu'unga he taimi nii, neongo e kovi e quality e product a e siaina ka 'e fakatau pee kakai mei ai koe'uhii kuo mamafa katoa pee koloa quality and koloa vevee koe'uhii e hiki mei he reasonable price ki he unreasonable price e koloaa he ngaue 'a e tute mamafaa koe'uhii ko e big spending moe hikihiki vahenga ta'efakakaukau'i e toenga e sosaietii etc. Pea fa'o katoa pee ngaahi remittances mo e vahe lahi e kau ngaue fakapule'angaa he kau siainaa mo e existing big companies.
'Oku polo'uto 'a Tonga ke ngaue lelei ai e misini free market economy koe'uhii neongo oku 'ikai ke tau produce ha fa'ahinga product locally pea ko e main revenue e remittances, 'oku tonu ke tau fakatokanga'i we have "dead capital" (local unused assets) pea mo e "potential overseas capital" (goods that our overseas families can bring to Tonga) kuo pau ke liliu ko e "living capital" kapau e fai 'ehe pule'angaa honau tukuingata ke tohohifo e govt spending moe taxation.
toki hoko atu post hoko ke fakama'ala'ala 'a e fakakaukau ko 'enaa.
|
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
Taha e fakatotolo mahu'inga ne taki 'e he economist mei Peru ko Hernando de Soto fekau'aki pee ko e haa e 'uhinga oku sai ai pee capitalism he ngaahi fonua e hihifoo (Western nations) kae pango he toenga 'o mamanii (The mystery of Capital: Why capitalism triumphs in the West and fails everywhere else), pea nau fakatokanga'i he'enau study e ngaahi fonua developing nations 'aia ne hoko tonu ai 'enau fakatotoloa hangee ko Haiti, Isipite, Peru, Filipaini ko e taha e uhinga tefitoo ko e kovi e property law tautautefito ki he lao kelekele e ngaahi fonuaa, he ko e makatu'unga eni o e capital leleii. Lahi taha e ngaahi fonua ko enii, neongo e lahi e resources pea tokolahi e mo e population etc. ke ngaue lelei ai e capitalism ka ko e process ke ma'u ai e he kakai e
private property oku faingata'a fau pea 'oku mate ai pee koloaa (dead capital) ke faka'aonga'i fakapa'anga.
Mei he'etau experience, oku hala e lau a de Soto he me'a oku hoko i Siainaa pea mo Tonga. Ko Siaina oku kovi e property law kae too atu e ngaue capitalism he lolotonga ni, ka ko e Felenitee kuo too atu e property law he ngaue 'a e 'uluaki faa kae pelepelaa e capitalism.
Ko e founga leva 'enii--ko e merge e "local dead capital" (eg. we have secured but unused lands, social, and spiritual capital) pea mo e "potential international capital"(eg. our families overseas are willing to provide/donate more goods and more financial assistances to us in Tonga) kapau 'e 'ofa e pule'angaa o fai ha me'a ke cut ene fiema'u pa'angaa ka e holoki e tax/tute etc. Lahiangee uta mai ehe ngaahi famili muli e me'atokonii ko e lava ia 'e he kau local o save enau seniti ne mei mole he me'akaii pea kamata ke increase e local purchasing power.
Mahalo e mate ha ngaahi koloa retail e kau local ka koe'uhii oku increase e purchasing power e kakaii, te nau fakakaukau ke kalo ki ha pisinisi e taha, mahalo te nau kalo ki he faleDVD he oku afford 'e he kakaii ke kumi DVD player etc...kamata leva ke expand e varities e pisinisi. Ko e si'iange e fakatau e kakai mei he ngaahi falekoloa e kau siaina he oku ha'u pee mei honau ngaahi famili muli oku lava leva e siainaa o toe holoki 'enau mahu'inga he kuo low e demand. Pea ko e me'atatau he langa falee.
Oku iai e ngaahi famili masiva i motu, ikai ha taha e ngaue fakapule'angaa, ko honau 'amanaki'anga pee ko e famili mei muli etc.
Kapau ko e production for the local market oku tu'u ia i Siaina Amelika NZ mo Oz pea ko e key ke increase e purchasing power e kakaii oku toe i he ngaahi fonua pee ko 'enaa, kuo pau ke siofi ehe pule'angaa e founga ke merge ai e ngaahi koloa local(kelekele, lotu, nofo communal) mo e ngaahi potential capital mei muli pea lava leva ke liliu e ongo me'a naa ki he living capital. Instead of trying to compete with big companies, we collaborate with our overseas families and build our local market together with them.
'Oua mu'a na'a tau sio fakatafa'aki taha ke ta'ota'ofi e ngaahi kautaha lalahii ko e ngalo 'iate kitatolu i he tight e regulation e maketii 'oku hoko e corporatism he fakataha 'a e kautaha lalahii mo e pule'anga unconsciously through high taxes pea mamafa ai koloaa e ngaahi kautaha lalahii neongo ko e totonuu ko e lahiange ha kautaha ko e totonu ia ke nau ma'ama'aange. Pea ko e 'ikai ha choice e kakai ko ia ai 'oku fakamalohi'i kinautolu 'e he pule'angaa through their well intended policies ke nau fakatau pee ngaahi falekoloa ko 'ena neongo 'enau mamafaa. Pea iku mate leva e ngaahi falekoloa Tongaa kae compete tax lahi e pule'angaa mo e ngaahi kautaha lalahi kae suffer e toenga e fonuaa.
|
Fakamalo atu malo e ma'u ongoongo Fakapulia kihe teu 'oe " Liliu -Pule'anga ",,, 'oku 'ikai ha'a mau toe lau e 'oatu, koe " Lotu " pe moe "ofa ' ,,, 'osi lelei e Kau Faka-fofonga ko'ena kuo nau lesisita , pea fe'unga 'anoa moe poto kuo nau ma'u,,,,,,,,, koe nofo pe 'eni moe fakaongoongo atu kihe " 'aho " 'oe Fakatetee, pe koe ha pe homou Loto ( kakai ) koia pe iaa...'ofa atu ki Tonga na........sami.
--
He'ikai teu lava 'o fakalea ko e pule'angaa 'a e ko e "employer lahi tahaa" hangee ko ho'o lauu, ka teu pehee ko e pule'angaa ko e predatory employer lahi tahaa ia. Ko ia e tax mo e wealth consumer lahi tahaa. Pea ko e lea he 'aho nii ki he kau ako muli, "fai mo ke foki ki Tonga 'o paipa vahe lahi he pule'angaa." There you have the power, prestige, possessions, & pleasures. 'Oku 'ikai pee ha fakakaukau ia hotau 'aataakai ke hoko e kau ako as part of the wealth creators ka ko e kau wealth consumers pee. Pea ko e fakaolii he 'e 'alu e leka o ma'u PhD ekonomika pea foki atu o ngaue pule'anga pea fokotu'u mo e ngaahi lao/regulations ke nono'o ai ekonomikaa (with good intentions though) ka oku te'eki ke nau fakatupu ha ki'i seniti e taha.Ikai ngata ai ko e kaungaue pule'angaa oku nau ma'u multiple portions of our wealth 1) get paid by the govt.; 2) get direct remittances from families overseas; 3) higher potential to get a visa to go overseas and make more money etc. kae faka'ofa pee toenga e sosaietii, ka oku lohiaki'i'aki pee ta'etotongii 'enau lava ki falemahaki.
ko e tui talanoa pee.
takamuli.
'Oku 'ikai keu fu'u mahino'i pee ko e haa e kehekehe ka toe holoki e
tax, tute ... etc. Kapau 'oku tau faingata'a'ia pee he fe'au'auhi mo e
kau pisinisi lalahi (Siaina & 'Initia) he levolo tax & tute ko eni
huanoa ka toe holoki. Fakaukau lelei pee na'a toe holoki 'o toe lahi
faufau ange ai e mark-up 'ae kau tama kuo foolalahi 'enau pisinisi.
It does not make sense to me that a lower rate of tax for imported
commercial goods 'e tokoni ki he Tongan small retailers. Tukukehe
kapau 'oku kehe rate ki he pisinisi 'a e Siaina, pea kehe tax rate ki
he pisinisi 'a e Tongan citizens. But that is running the risk of
being penalised (or even expelled from regional & international Trades
Agreement) by the wider business world (ie, Pacific Trades statory
bodies, IMF, World Bank ... etc).
So before any kind of free market activities, 'oku ou tui 'oku totonu
ke ta 'uluaki sio ki he size of the playing field. 'Oku ou tui 'oku
'ikai ko ha sizable playing field the retail market in Tonga. Too
small. Kapau ko e tech & intellect industries 'oku ou ngali tui ki ai
(hangee nai ko Singapore, Siapani .. etc, 'a e ngaahi fonua iiki pea
nau hiki nautolu ki he invest in tech & research .. etc). Ko e 'uhi ko
'ene foo si'i, 'okufaingofua ke folofua pee 'e he ki'i tokosi'i (even
monopolise).
Fefee spending habits 'a e kakai Tonga. Kuo take over 'e he quality e
price pull? Kuo filifili quality lelei e kainga mei motu, pe 'oku nau
kei sio pee ki he me'a ma'ama'aa 'o fktau ia. Kei lahi ange matua ki
he price lelei, in which case 'oku level he 'aho ni 'a e playing field
in terms of the rate the govt set (same tax & duty for consumer
goods). Only difference is, 'oku saiange mark-up 'a e ngaahi ivi
lalahi he 'oku nau cost effective for reasons already mentioned, and
so although they still charged a relatively low price, they make their
profit by the volume of sales.
----------------------
2010/11/15 seni taniela <seni...@yahoo.com.au>
>> Hangee 'oku tau ilifia ha tukuhifo e tute /taxes na'a too atu e lele e ngaahi kautaha kuo 'osi tu'uu. Ko e me'a ke mahinoo ko e fatongia ia pule'angaa to provide a level ground for all players. 'E too atu kinautolu kimu'a atu, ka 'e malava ke tokolahiange kau lovaa, ke tau kau he ma'anuu fakatahaa. Pea ko e tokolahiange kau lovaa 'e lava ai 'o faka'aonga'i e fakakaukau e value innovation creation kae 'ikai ko e mo'unofoa he ilifia pe ko e feinga competition. Eg. Kapau na'e low e tax/tute, ka huuvala atu a Salote mei Amelika te ne lava 'o fakatau atu he reasonable cost, mahalo pee 'e ki'i mamafaange he Siainaa mo e 'Initiaa, ka 'e hoa mo e quality ene product pea'e lava ke sio e kau customers oku ikai ha kehekehe lahi he price ('i.e reasonable price) ka koe'uhii ko e Tonga a Salote pea ko e quality mo e style ene koloa vala oku leleiange te nau pehee ke fakatau mei ai.
>
> Ko e tu'unga he taimi nii, neongo e kovi e quality e product a e siaina ka 'e fakatau pee kakai mei ai koe'uhii kuo mamafa katoa pee koloa quality and koloa vevee koe'uhii e hiki mei he reasonable price ki he unreasonable price e koloaa he ngaue 'a e tute mamafaa koe'uhii ko e big spending moe hikihiki vahenga ta'efakakaukau'i e toenga e sosaietii etc. Pea fa'o katoa pee ngaahi remittances mo e vahe lahi e kau ngaue fakapule'angaa he kau siainaa mo e existing big companies.
>
> 'Oku polo'uto 'a Tonga ke ngaue lelei ai e misini free market economy koe'uhii neongo oku 'ikai ke tau produce ha fa'ahinga product locally pea ko e main revenue e remittances, 'oku tonu ke tau fakatokanga'i we have "dead capital" (local unused assets) pea mo e "potential overseas capital" (goods that our overseas families can bring to Tonga) kuo pau ke liliu ko e "living capital" kapau e fai 'ehe pule'angaa honau tukuingata ke tohohifo e govt spending moe taxation.
>
> toki hoko atu post hoko ke fakama'ala'ala 'a e fakakaukau ko 'enaa.
>
>
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
"Pea u fie fai 'alaa, He sipinga na'a ke taa" -
He'ilo ki he founga pisinisi 'a e Tonga hangee 'oku fakasipinga 'e
Salote, ka ko e founga 'oku ou fanongo ai he kau taki lalahi - he kau
'ai'ai lalahi 'oku pehee tokua ... (Wal-Mart owner I think said this):
Sai ange peseti si'isi'i 'a e fika lalahi, he peseti lahi 'a e fika
si'isi'i (A small percentage of large numbers is better than a large
percentage of small numbers).
Ko 'ene 'uhinga 'oku sai ange 2% 'o e miliona, he 40% 'o e teau! And I
think he was refering to sales figures. Sai ai 'e 'ai'ai lalahi ee ...
2010/11/16 Kolopeaua Tonga <kolope...@hotmail.com>:
> 'Oku 'ikai 'uhinga e si'i e size maketi Tonga in terms of population ke
> fakasi'isi'i e kau player he maketii 'aki hano hanga 'e he pule'angaa 'o
> tute mamafa e koloa mei mulii. First, it's unjust he ko e benefit 'e ma'u
> pee 'e he kau Siaina, Initia, mo e kau mesianiti tu'umalie(upper class) kuo
> 'osi tu'uu, pea kau atu mo e kau ngaue fakapule'angaa(middle class) he 'oku
> ma'u 'enau vahee mei he tax lalahi faufaua e fonuaa.
> Neongo oku si'i e population i Tonga ka oku tonu ke fakatokanga'i ko e
> fu'upa'anga e tokoni ki he fakalukufua oku 'alu atu mei muli.
-----------------
Ta'u 'e taha foki atu ki motu 'oku 'i ai e falekoloa 'e 6. 'Eke ki
he'emau neesi fkvahe 'a e tokolahi 'o motu - toko 598. Falekoloa 'e 3
ko e toki fokotu'u hake pee he ngaahi puha ne uta atu fakafuofua ki he
kilisimasi. Hili atu pee ngaahi 'aho lotu, pehepehe hifo ai pee 'o toe
pe 2!
Kapau 'oku fie free market 'a Tonga, kataki 'oku 'i ai hono ngaahi
force ke manatu'i.
Ko e palopalema 'o motu koe 'osi pee fo'i injection of spending money
(ne oo atu mo e ngaahi famili he maloloo kilisimasi), pea toe huumai e
koloa 'o ki'i tu'u fuoloa ko e 'ikai ha toe silini 'a e kakai. Me'a 'e
taha foki ko e margin 'i he retail business 'oku si'isi'i fau. (for
the sake of argument) - Ka huu mai ha'ate toseni maa ke fakatau, pea
'oku mark-up 'aki 'apee seniti 'e 3-6 (at best). Pea 'oku fiema'u ke
te shift e fo'i maa 'e 100, ka e ma'u ha'ate $6 (pea kapau 'oku too ai
e fkmole katoa?). 'O tatau mo e ngaahi koloa faka'aho (pauta foo,
masi, kapa inu ... etc). How big/small do you want your business?
'I he taimi ni 'oku 'ikai favour 'e he tax/duty system ha taha ka e
hangee ko e tafa'aki arfument 'e taha (Seni), ngali 'oku favour e kau
mesainiti tu'umalie/ivi lahi. Ko e fehu'i leva ka holoki: i) 'e
faka'ai'ai e tokoni ('oatu koloa) e kakai Tonga ki honau famili so
inturns 'e lahi ai e kakai Tonga 'i he market. Is this really creating
wealth? My answer would be No! Why?
He 'e 'ikai ke ne disadvantage ai e competitors (kau ivi lalahi). In
fact, te ne toe faka'ai'ai ai pee ivi lalahi ke nau toe foolahi ange -
to take up even bigger market share (economies of scale). Pea kapau ko
e 'uhinga pee koe fakafaingofua pe mu'a e kakai local ke nau compete,
we must ask why does the Chinese & Indians make it work in the present
rate? Why aren't you as a Tongan businessperson able to do it?
Kapau koe tali koe 'uhi koe high tax/duty rate, 'a ia 'oku 'omai mei
he argument he tafa'aki ko ee - teu pehee atu leva (Pule'anga) -
Sorry, those guys can make it work, you have to find a way to make it
work because those guys are helping fund the public services that your
families can get free access to (paid for by the Indians & Chinese
businesses!)
Ko e fehu'i - ko e haa 'oku lava ai 'e he kaume'aa koee (ni'ihi), ake
'ikai lava 'e he ni'ihi? ('i he tax/duty rate tatau ki he taha
kotoa?). It's not as if everyone is suffering!
'Oku 'ikai hangatonu e ngaue 'a e Pule'aga 'o hangee ko e lele mai 'a
e tasilisili. Ko e ngaue complicated pea ko e me'a i a'oku tau
malie'ia ai. Ko e me'a lahi 'oku ou hoha'a ki ai ko e social cost 'i
he lele atu koeni. 'Oku fakakaukau'i nai 'e he kau fa'u policy
ekonomika 'a e pule'aga pe koe haa e ngaai me'a 'e hoko ki he
Tonganess! Ki he ngaahi ha'i kuo fai e lave ki ai (Uani), lotu 'a e
tonga, culture fktonga ... etc.
Kapau e 'unu ai pee 'o toe free market 'aupito 'a Tonga 'e 'i ai nai
ha national social benefit ki he kau ta'ema'ungaue? Ki he kau
ta'ema'u'api, 'e 'i ai nai ha state housing scheme?
Faka'amu pe 'e fakahoko melino 'ae me'a kotoa ke kei tu'utai ai e melino mo e fe'ofo'ofa ni 'i Tonga.
malo.
takamuli.
------------
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
'Ikai koaa ko e naaunaau pe ena ia 'o e free market! Ko e takitaha
free pee ke lele 'ene campaign neongo e 'ikai mei hao he ngaahi
manga'i hala.
Ko 'eku manavasi'i he 'unu 'a Tonga pea 'oku ou tui 'oku 'ikai koe
'uhinga e 'unu ko eni koe ko e liliu politikale. Ko e nga'unu eni 'i
he ngaahi 'uhinga kehekehe, kau ai mo e nga'unu he teke 'a e
komesiale.
Ki'i talanoa fakaeau pe eni ia: Ngaue eni 'oku lele mei he 8.30am -
4.3pm. Ngaue mo e hoa. 'I ai mo e ki'i fanau 'e 3. Ako kotoa. Tokonaki
'oku 'i ai mo hoku ki'i fatongia 'e taha, pea koe Sapate foki koe 'aho
sipoti ia 'o e fanau 'i muli ni. Tukukehe, ange feinga ki ha
polokalama fk-siasi 'a ee 'oku 'osi mavahe pee fanau ki he'enau
polokalama.
'A ia ko e polokalama ia 'o e uike. 'Aa pongipongi pee 'o feleeleaki
he teuteu'i e fanau, moe teuteu ngaue. Foki mai he efiafi 'o ngaahi
me'akai, fai homework pea kapau 'oku toe 'i ai moha polokalama kehe ko
e feiga ee ke lele ki ai. Wk-end, fata ai pee fanau he feleeleaki he
ngaahi polokalama fk-siasi & sipoti. Pehee hake hoa 'ane uhu - sio
ange kihe mahu'inga 'o e sapate! Kou pehee atu pe koe haa 'ene
'uhinga. Pehee mai ia, taane'ine'i ke fakamamafa'i 'e he 'Otua ki
'Isileli e sapate. sio mai kiate kitautolu he feleeaki mei he Monite
ki he Monite. Kapau na'a ko Tonga eni, atleast koe Sapate 'oku tapu ai
e va'inga pea ko 'etau mohe fiu pee toki 'aa kai 'umu, pea toki lotu
efiafi pee.
Toki sio atu ki he fu'u koloa 'a Tonga ko e 'aho Sapate! 'A e faka'amu
atu ki ai 'a e tokolahi. A'u eni kiate au 'eku faka'amu mai ki ha 'aho
Sapate hangee koe Sapate 'o Tonga. Ke 'oua toe fai ha me'a, ka e ma'u
ai ha ki'i taimi ke te poolave mo hoa, pea te ki'i va'inga koe tamai
mo 'ete ki'i fanau. Ka e 'ikai ko e leleaki'i ki he polokalama sipoti
ke fa'iteliha e ethose o e sipoti moe kau coach ia hono ako'i e fanau.
Pea a'u ee ki he tulituli ki he lotu, ko 'emau a'u atu pee pea 'ave
leva kinautolu ki he'enau polokalama!
Ka kiate au koe 'unu ia 'a e free market. Ne fai mai e tasilisili he
2004 ki he liliu 'oe lao Sapate. Ka huke hake neu argue against hono
fakangaloku 'e Tonga 'i he 'uhinga kehe ia. 'Aho ni 'oku ou loto ke
toe tanaki atu ki ai mo e 'uhinga fkfamili. Neongo ko e fo'i taimi
mohe lahi ia 'oe tokolahi 'i Tonga, ka koe haa nai hano kovi. Mohe pee
ke fiu, pea te 'aa hake 'o kai 'umu fakataha mo hoto famili, paa'ehee
inu mo ha fu'u 'otai, 'osi pea tu'u kotoa 'o lue ki he malanga efiafi
'o faka'osi e mohe ki ai. Pea koe efiafi pea toki afe atu he 'api 'o
polave pea mo 'a'ahi ki he kau vaivai. Ko 'eku manatu melie ia ki he
Sapate 'i motu! Hei'ilo 'a Nuku'alofa ia.
Sio ange aa ki he me'a te tau manatu melie ki ai ha 'aho! He ko e
nga'unu ko eni kihe free market pea 'e nga'unu kihe different
mentality 'a Tonga (in general). Lahi ko ee 'a e kau pisnisi pea 'e
malohi leva e ivi ke nau poupou ki he ngaahi liliu 'e lelei ange ki he
fkpisinisi. 'A ia koe vave ange ai pe ia hono lii kitu'a e lao Sapate
ka e 'ataa ke fai ee mo ee. Pea lele ai pee femou'ekina ki 'olunga.
Kuo hoko pe foki eni ia. 'A e huu mai pee koee kau Siaina 'o nau ki'i
ava Sapate ki he kumi maa (pipiki ai pee moe puha winfield .. etc).
Sio ai pee kau falekoloa Tonga pea 'alu ai pee.
'Oku 'ikai mo ha toe 'uhinga ke ta'eloto ai ha taha ki he teuteu liliu he kuo mokoi 'ae Tu'i .
takamuli.
-----------
Te'eki ketau fanongo ha campaign ha taha ki ha tu'unga faka'ekonomika koe langa ngaue pe hala mo e ako mo e haa fua ka 'oku te'eki ketau fu'u fanongo pe'e fefe e ekonomika 'ae fonua he liliu ko eni.
tui talanoa pe
takamuli.
-------------
malie talanoa.
takamuli.
--------
> tv <ti.va...@gmail.com>
>
> Ta'u 'e taha foki atu ki motu 'oku 'i ai e falekoloa 'e 6. 'Eke ki
> he'emau neesi fkvahe 'a e tokolahi 'o motu - toko 598. Falekoloa 'e 3
> ko e toki fokotu'u hake pee he ngaahi puha ne uta atu fakafuofua ki he
> kilisimasi. Hili atu pee ngaahi 'aho lotu, pehepehe hifo ai pee 'o toe
> pe 2!
>
> ================================
Malo mu'a hono puketu'u e talanoa 'i he kaveinga ni. 'Oku ai pe ki'i
talanoa 'oku sasala holo 'i Tonga ni, 'e matuku mai e Pule'anga
lolotonga ia mo e ki'i seniti 'oku toe, he'enau ngaahi penisoni 'oku
'amanekina.
Kae hu atu e Pule'anga fo'ou ia 'o toki feifeinga'i he seniti ke
fai'aki 'enau ngaue. Ko e anga 'eku sio 'a'aku, 'e toki maau 'etau
fokotu'utu'u ki he founga pule fo'ou ko eni ki he to'u fili hono hoko.
Ko e Pule'anga fo'ou ko eni, 'e 'anautolu e kavenga ko hono
fakamatala'i 'a e ngaahi feitu'u fakamisiteli 'e lofa ki ai 'e ki'i
seniti 'a e Pule'anga lolotonga.
Ko e founga tanaki pa'anga pe foki 'oku ngaue'aki, ko e tukuhau aipe -
Consumption Tax 15% mo e ngaahi tukuhau kehe. 'Oku te'eki pe ke ai ha
fakalakalaka ia 'o e koloa hu atu ki muli na. Ngata pe 'iate kimoutolu
'oku mou nofo 'i muli na, ko kimoutolu 'i ho'omou 'ofa fonua 'oku mou
tokoni ki hono pukepuke 'etau tu'unga faka'ekonomika 'i he
remittances.
Ko e fakahela e lau ia 'oku kovi e pa'anga ko ia, he na'e 'ikai te mou
hiki atu kimoutolu ki hena mo ha fakakaukau ke tokoni'i e 'ekonomika
'a Tonga ni. Ko 'etau koloa hu atu lelei taha pe 'akimoutolu. Ko ia,
mou laulau mai pe mo tokoni'i atu 'etau kau folau ko ena kuo nau
tu'uholoaki ki hotau ngaahi fonua muli na. He 'oku mou hakeaki'i ai
hotau ki'i fonua masiva ni.
Si'oto'ofaatu.
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
--
Ma'afu Palu
"Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.
Ne fai 'e he ongomatu'a e fakalele e ki'i motu'i falekoloa, fakatau
moe mata'i ika, ke fua e kavenga ka koe totongi e ako 'a e fanau was
the real re-investment which was wealth creation in the long-run. Ka
koe 'aho ni kuo 'ikai toe lava 'e he ki'i tupu ko ia 'o totongi ako
(all the expenses that comes with sending your kids to school). Kiate
au koe real economic development pe ia ne lava 'i he retail business.
Retail businesses also includes e fakatau atu e motu'i laalanga, fktau
atu e kato manioke, ... etc.
'Aho ni, Tonga does not have real resources. 'Oku ou tui kiate
kinautolu 'oku nau poupou ki he offshore labour investment.
Constructions of good effective policies that allows Tongans to go
overseas (especially to find employment). Ko e shift ia 'oe 'aho ni ke
fktokanga'i. See how remmittences is the major injection of capital
(be it financial capital) ki Tonga? 'Uhinga? Ko kiatutolu Tonga 'i
muli!
Ko e me'a 'oku ou tailiili ki ai ko e haa e social cost ki Tonga, 'o e
ekonomika? Ko e haa e definition ki he economic wealth 'a e economist
ne tako Haward/Oxford ... etc, in comparison ki he definition 'o e
kola'ia faka-tonga? Kuo fkfuo 'e he ngaahi 'ilo fkekatenika 'a e
definition ki he tu'ulelei 'a e Tonga? Ne haa e definition 'oku
fiemalie ki ai e Siasi? Do they see eye to eye? And do we want to
shift along with the new definitions?
Malioe tepile ('Ofa ki Tonga), pea mo e anga e evolve 'a e 'ofa 'i he
lau 'a e Tonga! Well, fefee wealth? Neu manatu'i e hoko 'emau ki'i
putu 'i motu pea pehee mai e motu'a - masi'i ko e 'aho eni 'oku 'ilo
ai hoto tu'umalie. Hoko ha'ate me'a, ko hai 'oku 'asi mai? Me'a
fakavale he anga ka koe masiva. Neu 'ohovale he 'oku hangee ko 'ene
interpretation e "masiva", ko e 'ikai 'asi mai ha taha he hoko ha'ate
me'a. ..... ka e he'ilo foki!
Mahalo pe Faifekau ko e lotu lahi 'e fai ki he'emau fanau kenau hoko atu 'ae 'ofa ki Tonga he ko ia pea 'ae ma'u'anga pa'anga lelei taha ma'a Tonga.
'Oku tau 'ilo ko aa kau Tangata mo Fefine Tonga nofo Muli koe product lelei taha pe 'a Tonga ke ma'u ai ha'anau mo'ui, ko "Tautolu ?"
malo.
Takamuli.
-----------
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
Si'oto'ofaatu.
'Oku ou tui 'oku 'i ai pee mo'oni he fokotu'u mo e fokotu'utu'u 'oku
'omaii Seni, ka e hangee kiate au 'oku mahu'inga ke 'omai mo e
economic context. Ne ke lave ki he kamata 'a T M Fifita mo e misini
kosi, Prema & tuitui suu, which is well documented. I wonder pe teke
lava 'o 'omai mo e economic context of the days. He koe 'aho ni 'oku
kehekehe lahi e level of access we as local Tonga have access to
foreign markets.
Kehe level of transport, kehe mo e affordability of travelling &
moving overseas. Pea manatu ki he taimi ko ia (when the said
businesspeople) ne nau kamakamata ai, we as local tongans were still
finding our way around foreign foreign cvountries. True we have
migrated, but have we established our Tongan communities overseas
then, as we have done now? Fefee tekinolosia - internet, telefoni,
western union ... etc.
'Oku ou tui ko e shape 'o e maketi he 'aho ko ee 'oku kehe ia mei he
'aho ni pea 'e kehe 'i he kaha'u na. Ko e tu'umalie'anga ia 'o e
ni'ihi ko 'enau lava 'o tauvalovalo'i fakaofiofi kihie hu'unga 'o e
maketi he kaha'u na.
Fefee immigration? Ko e haa e peseti 'o e kau muli ne 'i Tonga he 'aho
ko ee, fakahoa kihe 'aho ni? Pea mo 'enau contribution ki he economy?
Ko e haa e ngaahi lao 'a e ngaahi fonua fekau'aki mo e huu ange kia
kinautolu?
Malo Seni e talanoa.
Ko e ngaahi fakamatala pe foki eni 'i he fakakaukau atu ki he
movements 'a e market. 'Oku ou faka'amu 'e au ne lava nai 'o 'ai hake
ha ngaahi fika (put some figures up and see how a business plan would
work out), he anga ho'o simplify e retail.
i) ko e koloa 'e fetuku mai mei muli
'oku ke pehee koe koloa mei he ngahai fale taki $1 pe ko e ngaahi
garage sales ... etc. Ko hai 'oku lele 'o fakatau e koloa. Ko hai 'oku
tuku taimi ki hono fa'u e puha, fa'o pea 'ave ki he kautaha uta.
totongi e puha (freight), pea 'ave leva he vaka.
tau ki Uafu 'Amelika 'o tute (ma'ama'a), ha'u a 'api 'o uta 'o 'a'au
'o fokotu'utu'u.
I wonder if we put some finacial figures alongside these what would
amount to? Don't forget: time is money!
Will it be better to send the money instead he taimi mo e seniti 'oku
fai'aki e ngaue 'i 'olunga.
'Oku ou sio atu ki he founga 'etau fa'o me'a ki Tonga. Ko e taataanki
e ngaahi koloa ni 'o toki mahino kuo lahi mo fonu e li'i puha pea tuki
taapuni leva 'o 'ave.
'Oku fu'u kehekehe nai eni mo e 'ave seniti ki hoto famili ke nau
fakatau? Again, you would argue 'oku nau laka fakatau he falekolao
Siaina. Ko e 'uhinga ia na'a ku pehee ai ke kataki e ngaahi fu'u
kautaha kolisi tutuku 'o ala hake 'o fai eme'a 'oku fai 'e he kau
Siaina. In fact the country would have more influence then rather than
the Tongan foreigners in the free market having to push policy makers
(or lobby).
ii) Ko e vilovilohi 'e he famili e seniti (koloa) - 'omai mei muli
KUO MA'U 'E HA TAHA KI HE OLA 'O E FILI FALEALEA? KUO 'OSI PE TE'EKI AI KE 'OSI?
hunuhunu
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
Kataki kau tangata ‘oku te’eki ke ‘osi ‘e toki ‘osi ki he 4.30 pea toki fakama’opo’opo ai ka koe 12.30 pm ‘I Tonga ni
Malo,
Mr. Tevita Seluini Tu'itupou
Operations Division
Retirement Fund Board | Suite 2 & 4 - Level 3 | National Reserve Bank of Tonga Building | Salote Road
P.O Box 96 | Nuku'alofa | Kingdom of Tonga
Telephone: +676 25433 | Fax: +676 25422 | website: www.rfb.to
"Saving For Your Retirement"
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
"Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
NOTE:
Please note that our e-mail server limits the size of inward and outward messages with attachments to only 1.5MB
DISCLAIMER:
This electronic message together with any attachments is confidential.
If you are not the intended recipient:
(i) do not copy, disclose or use the contents in any way; and
(ii) please let us know by return e-mail immediately and then destroy the message.
Retirement Fund Board(RFB) is not responsible for any changes made to this message
and/or any attachments after sending by RFB.
masi'i TNiu - ko e ha kuo toe 'ai ai ke pehee 'etau saamena - 'ouaaaa - 'ai aaa mu'a
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
Tniu 'oku ke feinga koe ketau mahaki mafu hake pe tautolu...haha
‘io ko ‘ene maau pe kuo fai e talanoa atu
Malo,
Mr. Tevita Seluini Tu'itupou
Operations Division
Retirement Fund Board | Suite 2 & 4 - Level 3 | National Reserve Bank of Tonga Building | Salote Road
P.O Box 96 | Nuku'alofa | Kingdom of Tonga
Telephone: +676 25433 | Fax: +676 25422 | website: www.rfb.to
"Saving For Your Retirement"
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
"Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
NOTE:
Please note that our e-mail server limits the size of inward and outward messages with attachments to only 1.5MB
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili